678»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.- kolnih i pješačkih putova,- biciklističkih staza,- parkirališta,- paviljona i drugog mobilijara,- dječjih igrališta,- manjih športsko-rekreacijskih površina,- postavljanje privremenih objekata (kioska i sl.).(2) Iznimno se na prostoru parkovnog i zaštitnogzelenila, ukoliko postoje, mogu zadržati stambene igospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji (bezprenamjene), uz rekonstrukciju u skladu s odredbamaiz poglavlja 9.3. ovih Odredbi.a) Oblik, veličina i izgrađenost građevinskeparceleČlanak 18.(1) Građevinska parcela mora imati površinu i oblikkoji omogućava njeno racionalno korištenje i izgradnjuu skladu s odredbama ovog Plana ili drugim dokumentomsukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji.Članak 19.(1) Ovisno o načinu izgradnje utvrđuju se slijedećeminimalne veličine građevinskih parcela za građevineosnovne namjene (članak 7. stavak 1.) u ovoj zoni:Način izgradnje građevinaMin.širinaMin.dubinaMinimalnapovršinaMaksimalna brutoizgrađenost parcelea) slobodnostojeće građevine:- prizemne- katneb) dvojne građevine:- prizemne- katnec) nizovi građevina:- prizemni- katni14m16m25m30m350m 240%480m 2 40%12m14m25m30m300m 240%420m 2 40%8m8m25m25m200m 250%200m 2 50%(2) Iznimno, kod interpolacije u već izgrađenimdijelovima naselja u kojima postoji tradicijski načinizgradnje bliže međi i na manjim parcelama, minimalnaširina parcele za izgradnju prizemne slobodnostojećegrađevine može iznositi 12 m, a za katne građevine14 m, ukoliko se građevina smještava bliže jednojmeđi i na međi.(3) Izuzetno, minimalna širina parcele za katnuizgradnju u nizu može iznositi i manje, ali ne manjeod 6 m, ukoliko je to u skladu s karakteristikama i konfiguracijomterena, te okolnim izgrađenim prostorom.(4) U slučaju interpoliranih parcela između postojećihizgrađenih parcela, čija je širina manja od navedenihu tablici, nova se građevina može graditi pod uvjetomda je veličina te građevine i njena lokacija u skladu sasvim odrednicama koje se odnose na bruto izgrađenost,te minimalnu udaljenost od javne površine, susjednihmeđa i drugih građevina.(5) Iznimno, ukoliko je postotak izgrađenosti napostojećim izgrađenim parcelama veći od propisnog ustavku 1. ovog članka, isti se može zadržati ukoliko sugrađevine izgrađene temeljem propisanog dokumentaili prije 15. veljače 1968. godine. Navedena mogućnostzadržavanja postojećeg postotka izgrađenosti parceleuz uvjet o legalnosti postojeće građevine mogu seprimijeniti i u slučaju izgradnje zamjenske građevine.(6) U bruto izgrađenost parcele ulazi bruto izgrađenapovršina, odnosno zbroj tlocrtnih površina svihgrađevina na parceli (površina pod građevinama).Površina (odnosno tlocrtna površina) pod građevinomje vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih inatkrivenih konstruktivnih dijelova građevine na građevinskučesticu, ne računajući balkone i prepuštenestrehe krova, a uključujuće terase u prizemlju građevinekada su iste konstruktivni dio podzemne etaže.(7) U bruto izgrađenu površinu parcele ne ulazenenatkrivene terase u razini terena ili do najviše 60cm iznad razine terena površine do 12 m 2 (ukoliko nijekonstruktivni dio podzemne etaže), vanjska stubišta snajviše 4 stube, kao i septičke jame tlocrtne površinedo 4 m 2 , a za veće površine (visine) od navedenih,u bruto izgrađenu površinu parcele, ubraja se 30%njihove ukupne površine.(8) Prostornim planovima užeg područja mogu seiznimno propisati i stroži urbanističko-tehnički uvjetiu pogledu bruto izgrađenosti parcele, interpolacijei rekonstrukcije građevina, odnosno manje veličine(površine) građevinske parcele, a ovisno o gustoći ipostojećoj tipologiji izgradnje u pojedinim dijelovimanaselja, pod uvjetom da je izgradnja na parceli u skladus ostalim odrednicama ovog Plana.Članak 20.(1) U južnom dijelu naselja Marčan, istočno od značajnogkompleksa »Arboretum Opeka«, na područjimakoja nisu potpuno izgrađena (ali su sukladno zakonskojdefiniciji utvrđena kao izgrađeni dio građevinskog područja),mogu se formirati nove građevinske parcelena slijedeći način:- građevinske parcele s prilazom sa županijskeceste <strong>Ž</strong> 2029 mogu se formirati do dubine odcca 50 do 100 m,
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«679- uz istočni rub građevinskog područja potrebnoje formirati prometnicu (unutar planiranoggrađevinskog područja), te formirati parcele sprilazom na novu prometnicu, dubine od cca50 do 100 m,- veličine gospodarskih dvorišta mogu variratiovisno o konkretnoj situaciji i postojećoj parcelaciji,- kod formiranja novih parcela potrebno je zadržatipostojeće bočne međe, a dubina parcela moževarirati ovisno o konkretnoj situaciji, s time daje potrebno osigurati ovim Planom propisanemeđusobne udaljenosti pojedinih namjena isadržaja,- nove građevine za bučne i potencijalno opasnedjelatnosti, te nove gospodarske građevinevezane uz poljoprivredu s izvorima zagađenjamogu se locirati tek na udaljenosti od 45 m iviše od regulacijske linije,- postojeće parcele stambeno-poslovne izgradnjekoje se nalaze u središnjem dijelu ovog područjamogu se zadržati, uvažavajući postojeće pojaseveizgradnje na parceli, a nove parcele nemogu se formirati u središnjem dijelu područja,- nove građevine za bučne i potencijalno opasnedjelatnosti, te nove gospodarske građevinevezane uz poljoprivredu s izvorima zagađenjane mogu se locirati na udaljenosti manjoj od 12m od zona stambene, poslovne ili stambenoposlovneizgradnje na postojećim parcelamaformiranim u središnjem dijelu područja.Članak 21.(1) Minimalna tlocrtna površina stambene, poslovneili stambeno-poslovne građevine je 64 m 2 .(2) Minimalna tlocrtna površina poslovne građevinekoja se gradi na parceli na kojoj se gradi i stambenagrađevina, a koja mora zadovoljavati uvjet iz stavka 1.ovog članka, je 30 m 2 , izuzev za montažne poslovneobjekte - kioske, za koje se dozvoljava minimalnatlocrtna površina od 6 m 2 .(3) Maksimalna tlocrtna površina stambene građevineje 400 m 2 , poslovne 1.000 m 2 , a stambeno-poslovne1.200 m 2 , uz poštivanje ostalih uvjeta iz Plana.(4) Za poslovne građevine onih djelatnosti koje koristespecijalne tehnološke procese, tlocrtna površinagrađevine može iznositi i više od propisane u stavku3. ovog članka.(5) Postojeće poslovne građevine koje su većetlocrtne površine od definiranih u stavku 3. ovog člankamogu se zadržati i rekonstruirati sukladno točki 9.3.ovih Odredbi.(6) Pod pojmom »tlocrtna površina« u ovim Odredbamapodrazumijeva se zemljište pod građevinom izčlanka 19. stavka 6.(7) Ukoliko postoje građevine koje su manje od minimalnihtlocrtnih površina, mogu se kao takve zadržatite se mora težiti njihovom povećanju, a eventualnepostojeće građevine veće od maksimalnih tlocrtnihpovršina mogu se zadržati u prostoru uz mogućnostrekonstrukcije definirane točkom 9.3. ovih Odredbi.(8) Stavak 3. ovog članka se ne odnosi na višestambenuizgradnju, kao ni na sadržaje društveneinfrastrukture ili centralnih funkcija koji se mogu graditiu ovoj zoni.Članak 22.(1) Građevine povremenog stanovanja (»vikendice«i slična izgradnja) u pravilu se ne mogu graditi u zonimješovite namjene, pretežito stambene, a izuzetno semogu graditi sukladno članku 7. stavku 3.(2) Postojeće građevine povremenog stanovanjakoje se nalaze unutar ove zone mogu se zadržati stom namjenom, ali treba težiti njihovoj prenamjeni ustambene, stambeno poslovne ili poslovne građevine,odnosno druge građevine koje je moguće graditi uovoj zoni.Članak 23.(1) Bruto izgrađenost parcela za izgradnju višestambenihgrađevina može iznositi 30%.(2) Višestambenim građevinama smatraju se građevinesa više od 3 stana i visinom izgradnje minimalnoP+1, a mogu sadržavati i poslovne prostore.(3) Višestambene građevine potrebno je graditi nanačin da se spriječe arhitektonske barijere sukladnoposebnom propisu.b) Smještaj građevine na parceliČlanak 24.(1) Građevine na građevnim česticama treba projektiratii graditi na način određen tehničkim propisimavezanim uz racionalnu uporabu energije i toplinskuzaštitu u zgradama.(2) Građevine na građevnim česticama trebasmještavati, svugdje gdje je to moguće, na način dafunkcioniraju na principu neposredne pasivne uporabesunčane energije, a u cilju povećanja dobitaka topline,odnosno sprječavanja prekomjernog sunčanog zračenjatopline u zgradama, te se u tom smislu predlažuslijedeće urbanističke mjere:- ispravni odabir lokacije zgrade s obzirom naizloženost suncu i zaštićenost od prejakih vjetrova,- ispravna orijentacija funkcionalnog pročeljazgrade prema suncu - južna strana,- ispravni izbor lokacije zgrade u odnosu na reljefzemljišta,- funkcionalni okolni krajolik,- ispravni (kompaktni) oblik i veličina zgrade.(3) Navedene urbanističke mjere treba poštivatiprilikom svake nove gradnje sukladno mogućnostimavezanim uz oblik, veličinu i orijentaciju građevinskeparcele, kao i okolni izgrađeni i neizgrađeni prostor, aosobito prilikom gradnje stambenih građevina.