FINALNA VERZIJAKomentar: Partnerski pristup ili participativni procesi razmatraju se u teoriji <strong>planiranja</strong>unazad 40 godina te postoje razliĉita iskustva, uslijed razliĉitih razvojnih i politiĉkihokolnosti, tradicija, obiĉaja, kulture, i sl. U RH su se unazad 20-tak godina najvišepromovirali participativni pristupi u planiranju kroz sektor civilnog društva, pri ĉemu se uzeuropsko naĉelo partnerstva taj pristup poĉeo znaĉajnije testirati na lokalnoj razini od 2000.godine prema danas. Prvi iskoraci u demokratizaciji razvojnog <strong>planiranja</strong> zapoĉeli su s prvimţupanijskim razvojnim dokumentima, tzv. ROP-ovima. Te ţupanije susrele su se s novimnaĉinima rada i suradnje javnog sektora s ostalim dionicima u privatnom i civilnom sektoru.Na lokalnoj razini se u procesu izrade odrţivih programa otoĉnog razvitka sukladno Zakonu ootocima iz 1999. i metodologiji izrade iz 2002. takoĊer oslanjalo na naĉelo partnerstvaodnosno participacije kljuĉnih dionika. Uspostavljana su radna tijela koja su predstavljalapartnerski pristup razliĉitih naziva – razvojna vijeća, partnerski odbori, partnerske radneskupine i sl. Uspostavljaju se neformalni institucionalni mehanizmi koji prerastaju u noveinstitucionalne oblike (npr. formalno uspostavljena partnerska vijeća statistiĉkih regijasukladno Uredbi ili odluke ţupanijskih skupština o imenovanju ĉlanova partnerstva i sl.) tepostaju formalni mehanizmi za podršku postojećim institucijama s utvrĊenim mandatom da sebave razvojem. Mandat se utvrĊuje na osnovi sluţbenog imenovanja od strane politiĉkogpredstavnika i/ili tijela kao što su ţupani, ţupanijske skupštine, gradonaĉelnici, naĉelnici,gradska i općinska vijeća i ostale javne institucije. Vrijedi istaknuti da su mnoge ţupanije(samostalno ili uz naputke vanjskih struĉnjaka) prepoznale i iskusile potrebu za razlikovanjempojedinih tijela u kontekstu partnerskog pristupa koja se uspostavljaju za potrebe kvalitetnogdoprinosa, svaki u svom segmentu i podruĉju odgovornosti, struĉnosti i formalnihmogućnosti. Naĉelo partnerstva grafiĉki je interpretirano u slici 2.Slika 2: Naĉelo partnerstva u razvojnoj i institucionalnoj praksiPOLITIĈKA TIJELA IINSTITUCIJEKoordinatorArena: Partnersko vijećeForum dionika: Tematske radne skupineGRAĐANIIzvor: Sistematizacija autora, 2012.Prema odluci politiĉkih tijela i institucija, partnerstva se temelje na suradnji triju institucija ilitijela uspostavljenih za potrebe izrade ŢRS-a: Koordinator izrade ŢRS-a – imenovana struĉna osoba s manjim timom suradnika; Partnersko vijeće zaduţeno za praćenje izrade ŢRS-a – odabrani predstavnici kljuĉnihdionika uz mogućnost rotacije kako bi se tijelo odrţalo operativnim (cca. 15 ĉlanova).Ova skupina se u teoriji <strong>planiranja</strong> naziva „arena“ predstavnika kljuĉnih dionika ukojoj se utvrĊuju preporuke i prijedlozi za donositelje odluka.12
FINALNA VERZIJA Radne skupine za izradu ŢRS-a - struĉnjaci i dionici imaju aktivnu ulogu u pripremianalitiĉkih osnova, formulaciji problema, identifikaciji ciljeva i prioriteta, te razradimjera. To je najšira skupina dionika (cca. 60 i više ĉlanova uz mogućnost ukljuĉivanjanovih zainteresiranih, konstruktivnih i proaktivnih ĉlanova), a organiziraju se utematske radne skupine za razliĉita razvojna pitanja (npr. gospodarstvo, društvo,okoliš, prostor, institucije). Ova skupina se u teoriji <strong>planiranja</strong> naziva „forum“ kljuĉnihdionika u kojem se prikupljaju informacije, mišljenja i ideje.Proces konzultacija i sudjelovanja treba se proširiti i na mogućnost ukljuĉivanja graĊana.MeĊutim, to treba vrlo pomno unaprijed planirati, kako bi se ti procesi mogli praktiĉnoprovesti uz najveću moguću obostranu korist. Stoga bi priprema i provedba komunikacijskestrategije imala smisla, već na samom poĉetku procesa izrade ŢRS-a.2. <strong>Ocjena</strong> stanja razvoja – Ovaj dio Dodatka Pravilnika je vrlo dobro i detaljno opisan, iako setime ne moţe osigurati kvaliteta podataka i informacija koje će izraĊivaĉi ŢRS-a koristiti.Komentar: UtvrĊivanjem tema koje se trebaju obraditi u analizi i ocjeni stanja doprinijelo sevrlo pohvalnom rezultatu, jer je napravljena relativno detaljna statistiĉko analitiĉka podlogaza ocjenu stanja razvoja u svim ţupanijama RH. Standardna regionalna statistika se temelji nauzorcima i procjenama do koji se dolazi na osnovi nacionalnih statistika, uz relativnoograniĉavajuće pretpostavke (npr. regionalni BDP, zaposlenost), ali je unatoĉ tome vrlokorisna i ukazuje na odreĊene trendove i omogućuje usporedbu meĊu ţupanijama.Novostvorena informacijska podloga se treba redovito, barem u trogodišnjim razmacimarevidirati. Svaka ţupanija na osnovi ŢRS-a ima sve elemente za uredno voĊenje statistike, štoje preduvjet za donošenje razvojnih odluka, kao i praćenje razvojnih postignuća na osnoviunaprijed formuliranih pokazatelja, kroz duţe vremensko razdoblje.3. Strateške odrednice razvoja u budućnosti – Sadrţaj, kao i veza izmeĊu vizije, ciljeva,prioriteta i mjera, je dobro objašnjen.Komentar: Iz metodologije nije u potpunosti jasno, kako odrediti hijerarhiju ciljeva (uklj.prioritete i mjere). Koristan metodološki alat je „Stablo problema i ciljeva“ koji se temelji nainduktivnoj i deduktivnoj analizi, te uzroĉno-posljediĉnom promišljanju. TakoĊer, pojam„prioriteti“ u hrvatskom jeziku ima drugo znaĉenje, pa bi vrijedilo prilagoditi pojam(primjerice „posebni ciljevi“) ili jasno navesti razliku izmeĊu „prioriteta“ kao vrste cilja iprioriteta kao obiljeţje ranga vaţnosti i prednosti u financiranju.4. Provedba – Ovaj dio se prema metodologiji sastoji od 5 elementa, odnosno financijskogokvira, institucionalnog okvira, praćenja provedbe ŢRS-a i izvješćivanja, akcijskog plana ikomunikacijske strategije.Komentari: Financijski okvir treba povezati sa Zakonom o proraĉunu (NN 87/08) i Uputama MFIN-aza strateško planiranje, te razraditi u vidu detaljnih smjernica koje ne moraju biti ugraĊeneu Pravilnik, već samostalan dokument indikativne prirode. Ovaj dokument je kljuĉanpreduvjet za provedbu svih ŢRS-a. Institucionalni okvir treba uskladiti s odgovornostima za provedbu mjera i aktivnostisukladno zakonskim mogućnostima, nadleţnostima i obvezom nositelja i partnera. Praćenje provedbe ŢRS-a i izvješćivanje treba sustavno povezati s nacionalnom razinom iobrascima izvješćivanja prema MRRFEU i MFIN-u. U metodološkom dodatku navedenesu osnovne skupine pokazatelja koje ţupanija treba pratiti. MeĊutim, treba pojasniti što se13