Zagrebačka Retro(per)spektiva - Zagreb.hr

Z A G R E B A Č K ARETROPERSPEKTIVA2012. EUROPSKA GODINAAKTIVNOG STARENJA I SOLIDARNOSTIME–U GENERACIJAMA

NakladnikGrad ZagrebDom za starije i nemoćne osobe „Park“Za nakladnikamr. Višnja FortunaIrena Vadlja, dipl. soc. radnicaGodina izdanja2013.LektorZvonimir ZupančićOblikovanje i priprema za tisakKrešimir GodinaTisakEurocop d.o.o.Naklada1000CIP zapis dostupan u računalnome kataloguNacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 840546ISBN 978-953-7479-31-2 (Grad Zagreb)ISBN 978-953-57624-0-9 (Dom za starije i nemoćne osobe „Park“)Publikacija je tiskana uz financijsku, stručnu i tehničku potporu Grada Zagreba - Gradskogureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, a iznesena stajališta su u isključivoj odgovornostiizdavača i nisu službena stajališta Grada Zagreba.Publikaciju možete pronaći i on-line:http://www.dom-park.hrhttp://www.udruga-pragma.hrhttp://www.zagreb.hr

SADRŽAJUvodna riječ ..................................................................................................... 6Europska godina aktivnog starenja i solidarnosti među generacijama ..... 8Aktivnosti u domovima za starije i nemoćne osobečiji je osnivač Grad Zagreb ............................................................................ 10Pregled izabranih događaja od siječnja do prosinca 2012. ....................... 22Osvrt na jučer, pogled u sutra ....................................................................... 45Impresije o starosti i međugeneracijskoj solidarnosti ............................... 46

6Uvodna rijeË

Poštovani,veliko mi je zadovoljstvo uputiti riječ čitateljima ove publikacije, u nadi da će vamkoristiti kao informator i poticaj za poduzimanje novih aktivnosti.Sa svih strana nam dopiru informacije kako naše društvo, ali i populacija u cijelomsvijetu stari. Ta činjenica sama po sebi može biti uznemirujuća ne uzmu li se u obzirrad, korist i mudrost koje društvo može dobiti od građana starije životne dobi,ako im se omogući aktivno i zdravo starenje.Godina 2012., kao Europska godina aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti,imala je za ciljeve ostvarivanje veće uključenosti starijih osoba u život zajednicekao i poticanje osjetljivosti mlađih generacija prema njima.U tu svrhu i Grad Zagreb, u suradnji s drugim ustanovama i udrugama, veoma jeangažirano i predano djelovao.Nadam se da ćete i vi, kao što sam i ja, biti ponosni na svoj Grad i ljude koji su upozadini marljivo radili u želji da se njihov rad prepozna kao društveno koristan ipotreban.Ova publikacija nema za cilj prisjećati se poduzetih aktivnosti i žaliti za propuštenima,nego, naprotiv, potaknuti nas da se zapitamo što još možemo učiniti kakobismo našim roditeljima, prijateljima, bakama i djedovima osigurali zdravo i sretnostarenje, a osobe starije životne dobi potaknuli da se uključe u aktivnosti kojeim najviše odgovaraju.Na kraju bih samo dodao: NEMOJTE PRESTATI IĆI ZA SVOJIM SNOVIMA SAMOZATO ŠTO STARITE, JER ĆE VAM SE DOGODITI DA ĆETE OSTARJETI ZATO ŠTO STEPRESTALI SANJATI.Vaš gradonačelnikMilan Bandić7

8Europska godina aktivnog starenjai solidarnosti meappleu generacijama

Europska unija suočena je s izazovomznačajnog starenja stanovništva. Taj demografskipomak neizbježna je posljedicaznačajnih postignuća u našem društvu -uvelike smanjene stope smrtnosti i duljegživotnog vijeka. Prema podacima Eurostata,prosječna je dob u EU 39,8 godina.Do 2060. godine prosječni građanin Unijeimat će 47,2 godine, a osobe starije od 65godina činit će gotovo 30% stanovništva(16% u 2010. godini). Za nekoliko godinaeuropsko radno sposobno stanovništvoće se smanjiti, dok će ono od 65 i više godinai dalje rasti - do dva milijuna ljudi godišnje.Godine 2060. na svake dvije radnosposobne osobe dolazit će jedna osobastarija od 65 godina.Godina 2012. proglašena je Europskomgodinom aktivnog starenja i solidarnostimeđu generacijama (The EuropeanYear for Active Ageing and Solidarity betweenGenerations, EU2012). Godina je to u kojojsmo osobito imali prilike razmišljati očinjenici da naši stariji sugrađani žive dužui zdraviju starost.Glavni ciljevi EU2012 bili su:• promocija aktivnog starenja u zapošljavanju;• promocija aktivnog starenja u zajednici(aktivno građanstvo, volonterstvoi skrb za starije);• promocija aktivnog starenja kod kućekroz omogućavanje zdravog starenjai neovisnog življenja;• unapređenje suradnje i solidarnostimeđu generacijama.Europska unija je obilježavanjem Godinedoprinijela razvijanju niza inovativnihideja, pokretanju inicijativa u područjuaktivnog starenja, u suradnji s kreatorimapolitika, građanima, akademskom zajednicom,vladama, poslodavcima i organizacijamacivilnog društva. Više informacija oinicijativama i događajima održanim u povoduEU2012 u brojnim zemljama diljemEurope može se naći na http://europa.eu/ey2012.Poput Europske unije i Zagreb bilježi trendporasta udjela starijeg stanovništva u ukupnojpopulaciji, što je svakako izazov zalokalnu zajednicu. Već više od desetljećaaktivnosti Gradske uprave Grada Zagrebausmjerene su na aktivno i zdravo starenje.Te su aktivnosti prepoznate kao primjeridobre prakse i daju smjernice ostalim gradovimai lokalnim zajednicama u razvojuprograma namijenjenih starijim osobama.Kako je 2012. godina i službeno proglašenaEuropskom godinom aktivnog starenjai međugeneracijske solidarnosti, bio je tododatni poticaj da je svi zajedno učinimošto bogatijom i sadržajnijom za osobe stariježivotne dobi. Gradski ured za socijalnuzaštitu i osobe s invaliditetom, u suradnjis brojnim ustanovama i organizacijamacivilnog društva, od početka godine organiziraoje i podržao različite događajei aktivnosti kako bi se podigla svijeststručnjaka, a i šire javnosti, o problemimai preprekama kojima su izložene osobete dobi. Gradonačelnik Grada ZagrebaMilan Bandić osnovao je Povjerenstvo zaobilježavanje Europske godine aktivnogstarenja i solidarnosti među generacijama1 . Zadaće Povjerenstva bile su: izradaprograma aktivnosti u povodu obilježavanjaEuropske godine aktivnog starenjai solidarnosti između generacija; senzibiliziranjei osvješćivanje građana Grada Zagrebao važnosti aktivnog starenja, ističućipritom doprinos starijih građana društvu;promicanje primjera dobre prakse o važnostisolidarnosti između generacija;koordinacija, poticanje, stručna i savjetodavnapomoć nositeljima i suradnicimau provođenju aktivnosti. U Povjerenstvoje imenovana, kao njegova predsjednicamr.sc. Višnja Fortuna, a kao članovi doc.dr. sc. Ana Štambuk, mr. sc. Iva Prpić, prim.dr. sc. Spomenka Tomek-Roksandić, mr. sc.Jasminka Dlesk Božić, Ines Vrban, Boris Peterlin,Jasna Ćurin, Sonja Kranjc, Jasna Tucak,mr. sc. Carmen Ljubica Brčić, RomanaGalić, univ. spec. act. soc., mr. sc. MarinkaBakula-Anđelić te Ljiljana Vrbić.Kako u praksi izgleda aktivno starenje isolidarnost između generacija, pokazatćemo iz kuta naših starijih sugrađana kojižive u domovima za starije i nemoćne čijije osnivač Grad Zagreb.1 Službeni glasnik Grada Zagreba 5/2012, od30. ožujka 2012.9

Aktivnosti u domovima za starije inemoÊne osobe Ëiji je osnivaË Grad Zagreb10

Domovi za starije i nemoćne osobe čiji jeosnivač Grad Zagreb, poznatiji kao gradskidomovi (njih 11), glavni su pružatelji uslugausmjerenih starijim sugrađanima, a primarnoosiguravaju institucionalne oblikeskrbi osobama koje zbog visokih godina i/ili težine zdravstvenog stanja nisu u mogućnostisamostalno zadovoljavati svojesvakodnevne potrebe. U domovima se tijekomcijele godine za korisnike smještajaorganizira niz aktivnosti kojima se potičeočuvanje funkcionalnih sposobnosti(kreativne, likovne, sportsko-rekreativne,informatičke, edukativne radionice, zdravstveno-preventivniprogrami, plesne skupine,zborovi, izleti).U domovima se obilježavaju i značajnidatumi i blagdani koji su nerijetko organiziranikao susret mlađe i starije generacije(Valentinovo, maskenbal, Uskrs,Svjetski dan zdravlja, Europski dan međugeneracijskesolidarnosti, Međunarodnidan starijih osoba, Božić, doček Nove godinei dr.). Uz te događaje, Dan doma alii proslava rođendana korisnika, svakakopredstavljaju neka od najvažnijih zbivanjau ustanovi. To su dani kada ne nedostajeveselja i pozitivnih vibracija.Vrijedno je spomenuti da su domoviostvarili višegodišnju suradnju s UNICEFomkroz radionice zanimljivog naziva Sekai braco. Riječ je o kreativnim radionicamatijekom kojih korisnici izrađuju krpene lutkicekoje daruju u humanitarne svrhe zadjecu. Ne samo da se tom hvalevrijednomakcijom čine dobra djela, nego se potičekorisnike na kreativnost, socijalnu osviještenosti humanitarni rad. Svaka izrađenalutkica dobiva osobnu kartu s vlastitimimenom te imenom i adresom onoga kojiju je izradio. Vlasnik lutkice šalje zahvalu ipovratnu poruku korisniku. Korisnici se nataj način osjećaju vrijedni, potrebni i razvijajunova poznanstva. Doista predivnasuradnja!•••••Trendovi europskih zemalja potaknuli surazvoj izvaninstitucionalnih oblika skrbi,koji su zaživjeli i u Hrvatskoj. Projekt gerontološkicentri Grada Zagreba svakakoje najprepoznatljiviji od strane starijihsugrađana. Tvorci Projekta su Gradski uredza socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetomi Centar za gerontologiju Zavoda za javnozdravstvo dr. Andrija Štampar. Programi iaktivnosti Projekta namijenjeni su prvenstvenostarijim građanima koji nisu uključeniu sustav institucijskog zbrinjavanja,a nositelji projekta su devet gradskih domovaza starije. Projekt omogućava besplatnokorištenje niza socijalnih usluga,što znači veću uključenost i poboljšanjesadržaja života osobama starije životnedobi, a ciljevi su očuvanje funkcionalnihsposobnosti starijih, sprječavanje socijalneisključenosti, razvijanje socijalne uslugegerontoservisa, omogućavanje starijimosobama što duži ostanak u primarnojsredini te utjecaj na porast zapošljavanja.Projekt se provodi kroz pomoć pri zadovoljenjuvlastitih potreba, savjetovališni rad izdravstveno-preventivne, sportsko, radnoi zabavno-rekreativne aktivnosti te provođenjeakcija i organiziranje manifestacijakoje okupljaju osobe starije životne dobi.•••••Krenimo s pregledom aktivnosti koje supostale simbolom pojedinog doma teonih koje su organizirane u povoduEuropskegodine aktivnog starenja i međugeneracijskesolidarnosti. Presjek tih aktivnostipruža odličan uvid u to kako korisnici provodevrijeme, s kim se druže, jesu li aktivni,kako održavaju vitalnost…11

Dom za starije i nemoćne osobe CentarSlikarstvo vole, ali ni dramskostvaralaštvo im nije stranoU mjesecu u kojem nam proljeće maše na odlasku, a na vrata kuca ljeto,u ugodnom lipanjskom perivoju Doma Centar naseli se likovna kolonija.Pod nazivom „Dugovječnost boja“, ugošćuje renomirane slikare iz cijeleHrvatske. Oni se cijeli dan druže sa stanarima i nadahnuti ljudima iokruženjem, stvaraju djela koja kasnije krase i oplemenjuju prostoru kojemu stanari borave. Na Koloniji sudjeluje oko dvadeset slikara izrazličitih gradskih udruga koje okupljaju umjetnike, primjerice Udrugeumjetnika „Grupa 69“, Likovne udruge Dugo selo, Udruge umjetnika„August Šenoa“… Ali ne staje se na tome, jer početkom jeseni organizirase predstavljanje izložbe nastalih radova i promocija kataloga likovnekolonije što je još jedna prigoda da korisnici zahvale umjetnicima.Da korisnicima Doma Centar ni literarno stvaralaštvo nije strano pokazujei domska dramsko-recitatorska grupa koja priprema prigodne programeza različite manifestacije. Tako se i intenzitet njihovih druženja kreće oddvotjednih do svakodnevnih. U 2012.godini na Danima scenskih igara, sizvedbom igrokaza “Da nije ljubavi”recitatorska grupa je osvojila prvomjesto između 15 domova koji su senatjecali.Dom za starije i nemoćneosobe DubravaKad je u svibnju 2012. u Domu Dubravaodržano 16. natjecanje u pjevanju, svimaje bilo jasno da je ta manifestacija postalasimbol Doma. Zadnje dvije godinetu priredbu prati i zbor Gerontološkogcentra „Jeka“ koji otvara natjecanje. Riječje o natjecanju u solo pjevanju na kojemsudjeluju predstavnici - korisnici zagrebačkihdomova. Predstavnik svakogdoma pjeva pjesmu po vlastitom izboru,uz pratnju klavira, gitare, harmonike ili acapella. Da nitko ne bi ostao tužan, prvomjesto osvaja izvedba s najvećim brojembodova dok svi ostali dijele drugo mjesto.Pobjednik dobiva glavnu nagradu- radio s CD playerom, a ostali sudionicinatjecanja dobivaju diplome, zahvalnicei prigodne poklone koji su najčešće radovikorisnika. Koliko je natjecanje doistaatraktivno, govori i činjenica da njegovisudionici postaju taj dan prave medijskezvijezde, a u 2012. titulu najbolje ponijelaSlikari rado dijele korisnicimaDoma savjete vezane uzlikovno stvaralaštvoDjeci je bilozanimljivo čutikako je nekadadjetinjstvoizgledalo12

je korisnica doma domaćina Marija Belošević.Ona je, uz pratnju Zlatka Fabijanića,vratila sudionike u dane njihove mladostiotpjevavši pjesmu Ive Robića “Jabukei trešnje”.Spomenimo i da je obilježavanje blagdanaSvetog Valentina u Domu održanopod nazivom “Poklonimo srce jedni drugima“,a korisnici Doma družili su se tomprigodom s djecom 3. razreda OŠ VjenceslavaNovaka. Nije nedostajalo igrokaza,plesnih koreografija, recitacija, a korisnicisu s djecom podijelili uspomene na svojedjetinjstvo. Nekoliko dana kasnije, takavje posjet ponovo organiziran u prostorijamaškole, gdje je 15-ak korisnika Domasudjelovalo na glazbeno-poetskoj večeriu povodu obilježavanja 110 godina rođenjaDobriše Cesarića.Uz pjesmu sve je veselije, lakšese i sklapaju prijateljstvaDom za starije i nemoćne osobe KsaverOni su dobri domaÊini, ali vole iÊi i u gosteU 2012. Dom Ksaver je obilježio 35. Ksaverskujesen. Program je počeo himnomZbora Ksaver, a potom je dramska skupinaizvela simboličan skeč “Tramvaj broj14 – čežnja”. Bila je to prilika i za druženjes korisnicima drugih domova, a pjevalose uz band “Duo Party”.Da se korisnici Doma Ksaver vole družiti,potvrđuje i to što redovito gostuju na raznimpriredbama. Tako su na “Jarunskimsusretima”, stalno prisutni, a u 2012. jeMarija Turčić, korisnica Doma Ksaver, natom događaju recitirala poznatu pjesmuZlatka Tomičića „Hrvatska ljubavi moja”.U listopadu su pak tradicionalno posjetiliFestival glazbe i plesa +50 u Koprivnicii već tko zna po koji put odnijeli jednuod nagrada - nagradu publike za pjesmu„Oj, more duboko”.13

Dom za starije i nemoćne osobe MaksimirKad plesni podij postanepretijesanKorisnici DomaMaksimirsvaku prigodukoriste za plesNije tajna da je fizička aktivnostpreduvjet vitalnosti i očuvanjazdravlja. A kada je ta fizička aktivnostples, tada stvari postajumnogo zabavnije. Upravo jeplesno natjecanje tradicionalnamanifestacija Doma Maksimir.U 2012. izazov je bio jošveći, jer plesalo se na temu rock’n’rolla, aželju da pokažu svoja plesna umijeća iskazaloje 11 parova iz zagrebačkih domova.Manifestacija je bila još zanimljivija jer jeples posjetio i Elvis Presley. Dobro, dobro,nije baš došao sam Kralj glavom i bradom,već ponajbolji interpretator nikad prežaljenogslavnog kralja rock’n’rolla - SteveMorgans. U igri za nagradu bile su zlatnaploča i zlatne cipelice. Nakon natjecanja,plesni je podij postao pretijesan, jerplesnjaku su se pridružili i ostali korisniciDoma i njihovi gosti.A kada ne plešu, korisnici tog Doma odlazeu prirodu. I pritom misle doista na svakogsvog člana, što pokazuje i inicijativa Roštiljadana Bundeku, čija je namjera da i 60-ak teško pokretnih korisnika Doma uživa uprirodi i druženju.14

Dom za starije i nemoćne osobe MedveščakDani scenske igre, trodnevna manifestacijakoja se održava u studenom,svakako predstavlja najprepoznatljivijidogađaj Doma Medveščak. Riječ je omanifestaciji u sklopu koje se odvija bogatprogram, a u 2012. organizirano jenatjecanje dramskih skupina u scenskojigri, natjecanje u likovnom stvaralaštvu,izložba Kluba „Vjeverica“, pjevački nastupizborova te plesni nastupi uz sudjelovanjeučenika, studenata, glumacai brojnih drugih gostiju.Dom Medveščak često je mjesto na kojenavraćaju mladi volonteri kako bi sedružili s korisnicima Doma. Suradnja sVolonterskim centrom Zagreb posebnoje izražena na odjelu pojačane njege.U povodu Svjetskog dana zdravlja, volonterisu korisnike Doma poveli na laganijušetnju obližnjim parkom Ribnjak.Druženje je bilo na obostrano zadovoljstvo,zbog čega je ponovo organiziranonajesen u povodu manifestacije “Hrvatskavolontira”, kada su volonteri još jedanputteže pokretne korisnike Domaizveli u šetnju.Cijeli Dom se u studenom tri danapretvara u kazališnu pozornicu15

Jacksons 5 ustupili svjetlapozornice Pop kraljicamaDom za starije i nemoćne osobe ParkOni su kreativni i dobro plešuDom Park voli se pohvaliti svojim zborom“Parkovci” i na to ima potpunopravo, jer svojim nastupima ovaj zboruveliča brojne proslave u Domu, a če-sto gostuje i na raznim smotrama dru-Dio radova nastalih nakreativnim radionicamagih domova. Pjesma i ples čine važandio svakodnevnice stanara Doma, jerovdje se jednom tjedno održavaju „Plesnevečeri“, a uvježbane koreografije seizvode i na Svjetskom danu plesa. Vrijedipodsjetiti, a neupućene upoznati, kako izovog Doma dolazi skupina „Pop kraljice“.Riječ je o pet dama od 80-ak godina kojesu se predstavile u hrvatskom izdanjushowa Supertalent. Njihova koreografijas pjesmom “Billy Jean” Michaela Jacksona,na žiri je ostavila poseban dojam.Uz to, vrijeme se krati i na kreativnimradionicama. Riječ je o radnoj terapijikoja se održava već više od šest godina.Ukrasi izrađeni na radionicama uljepšavajuDom za razne blagdane, a korisnicise upoznaju s tehnikama decoupagea,one stroke paintinga, izradom cvjetovaod krep-papira. Pritom oslikavaju raznepodloge – drvo, staklo, keramiku... Nijenaodmet spomenuti da su upravo oni2010. godine osvojili prvo mjesto za najljepšištand u sklopu Gerontološkog tuluma.16

Dom za starije i nemoćne PeščenicaAs, deËko, devetka - tko jenajbolji u belotu?Kako izgleda “odmjeriti snage” u jednojod najzabavnijih igara s kartama - belotu,dobro znaju stanovnici Doma Peščenica.Već punih 16 godina taj Dom početkomsvibnja, organizira međunarodni turniru belotu „Susret veselja, znanja i umijećeigre mudrih godina“. Sudionici turnira suisključivo osobe starije životne dobi - korisnicidomova za starije iz cijele Hrvatske.Prilika je to za druženje, pjesmu, zabavneigre i dakako kartaške vještine.Na ovogodišnjem turniru sudjelovale sučak 172 osobe iz 45 domova. U skloputurnira, za ravnatelje i stručne djelatnikedomova organizirani su i stručni edukativnisadržaji. Na svečanom otvorenjuturnira nastupali su učenici iz Osnovneškole Vugrovec Kašina. Između Doma Peščenicai te škole razvio se hvalevrijedanprojekt međugeneracijske solidarnostikoji se nastavlja osmu godinu. Tijekomškolske godine učenici posjećuju korisnikeDoma, daruju ih za Dane kruha i blagdane,a korisnici Doma posjećuju njihovuškolu u povodu proslave Dana škole.Posebno su zanimljivi njihovi zajedničkinastupi prilikom obilježavanja Međunarodnogdana starijihosoba i Međunarodnogdana međugeneracijskesolidarnosti.Tijekom višegodišnjihsusretai druženja došloje do zbližavanja,podjele pozitivnihemocija i mudrostiizmeđu starijihi mladih.Netko blefira, anetko ima asa urukavu17

Dom za starije i nemoćne Sveta AnaSvatko treba baku i djeda - ovo je dom ukojem Êete ih pronaÊičenje starijih generacija u životu djece.Tjedan djedova i baka u 2012. godini obilježenje susretom malih Čigrića i korisnikaDoma. Djeca su starijima pružila osmijehe,živahnost i radoznalost, a stariji imuzvratili mudrošću i strpljenjem. Tjedanje protekao u znaku međusobnog poštovanjadjece i starijih, a djeca su bilapuna ushićenja pažnjom starijih.Neki su se prisjetili svojih djedovai baka, a većina ih je bezrezervnosudjelovala u toj razmjeni - kao daje riječ o odnosu koji je već davnouspostavljen.Korisnicima Doma druženje s mladimadonosi puno radosti, a otome govore i mjesečna druženjas Franjevačkom mladeži izCrkve Svetog Križa u Sigetu. Prilikaje to za duhovnu obnovu krozmolitvu i pjesmu.Mlađi darujuosmijeh,starijistrpljenjeDom Sveta Ana već godinama njegujesuradnju s Dječjim vrtićem Čigra koji jeu njegovu susjedstvu. Ideja o suradnjinastala je spontano, a prerasla je u trajnoprijateljstvo. To se prijateljstvo najboljevidi u Tjednu djedova i baka. Cilj temanifestacije je ukazati na važnost i zna-Druženje sFranjevačkom mladežiprilika je za duhovni rast18

Dom za starije i nemoćne Sveti JosipGlazbena slušaonica svakog tjednaU povodu Europske godine aktivnog starenjai međugeneracijske solidarnosti,organizirana je zanimljiva međugeneracijskaradionica “More priča” suradnjomtriju organizacija: Udruge “More priča”,Dječjeg doma Laduč i Doma Sveti Josip -Projekt gerontološki centar. Cilj radionicebio je omogućiti djeci bez odgovarajućeroditeljske skrbi uspostavljenje kontakatasa starijim sugrađanima te jačanjemeđugeneracijske povezanosti i solidarnosti.Na radionicama su formiranemale grupe u kojima su do izražaja došlemaštovitost, kreativnost i inovativnostsudionika mlađe generacije i sudionikastarije generacije. Lijepo i korisno iskustvoi za djecu i za korisnike Doma SvetiJosip. Što su rekla djeca o zajedničkomradu s nešto starijim kolegama možetepročitati na kraju publikacije.U ovom Domu, spomenimo još, jako voleglazbu, pa tako već više od deset godinaorganiziraju i glazbenu slušaonicu utorkom.Sluša se obično klasična i zabavnaglazba, a slušaonicu posjećuje 40-ak korisnika.Korisno iskustvo i dobrazabava i za djecu i za starije19

Dom za starije i nemoćne TrešnjevkaTu se održavajunajbolji pikniciTjedan aktivnog starenja u 2012. bio je pun aktivnosti. Mnogo akcije kada je riječpreoDomu Trešnjevka, korisnici su crtali, sadilicvijeće, pjevali, a sve to u društvu mališanaiz Dječjeg vrtića Potočnica. Potom suugostili i djecu predškolske i školske dobiiz Centra za usluge u kulturi s dramskomgrupom „Palac gore“. Oni su samo za njihizveli predstavu „Ružnomače“. Bilo je očito dastariji uživaju u raskošidječjih talenata i umijeća.I mališani iz Dječjeg egdoma Josipovac svratilisu i korisnicima Domadarovali radost i smijeh, azauzvrat dobili prihvaćanjei toplinu osoba stariježivotne dobi.Dan Doma prilika je i zamalo novinarskog rada,jer taj Dom svake godineu tom povodu izdaje časopis“Trešnevačko-domskenovice” s prikazom nosti u tojaktivgodini.20Druženje u prirodi -koja uživancija!U vrt Podružnice Doma Trešnjevka, uDrenovačkoj 30, doista se isplati doći.Tamo se održavaju najbolji piknici. Uvrtu je održana i završna proslava akcije“Hrvatska volontira” kojom je obilježenrad Volonterskog centra Zagreb i predstavljenasuradnja s domovima za starijei nemoćne osobe. Cijela manifestacijeobogaćena je kulturno-zabavnim programom,glazbenim nastupima, recitacijamakorisnika Doma Trešnjevka te druženjemvolontera s korisnicima.Malo pažnje i lijepa riječpružaju najbolju utjehu

Dom za starije i nemoćne TrnjeVježbaju radi zdravljai radi novih prijateljstavaU 2012. godini u Domu Trnje pravi hit bilesu tzv. katne vježbe. Drugim riječima štoje više korisnika bilo uključeno u organiziranesadržaje, to su vježbe bile uspješnije.Družilo se, vježbalo i izrađivalo materijaletematski vezane za različita godišnjadoba i manifestacije u Domu. Navedenevježbe bile su ciljano usmjerene na onekorisnike koji nisu u mogućnostisamostalnobirati sadržaje s kojimase žele baviti, nego suzbog svog zdravstvenogstanja ovisni o tuđoj brizi.Vježbe su se sastojale odrekreativnog i kreativnogdijela, pa se na taj način uDomu vježbao i um i tijelo.Jer kako korisnici kažu:„druženjem tjeraju bolestii usamljenost na najboljimogući način“.Dom dosta pažnje posvećujesportsko-rekreativnimaktivnostima koje su namijenjenei prilagođene osobamastarije životne dobi, a uključujuaerobne vježbe niskog intenziteta, kojevode kineziolog i fizioterapeut s dugogodišnjimiskustvom rada s osobama stariježivotne dobi. Koliko su vježbe korisnenajbolje govori iskustvo jedne od korisnica:“Od kada sudjelujemna vježbama, moje zdravlje se poboljšalo,lakše se krećem, imam manje bolova.Upoznala sam mnoge prijateljices kojima poslije vježbi rado popijemkavu i družim se.”Korisnici Doma Trnje znaju daje u zdravom tijelu zdrav duh21

22Pregled izabranih dogaappleajaod sijeËnja do prosinca 2012.

SIJEČANJ•••••••••••••••••••••••••Stara izreka «nikad nije kasno za učenje» doista vrijedikada je o informacijskom opismenjavanju riječKnjižnice Grada Zagreba provode ciljaneprograme namijenjene društvenoj integracijistarijih i njihovom aktivnom uključivanjuu kulturna i društvena zbivanja.U projektu 65 plus starije osobesu korisnici i stvaratelji programa,odnosno oni su učenici kojiprihvaćaju nova znanja, ali istodobnoi učitelji koji dijele znanjei iskustvo. Projekt obuhvaća nizaktivnosti, poput dostave knjigai časopisa u domove za starije uZagrebu kao i drugim korisnicimakoji ne mogu doći u knjižnicute razne radionice i susrete generacija.U programima sudjelujeukupno trinaest knjižnica.Radionice slikosata, kojima je ciljočuvanje kulturne baštine, povijestii tradicije, od siječnja do krajasvibnja 2012. godine održavale su seu Knjižnici Podsused. Prenosimo iskustvojedne od polaznica: “Sviđa mi se ova radionicai redovito dolazim ovamo. Družimo se,izrađujemo jako zgodne predmete. U mirovinisam već 20 godina i ovo mi je prilika dase nečim korisnim i kreativnim bavim”.Informacijsko opismenjavanje osobastarije životne dobi trenutno je najpopularnijidio projekta 65 plus. Pripadnicitreće životne dobi, kojima slabiji socijalnistatus često ne omogućuje nabavu računalaili pak skupe tečajeve za osposobljavanjeza rad na računalu, ne železaostajati za modernim informacijskimtokovima. Besplatne radionice s naglaskomna individualnom pristupu, stogapobuđuju iznimno velik interes i uvijeksu dobro posjećene. Zbog velikoginteresa, termini radionicasu rezervirani i po tri mjesecaunaprijed. Radionice su se tijekom2012. godine održavale u11 knjižnica na području Zagreba.1 Tu su i “Pričaonice” za djecupredškolske dobi u kojima aktivnosudjeluju pripadnici starijeganaraštaja, prenoseći svoje znanje,mudrost i iskustvo te izložberadova čiji su autori pripadnicitreće životne dobi.1 http://www.kgz.hr/default.aspx?id=129623

VELJAČA•••••••••••••••••••••••••24Pripreme za ulazak u Europsku uniju u Domu Maksimir

A ovakosu Fašnikproslavili uDomu ParkFašnik se, kako to i dolikuje tom događaju,opušteno i veselo slavio u svim domovima,a stanari domova bili su vrlo kreativniu osmišljavanju svog izgleda. Što biFašnik bio kad se ne bi plesalo!? U većinidomova središnje zbivanje bio je upravoples pod maskama. Primjerice, s temom„Idemo u Europu“ korisnici Projekta gerontološkogcentra pri Domu Maksimirpredstavili su se grupnim i individualnimmaskama, kao i šaljivim mini nastupima.Svim sudionicima uručena su priznanja, adodijeljene su i nagrade primjerene temiFašnika - prva nagrada bila je avionskakarta za Bruxelles, s košarom domaćihproizvoda. Nije loše, uopće!Prigodom Svjetskog dana bolesnika,Caritas Zagrebačke nadbiskupije organiziraoje brojne posjete i druženja s devedesetkorisnika - starijih, nemoćnih i bolesnihosoba u njihovim stanovima, te pozagrebačkim bolnicama i domovima. Akcijaje završila fašničkim susretom osobas invaliditetom održanim u Kulturnomcentru na zagrebačkoj Knežiji.No, veljača nije samo mjesec ludovanja apod maskama, već još uvijek hladan zimskimjesec pa je tako Caritas Zagrebačke enadbiskupije, akcijom „Dobro srce zatopli dom“, osigurao drva za ogrjev za71 obitelj. U akciju su se uključile Hrvatskešume, grkokatolički župnik o. AndrijaKekić te župnik vlč. Branimir Motočić svjernicima župe sv. Marije pod Okićem.Sredstva za kupnju ogrjeva osigurana sui akcijom kupnje i zamjene guma i ulja uprodajno-servisnim centrima AH servisau Zagrebu.Skupljala su sedrva za ogrjev25

OŽUJAK•••••••••••••••••••••••••Ožujak je bio krcat zbivanjima. Najprijeje 9. ožujka Sveučilište za treću životnudob Pučkog otvorenog učilišta Zagreb, usuradnji s Gradskim uredom za socijalnuzaštitu i osobe s invaliditetom, organiziraloposjet dviju gošći iz Finske, RitveOjalehto, ravnateljice Tampere SummerUniversity i Mari Patronen, voditeljiceSektora za seniore u Gradu Tampere. Razlognjihovog dolaska u Zagreb bila jeizrada daljnjeg projekta suradnje izmeđudvaju Učilišta.Tijekom posjeta Gradskoj upravi predstavljenesu im aktivnosti Grada Zagrebau skrbi za starije građane te organiziranposjet u Dom Centar.Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe sinvaliditetom i Sveučilište za treću životnudob Pučkog otvorenog učilišta Zagreborganizirali su potom okrugli stol: Obrazovanjeseniora – tajna je dugovječnosti.Održan je 20. ožujka, a predavanja suodržali prof. dr. Milan Matjević, koji je govorioo važnosti cjeloživotnog učenja uEuropi, Jasna Čurin, koja je prezentiralarad Sveučilišta za treću životnu dob kaomodel podizanja kvalitete života osobastarije životne dobi, te Božena Lončarkoja je u svom izlaganju istaknula važnostaktivnog starenja.Suradnja s Pučkim otvorenim učilištemnastavljena je i izložbom radovapolaznika likovnih radionicaSveučilišta za treću životnu dob podnazivom “Proljeće je” koja je bila postavljenau predvorju zagrebačkeGradske uprave.Cjeloživotnim učenjemdo aktivnog starenja26

Skupljanjenamirnica zaumirovljenikePozivnicaza izložbuProgram međugeneracijske solidarnosti kroz poticanjekvalitete aktivnog življenja za starije osobeCaritas Zagrebačke nadbiskupije je usuradnji sa Zakladom „Zajednički put“namirnicama opskrbio 45 umirovljeni-ka koji su u evidenciji socijalne službe.Pjesmom, kolačima icrtežima razveselili starijei nemoćneKako bi se učvrstila uzajamna povezanostmlađih i starijih generacija,Gradsko društvo Crvenog križaZagreb u 2012. počelo je s provedbomPrograma poticanja kvaliteteaktivnog življenja za starijeosobe, u kojem uz starije osobesudjeluju članovi Kluba mladih Crvenogkriža. Cilj ovog Programa jepoboljšanje kvalitete života osobastarije životne dobi kroz međugeneracijskusolidarnost te educiranjemladih o društvenoj odgovornostii solidarnosti. Crveni križZagreb je organizirao cjelodnevnuedukaciju na kojoj su sudjelovala52 člana Kluba mladih. Nakonzavršene edukacije članovi Klubamladih sudjelovali su u različitimorganiziranim aktivnostima u KlubuUdruge invalida rada Zagreba(sportska radionica, plesna radionica,karaoke, kreativne radionicei sl.) te na “Gerontološkom tulumu”i kampanji “Hrvatska volontira“.Sudjelovanjem u Programu,mlade osobe se upoznaju s načelimavolonterskog rada, sudjelujuu razvijanju sustava vrednovanjavolonterskog rada te promicanju iizgradnji civilnog društva.27

Hvalevrijednu akciju pokrenula su djecai roditelji - članovi Udruge InternationalCatholic Community of Zagreb (Međunarodnakatolička zajednica Zagreb) kojučine nacionalno miješani bračni parovi.Neki supružnici rođeni su Zagrepčani ili jeriječ o obiteljima koje su došle iz inozemstvai u Hrvatskoj su tek nekoliko godina.Četrnaestero djece posjetilo je pet staračkihdomaćinstava na području Zagreba tepjesmom i darovima donijelo nagovještajuskrsnog veselja. Djeca su, šaljivim francuskimpjesmama, starije osobe razgalila dosuza, a posebno su ih razveselili kolačimakoje su sami ispekli te svojim crtežima i buketimacvijeća.•••••Osim druženja, starijoj osobi nerijetko jepotrebna pomoć i njega, stoga je hvalevrijednaaktivnost Sindikata umirovljenika– Povjereništva za Grad Zagreb,koji već 14 godina organizira tečaj zapomoć i njegu u kući bolesnim, teškopokretnim ili nepokretnim osobama. Tečajje do sada završilo više od 500 osobakoje su postale neformalni njegovatelji.Jedni dolaze ciljano, jer imaju u obiteljibolesnog člana, pa im svako novo znanjeitekako pomaže u svakodnevnom tretmanu.Drugi žele pomagati prijateljimaili susjedima koji su u potrebi. Mnogi odnjih postaju volonteri u radu upravo sosobama kojima je potrebna tuđa njegai pomoć. Oko 20 volontera kontinuiranopruža pomoć i njegu u kući u lokalnoj zajednici.TRAVANJ•••••••••••••••••••••••••StruËni skupovi, ples,izloæba - proljeÊe jedonijelo æivostZbivanjima je bio krcat i mjesec travanj. Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štamparorganizirao je znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom“Hrvatska gerontološka i gerijatrijska škola”. Skupu su prisustvovali vodećihrvatski stručnjaci koji se bave različitim aspektima starenja i brige za zdravljestarijih osoba. Cilj tog dvodnevnog skupa bio je dati doprinos znanstvenikai stručnjaka, sudionika skupa, izradi Hrvatskih smjernica za zaštitu zdravlja starijihosoba. Na skupu je stoga s različitih aspekata progovoreno o mnogim problemimagerontologije i gerijatrije u nas i u svijetu. Moto skupa bio je “Na mladimasvijet ostaje, a na starijima svijet opstaje” (akademik Milan Pećina).•••••Vrijedno se osvrnuti na još jedan stručni skup održan u staroj gradskoj vijećnicipod nazivom “Politike i skrb za starije i starenje u Hrvatskoj” u organizacijiUdruge Pragma i Zaklade „Marija De Mattias“ na kojem je sudjelovalo 170 stručnjakaiz javnih, državnih i neprofitnih organizacija. Skup je održan u povodu 29.travnja - Europskog dana solidarnosti među generacijama, a kako bi se otvorilarasprava o politikama i skrbi za starije u Hrvatskoj te promovirao „Zbornik radovaposvećen borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti“. Istaknuti stručnjaci naskupu govorili su o politikama i skrbi za starije u Hrvatskoj 1 .1 http://www.udruga-pragma.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=160%3Apolitike-i-skrb-o-starijima-i-starenje-u-hrvatskoj&catid=46%3A2012-europska-godinaaktivnog-starenja&Itemid=204&lang=hr28

Stručni skup «Politike i skrbza starije i starenje u Hrvatskoj»Životna dobnije preprekaza plesnipokret29

Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobes invaliditetom u suradnji sa Športsko-plesnimklubom „Harmony“ Zagrebtradicionalno je, petu godinu zaredom,organizirao plesno natjecanje i prezentacijuplesnih skupina za osobe stariježivotne dobi. Manifestacija je održana uKongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma.Osnovna ideja tog plesnog natjecanjaje da se na taj dan javnost podsjetikako životna dob nije prepreka za plesnipokret, potrebna je samo volja. U natjecateljskomi prezentacijskom dijelu nastupiloje 180 sudionika, korisnika domovaza starije i nemoćne osobe, Projektagerontološki centri Grada Zagrebate gosti. Pobjedu je u natjecateljskomdijelu osvojio plesnipar Projekta gerontološki centarTrnje, Justina Čurić i. Milan Pejić,kojima je tom prigodom uručenpobjednički pehar.•••••Pučko otvoreno učilište Zagreborganiziralo je Dane otvorenih ta programa Sveučilište za trećuživotnu dob 1 . Bila je to prilika davra-se prezentiraju programi za idućuškolsku godinu i organiziraju upisiza stare i nove polaznike Sveučilištaza treću životnu dob. Programi kojise nude potencijalnim polaznicimasu programi stranih jezika, likovniatelje, glazbena radionica te programdigitalne fotografije. Svake godine natim se programima okupi više od tisu-1 http://www.pou.hr/hr/index.php/sveucilisteza-trecu-dobću polaznika. Polaznici imaju mogućnostuključivanja i u izvannastavne aktivnosti,kojima je cilj povezivanje polaznikarazličitih programa i učestalije druženjepolaznika izvan vremena „nastave“. Ponuđeneaktivnosti su: novinarska grupa kojakreira časopis Treća mladost, seniorskidebatni klub, filmski klub, škola seniorau prirodi, sudjelovanje na tribinama Sovai Zrno mudrosti. Programima Sveučilištanastoji se poduprijeti koncept cjeloživotnogučenja putem niza kulturno-obra-obrazovnih programa za osobe starije životnedobi. Naglasak je na vrijednosti znanjakoje pojedinci posjeduju i koje ne smije ine mora biti zanemareno i neiskorištenonakon umirovljenja.•••••U travnju je i jedna mlada zaklada - Royalovazaklada za međugeneracijskusolidarnost - prigodno obilježila početaksvoga djelovanja s dva samostalnoosmišljena natječaja, želeći senzibiliziratijavnost, posebice djecu i mlade, za osobestarije životne dobi.Škola – prijateljstarijih: Lajkamstarije30

Prvi natječaj pod nazivom „Škola – prijateljstarijih: Lajkam starije“, počeo jeu travnju javnim pozivom svim osnovnimškolama u Hrvatskoj koje provode, ili tekplaniraju provoditi aktivnosti i programeza starije osobe, te tim aktivnostima šaljuporuku javnosti da je poštivanje starijih,pomaganje i uvažanje različitosti istinskaradost. Pristigle su 73 kvalitetne prijaveiz brojnih gradova i općina, a stručni žirinije imao nimalo lak zadatak odabrati trinajbolja programa. Na svečanosti dodjelenagrada, koja je organizirana u rujnu,uručene su nagrade prvonagrađenojPodručnoj školi Saborsko Osnovne školePlaški, drugonagrađenoj Osnovnoj školiJosipa Matoša iz Vukovara te trećenagrađenojOsnovnoj školi Draškovec.Drugi natječaj pod nazivom „Treća mladost“Royalova zaklada raspisala je u suradnjisa Zborom fotoreportera Hrvatske.Tako su profesionalni fotoreporteri dobilipriliku pokazati javnosti kako kroz svojobjektiv vide starost i starenje. Na natječajje prispjelo 249 fotografija 39 autora,članova Zbora fotoreportera Hrvatske, odkojih je stručni žiri odabraotri najbolje.Prvo mjesto osvojio je slobodni fotografMario Periša. Pobjednička fotografija uprvom planu pokazuje baku Ivku, od miljazvanu Cura, a u pozadini se nalaze njenedvije nećakinje. Drugo mjesto osvojioje fotoreporter dnevnika Zadarski list, FabioŠimićev, s fotografijom starije gospođekoja uživa u turističkoj vožnji izmeđuotoka Paga i Raba. Treće mjesto osvojioje fotograf agencije Cropix, Dragan Matić.Nagrađena fotografija prikazuje umirovljenog66-godišnjeg plesača, kralja plesnihpodija i akrobatskog rock’n’rollera,Tomislava Tolpu, kako izvodi svoj poznatiskok.Nakon proglašenja rezultata natječaja uNovinarskom domu je otvorena izložbafotografija „Treća mladost“ s 15 najboljihfotografija. U uži izbor ušle su autorskefotografije koje afirmiraju mudrost, vitalnosti veselje starijih osoba ili,pak, prikazuju solidarnost, poštovanje,pomaganje izmeđumlađe i starije generacije. Nakonpozitivne reakcije brojnihposjetitelja izložbe, organizatorisu je odlučili preseliti na jošnekoliko zagrebačkih lokacija.Tako je gostovala u Koncertnojdvorani Vatroslava Lisinskog, upovodu Međunarodnog danastarijih osoba u sklopu 1. festivalaZlatna dob, zatim u predvorjuGradske uprave, Pučkomotvorenom učilištu Zagreb i Hrvatskomzavodu za mirovinskoosiguranje, Narodnoj čitaoniciRijeka i na kraju u Hrvatskomdomu u Vukovaru.31

SVIBANJ•••••••••••••••••••••••••Sport za sve32

Iako osobe starije životne dobi mogu aktivnosudjelovati u organiziranim oblicimasportske rekreacije dva puta tjednopo gradskim četvrtima, mjesec svibanj,kojeg mnogi smatraju najljepšim mjesecomu godini, jer sunce grije taman kolikotreba, posebno je pogodan za aktivanživot, pa tako i za program sportskerekreacije pod nazivom „Sport za sve uobjektima mjesne samouprave“. Riječje o programu koji je počeo 2005., a besplatanje za sve korisnike. Nositelj Programaje Služba za mjesnu samoupravuu suradnji sa Zagrebačkim savezom zasportsku rekreaciju „Sport za sve“. Glavnije cilj pridonijeti aktivnom uključivanju usportsku rekreaciju, poboljšanju zdravljate uspješnijoj socijalnoj integraciji građana,posebice mladih, osoba s invaliditetomi starijih osoba. Programom suobuhvaćene ciljane skupine građana ugrupama od 20 do 40 korisnika u 25 objekatamjesne samouprave gradske četvrtii to kroz program korektivne gimnastikeza umirovljenike.Svibanj je i mjesec u kojem se održavaju Jarunski susreti - tradicionalnasportsko-rekreativna i kulturno-zabavna manifestacija Zagrepčana stariježivotne dobi. Popularizacija pozitivnog utjecaja redovitog kretanja i vježbanjana generaciju treće životne dobi, cilj je te manifestacije, koja u 2012.slavi desetu godišnjicu. I ove godine, pod motom „Svi za sport - sport za seniore“,Jarunski susreti okupili su na Rekreacijsko-športskom centru osobestarije životne dobi i brojne mlađe naraštaje. Sudionici su se dobro zabaviliuz pjesmu, ples i stihove različitih grupa te sportska natjecanja i rekreaciju.Za sudionike su pripremljene prigodne nagrade, a sudjelovanje u programui manifestacijama za sve je bilo besplatno.Grad Zagreb osnivač je Zaklade Zajedničkiput kojom se nastoji osiguraticjelovita pomoć i potpora osobamastarije životne dobi na području Zagreba.U svibnju 2012. godine otvorenaje prva stambena zajednicaJarun koja se sastoji od četiri stambenejedinice apartmanskog tipa tepruža samostalnim i aktivnim umirovljenicimauključenje u život s nastojanjemda što dulje i kvalitetnijeprovedu svoj životni vijek kao nezavisneosobe. U zajedničkim prostorijamau istom objektu djeluje Senior centar u kojem se organizirajuraznovrsne radionice. Senior centar je mjesto gdje se stariji ljudi mogu tijekom danaokupljati i tako ispuniti svoje socijalne, fizičke, emocionalne i intelektualne potrebe.Aktivnosti Senior centra namijenjene su svim zainteresiranim starijim građanima Zagreba,a sudjelovanje je za korisnike u cijelosti besplatno. Za osobe starije životnedobi u sklopu Senior centra organizira se više raznovrsnih radionica, poput čitaonica,društvenih igara, centra za osnaživanje prava starijih osoba Grada Zagreba, fotografskih,likovnih i psiholoških radionica, nordijskog hodanja, joge, preventivnog vježbanja,pa i učenja engleskog i njemačkog jezika.Svi za sport - sport za seniore33

34Senior centarnudi nizaktivnosti

LIPANJ•••••••••••••••••••••••••Iskoristit ćemo ovu priliku i za upoznavanjes projektom kojeg provodi UdrugaPrisutnost, koja pomaže starijim i osobamas invaliditetom putem telefona i socijalnoguređaja. Tim je veća vrijednostuređaja u ljetnim mjesecima kada i starijeosobe, koje inače žive s obitelji, ostajusame kod kuće za vrijeme ljetovanjanjihovih obitelji. Prisutnost članovima unjihovu stanu priključuje socijalni uređaj(aparat sličan telefonu), a u svojem dojavnomcentru osigurava 24-satno dežurstvo.Operater prima alarm kojeg prekoSocijalni uređaj vrijedan je alat kojikorisnicima jamči sigurnostdaljinske tipke upućuje korisnik ako senalazi u nezgodi, a sam si ne može pozvatipomoć. Daljinsku tipku korisnici nosena ruci kao sat ili kao lančić oko vrata.Laganim pritiskom na daljinsku tipku korisnikaktivira socijalni uređaj koji odmahbira unaprijed programirane telefonskebrojeve dojavnog centra. Ovakav organiziranioblik pomoći omogućuje dulji, sigurnijii kvalitetniji boravak starije osobeu vlastitom stanu, doprinosi smanjivanjuzahtjeva za smještaj u institucije, a timesmanjuje troškove socijalnih usluga.Socijalni uređaj ulijevakorisnicima takopotrebnu sigurnostM.S. (81 god.), korisnica socijalnog uređaja i članicaUdruge, kaže: Za humanitarnu udrugu Prisutnostsaznala sam preko radijske emisije. Odmah sam sejavila pismom, pa sam od njih dobila formulare kojesam popunila i preporučenom poštom poslala nanjihovu adresu. Nakon nekoliko dana došla mi jevoditeljica i donijela aparat i objasnila postupak. Menise to jako dopalo, jer sam vidjela da bi za mene bilokorisno, budući da sam slabo pokretna i imam slomljenikuk i ugrađenu protezu. Ako bi mi se slučajno neštodogodilo, dovoljno je da samo pritisnem tipku, kojuinače stalno nosim na ruci i u Prisutnosti se signalizirada sam u nevolji. Ne samo da oni interveniraju, nego mei zovu svaki tjedan, što mi puno znači, jer ako me nitkone nazove osjećam se izgubljeno. Ti pozivi mi čak značei više nego sama intervencija. Preporučila bih svakometko je sam da se uključi u Udrugu.Iskustva članova obitelji korisnika (K.I.):Moja mama nije dugo bila njihov korisnik. Ali zadnjemjesece njenog života maksimalno joj je olakšao njihovgumb oko vrata. Toliko je postala ovisna o njemu,da čak ni u bolnici, kad je doživjela moždani udar, nijedala da joj ga skinu. I kod kuće, kad smo je njegovali,i kad je u pojedinim momentima došla k sebi, a nijebila sigurna da smo kraj nje, tražila je svoj gumb okovrata. Na taj način pomogli su i nama koji smo brinulio njoj, a mojoj mami omogućili da živi sama, sretna usvom stanu i da zaspi za svagda upravo u svom krevetu.Želja joj se ostvarila, u velikoj mjeri zahvaljujućiudruzi Prisutnost, i kako je moja majka znala reći - čarobnomgumbu. Još jednom velika hvala, i želim dačarobni gumb i drugim starim i onemoćalim osobamaolakša samoću, jer na taj način neće biti ostavljeni,sami i neutješni.35

RUJAN•••••••••••••••••••••••••Projekt o kojem se govorilo - “55+”Tijekom ljetnih mjeseci malo smo mirovali,no čim je došao rujan, aktivnosti su sepojačale. Tradicionalna manifestacija podnazivom Maksimirske jeseni, čiji su organizatoriVijeće gradske četvrti Maksimir,Društvo za sportsku rekreaciju Maksimir,Dom za starije i nemoćne osobe Maksimirte Centar za kulturu Maksimir, održana jeu Parku Maksimir. Riječ je o cjelodnevnojmanifestaciji koja vrvi aktivnostima za sveželje i ukuse. Nađu se tu kulturno-umjetničke,sportsko-rekreativne, kreativne,likovne, ekološke radionice i zdravstvenopreventivnipregledi, a u njima je u 2012.sudjelovalo gotovo 1.200 osoba starije životnedobi iz cijele Hrvatske.Projekt o kojem se posebice govorilo,imao je svoju premijeru u rujnu u Koncertnojdvorani Vatroslava Lisinskog, a riječje o umjetničkom projektu Udruge Montažstroj.Uz potporu Grada Zagreba osmislilisu i proveli kazališnu predstavu podnazivom „55+, Godine (ni)su važne“. Takazališna predstava posebna je po tomešto su glavni protagonisti i izvođači, osobestarije od 55 godina, ispričale hrvatskojjavnosti najvažniju minutu svoga života.U okviru 6. Tjedna cjeloživotnog učenja održan je stručni skup „Ulogaučenja i obrazovanja u aktivnom starenju“, s ciljem promicanja kulture učenjai obrazovanja, na kojem su predstavljena iskustava iz nekoliko europskihzemalja i Republike Hrvatske. Svojim izlaganjem posebnu važnost ovomeskupu dali su vodeći europski stručnjaci iz područja obrazovanja osobatreće životne dobi. Tjedan je bio usredotočen na motiviranje građana, bezobzira na dob, razinu obrazovanosti, radni status i druge okolnosti, da seuključuje u proces cjeloživotnog učenja, pri čemu je posebno istaknutoupravo obrazovanje za treću životnu dob. Petim Sajmom cjeloživotnogučenja, koji je održan na Trgu kralja Tomislava, završene su aktivnostiTjedna. Na Sajmu su ustanove za obrazovanje odraslih i škole građanimaponudile informacije o mogućnostima obrazovanja i učenja u Zagrebu tevrstama obrazovnih programa.36

Promocija vrijednostivolonterskog radaGradsko društvo Crvenog križa Zagrebsudjelovalo je u kampanji „Hrvatska volontira“koja se provodila u cijeloj Hrvatskoj,a u Zagrebu je partner kampanje bioGradski ured za socijalnu zaštitu i osobes invaliditetom. Cilj kampanje bio je povećatividljivost i vrijednost volonterstvai volonterskog doprinosa u Hrvatskoj uzsudjelovanje velikog broja pojedinaca,organizacija civilnog društva, institucijai tvrtki.Bilo je zanimljivo pogledati i izložbu likovnih radova i fotografija„Kako mladi vide starije i kako stariji vide mlade“ u Pučkomotvorenom učilištu Zagreb. U povodu Europske godine aktivnogstarenja i međugeneracijske solidarnosti zajednički su je pripremilipolaznici Sveučilišta za treću životnu dob, učenici zagrebačkeŠkole primijenjene umjetnosti i dizajna, polaznici foto radioniceCentra za kulturu i učenici OŠ Trnjanska.37

LISTOPAD•••••••••••••••••••••••••danmjesecaTulum jetrajao cijelidan, a nijenedostajaloni izvođačani gostiju38

Prvi dan listopada donio je čak dvijemanifestacije posvećene svim starijimosobama pod kapom Međunarodnogdana starijih osoba. Prvamanifestacija je svima dobro znaniGerontološki tulum koji je „rođen“2004. godine. Riječ je o kulturno-zabavnoji rekreativnoj manifestaciji uizvedbi korisnika Projekta gerontološkicentri Grada Zagreba i domovaza starije i nemoćne osobe, a u suradnjis mlađim generacijama. Programje u 2012. bio veoma raznolik: pjevalose - solo i u zborovima, manjim i većim,uz instrumentalnu pratnju i beznje, plesalo se i u narodnim nošnjamaiz raznih krajeva, ali i modernim kreacijama.I ove godine manifestacija jeodržana na Zrinjevcu, a program sedakako odvijao u paviljonu. Uz stazesu postavljeni štandovi na kojim suprezentirane rukotvorine korisnikaProjekta, domova za starije i nemoćnete udruga koje okupljaju starijeosobe. Posjetitelji su tako mogli doznativiše o uslugama i programimanamijenjenim za aktivno i zdravostarenje koje razvija Gradska uprava,a na štandovima je organiziran nizpreventivno-zdravstvenih usluga poputmjerenja tlaka, statusa vitamina iminerala, te razine šećera u krvi. Gerontološkitulum prilika je da osobestarije životne dobi široj javnosti pokažukako dob nije prepreka za aktivani ispunjen život.Bila je to dobra prilika za one kojitek razmišljaju o domu kao opciji dase upoznaju s ponudomMjerilo se tlak,provjeravao se šećer u krvi39

Drugi događaj organiziran je u Koncertnoj dvoraniVatroslava Lisinskog, gdje je održan prvi hrvatskifestival posvećen osobama starije životne dobi- Zlatna dob. Riječ je o cjelodnevnoj manifestacijina kojoj su posjetitelji mogli uživati u bogatomkulturno-umjetničkom i zabavnom programu, teradionicama, stručnim skupovima, predavanjima,izložbama radova starijih osoba, ali i mladih sugrađanate prezentacijama zdravstvenih, turističkih,rekreacijskih usluga i ponuda. Manifestacija je završenakoncertom na kojem je nastupio velik brojkulturno-umjetničkih društava uz Zdenku Kovačiček,Klapu Nostalgija i zbor Zagrebački liječnicipjevači. Cilj manifestacije je da preraste u tradicionalnesusrete udruga umirovljenika sa svim generacijama,s donositeljima politika i strategijavezanim za stariju populaciju i solidarnosti izmeđugeneracija, kao i gospodarskim subjektima koji bina jednom mjestu predstavili svoje usluge i proizvodenamijenjene osobama starije životne dobi.Organizatori Festivala bili su Klub umirovljenika,Matica umirovljenika Grada Zagreba, Sindikatumirovljenika Hrvatske – Povjereništvo za GradZagreb i Zaklada Zajednički put u suradnji s Gradskimuredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.Kao popratni događaj unutar tih dviju manifestacijaističemo 181. Gerontološku tribinu na temu“Aktivno zdravo starenje”. Predavanje o primarnoj,sekundarnoj i tercijarnoj prevenciji za aktivnozdravo starenje održala je prim. dr. sc. SpomenkaTomek-Roksandić iz Referentnog centra Ministarstvazdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba -Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvoDr. Andrija Štampar.Janu i djedasnimila je MaraBosanac iz XV.gimnazijeU sklopu Festivala, bile su postavljene i dvije izložbe. Pod nazivom“Gradimo mostove među generacijama” bili su izloženi akvareli i fotografijiučenika osnovnih i srednjih škola (OŠ Poliklinike SUVAG, OŠ Trnsko,OŠ Dragutina Domjanića, Klasična gimnazija, Gimnazija LucijanaVranjanina, V. gimnazija) te izložba likovnih radova Hrvatskog likovnogdruštva pod nazivom „Zlatna dob“.•••••Istoga dana u prostorijama Ministarstva socijalne politike i mladih,šef Delegacije EU-a, veleposlanik Paul Vandoren, i potpredsjednicaVlade i ministrica socijalne politike i mladih, Milanka Opačić, uručilisu nagrade pobjednicima natječaja „Mladi u srcu – Nagrada Europskegodine aktivnog starenja”. Jedan od ciljeva tog natječajabio je odati priznanje svim starijim osobama koje same žive “zdravoi aktivno starenje” i koje ga promoviraju u svojoj zajednici. Odabranasu tri ravnopravna pobjednika natječaja „Naj-senior/ka“: MarijaVeltruski iz Slanog, Ivan Gianni Šegon iz Poreča i Ivan Svetopetrićiz Velike Gorice.40

Iako se održala u Trogiru, a ne u Zagrebu,važno je spomenuti V. konferencijusocijalnih radnika pod nazivom «Međugeneracijskopovezivanje i aktivnostarenje: izazovi za socijalni rad». Konferencijuje organizirala Hrvatska udrugasocijalnih radnika a na njoj su sudjelovalibrojni zagrebački stručnjaci, predstavniciustanova, organizacija civilnog društvate Gradske uprave. Ukupno je na Konferencijisudjelovalo 330 stručnjaka iz RepublikeHrvatske, Republike Slovenije teRepublike Bosne i Hercegovine, zaposlenihu sustavu socijalne skrbi, zdravstvu,školstvu, pravosuđu i ostalim tijelima državneuprave te regionalne i lokalne sa-mouprave, stručnjaka iz civilnog društvai vjerskih organizacija te studenata dodiplomskih,diplomskih i poslijediplomskihstudija društveno-humanističkog usmjerenja.Konferencija je ukazala na važnostresursa međugeneracijske povezanosti isolidarnosti pri planiranju i provođenju intervencijau socijalnom radu te rezultiralasmjernicama za unapređenje prakse radasa starijim osobama (http://www.husr.hr/hr/v-konferencija). Otvorila je i raspravuo pitanju adekvatne institucionalne skrbiza starije osobe te potrebi da se pristupinovoj strategiji i politici skrbi o starijimosobama.Na šestom Kongresu o Alzheimerovoj bolestis međunarodnim sudjelovanjem, koji jeodržan u Primoštenu, u organizaciji Hrvatskeudruge za Alzheimerovu bolest, sudjelovalisu pojedini zagrebački domovi te udrugečija je djelatnost usmjerena na pomoć oboljelomi članovima njegove obitelji. Kongresje bio prilika da se prikažu najnovije spoznajeiz područja Alzheimerove bolesti (AB) idrugih demencija. Osim kliničkih i bazičnihtema iz područja AB-a, posebna pozornostposvećena je temama vezanim za skrb bolesnikai njegovatelje. Zanimljivo je spomenutida je zagrebačka Udruga za unapređenjekvalitete življenja Medveščak osvojila nagraduza plakat na temu Alzheimerove bolesti.ORGANIZATORHrvatska udrugasocijalnih radnika- edukacijaBL UL : Trogir, hotel Medena od 10. do 12. listopada 2012. godineEGV VLMinistarstvo socijalneGrad Trogir Grad Split Grad ZagrebPOKROVITELJI41

STUDENI•••••••••••••••••••••••••Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe sinvaliditetom Grada Zagreba u suradnji sUdrugom za inicijative u socijalnoj politiciorganizirao je jednodnevnu konferenciju„Perspektive starenja u zemljama regije“.Cilj konferencije bio je potaknuti aktivnijupolitiku skrbi o starijim osobama, razmijenitiiskustva i razgovarati o potrebi mijenjanjalokalnih politika kako bi se starijim građanimaomogućio kvalitetan život, sudjelovanjeu društvu i aktivno zdravo starenje.U uvodnom dijelu izlagali su prof. dr. sc.Nenad Pokos, koji se osvrnuo na starenje izperspektive demografije, prim. dr. sc. SpomenkaTomek-Roksandić, čije je izlaganjebilo orijentirano na zaštitu zdravlja starijihosoba i dr. sc. Vlado Puljiz, profesor emeritus,koji je upozorio na važnost društveneakcije u vremenima kad se suočavamo sprocesom starenja stanovništva. U drugomdijelu Konferencije, predstavnici zemalja izregije - Ljubljane, Podgorice, Subotice i Zagreba,prezentirali su demografsko kretanjesvojih gradova, sustav socijalne zaštitei planove za budućnost. Konferencijom jepotaknuta razmjena iskustava, uspostavadijaloga glede potrebe mijenjanja lokalnihpolitika prema osobama starije životnedobi s ciljem ostvarivanja aktivnije politikeskrbi o starijima.„Jesu li starije osobe društveno opterećenjeili resurs“ bila je tema tribine kojuje organizirala Zaklada Zajednički put. Natribini su predstavljeni rezultati istraživačkogprojekta „Ljudska prava starijih osobana području Grada Zagreba“, koji je Zakladatijekom 2012. provodila uz podršku Gradskogureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetomi u suradnji s Istraživačko-obrazovnimcentrom za ljudska prava i demokratskograđanstvo Filozofskog fakulteta teStudijem socijalnog rada Pravnog fakultetaSveučilišta u Zagrebu. Cilj je bio prikupitipodatke izravno od starijih stanovnika Zagrebao njihovu poznavanju i korištenjuljudskih prava, koji bi se kasnije koristili zaunapređenje sustava zaštite i promicanjaljudskih prava starijih osoba u Gradu Zagrebu.Više o održanoj tribini i rezultatimaistraživanja možete saznati na www.zajednickiput.hr/poziv-na-tribinu/.•••••Dobrovoljno okupljanje, volonterski rad ineprofitna djelatnost udruga umirovljenikasvakako su pokazatelj kako su starijeosobe resurs društva. Njihovi programi,projekti i aktivnosti važan su segmentskrbi starijih osoba u lokalnoj zajednici.Spomenut ćemo tako Maticu umirovljenikaGrada Zagreba koja okuplja čak 29udruga. Kako bi se što bolje predstavilaširoj javnosti u studenom se organizirajuDani otvorenih vrata. Tom prilikom sviposjetitelji imaju priliku vidjeti izložburadova kreativnih radionica, predstavljanjeKUD-ova, dramskih skupina i drugihprezentera. Tih dana prostor oživi zahvaljujućiprelijepim ručnim radovima, etnonakitu, narodnim nošnjama, slikama, cvijećemi finim slasticama vrijednih umirovljenica,članica Matice. Sve aktivnosti tadase provode sa željom da se očuvaju našekulturne vrijednosti i naučimo kvalitetnoi dostojanstveno stariti.42

PROSINAC•••••••••••••••••••••••••Kakva je percepcija starenja - pitanjepostavljeno na prosinačkom skupuUdruga Pragma je uz potporu Grada Zagrebaodržala stručni skup pod nazivom „Percepcijastarenja: medijsko - društvena slika“.Ciljevi toga skupa bili su ukazati na postojećipoložaj starijih osoba u medijima i u hrvatskomdruštvu, raspravljati o trendovima upodručju izvještavanja o problemima starijihosoba, o starenju nacije, starosti i diskriminacijitemeljem dobi te ukazati na pozitivanpotencijal starijih osoba. Na skupu je bilo nazočnošezdesetak stručnjaka iz područja socijalneskrbi, novinarstva, obrazovanja, znanosti,politike i organizacija civilnog društva.Kako je na skupu istaknuto, neki od najvećihproblema vezanih uz stare osobe u društvuje njihov težak materijalni položaj, posebiceu samačkim domaćinstvima, nepostojanjenacionalne politike usmjerene starima i nedovoljnoinovativnih, međusobno umreženihusluga. Stare osobe su počesto ne samona marginama društvenog nego i medijskoginteresa, pa su teme o njima rijetko ili nikakozastupljene. Usto je u medijima prisutan takozvaniageizam, uslijed čega je često prikazanaiskrivljena slika o starijim osobama, te izdvajanjestarijih osoba kao posebne skupine.Međutim, kako je rečeno, starije osobe želeživot sagledati u korpusu svih drugih građanate nema potrebe za getoizacijom temavezanih uz starije. U tom smislu solidarnost,koja bi trebala biti norma, svodi se na slučajnost,a teme o starijima su rijetko ili nikakozastupljene u medijskom, ali i marketinškomprostoru. Zaključak skupa bio je kako starimosobama treba pružiti više prostora u medijimai u društvu, iskoristiti njihovo iskustvo,znanje i potencijal te suzbiti diskriminacijutemeljem dobi. U tome važnu ulogu ima suradnjaorganizacija civilnog društva i ustanovakoje skrbe o starijim osobama s lokalnomsamoupravom te usklađena nacionalna politikaprema starijim osobama 1 .Na skupu su prezentirani razgovori s dvanaestjavnih osoba: Arsenom Dedićem, GabiNovak, Ignacom Kulierom, Vladom Puljizom,Zdenkom Kovačiček, Ljubicom UvodićVranić, Vladimirom Grudenom, ŠpiromGuberinom, Perom Kvrgićem, Tihanom HarapinZelepugin, Sašom Zelepuginom i OliveromMlakarom. Oni pružaju dodatan uvidu razmišljanja i djelovanja naših istaknutihgrađana. Svi intervjui su dostupni na www.udruga-pragma.hr. Intervju s prof. dr. VladimiromGrudenom prenosimo u cijelosti unastavku ove publikacije.1 http://www.udruga-pragma.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=198%3Apercepcija-starenja-medijsko-drutvenaslika&catid=46%3A2012-europska-godinaaktivnog-starenja&Itemid=204&lang=hr43

U prosincu je Caritas Zagrebačke nadbiskupijeorganizirao Adventski susretumirovljenika u župi sv. Nikole biskupau Stenjevcu. Susret je počeo misnim slavljemkojega je predvodio mjesni župnikvlč. Antun Sente stariji. Prije Svete misesudionici susreta imali su priliku za ispovijed,a za vrijeme mise mnogi od njihprimili su bolesničko pomazanje. Podravnanjem dirigenta Krešimira Račića namisi sudjelovao je i Tamburaški orkestarKUD-a „Gaj“ iz Savskog Gaja u Novom Zagrebu.Caritas je za sve sudionike susretapripremio poklon vrećice s prehrambe-enimi higijenskim artiklima te božićnimukrasima koje im je dijelio na odlasku.Adventski susret umirovljenikaSpomenimo i jednuod najpoznatijih katoličkihudruga, Kapdobrote čiji volonterisvojim djelovanjemnastoje ublažiti nevoljei nedaće starijih,bolesnih i napuštenihosoba koje višeod 20 godina živena području gradaZagreba i šire. Osnivačudruge je paterAntun Cvek kojemje u zadnjim danimaprosinca 2012.uručena nagradaza životno djelo. Riječ je o prvoj takvojnagradi Vlade Republike Hrvatske.Pola godine prije toga, pater Cvek dobioje i Nagradu Grada Zagreba.Provedena je i tradicionalna akcijakupnje božićnih ukrasa kojom sepomagalo starima i nemoćnima.Inicijator te humanitarne akcijepod nazivom “Kreativnost za mudrost”je Dom za starije i nemoćneosobe Medveščak, a uključeni susvi zagrebački domovi. Korisnicidomova svojim vrijednim rukamaizrađuju božićne ukrase koji sepotom prodaju, a novac se donirastarijim sugrađanima slabijegimovnog statusa.44

Osvrt na juËer, pogled u sutraTijekom 2012. mnogi su stručnjaci iz sustava socijalneskrbi, zdravstva, regionalnih i lokalnih samouprava, civilnogdruštva, vjerskih organizacija i dr. upozoravalina demografske, socijalne i političke posljedice starenjastanovništva u Hrvatskoj pa tako i njezinom glavnomgradu - Zagrebu. Iznosili su se glavni zaključcirasprava o potrebama i izazovima u skrbi i politikamaprema starijim osobama. Među najvažnijima isticao setežak materijalni položaj starijih samačkih kućanstva,depopulacija određenih područja Hrvatske, nedostaciu zakonodavstvu i politici usmjerenoj starijima, kao ipotreba određenja populacijskih strategija, uvođenjainovativnih usluga, međusobno umreženih, te zalaganjeza izradu i usvajanje nacionalne strategije usmjerenestarima kako bi Hrvatska prvi put strateški odredilapolitiku prema njima.Europa koja stari, donosi izazove za tržište rada, zdravstvenesustave i životni standard nakon odlaska u mirovinu.Mnogi se boje da će se život starijih osoba pogoršati;drugi očekuju da se starije osobe same pobrinuza svoje interese kako ne bi predstavljale teret mlađimgeneracijama. Moramo li se doista bojati sve starijegdruštva? Definitivno ne - ako dulje sačuvamo zdravlje,ako stvaramo više povoljnih prilika za starije radnikena tržištu rada, ako ostanemo aktivni članovi zajednicei ako možemo živjeti u okružju gdje starenje ne značiovisnost o drugima – ukratko, ako aktivno starenje postanerealnost za sve nas. Pobrinimo se da imamo najvećemoguće izglede ostati zdravi, aktivni i neovisnikad ostarimo!45

46Impresije o starosti imeappleugeneracijskoj solidarnosti

Udruga ‘More priËa’ i suradnja s Domom zastarije i nemoÊne osobe ‘Sveti Josip’Kako ide naša priča, more priča?Mi smo djeca iz Dječjeg doma Laduč.Živimo ovdje i idemo u osnovnuili srednju školu. Ispričat ćemo vampriču o našem druženju s umirovljenicimaiz Doma za umirovljenike SvealtiJosip. Oni također žive u domu - u jednom drugačijem domu od našeg.Jednog ne baš sunčanog dana, višekišnog, ali za nas sunčanog vikenda2012. godine, krenuli smo u akciju- ni manje ni više - nego na more. Željelismo da nam naše prekrasno moreispriča priču koju ćemo na kraju preoblikovatiu kreativna dijela. Od tog prvog puta bili smojoš nekoliko puta na moru i to nekoliko putana Krku, u Crikvenici i u Puli. Jako se veselimotoplijim danima da ponovno možemo krenutiu naše priče koje će nam ispričati našeprekrasno Jadransko more. Prekrasni ljudi izudruge ‘More priča’ i naš Dom, omogućili sunam da idemo na more te da sudjelujemo učitavom procesu stvaranja malih umjetničkihdijela. Odlazili smo na vikende i produženevikende kako bismo sakupljali materijale kojiće biti dio naših umjetničkih djela. A ti materijali,ni manje ni više, bili su otpad. Otpad kojineki “neekološki ljudi” bace u more, a more ihdonese k nama. Naš proces stvaranja imasvoj put koji ima svoj početak i kraj… Na početkučistimo našu obalu od otpadaka. Učimorazvijati ekološku svijest i čuvati našeprekrasno more. Osjećamo sekorisno jer znamo da radimo nešto dobro.Otpatke selektiramo i odabiremo one koji ćenam koristiti za naš rad. Ostale zbrinjavamona primjeren način. Nakon dolaska u Domod otpadaka radimo razna umjetnička djelauz pomoć voditelja Gordana Šnajdera i ZinkeBrekalo koji s nama rade na kreativnim radionicama.Puno nam pomažu i naš domar i odgajatelji.S vremenom su naši voditelji odlučilida se povežemo s umirovljenicima Doma zaumirovljenike Sveti Josip. To je za nas neštonovo, vrlo bitno i zanimljivo. Veselimo sedruženju s bakama i djedovima. Volimoim ići u posjete, a još draže nam je kad onidođu nama. Nekoliko puta smo bili u posjetuumirovljenicima u njihovu Domu, a i njih smougostili u našem. Zajednički provodimo vrijeme,družimo se i sudjelujemo na radionicamana kojima nastaju razna umjetnička djela.Smatramo da od umirovljenika može-mo puno toga naučiti. Njihovo iskustvoi ideje koristimo zajednički u radu. Našadjetinjasta kreativnost i zaigranost i nji-ma omogućuje da se osjećaju dijelomstvaranja i podupiranja našeg zdravograzvoja.Kad nas pitate što nam se sviđa u radus umirovljenicima, možemo vam rećinešto o svojim iskustvima:Ja sam bio u Domu umirovljenikaSveti Josip. U radu s umirovljenicimami se svidjelo to što su ovi stari stričeki i tetevrlo kreativni i maštoviti.Ivan, 11 godinaU radu s umirovljenicima svidjelo mi se štoovi ljudi imaju više iskustva od nas i boljese kuže u rad s alatima, pa od njih možemopuno toga naučiti.Srećko, 13 godinaSviđa mi se što umirovljenici imaju više idejaod nas, a zajednički te ideje možemo oblikovati.Josip, 13 godinaNadamo se da ste barem dijelom saznalizašto nam je ovaj rad jaaaako važan i zaštose veselimo daljnjem radu. A što da vam joškažemo… kad se male i velike ruke slože odotpada se svašta može. Nadamo se da ćete toi uskoro vidjeti na nekoj od naših izložbi.Do viđenja negdje tamo…47

prof. dr. VLADIMIR GRUDEN, psihijatarStariji ljudi trebaju nauËiti uæivatiu sebi i vlastitoj vrijednostiKad nastupa problem s godinama i starošću? Prvenstveno odlaskom umirovinu, u kojoj se smatra da stari čovjek više nikome nije potreban.Čovjek koji odlazi u mirovinu trebao bi imati usađenu vrijednost osamome sebi pa reći: „Zašto bi meni bilo važno da sam nekome potreban?Pa zar se moj život sastoji u tome da dobivam aplauz i priznanja?“Kad razgovaramo ili surađujemo sa starijima, na to ne treba gledatikao na našu žrtvu što ćemo pomoći starijem čovjeku. Sa starijima trebasurađivati, razgovarati, savjetovati se iz konstruktivnog egoizma da isami nešto naučimo. Stari čovjek mladom možda ništa neće moći rećio kompjuterima, ali će mu moći reći kako da se emocionalno postavipred nekim stvarima. U tim će situacijama stari čovjek osjetiti važnost, amladi će dobiti dobar savjet.Razgovarala Nataša Gajski KovačićStarenje je biološki fenomen u kojem se mijenjaodnos osobe prema vremenu, svijetui okolini, ali i prema vlastitoj prošlosti, kažustručnjaci. Suočavanje sa starenjem počinjebrojnim tjelesnim promjenama, kao što su:debljina, gubitak tjelesne i psihičke elastičnosti,slabiji vid i sluh, promjene na kosi,istrošenost zglobova, lošija kvaliteta sna,promjene s unutarnjim organima, pad koncentracije,manji radni kapacitet i učinkovitost.Naočale, zubne proteze i slušni aparatipostaju česti pratioci starosti, a osamljenost,žal za prošlošću, smanjena prilagodbanovim situacijama i indiferentan stav premabudućnosti dodatno otežavaju život. Uz to,potencijal koji stariji ljudi imaju za prijenosznanja, umijeća, vještina i iskustva na mladenaraštaje, prije se znatno više cijenio, nošto se cijeni danas. U razvijenim zemljamastari je čovjek nerijetko na marginama društva,pasivan i povučen u sebe. No ne morabiti tako; starost se može shvatiti i kao novaorganizacija vremena, prilika za istraživanjenovih interesa i otkrivanje sebe, a o tomerazgovaramo s psihijatrom prof. dr. VladimiromGrudenom, predsjednikom Udrugeza psihoterapiju Hrvatskog liječničkog zbora,predavačem i autorom psihijatrijskih ipsiholoških udžbenika te brojnih knjiga natemu popularne psihologije i psihoterapije,poput „Ožiljci na duši Hrvatske“, „Autogenitrening – vježbom do sreće“, „Sloboda kaoljubav – uspjehom do istine“ i dr.Odlazak u mirovinu za mnoge je ljudeznak da prelaze iz aktivnog života upasivni. To u njih izaziva zabrinutost itjeskobu, socijalnu izoliranost, slabiježivotne uvjete zbog smanjenih financijskihmogućnosti te pojačanu psihičkuosjetljivost zbog osjećaja da nisu višepotrebni. Kako pomoći starijim ljudimada se i dalje osjećaju potrebnima?- Glavni cilj svih nas je kvalitetnije živjeti, ada bismo u tome uspjeli treba graditi kvalitetanživot od početka, kao dijete i kaoodrasla osoba. No zapitajmo se prvo što jekvalitetan život. Nema dvojbe da je to sretanživot. A sreća se definira kao sklad izmeđupojedinca i okoline te, još puno važnije,unutar samog pojedinca. Da bi pojedinacmogao imati taj sklad, mora razviti mir usebi. Kad se god dogodi da naiđe na nekisukob između želja i mogućnosti ili nekoli-48

ko želja koje se suprotstavljaju, najvažnije jeodržati mir, čak i unatoč tome što u osobipostoje proturječja. To znači da se čovjektreba tijekom života, a od samog djetinjstva,educirati za unutrašnje vrijednosti. Jer kadnastupa problem s godinama i starošću? Prvenstvenoodlaskom u mirovinu, u kojoj sesmatra da stari čovjek više nikome nije potreban.Čovjek koji odlazi u mirovinu trebaobi imati usađenu vrijednost o samom sebipa reći: „Zašto bi meni bilo važno da sam nekomepotreban? Pa zar se moj život sastoji utome da dobivam aplauz i priznanja?“ Zbogtoga bi sve karike u društvu trebale najvećubrigu voditi o tome da osposobe pojedincada on u svakoj životnoj dobi bude sretan,da živi u skladu sam sa sobom. Formirajućidjecu stvaramo kapital, kredit za to kako ćese to dijete razvijati kao odrastao čovjek i,napokon, kao stariji pojedinac.Ipak, nemaju svi tu sposobnost da sedovoljno osnaže tijekom života i steknudovoljno samopouzdanja.- Sigurno je da mnogi ne uspijevaju stvoritiunutrašnju sreću, sigurno je i da je mnogoonih koji nisu uspjeli u izgradnji samopoštovanjai koji ne uživaju u sebi samima, none trebamo prestati nastojati ostvariti tajcilj. Potrebno je odbaciti predrasude tipa„star sam pa nisam više nikome potreban“.Pa budi sretan da tebi nitko drugi nije potreban,zašto bi se zbog toga uznemiravao?Ja bih im sugerirao da pokušaju uživati usebi. Obično ljudi kada ulaze u stariju životnudob smatraju da više nitko ne mari zanjih, da su prekobrojni, da su višak. Zaštone bi mirno prihvatili činjenicu da više nisutoliko aktivni članovi i rekli: „To me ne moravrijeđati; mogu biti sretan jer odsad moguna miru osjetiti svoju vrijednost, razmišljatio svemu što sam napravio i prihvatiti nekesvoje hobije“. Ti hobiji mogu biti glazba,kompjuter, televizija, ovisno o interesima iživotnoj dobi. A da bi u tome što kvalitetnijeuspjeli, važno je da se što više približeprirodi. Ne samo da borave u prirodi, nego ida što je moguće prirodnije žive. Tu ulazimoveć i u segment medicine, jer se smatra da ustarijih ljudi postoji više različitih dijagnoza,a posljedično tome i cijeli niz lijekova kojeuzimaju. Stoga na toj razini treba nastojatišto više forsirati biljne preparate. No s drugestrane, povezivanje starijih ljudi s prirodomima i simboličko značenje. Nad svim ljudima,a osobito nad starijima, visi Damoklovmač, a to je ono „umrijet ću“. Mogu biti religioznii smatrati da umire samo tijelo, nosvejedno je svima žao napustiti ovaj svijet.Smrt izaziva veliki strah u ljudi, a kad smou prirodi, tada priroda, koja ima svoje rađanjeu proljeće i umiranje u jesen, djeluje vrloumirujuće i čovjek može zaključiti ono štosu i neki filozofi zaključili: život ne bi bio lijepkada ne bi bilo umiranja. Tu misao treba prenijetii na najstarije, da budu sretni što živei da žive punim plućima. Postoji i ona staraizreka koja glasi: „Zašto bih se smrti bojao?Nikad se sa smrću neću susresti; dok sam živnema smrti, a kada smrt dođe, nema mene.“Iako nisam sklon Bagvanu, ima jedna zanimljivapričica o tom indijskom guruu. Došlamu je 16-godišnjakinja i rekla:- Učitelju, imam leukemiju, za sedam ćudana umrijeti.On se zamislio pa rekao:- Blago tebi!- Pa, kako blago meni?- Ti znaš kad ćeš umrijeti i tebi će ovih sedamdana biti tako bogati, ti ćeš se veselitimjesecu, suncu, oblacima koji plove, a ja,koji ne znam kad ću umrijeti, ja stalno neštomoram raditi ili misliti i ni jedan dan neživim. A ti ćeš sedam dana živjeti.To je jako važno, jer u starih ljudi nalazimoi teške dijagnoze i razne bolesti te se onistalno pitaju koliko im je još ostalo. Ostaoti je današnji dan, uživaj u njemu! Brigomo tome kako ćemo i kada umrijeti, uskraćujemosi stvarni život, jer ne živimo ni jedantrenutak. No ako znam da ću živjeti jedancijeli dan, osjetit ću taj život i to postaje jakovažno. Hoću li doći u raj ili ne? Pa, Bog nijetrgovac! Za to što si dobro napravio, nemojtražiti plaću, uživaj što si proslijedio nekudobrotu. Kao što uživaš u mirovini, jer si jezaslužio, tako uživaj u svemu dobrome štosi napravio. Starijim ljudima treba naglasitida budu sretni onime što su dali, ne vezatise uz stvari, materiju ili poziciju, već uz svojuvlastitu vrijednost.Koji bi onda bio najbolji način za gradnjusamopouzdanja u starijih ljudi?- Sigurno je da je dobro imati novac, dobroje imati i kuću, ali investicija u sebe je najboljainvesticija i to treba mlade učiti. Mijenjajuse sistemi, mijenjaju se i materijalna dobra,ali gdje god došao, nosiš sebe sa sobom.Kao što za mlade kažemo – gdje god bio,koji god posao radio, ako si stekao emocionalnobogatstvo svugdje ćeš biti dobrodošao– jednako tako i u starosti, ako si razviosvoje unutrašnje bogatstvo, u svim ćeš situacijamaimati sebe i svoje uspomene.Lijepo je kada Vi to tako sročite, no nažalost,većina starijih ljudi nema tolikusamosvijest. Ulaskom u mirovinu doživešok; dotad su svakodnevno bili „u pogo-49

nu“, a sada ne znaju što bi sa slobodnimvremenom. Što je s onima koji nemajuobitelj, koji su živjeli za posao? Kako tokomentirate?- Mi možemo nagovarati ljude da krenuputem izgradnje samosvijesti, ali neće svikrenuti, jer su neki od njih naučeni da imajuono što su imali u zreloj dobi, a kada togube, smatraju da gube sve. To je zato jernisu investirali u sebe. Svojim sam studentimaznao reći: „Ne liječi metoda, liječi liječnik“.Zato smatram da presudnu uloguu izgradnji karaktera u mladoj dobi imajuroditelji, odgojitelji i učitelji. U starijih ljuditu ulogu mogu preuzeti aktivisti udrugakoje se bave starijim ljudima. Baviti se irazgovarati s osobom je ključno. Možda ćestarija osoba odbijati savjete, ali aktivist svojomličnošću može omogućiti da se učenikidentificira s učiteljem. Pomoći će blizinom,riječju, upornošću. Nerijetko ljudi odbijajupomoć, no ne treba odustati od njih.Prije puno godina liječio sam jednog studentai na što god da sam mu rekao, on jeodgovorio da ne znam, da ništa nisam pogodioi da mu ne mogu pomoći. Tri je mjesecadolazio k meni, no na kraju je rekaoda od mene ne može ništa dobiti i otišaoje. Sreo sam ga nakon deset godina i pitaokako je. Odgovorio mi je da je jako dobro,a ja sam mu rekao: „Fino, baš mi je drago!“.A on je meni na to odgovorio: „Ali niste miVi pomogli; ja sam sam prije pet godina odlučioda....!“, i nabrojao je sve ono što sammu rekao da treba napraviti. Bio sam zadovoljanjer sam ipak dopro do njega. Menine treba pohvala, dovoljno mi je bilo da jeusvojio ono što sam mu rekao, iako je vikaoda od toga nema koristi. Tako je i u starijih:kažete im da je sve u redu, potičete ih dažive, da uživaju u lijepom vremenu, a onikrenu negativno, u smislu „ostavi me, ja samveć propao“. Iluzorno je očekivati pozitivanodgovor na ono što kažemo, no to ne značida trebamo prestati to govoriti, jer će i starijičovjek upiti što mu kažemo. Ima takvihličnosti koje a priori odbijaju, koji se gotovoboje reći „meni je lijepo“, jer su u strahu daćemo tada nešto tražiti od njih. Ja kažem:„Uvijek samo daj optimizam, bez obzirakako ga ljudi kritizirali“. To aktivisti koji rades određenim skupinama znaju, oni morajupodnijeti reakciju svoje okoline, ma kakvaona bila. Tu se sada ubacuje još jedan zanimljivfenomen: neizvjesnost. Cijeli je naš životneizvjesnost, morate imati samopoštovanjekoje vam jamči da će i onaj nepoznatidio iz dubine doći i riješiti problem. Ljudi sezato vole ili materijalno osigurati ili opskrbitis puno znanja, kako bi dokučili kako riješitiproblem u budućnosti. Moramo vjerovatisebi, ali i biti dovoljno mirni da čujemo tajsitni unutrašnji glas, jer ako smo stalno unekoj napetosti, ne možemo ga čuti. To uspoređujemsa Suncem: danju ne vidimo nijednu zvijezdu, iako ih ima jednako koliko inoću, samo što taj „brbljivac“ Sunce, koji jesve osvijetlio, onemogućava da vidimo drugezvijezde; no, kada umirimo sebe i svojeambicije i želje, tada se upale sve te zvijezde,sva ta razmišljanja. Ne možete doći dokreacije dok ne odmaknete predrasude.Dio socijalne izoliranosti u starijoj dobidolazi upravo zbog nedostatka međugeneracijskesolidarnosti. Možda u znanstvenimkrugovima kojima Vi pripadate ipostoji suradnja među generacijama, aliu općoj populaciji mladi više ne pitajustarije za savjet, čak i omalovažavajunjihove savjete. Leži li i tu dio nezadovoljstvastarijih?- Slažem se. U starom Rimu najcjenjeniji jebio Senat, što dolazi od riječi senatus, a značistar, jer se znalo da stari ljudi ipak mogudati neku mudrost. Kada razgovaramo ilisurađujemo sa starijima, na to ne treba gledatikao na našu žrtvu što ćemo pomoći starijemčovjeku. Sa starijima treba surađivati,razgovarati, savjetovati se iz konstruktivnogegoizma da nešto naučimo. Stari čovjekmladom možda ništa neće moći reći o kompjuterima,ali će mu moći reći kako da seemocionalno postavi pred nekim stvarima.U tim će situacijama stari čovjek osjetiti važnost,a mladi će dobiti dobar savjet. Senatje znao dobro procijeniti emocionalne odnosekoje mladi zaboravljaju i zato je Senatbio jako važan. Treba naglasiti da od međugeneracijskesuradnje imaju korist i mladi istari.I depresija je pratilac starosti, a spominjese i veća učestalost suicida u starijojdobi. Iz Vašeg kuta gledanja, koliko je toakutan problem?- Ne bih rekao da je povećan broj suicida ustarijoj dobi. Kada nešto istražujemo, trebaznati da postoje i drugi elementi bitni za rezultateistraživanja, a ne samo oni koje istražujemo.Tako kada kažemo da je veća učestalostdepresije i suicida u starijoj dobi, pitanjeje da li je starost donijela depresivnostili je čovjek takav bio od mladosti ili se pakrazočarao u nečem drugom. Toga se baš i nebojim. Prije dvadesetak godina na neuropsihijatrijskomsimpoziju imao sam predavanjeupravo o starosti. Provukao sam tezuda je stari čovjek puno zaboravio, ali da je i50

puno učinkovitiji od mladog kada se trebafokusirati na jednu stvar, jer nema interesani podražaja koji bi ga izvana ili iznutra smetaliu razrađivanju fokusa svog zanimanja.Zahvaljujući boljoj zdravstvenoj zaštitii boljem standardu, u razvijenim se zemljamaproduljio životni vijek, a time jeporastao i udio starijih osoba u cjelokupnojpopulaciji. Ipak, granica starosti je65 godina. Je li danas, kada je očekivanivijek trajanja života viši, ta granica preniska?- Zanimljivo je da kada se na osobnoj raziniodređuje starost, kako pojedinac stari, takose uvijek smješta u sredinu. Granica starostije subjektivna, ali općenito se 65. godinauzima kao godina prestanka radnog odnosa.Kada se radna granica pomakne na67, odnosno 70 godina, tada će se i dobnagranica starosti pomaknuti. No, kao što jeteško reći da zrelost počinje u 18. godini,da djetinjstvo prestaje u sedmoj ili dvanaestoj,kada ulazimo u pubertet, tako se igranice starosti teško određuju. Granica starostiustvari bi bila promjena interesa. Malose dijete igra, adolescentu je važna ljubav,odrastao čovjek zarađuje novac, a stari čovjektraži smisao života, istinu i mir. Kaošto smo adolescenciju proširili na ranu,srednju i stariju, tako možemo podijeliti istarost. Tako se, napokon, može i zrelostdijeliti, granice ne idu strogo s godinama.I za kraj jedna anegdota u kojoj je sadržanamudrost o starima. Starog su profesorastudenti zadirkivali da je sve zaboravio, aon im je odgovorio: „Što vi mene zafrkavate,ja sam sedam puta više zaboravio negošto vi sada znate.“Poetski o odnosu bake i unukeMoja unukaJeste li vidjeli ikad plavetne oči nebeskog sjaja?Baš takve ima moja unučica mala.I uvojke duge kovrčave kosice plave.Oko male dražesne glave.Ima lijepe obraze rumeno bijele,a usnice kao jagode zrele.Njezin zvonki glasić ja volim jakokada mi mazno kaže volim te bako.•••••Bako mojaBako moja bakice, znaš li da te volim.Hajde sa mnom igraj se, nemoj da te molim.Pjevaj sa mnom pjesmice i oblači lutkice,kako si se ti igrala kad si bila mala.Slatka moja bako ja te volim jako,kad mi pečeš kolačiće i kupuješ jagodice.Stisla bih te ja u srce da si malo manjačvrsto bih te zagrlila samo da si tanja.Anđela Bajsić, korisnica smještaja Domaza starije i nemoćne osobe Peščenica•••••... a ima nešto i o djeduKad odrastem želio bih biti... deda!Mateo V. (5 god.), tematska radionica‘Što želim biti kad odrastem’, Dječji vrtić Jarun51

U izradi i osmišljavanju ove publikacije sudjelovali su stručnjaci zaposleni u sustavusocijalne skrbi, Gradskoj upravi, organizacijama civilnog društva. Stoga je ova publikacijamodel i primjer dobre prakse povezanosti i suradnje koju želimo i kojoj stremimou sadašnjosti za osobe starije životne dobi i u budućnosti za nas.Romana Galić, univ. spec. act. soc.Ljiljana Vrbić, dipl. soc. radnicaAndreja Ninić, dipl. soc. radnicaAntonija Bobić, dipl. soc. radnicaNedjeljko Marković, dipl. soc. radnikSuzana Jedvaj, mag. soc. radaJelena Mališa, prof. soc. pedagogijeJelena PosavecNataša Gajski Kovačić, dipl. novinarkaCvita Šimić, dipl. soc. radnicaMorana BingZahvaljujemo svim gradskim ustanovama, udrugama, zakladama,školama i drugim organizacijama koje su za izradu publikacijeustupile svoje materijale i fotografije.