You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
646»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.Članak 2.Savjet potiče suradnju, razmjenu iskustava u područjuobrazovanja, kulture, sporta i suradnje udrugacivilnog društva na međuregionalnoj razini, informiražupana i inicira razvojne projekte međuregionalnesuradnje te obavlja i druge poslove izvan djelokrugaupravnih tijela <strong>Ž</strong>upanije, a koje Savjetu povjeri župan.Predsjedniku i članovima Savjeta, upućenim naslužbeno putovanje u zemlji ili inozemstvu, pripadapravo na korištenje službenih osobnih automobila,naknada prijevoznih troškova, dnevnice i troškovinoćenja u visini propisanoj za korisnike županijskogproračuna.Predsjedniku i članovima Savjeta pripada i pravona korištenje mobilnog telefona, sukladno općem aktu.Članak 3.Savjet ima predsjednika i dva člana koji se imenujuiz redova osoba sa specifičnim znanjem iz područjaobrazovanja, kulture, sporta i civilnog društva, te drugihosoba koje mogu pridonijeti radu Savjeta.Predsjednika i članove Savjeta imenuje i razrješuježupan posebnim rješenjem.Članak 5.Stručne i administrativne poslove za Savjet obavljaUpravni odjel za poslove župana Varaždinske županije.Članak 6.Ova Odluka objavit će se u »Službenom vjesnikuVaraždinske županije«.Članak 4.Predsjednik i članovi Savjeta za rad u Savjetu imajupravo na naknadu za rad u visini propisanoj posebnomodlukom za članove radnih tijela koje imenuje<strong>Ž</strong>upanijska skupština.KLASA: 023-01/11-01/9URBROJ: 2186/1-02/1-11-1Varaždin, 25. svibnja 2011.<strong>Ž</strong>UPANPredrag Štromar, dipl. oec., v. r.OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKIAKTI OPĆINSKOG VIJEĆA11.Na temelju članka 12. i 13. Zakona o lokalnoj ipodručnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«,broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09- pročišćeni tekst) i članka 4. Zakona o udrugama(»Narodne novine«, 88/01 i 11/01), te članka 33. StatutaOpćine <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong> (»Službeni vjesnikVaraždinske županije«, broj 24/09), Općinsko vijećeOpćine <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong> na 18. sjednici održanoj12. svibnja 2011. godine, donosiO D L U K Uo pristupanju Općine <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong>u članstvo Udruge općina u Republici HrvatskojČlanak 1.Ovom Odlukom Općinsko vijeće Općine <strong>Trnovec</strong><strong>Bartolovečki</strong> utvrđuje da <strong>Općina</strong> <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong>pristupa u članstvo Udruge općina u Republici Hrvatskojsa sjedištem u Zagrebu radi promicanja i ostvarivanjazajedničkih interesa i unapređivanja suradnje Općine<strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong> sa drugim općinama u RepubliciHrvatskoj.Članak 2.<strong>Općina</strong> <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong> prihvaća Statut Udrugeopćina u Republici Hrvatskoj donijet na sjednici Skupštinete Udruge održanoj 2. prosinca 2008. godine ida pristupanjem u članstvo u Udrugu <strong>Općina</strong> <strong>Trnovec</strong><strong>Bartolovečki</strong> preuzima sva prava i obveze propisanečlankom 9. Statuta Udruge.Članak 3.<strong>Općina</strong> <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong> prihvaća Poslovnik oradu Skupštine Udruge općina u Republici Hrvatskojdonijet na sjednici Skupštine te Udruge održanoj 2.prosinca 2008. godine i odluke donijete od stranenadležnih tijela imenovane Udruge.Članak 4.Općinsko vijeće Općine <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong>ovlašćuje i određuje načelnika Općine za predstavnikaOpćine <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong> u tijelima Udruge općinau Republici Hrvatskoj.Članak 5.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja,a objavit će se u »Službenom vjesniku Varaždinskežupanije«.KLASA: 007-01/11-01/21URBROJ: 2186-09-01-11-6<strong>Trnovec</strong>, 12. svibnja 2011.Predsjednik Općinskog vijećaTihomir Marčec, mag. polit., v. r.12.Na temelju članka 31. stavka 7. Zakona o komunalnomgospodarstvu (»Narodne novine«, broj 36/95,70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - pročišćeni
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«647tekst 82/04, 110/04 - Uredba i 178/04, 38/09, 79/09,153/09 i 49/11) i članka 33. Statuta Općine <strong>Trnovec</strong><strong>Bartolovečki</strong> (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«,broj 24/09), Općinsko vijeće Općine <strong>Trnovec</strong><strong>Bartolovečki</strong> na 18. sjednici održanoj 12. svibnja 2011.godine, donosiO D L U K Uo komunalnom doprinosuOpćine <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong>I. OPĆE ODREDBEČlanak 1.Ovom Odlukom određuju se:- područja zona za plaćanje komunalnog doprinosau Općini <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong>,- jedinična vrijednost komunalnog doprinosa utvrđenaza pojedine vrste građevine za pojedinezone,- način i rokovi plaćanja komunalnog doprinosa,- opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinačnimslučajevima može odobriti djelomično ilipotpuno oslobađanje od plaćanja komunalnogdoprinosa,- izvori sredstava iz kojih će se namiriti iznos zaslučaj potpunog ili djelomičnog oslobađanja odplaćanja komunalnog doprinosa.Članak 2.Komunalni doprinos plaća vlasnik građevinskečestice na kojoj se gradi ili nadograđuje građevina,odnosno investitor.Članak 3.Iz sredstava komunalnog doprinosa financira segrađenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za:- javne površine,- nerazvrstane ceste,- groblja, te- javnu rasvjetu.Sredstvima komunalnog doprinosa financira se ipribavljanje zemljišta na kojem se grade objekti i uređajikomunalne infrastrukture iz prethodnog stavka ovogčlanka, rušenje postojećih objekata i uređaja, premještanjepostojećih nadzemnih i podzemnih instalacija,te radovi sanacije tog zemljišta.II. ZONE ZA PLAĆANJE KOMUNALNOG DOPRINOSAČlanak 4.U Općini <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong> utvrđuju se područjazone za plaćanje komunalnog doprinosa, ovisno opogodnosti položaja određenog područja i stupnjuopremljenosti objektima i uređajima komunalne infrastrukturekako slijedi:I. ZONA - koja obuhvaća dio naselja <strong>Trnovec</strong>označen u Prostornom planu uređenjaOpćine kao rezervirana zona zacentralne sadržaje i gospodarske zoneII. ZONA -III. ZONA -koja obuhvaća dijelove naselja Bartolovec,<strong>Ž</strong>abnik, Štefanec, Šemovec iZamlaka označene u Prostornom planuuređenja Općine kao rezervirana zonaza centralne sadržaje i gospodarskezonekoja obuhvaća sve dijelove naselja<strong>Trnovec</strong>, Bartolovec, <strong>Ž</strong>abnik, Štefanec,Šemovec i Zamlaka koji nisuobuhvaćeni zonama I. i II.III. JEDINIČNA VRIJEDNOST KOMUNALNOGDOPRINOSAČlanak 5.Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa utvrđujese po m³ obujma građevine.Iznimno za otvorene bazene, otvorena igrališta,vježbališta i druge otvorene građevine kao što suprometnice, željeznički kolosjeci, ceste, tuneli, mostovi,nadvožnjaci, podvožnjaci, pristupne ceste irampe, parkirališne površine, manipulativne površine,otvorene poslovne građevine, prostori za prodaju ilidrugi promet roba, izložbeni prostori i druge otvorenegrađevine namijenjene za šport, rekreaciju, obuku ilivježbanje, reklamne panoe i panoe za oglašavanje islično komunalni doprinos obračunava se po m 2 tlocrtnepovršine građevine, a za reklamne panoe i panoe zaoglašavanje po m 2 korisne površine za oglašavanjepri čemu je jedinična vrijednost izražena u kunamajednaka jediničnoj vrijednosti komunalnog doprinosaza obračun obujma po m 3 građevine.Iznimno jedinična vrijednost visine komunalnogdoprinosa za produktovode (infrastrukturne građevinenaminjenjene za prijenos struje, transport energenata,vode, otpadne vode i telekomunikacijskih signala,uključivo dalekovode, naftovode, plinovode, toplovode,vodovode) i telekomunikacijske kanalizacije obračunavajuse po metru dužnom građevine pri čemu jejedinična vrijednost izražena u kunama jednaka 1/3jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa za obračunobujma po m 3 građevine.Članak 6.Ukupna jedinična vrijednost komunalnog doprinosapo pojedinim zonama po m³ građevine utvrđuje se uvrijednostima:- za I. ZONU 30,00 kuna,- za II. ZONU 25,00 kuna,- za III. ZONU 20,00 kuna.Jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa pom³, odnosno m² iz prethodnog stavka ovog člankaprimjenjuju se na sve vrste građevina.
648»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.Članak 7.Ukupna jedinična vrijednost komunalnog doprinosapo zonama iz članka 6. ove Odluke utvrđuje se kaojedinična vrijednost komunalnog doprinosa premavrsti objekata i uređaja čija izgradnja se financira izkomunalnog doprinosa i to tako da se ukupna jediničnavrijednost komunalnog doprinosa raspoređuje:- za nerazvrstane ceste 55%,- za javne površine 20%,- za javnu rasvjetu 20%,- za groblja 5%.IV. NAČIN I ROKOVI PLAĆANJA KOMUNALNOGDOPRINOSAČlanak 8.Rješenje o komunalnom doprinosu donosi Jedinstveniupravni odjel Općine <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong> pozahtjevu investitora ili po službenoj dužnosti.Obvezni sadržaj rješenja o komunalnom doprinosuutvrđen je Zakonom o komunalnom gospodarstvu.Jedinstveni upravni odjel Općine u postupku rješavanjau upravnoj stvari utvrđivanja obveze plaćanjakomunalnog doprinosa primjenjuje odredbe Zakona okomunalnom gospodarstvu i odredbe Zakona o općemupravnom postupku.Članak 9.Komunalni doprinos plaća se u korist općinskogProračuna u roku 15 dana od dana izvršnosti rješenja.Članak 10.Komunalni doprinos obveznik koji gradi obiteljskukuću može platiti u 24 jednaka mjesečna obroka računajućiod dana izvršnosti rješenja uz uvjet da prvi obrokne može biti manji od 30% iznosa od ukupne obveze.Komunalni doprinos obveznik koji gradi poslovniobjekt može platiti u 12 jednakih mjesečnih obrokaračunajući od dana izvršnosti rješenja, uz uvjet da prviobrok ne može biti manji od 30% iznosa od ukupneobveze.Na neisplaćene obroke komunalnog doprinosakod obročne isplate, obračunava se kamata u visinieskontne stope Hrvatske narodne banke, a na dospjelei neplaćene obroke obračunava se zakonska zateznakamata koja se plaća na neplaćene javne prihode.Utvrđena obveza komunalnog doprinosa i pojedinihneplaćenih obroka uskladit će se u slučaju izmjenevrijednosti kune prema srednjem tečaju za EUR kojiodređuje Hrvatska narodna banka ukoliko je ta izmjenaviša od 5%.U cilju poticanja i razvoja gospodarstva, izgradnjeposlovnih građevina na području Općine, te poticanjainvestitora na izgradnju i poslovanje na području Općine,kao osnovica za obračun i utvrđivanje ukupneobveze plaćanja komunalnog doprinosa za građevinečiji se obujam utvrđuje u m³, isti će se obračunavatiza poslovne građevine na način da se obujam obračunavana tlocrtnu površinu građevine primjenom visinegrađevine do najviše 3 metra.U cilju poticanja izmještanja pravnih i fizičkih osobakoja se bave poduzetništvom, a koji sada posluju udijelovima naselja rezerviranim pretežitim dijelom zastanovanje, a u rezervirane gospodarske zone utvrđeneProstornim planom uređenja Općine <strong>Trnovec</strong><strong>Bartolovečki</strong>, komunalni doprinos odredit će se ujedinačnoj vrijednosti u iznosu od 10,00 kuna po m 3građevine, uz uvjet da prestaje sa poslovanjem u zonistanovanja najkasnije s danom ishođenja uporabnedozvole i početkom poslovanja u objektu za koji je ovapogodnost utvrđena.Članak 12.Pravo na utvrđivanje komunalnog doprinosa premapogodnostima iz članka 11. ove Odluke, obveznikmože ostvariti podnošenjem zahtjeva, te uz preuzimanjeobveze:- registracije sjedišta društva, obrta ili ustanovena području Općine <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong> odnosnonaselja u kojem se izgradnji građevinepristupa i to najkasnije s danom početka obavljanjadjelatnosti u objektu za koju se pogodnostodobrava, te- davanja prioriteta u zapošljavanju potrebitihkadrova osobama s prebivalištem na područjuOpćine <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong>.Članak 13.Obveze plaćanja komunalnog doprinosa oslobađajuse u svojstvu investitora, ustanove kojih je osnivač<strong>Općina</strong> <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong> i trgovačka društva ukojima <strong>Općina</strong> <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong> ima većinskivlasnički udio.Članak 14.Investitori izgradnje vjerskih objekata, stambenihobjekata socijalnog programa, objekata obrane iunutarnjih poslova i drugih objekata od javnog općinskoginteresa, mogu se osloboditi obveze plaćanjakomunalnog doprinosa u cijelosti ili se komunalnidoprinos može utvrditi u iznosu manjem od iznosakoji se utvrđuje primjenom ove Odluke.O oslobađanju odnosno umanjenju visine komunalnogdoprinosa i utvrđivanja njegove visine usmislu prethodnog stavka, odlučuje Općinsko vijećeposebnom odlukom.V. POGODNOSTI I OSLOBOĐENJA U PLAĆANJUKOMUNALNOG DOPRINOSAČlanak 11.Članak 15.Obveze plaćanja komunalnog doprinosa oslobađajuse djelomično ili u potpunosti pravne i fizičke osobekoje to pravo ostvaruju na temelju i prema odredbamaposebnih zakona kojima je to pravo priznato.Osobe s priznatim statusom hrvatskih branitelja izDomovinskog rata, ukoliko ne ostvaruju pravo iz stavka
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«651Povjerenstvo u postupku davanja koncesije obavljaposlove:- pruža stručnu pomoć pri pripremi analiza i/ilistudija opravdanosti davanja koncesije, pripremii izradi uvjeta i dokumentacije za nadmetanje,pravila i uvjete za ocjenu ponuditelja i primljenihponuda, te pri utvrđivanju kriterija za odabirponude,- vrši analizu projektnog prijedloga koncesijeradi utvrđivanja da li se radi o projektu javno -privatnog partnerstva,- utvrđuje da li su ponude pristigle u roku,- vrši otvaranje, pregled i ocjenu pristiglih ponuda,- utvrđuje prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijegponuditelja za davanje koncesije ili odlukeo poništenju postupka davanja koncesije,- vrši obavještavanje nadležnog državnog odvjetništvao namjeri davanja koncesije za gospodarskokorištenje općeg ili drugog dobra,- predlaže vrstu i vrijednost pojedinog jamstvaozbiljnost ponude, te- obavlja i druge poslove potrebne za provedbupostupka davanja koncesije.O radu Povjerenstva na sjednici vodi se zapisnik.Zapisnik o radu Povjerenstva potpisuje predsjedniki članovi Povjerenstva.Članak 9.U postupku davanja koncesije svakoj pravnoj ilifizičkoj osobi koja ima interes da sudjeluje u postupkudavanja koncesije daje se mogućnost da dobije nauvid dokumentaciju za nadmetanje potrebnu za izraduponude ili da je otkupi uplatom određene novčanenaknade u korist Proračuna Općine.Dokumentacija za nadmetanje sadrži:- oblik i sadržaj ponude,- rok valjanosti ponude,- opis predmeta koncesije (tehničke specifikacije)- uvjeti koje ponuditelj mora udovoljavati tijekomtrajanja koncesije,- dokazi koje su ponuditelji obvezni dostavitiuz ponudu u svrhu dokazivanja sposobnostiponuditelja,- rok trajanja koncesije i rok obveze potpisaUgovora o koncesiji od strane odabranog ponuditelja,- nacrt ugovora o koncesiji,- prava i obveze koncesionara uključujući i pravogradnje i korištenja objekata i uređaja komunalneinfrastrukture,- visinu naknade za koncesiju određenu ovisnoo vrsti djelatnosti, roku trajanja koncesije, poslovnomriziku i očekivanoj dobiti,- kriteriji za odabir najpovoljnije ponude,- vrstu i vrijednost jamstva za ozbiljnost ponude,- rok za dostavu ponude,- način i mjesto dostave ponude, te- rok za donošenje odluke o odabiru najpovoljnijegponuditelja i ostale potrebite podatke propisaneZakonom o koncesijama ili odredbama propisakojima se uređuje javna nabava.Ponudbena dokumentacija mora biti izrađena takoda omogućuje usporedivost ponuda, a u slučaju potrebeizmjene, dopune ili ispravka iste omogućava se svimpravnim ili fizičkim osobama pravovremena dostupnosttih promjena, a rok za dostavu ponuda se produljuje.Članak 10.Postupak davanja koncesije započinje objavomobavijesti o namjeri davanja koncesije u službenomglasilu »Narodne novine«.Obavijest o namjeri davanja koncesije objavljujenačelnik Općine.Obavijest o namjeri davanja koncesije sadrži podatke:1. podatke o Općini kao davatelju koncesije (naziv,adresa, telefonski broj, broj faksa i adresaelektroničke pošte),2. predmet koncesije, a koji se odnosi na:- prirodu i opseg djelatnosti koncesije,- mjesto obavljanja djelatnosti koncesije,- rok trajanja koncesije,3. podaci vezano za predaju ponuda, a koji se naodnose na:- rok za predaju ponude,- adresu na koju se ponude dostavljaju,- jezik i pismo na kojem ponude moraju biti napisane,4. osobne, stručne, tehničke i financijske uvjetekoje moraju zadovoljiti ponuditelji, te ispravekojima se dokazuje njihovo ispunjenje,5. Kriterije koji će se primijeniti za odabir najpovoljnijegponuditelja,6. datum otpreme obavijesti,7. naziv i adresa tijela nadležnog za rješavanježalbe, te podatke o rokovima za podnošenježalbe,8. vrsta postupka na temelju kojeg se provodidavanje koncesije i druge podatke u skladu sposebnim propisima.Obavijest o namjeri davanja koncesije može se uistom tekstu objaviti i u jednom od lokalnih tjednika napodručju Varaždinske županije, internetskoj straniciOpćine i na oglasnoj ploči Općine.Članak 11.Rok za dostavu ponuda je 30 dana od dana objaveobavijesti o namjeri davanja koncesije u službenomglasilu »Narodne novine«.Ponuda iz stavka 1. ovoga članka dostavlja seu pismenom obliku poštom preporučeno na adresu:<strong>Općina</strong> <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong>, <strong>Trnovec</strong>, Bartolovečka76, 42202 B. <strong>Trnovec</strong> ili neposrednom dostavom uJedinstveni upravni odjel Općine u zatvorenoj omotnicis napomenom: »Ne otvarati - ponuda za obavljanjekomunalne djelatnosti dodjelom koncesije«.
652»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.Članak 12.Kriteriji za odabir najpovoljnije ponude su:1. ekonomski najpovoljnija ponuda- najniža cijena pružanja komunalnih usluga,- kvaliteta usluge (ugled ponuditelja i jamstva),- funkcionalna i ekološka sposobnost ponuditeljaza kvalitetno pružanje komunalnih usluga(oprema, broj i struktura djelatnika, te provedbamjera očuvanja i zaštite okoliša, ekonomičnost,rokovi isporuke ili izvršenje radova servisiranja),ili2. najviša ponuđena naknada za koncesiju.U slučaju da su određeni ekonomski kriteriji zaodabir najpovoljnije ponude isti se iskazuju u dokumentacijiza nadmetanje i objavljaju u obavijesti onamjeri davanja koncesije poredani po vrijednosti uodgovarajućem rasponu ili po važnosti od najvažnijegkriterija prema manje važnom kriteriju.Kriteriji za odabir najpovoljnije ponude određujuse prilikom procjene opravdanosti davanja koncesijeuključujući i kriterije određene posebnim propisimakoji ukazuju na dugoročnu održivost ponuditelja zavrijeme provedbe koncesije.Članak 13.Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja donosiOpćinsko vijeće.Odluku iz stavka 1. ovoga članka Općinsko vijećedonosi u roku 30 dana računajući od dana isteka rokaza dostavu ponuda, a ukoliko u dokumentaciji za nadmetanjenije određen kraći rok od 30 dana.Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži:- osnovne podatke o davatelju koncesije i ponuditelju,- predmet koncesije, odnosno djelatnosti za kojese daje koncesija,- način, odnosno priroda i opseg, te mjesto obavljanjakomunalne djelatnosti,- uvjeti koje ponuditelj mora udovoljavati tijekomtrajanja koncesije,- rok trajanja koncesije i rok obveze potpisaUgovora o koncesiji od strane ponuditelja,- prava i obveze koncesionara uključujući i pravogradnje i korištenja objekata i uređaja komunalneinfrastrukture,- visinu naknade za koncesiju,- obrazloženje razloga za odabir ponuditelja,- uputu o pravnom lijeku,- potpis odgovorne osobe i pečat davatelja koncesije,te- druga pitanja od značaja za obavljanje te komunalnedjelatnosti, a u skladu s dokumentacijomza nadmetanje, ponudom odabranog ponuditeljai odredbama posebnih propisa kojima se uređujukoncesije.Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i preslikzapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, dostavlja sesvakom ponuditelju odmah po donošenju iste odluke,a preporučenom poštom s povratnicom ili osobnimuručenjem osobi ovlaštenoj za zastupanje ponuditeljai potpisom primitka iste.Članak 14.Općinsko vijeće donijet će odluku o poništenjupostupka davanja koncesije u slučajevima:- ako postanu poznate okolnosti,- ako nema pristiglih ponuda do isteka roka zadostavu ponuda,- ako nakon isključenja ponuda u postupku davanjakoncesije ne preostane ni jedna prihvatljivaponuda, ili- ako se na temelju kriterija za odabir najpovoljnijegponuditelja ne može izvršiti odabir, ili u ostalimslučajevima određenim posebnim propisima.Općinsko vijeće može donijeti odluku o poništenjupostupka davanja koncesije u slučajevima:- ako je do isteka roka za dostavu ponuda pristiglasamo jedna ponuda,- ako nakon isključenja ponuda u postupku preostanesamo jedna prihvatljiva ponuda.Odluka o poništenju postupka davanja koncesije ipreslik zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, dostavljase svakom ponuditelju odmah po donošenju iste odluke,a preporučenom poštom s povratnicom ili osobnimuručenjem osobi ovlaštenoj za zastupanje ponuditeljai potpisom primitka iste.Novi postupak davanja koncesije može se pokrenutinakon što je odluka iz prethodnog stavka ovogačlanka postala konačna.Članak 15.U postupku davanja koncesije ponuditelji imajupravo na pravnu zaštitu u skladu s propisima kojimase uređuje javna nabava, a i u slučaju nedonošenjaodluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja u zakonskomroku ponuditelj ima pravo izjaviti žalbu zbognepoštivanje zakonskih rokova.Članak 16.Po proteku roka mirovanja od 15 dana od danadostave odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditeljau slučaju da žalba nije izjavljena, odnosno u slučajuizjave žalbe u roku od 10 dana po konačnosti narečeneodluke načelnik Općine sa ponuditeljem sklapa upismenom obliku Ugovor o koncesiji, a koji je u skladusa s dokumentacijom za nadmetanje, podacima izobavijesti o namjeri davanja koncesije, odabranomponudom i odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja,te isti osim obveznog sadržaja propisanog Zakonomo koncesijama sadrži i odredbe kojim se utvrđuje:- djelatnost za koju se koncesija daje,- rok na koji se koncesija daje,- visinu i način plaćanja naknade za koncesiju,- cijenu i način naplate za pružanu uslugu,- prava i obveze davatelja koncesije,- prava i obveze koncesionara,
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«655pisanog ugovora donosi Općinsko vijeće nakon provedenogpostupka prikupljanja ponuda ili provedenognatječajnog postupka.Pravne ili fizičke osobe koje sudjeluju u postupkujavnog natječaja ostvaruju pravnu zaštitu u skladu sazakonskim odredbama.Članak 29.Općinsko vijeće može donijeti odluku o poništenjujavnog poziva ili javnog natječaja u slučaju neizborapravne ili fizičke osobe kojoj će se povjeriti obavljanjekomunalnih poslova temeljem pisanog ugovora.Članak 30.Na temelju Odluke o izboru pravne ili fizičke osobekojoj će se povjeriti obavljanje komunalnih poslovatemeljem pisanog ugovora načelnik Općine sklapaUgovor o povjeravanju komunalnih poslova, a kojiobvezno sadrži odredbe kojim se utvrđuje:- djelatnosti za koju se sklapa ugovor,- vrijeme na koje se sklapa ugovor,- vrstu i opseg poslova,- način određivanja cijene za obavljanje poslova,te način i rok plaćanja,- jamstvo izvršitelja o ispunjenju ugovora.Ugovor iz prethodnog stavka ovoga članka možese sklopiti najdulje na vrijeme od četiri godine.Vlastiti pogonČlanak 31.Za obavljanje komunalnih poslova na područjuOpćine u okviru Jedinstvenog upravnog odjela Općineosnovan je vlastiti pogon za obavljanje komunalnihposlova i to za:a) upravljanje i održavanje groblja, te javnih površina,a koji se odnose na obavljanje poslovana mjesnom groblju u Bartolovcu i mjesnomgroblju u Šemovcu i to:- održavanje i čišćenje prostora i zgrada zaobavljanje ispraćaja i sahrane pokojnika,- održavanje i uređenje zelenih površina, te pješačkihstaza,- čišćenje zelenih površina i pješačkih staza podkoje se podrazumijeva obavljanje poslova sakupljanjakomunalnog otpada, kosidbe trave, au zimskim mjesecima uklanjanje snijega i leda,- obavljanje poslova pri pokopu umrlih osoba, te- vođenje zakonom propisanih i drugih ustrojenihevidencija umrlih osoba i grobnih mjesta.b) obavljanje komunalnih poslova na području svihnaselja na području Općine i to:- čišćenje prometnica koje se odnosi na sakupljanjekomunalnog otpada, kosidbe trave, a uzimskim mjesecima prema potrebi uklanjanjesnijega i leda sa javno prometnih površina, akojih održavanje nije povjereno pravnoj ili fizičkojosobi registriranoj za obavljanje te djelatnostina temelju pisanog ugovora o povjeravanjukomunalnih poslova,- održavanje zelenih površina i to:1. sakupljanje komunalnog otpada, kosidbatrave, a u zimskim mjesecima prema potrebiuklanjanje snijega i leda sa zelenih površina,2. održavanje dječjih igrališta i parkovnih klupa,3. održavanje spomen ploča i spomenika postavljenihna javnim površinama,- održavanje sustava za oborinsku odvodnju,- nabava i održavanje komunalno - urbane opremei sadnog materijala,- održavanja okoliša i objekata u vlasništvu Općinei to:1. čišćenje i održavanje objekata u stanjupotpune funkcionalnosti,2. čišćenje zelenih površina i pješačkih stazaoko objekta, a pod koje se podrazumijevaobavljanje poslova sakupljanja komunalnogotpada, kosidbe trave, a u zimskim mjesecimauklanjanje snijega i leda,3. prigodno ukrašavanje objekata Općine,4. plakatiranje.IV. OBVEZE OSOBA KOJE OBAVLJAJUKOMUNALNE DJELATNOSTIČlanak 32.Komunalno društvo iz članka 4. ove Odluke ipravne ili fizičke osobe kojima je povjereno obavljanjekomunalnih djelatnosti na području Općine dužni sutrajno i kvalitetno pružati komunalne usluge odnosnoobavljati poslove komunalnih djelatnosti i u tu svrhuodržavati objekte i uređaje komunalne infrastruktureu stanju funkcionalne sposobnosti.U slučaju prekida pružanja komunalnih usluga zbogviše sile ili drugih razloga koje komunalno društvo nijemoglo spriječiti dužno je odmah o nastupu tih okolnostiobavijestiti načelnika Općine i poduzeti mjere zaotklanjanje uzroka prekida ili na drugi način osiguratipružanje komunalnih usluga odnosno osigurati obavljanjete djelatnosti i donijeti odluku o:- načinu obavljanja komunalne djelatnosti i reduprvenstva pružanja komunalnih usluga,- razlozima i eventualnoj odgovornosti za prekidobavljanja odnosno pružanja komunalnih usluga.Odluku o načinu obavljanja komunalne djelatnostii redu prvenstva pružanja komunalnih usluga osobakoja obavlja komunalnu djelatnost iz stavka 1. ovogačlanka dužna je istu odmah javno objaviti.V. FINANCIRANJE OBAVLJANJA KOMUNALNIHDJELATNOSTIČlanak 33.Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti izčlanka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu i iz
656»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.članka 2. ove Odluke osiguravaju se iz komunalnenaknade, općinskog proračuna i drugih sredstavautvrđenih pojedinim propisima.Sredstva za obavljanje ostalih komunalnih djelatnostii poslova navedenih u ovoj Odluci osiguravajuse putem cijene pružene komunalne usluge.Članak 34.Visinu cijene i način plaćanja komunalne usluge zasve komunalne djelatnosti, utvrđuje pravna ili fizičkaosoba koja obavlja pojedinu djelatnost, uz prethodnusuglasnost načelnika Općine, a u skladu sa odredbamaZakona o komunalnom gospodarstvu.Članak 35.Cijenu za pruženu komunalnu uslugu plaća vlasniknekretnine ili posjednik nekretnine kada je to vlasnikiste prenio na posjednika i o tome obavijestio komunalnodruštvo koje pruža komunalnu uslugu.Članak 36.U slučaju da komunalno društvo odnosno pravne ilifizičke osobe kojima je povjereno obavljanje komunalnedjelatnosti u smislu ove Odluke ne obavljaju povjerenedjelatnosti na način kojim se štiti interes građana iOpćine i ne osigurava se kvalitetno pružanje komunalnihusluga načelnik Općine dužan je je pokrenutipostupak raskida koncesijskog ugovora ili ugovora opovjeravanju komunalnih poslova.VI. JAVNE OVLASTIČlanak 37.Pravne osobe kojima je povjereno obavljanjekomunalnih djelatnosti na području Općine u okvirusvoje registrirane djelatnosti rješavaju u pojedinačnimupravnim stvarima o pravima, obvezama i odgovornostimafizičkih i pravnih osoba, te obavljaju drugejavne ovlasti.VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEČlanak 38.Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važitiOdluka o načinu obavljanja komunalnih djelatnostina području Općine <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong> (»Službenivjesnik Varaždinske županije«, broj 28/04).Članak 39.Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od danaobjave u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«.KLASA: 363-01/11-01/56URBROJ: 2186-09-01-11-4<strong>Trnovec</strong>, 12. svibnja 2011.Predsjednik Općinskog vijećaTihomir Marčec, mag. polit., v. r.AKTI POVJERENSTVA ZA STATUTARNO-PRAVNA PITANJA1.Na temelju članka 49. Statuta Općine <strong>Trnovec</strong><strong>Bartolovečki</strong> (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«,broj 24/09) i Zaključka Općinskog vijeća Općine<strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong> KLASA: 021-05/11-01/16URBROJ: 2186-09-01-11-12 od 27. siječnja 2011.godine, Povjerenstvo za statutarno-pravna pitanjaOpćinskog vijeća Općine <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong> nasjednici održanoj 12. svibnja 2011. godine, utvrdiloje pročišćeni tekst Odluke o obvezatnom korištenjukomunalne usluge održavanja čistoće u dijelu koji seodnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada uOpćini <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong>.Pročišćeni tekst Odluke o obvezatnom korištenjukomunalne usluge održavanja čistoće u dijelu kojise odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpadau Općini <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong> obuhvaća Odluku oobvezatnom korištenju komunalne usluge održavanjačistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvozkomunalnog otpada u Općini <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong>(»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 28/04)i Odluku o izmjeni Odluke o obvezatnom korištenjukomunalne usluge održavanja čistoće u dijelu koji seodnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada uOpćini <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong> (»Službeni vjesnik Varaždinskežupanije«, broj 2/11) u kojima je i utvrđenovrijeme njihova stupanja na snagu.KLASA: 363-01/11-01/23URBROJ: 2186-09-02-11-3<strong>Trnovec</strong>,12. svibnja 2011.Predsjednik Povjerenstva zastatutarno-pravna pitanjaBožidar Tuđan, v. r.O D L U K Ao obvezatnom korištenju komunalne uslugeodržavanja čistoće u dijelu koji se odnosi naskupljanje i odvoz komunalnog otpada uOpćini <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong>(pročišćeni tekst)I. OPĆE ODREDBEČlanak 1.Ovom se Odlukom utvrđuje postupak za obvezatnokorištenje komunalne usluge održavanja čistoće u dijelukoji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada(u nastavku teksta: komunalna usluga) na područjuOpćine <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong>, te kaznene odredbe.
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«657II. POSTUPAK ZA OBVEZATNO KORIŠTENJEKOMUNALNE USLUGEČlanak 2.Vlasnik ili korisnik nekretnine (stana ili poslovnogprostora) kad je vlasnik obveze plaćanja ugovoromprenio na korisnika nekretnine (u nastavku teksta: vlasnikili korisnik) podnosi obavijest o početku korištenjakomunalne usluge trgovačkom društvu koje obavljakomunalnu djelatnosti održavanja čistoće u dijelu kojise odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpadana području Općine <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong>.Trgovačko društvo iz stavka 1. ovog članka ipodnositelj obavijesti zaključit će ugovor o korištenjukomunalne usluge.Trgovačko društvo iz stavka 1. ovog članka možeodbiti zaključenje ugovora o korištenju komunalneusluge ako vlasnik ili korisnik nekretnine ne osigura dasastav otpada odgovara komunalnom otpadu premaposebnim propisima.Članak 3.Vlasnik ili korisnik dužan je započeti korištenjekomunalne usluge:- u roku od 30 dana od dana završetka izgradnjegrađevine i početka korištenja iste u dijelunaselja gdje se isporučuje usluga,- u roku od 30 dana od dana početka korištenjaili stjecanja vlasništva nad stanom ili poslovnimprostorom u naselju gdje se isporučuje usluga,- u roku od 30 dana od dana od dana stupanjana snagu ove Odluka ako je vlasnik ili korisniknekretnine na području Općine <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong>koja se koristi, a do sada nije bio korisnikkomunalne usluge.III. NADZORČlanak 4.Nadzor nad obveznim korištenjem komunalneusluge obavlja komunalno redarstvo Općine <strong>Trnovec</strong><strong>Bartolovečki</strong>.obavlja drugu samostalnu djelatnost, koji je počinilau vezi obavljanja njezina obrta ili druge samostalnedjelatnosti, koja učini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznitće se fizička osoba koja učini prekršaj iz stavka 1.ovoga članka.V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEČlanak 6.Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od danaobjave u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«.2.Na temelju članka 49. Statuta Općine <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong>(»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj24/09) i Zaključka Općinskog vijeća Općine <strong>Trnovec</strong><strong>Bartolovečki</strong> KLASA: 021-05/11-01/16 URBROJ: 2186-09-01-11-12 od 27. siječnja 2011. godine, Povjerenstvoza statutarno-pravna pitanja Općinskog vijeća Općine<strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong> na sjednici održanoj 12. svibnja2011. godine, utvrdilo je pročišćeni tekst Odluke opriključenju građevina na komunalnu infrastrukturu.Pročišćeni tekst Odluke o priključenju građevina nakomunalnu infrastrukturu obuhvaća Odluku o priključenjugrađevina na komunalnu infrastrukturu (»Službenivjesnik Varaždinske županije«, broj 28/04),Odluku oizmjeni Odluke o priključenju građevina na komunalnuinfrastrukturu (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«,broj 2/06) i Odluku o izmjeni Odluke o priključenjugrađevina na komunalnu infrastrukturu (»Službenivjesnik Varaždinske županije«, broj 2/11) u kojima jeutvrđeno vrijeme njihova stupanja na snagu.KLASA: 363-01/11-01/24URBROJ: 2186-09-02-11-3<strong>Trnovec</strong>,12. svibnja 2011.Predsjednik Povjerenstva zastatutarno-pravna pitanjaBožidar Tuđan, v. r.IV. KAZNENE ODREDBEČlanak 5.Novčanom kaznom u iznosu od 2.500,00 kunakaznit će se za prekršaj pravna osoba:- ako ne obavijesti trgovačko društvo koje obavljadjelatnost održavanja čistoće u dijelu koji seodnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpadana području Općine <strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong> opočetku korištenje usluge u rokovima iz članka3. ove Odluke,- ako ne koristi komunalnu uslugu održavanjačistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje iodvoz komunalnog otpada.Novčanom kaznom u iznosu od 1.250,00 kuna kaznitće se za prekršaj fizička osoba obrtnik i osoba kojaO D L U K Ao priključenju građevina na komunalnuinfrastrukturu(pročišćeni tekst)Članak 1.Ovom Odlukom utvrđuje se obveza, postupak, tehničko-tehnološkiuvjeti, rokovi, visina i način plaćanjanaknade za priključenje na komunalnu infrastrukturuu funkciji:- opskrbe pitkom vodom i- odvodnje otpadnih i oborinskih voda.Ovom Odlukom propisuju se kazne za ne pridržavanjaodredbi ove Odluke.
658»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.Članak 2.Priključenjem na objekte i uređaje komunalneinfrastrukture (u nastavku: priključak) u smislu oveOdluke smatra se izgradnja objekata i instalacija odmreže do mjernog uređaja, odnosno kontrolnog okna,kojim se omogućuje korištenje usluge.Članak 3.Objekte i uređaje priključenja građevina na komunalnuinfrastrukturu izrađuje, održava i kontroliraisporučitelj komunalne usluge kojem je povjerenoobavljanje komunalne djelatnosti.II. OBVEZA PRIKLJUČENJAČlanak 4.Vlasnik građevine dužan je svoju građevinu priključitina objekte i uređaje komunalne infrastruktureza opskrbu vodom i odvodnju otpadnih voda ako jetakova infrastruktura izgrađena i ukoliko su ispunjenisvi tehnički i drugi uvjeti koji omogućuju priključenja.Članak 5.Vlasnik građevine koja podliježe obvezi priključenjana komunalnu infrastrukturu kako je to određenočlankom 4. ove Odluke može se izuzeti od obvezepriključenja na istu pod uvjetom da je na zadovoljavajućinačin pojedinačno osigurao svoje potrebe zatakovom vrstom komunalne usluge.Podrazumijeva se da je vlasnik građevine na zadovoljavajućinačin pojedinačno osigurao svoje potrebeukoliko ima izgrađen zaseban sustav za vodoopskrbu,te ukoliko ima izgrađen vlastiti vodenonepropusnisustav za prikupljanje otpadne vode na daljnju obradudostavlja ovlaštenom poduzeću za pročišćavanjeotpadnih voda za takvu djelatnost na području Općineili pak za takve potrebe posjeduje vlastiti atestiraniuređaj za pročišćavanje otpadnih voda.Članak 6.Odobrenje za izuzimanje od obveze priključenjagrađevina na komunalnu infrastrukturu prema članku5. ove Odluke, izdaje pravna osoba kojoj je povjerenoobavljanje djelatnosti za koju se izuzimanje od obvezepriključenja traži na zahtjev stranke koja je zahtjevudužna priložiti svu dokumentaciju iz koje je mogućeutvrditi činjenicu da je pojedinačno osigurano zadovoljavanjepredmetne komunalne usluge.III. POSTUPAK PRIKLJUČENJAČlanak 7.Priključenje na komunalnu infrastrukturu iz članka1. ove Odluke vlasnici građevina ostvaruju putempodnošenja pismenog zahtjeva pravnoj osobi kojoj jeOpćine povjerila obavljanje komunalne djelatnosti zakoju se priključak traži.Pravna osoba kojoj se podnosi zahtjev, te vlasnikgrađevine koji priključenje zahtijeva zaključuju međusobnougovor o priključenju kojim u skladu sa zakonomi ovom Odlukom međusobno uređuju pitanja tehničkihuvjeta, rokova izvedbe i cijene troškova priključka, tenačin nadzora nad izvedbom priključka.Pravna osoba koja obavlja komunalnu djelatnost igospodari komunalnom infrastrukturom iz koje se tražipriključenje može odbiti zahtjev vlasnika građevineza priključenje ukoliko vlasnik građevine ne osiguratehničko-tehnološke i druge zakonom utvrđene preduvjeteda bi se priključenje moglo izvršiti na sigurani zakonit način.IV. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKI UVJETIPRIKLJUČENJAČlanak 8.Vlasnik građevine koji zahtijeva priključenje, dužanje uz zahtjev priložiti dokaze o ispunjavanju tehničkotehnološkihuvjeta koji su propisani aktom pravne osobekoja odobrava priključenje, a koji uvjeti su zasnovanina zakonu, te pravilima struke za djelatnost u čijempodručju se priključak traži.Članak 9.Priključenje građevine na traženu infrastrukturumože se odobriti samo korisniku koji u potpunostiispunjava propisane tehničko-tehnološke uvjete.V. ROKOVI PRIKLJUČENJAČlanak 10.Vlasnici građevina koje sukladno članku 4. oveOdluke podliježu obvezi priključenja, dužni su istupriključiti najkasnije s danom početka korištenja takovihgrađevina.Vlasnici građevina koji su iste izgradili prije donošenjaove Odluke, a do sada nisu izvršili priključenjena vodoopskrbni sustav dužni su priključenje izvršiti uroku 10 godina od dana stupanja na snagu ove Odluke.Vlasnici građevina na komunalnu infrastrukturu ufunkciji odvodnje otpadnih i oborinskih voda priključenjedužni su izvršiti najkasnije u roku od 5 godina oddana kada će to omogućiti instalirana infrastrukturau funkciji odvodnje.Po izgradnji i funkcionalnoj osposobljenosti sustavaza odvodnju otpadnih i oborinskih voda, za sve investitorekoji tek pristupaju izgradnji građevina, priključenjegrađevina na ovu infrastrukturu obavezno je s danompočetka korištenja građevine.VI. NAKNADA ZA PRIKLJUČENJEČlanak 11.Naknada za priključenje građevine na određenisustav komunalne infrastrukture, prihod je ProračunaOpćine, namijenjen za financiranje građenja objekata iuređaja komunalne infrastrukture u skladu s Programomgrađenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture.Članak 12.Visina naknade za priključenje po pojedinom priključkuza poslovne građevine, određuje se na temeljuprojektne izvedbene dokumentacije i to kako slijedi:
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«659- za priključenje na sustav za vodoopskrbu:a) za potrošače s potrošnjom do 50 m 3 mjesečnou visini 50% prosječne bruto plaće u RepubliciHrvatskoj za prethodnu godinu,b) za potrošače s potrošnjom do 51 - 500 m 3mjesečno u visini 125% prosječne bruto plaćeu Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu,c) za potrošače s potrošnjom do 501 - 1000 m 3mjesečno u visini 250% prosječne bruto plaćeu Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu,d) za potrošače s potrošnjom do preko 1000 m 3mjesečno u visini 500% prosječne bruto plaćeu Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu.- za priključenje na sustav za odvodnju otpadnihi oborinskih voda:a) za potrošače s potrošnjom do 50 m 3 mjesečnou visini 100% prosječne bruto plaće u RepubliciHrvatskoj za prethodnu godinu,b) za potrošače s potrošnjom do 51 - 500 m 3mjesečno u visini 125% prosječne bruto plaćeu Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu,c) za potrošače s potrošnjom do 501 - 1000 m 3mjesečno u visini 250% prosječne bruto plaćeu Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu,d) za potrošače s potrošnjom do preko 1000 m 3mjesečno u visini 500% prosječne bruto plaćeu Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu.Članak 14.U naknadi za priključenje iz članka 12. i 13. oveOdluke u dijelu određenih naknada za priključenjena sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda, sadržanisu troškovi rada i utroška materijala na izvedbikanalizacijskog priključka u smislu odredaba Odlukeo odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda u standardupredviđenom za domaćinstvo, a prema prosječnoj cijenipriključka ugovorenoj između Upravitelja sustavajavne odvodnje (»Varkom-a« d.d. Varaždin) i Općine<strong>Trnovec</strong> <strong>Bartolovečki</strong>.Troškove izvedbe priključka na sustav za opskrbupitkom vodom snosi vlasnik građevine koji traži priključenjena sustav i ti neposredno nositelju izvedbepriključka na temelju pisanog ugovora i računa zaizvršene radove.VII. NAČIN PLAĆANJA NAKNADE ZAPRIKLJUČENJEČlanak 15.Visinu naknade za priključenje sukladno odredbamaiz ove Odluke utvrđuje u svakom pojedinom slučajupravna osoba koji je <strong>Općina</strong> povjerila obavljanje poslovaiz komunalnih djelatnosti na koju se zahtjev zapriključenje odnosi.Pravna osoba iz prethodnog stavka ovog člankakoja rješenjem utvrđuje visinu naknade za priključenje,vrši i njezinu naplatu za račun Općine, a međusobnaprava i obveze Općine i te pravne osobe glede utvrđivanjai naplate ove vrste prihoda, uređuju se posebnimmeđusobnim ugovorom.Članak 16.Ukupno utvrđenu visinu naknade za priključenjeiz članka 15. ove Odluke, obveznik plaćanja možeizmiriti kod priključenja:- na sustav za opskrbu vodom u najviše 24 mjesečnerate,- na sustav za odvodnju u najviše 48 mjesečnihrata.Članak 17.Naknadu za priključenje građevine na određenisustav komunalne infrastrukture, obveznik može platitijednokratno odmah po utvrđivanju obveze, te mu se utakovom plaćanju odobrava popust od 10%.Na neisplaćene dospjele obroke naknade za priključenje,zaračunava se zakonska zatezna kamatakoja se plaća za neplaćene javne prihode.VIII. KAZNENE ODREDBEČlanak 18.Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kunakaznit će se za prekršaj pravna osoba - isporučiteljkomunalne usluge:- ako izvrši priključenje građevine na komunalnuinfrastrukturu protivno uvjetima propisanimodredbama ove Odluke,- ako uskrati izvršenje priključenja građevine nakomunalnu infrastrukturu, a ne postoje opravdanirazlozi utvrđeni zakonom odnosno odredbamaove Odluke.Članak 19.Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznitće se za prekršaj fizička osoba - obveznik priključenjagrađevine na komunalnu infrastrukturu:- ako ne izvrši priključenje građevine na određenukomunalnu infrastrukturu u skladu s odredbamaove Odluke.Novčanom kaznom u iznosu od 2.500,00 kunakaznit će se za prekršaj iz prethodnog stavka ovogačlanka fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugusamostalnu djelatnost, a obveznik je priključenjagrađevine na komunalnu infrastrukturu.IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEČlanak 20.Danom stupanja na snagu ove Odluke prestajevažiti Odluka o priključenju građevine na komunalnuinfrastrukturu (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«,broj 18/01, 15/02 i 23/02).Postupci priključenja građevine na komunalnuinfrastrukturu započeti prije stupanja na snagu oveOdluke, dovršit će se po odredbama dosadašnjih odluka.Članak 21.Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od danaobjave u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«.
660»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.OPĆINA VINICAAKTI OPĆINSKOG VIJEĆA3.Na temelju članka 110. Zakona o proračunu(»Narodne novine«, broj 87/08), te članka 30. StatutaOpćine Vinica (»Službeni vjesnik Varaždinskežupanije«, broj 27/09 i 45/09), Općinsko vijeće OpćineVinica na sjednici održanoj 19. svibnja 2011.godine, donijelo jeO D L U K Uo usvajanju Godišnjeg izvješća oizvršenju Proračuna Općine Vinicau 2010. godiniČlanak 1.Općinsko vijeće Općine Vinica usvaja Godišnjeizvješće o izvršenju Proračuna Općine Vinica u 2010.godini.Članak 2.Ostvareni prihodi te izvršeni izdaci iskazani su uBilanci prihoda i rashoda za razdoblje od 01.01. do31.12.2010. godine kao i u Općem i Posebnom dijeluIzvršenja Proračuna u 2010. godini, te čine sastavnidio ove Odluke.Članak 3.Odluka o usvajanju Godišnjeg izvješća o izvršenjuProračuna Općine Vinica u 2010. godini stupa na snagudanom donošenja, a objavit će se u »Službenomvjesniku Varaždinske županije«.KLASA: 003-05/11-01/5URBROJ: 2186/011-01-11-1Vinica, 19. svibnja 2011.Predsjednica Općinskog vijećaMelita Gerbus, dipl.iur., v. r.IZVRŠENJE PRORAČUNAZA RAZDOBLJE OD 01.01. DO 31.12.2010. GODINEI. OPĆI DIOu kunamaPlan Izvršenje %1 2 3 (2X100/1)A. RAČUN PRIHODA I RASHODA6 PRIHODI POSLOVANJA 4.129.719,00 4.122.988,70 99,847 PRIHODI OD PROD. NEF. IMOVINE 114.430,00 93.872,80 82,043 RASHODI POSLOVANJA 3.631.857,00 3.547.358,90 97,674 RASHODI ZA NAB. NEF. IMOVINE 377.292,00 377.016,99 99,93A1 RAZLIKA ( VIŠAK+/MANJAK-) ((6+7) – (3+4)) + 235.000,00 + 292.485,61B1 RAČUN FINANCIRANJA8 PRIMICI OD FIN. IM. I ZADU<strong>Ž</strong>IV. 0,00 0,005 IZDACI ZA FIN IM. I OTPL. ZAJM. 235.000,00 231.246,20 98,40B1 RAZLIKA (VIŠAK+/MANJAK) (8 – 5) - 235.000,00 - 231.246,20 98,40C PRENESENI MANJAK PRIHODA IZ 2009 GODINE 0,00 - 238.821,47D1 UKUPNI PRIHODI I PRIMICI (6+7) 4.244.149,00 4.216.861,50 99,36D2 UKUPNI RASHODI IZDACI (3+4+B1/5) 4.244.149,00 4.155.622,09 97,92III RAZLIKA (VIŠAK+/MANJAK-) (D1- C-D2) 0,00 - 177.582,06A. RAČUN PRIHODA I RASHODAu kunamaEkonomska klasifikacija Plan 2010. Izvršenje %6 PRIHODI POSLOVANJA 4.129.719,00 4.122.988,70 99,84 %61 PRIHODI OD POREZA 2.577.000,00 2.543.768,73 98,71 %611 Porez i prirez na dohodak 2.350.000,00 2.327.317,97 99,03 %
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«661u kunamaEkonomska klasifikacija Plan 2010. Izvršenje %613 Porezi na imovinu 162.000,00 160.865,52 99,30 %614 Porezi na robu i usluge 65.000,00 55.585,24 85,52 %63 POMOĆI IZ INOZEMSTVA (DAROVNICE)I OD SUBJEKATA UNUTAR OPĆE DR<strong>Ž</strong>AVE 373.200,00 372.663,42 99,86 %633 Pomoći iz proračuna 373.200,00 372.663,42 99,86 %64 PRIHODI OD IMOVINE 432.100,00 427.117,89 98,85 %641 Prihodi od financijske imovine 6.000,00 5.826,96 97,12 %642 Prihodi od nefinancijske imovine 426.100,00 421.290,93 98,87 %65 PRIHODI OD ADMINISTRATIVNIH PRISTOJBII PO POSEBNIM PROPISIMA652 Prihodi po posebnim propisima 747.419,00 779.438,66 104,28 %7 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKEIMOVINE 114.430,00 93.872,80 82,04 %71 PRIHODI OD PRODAJE NEPROIZVEDENEIMOVINE 14.430,00 14.430,00 100,00 %711 Prihodi od prodaje materijalne imovineprirodnihbogatstava 14.430,00 14.430,00 100,00 %72 PRIHODI OD PRODAJE PROIZVEDENEDUGOTRAJNE IMOVINE 100.000,00 79.442,80 79,44 %721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 100.000,00 79.442,80 79,44 %UKUPNO PRIHODI 4.244.149,00 4.216.861,50 99,36 %u kunamaEkonomska klasifikacija Plan 2010. Izvršenje %3 RASHODI POSLOVANJA 3.631.857,00 3.547.358,90 97,67 %31 RASHODI ZA ZAPOSLENE 446.870,00 446.823,36 99,99 %311 Plaće 370.600,00 370.583,64 100,00 %312 Ostali rashodi za zaposlene 12.500,00 12.500,00 100,00 %313 Doprinosi na plaće 63.770,00 63.739,72 99,95 %32 MATERIJALNI RASHODI 1.423.437,00 1.344.262,54 94,44 %321 Naknade troškova zaposlenima 15.900,00 15.006,37 94,38 %322 Rashodi za materijal i energiju 217.100,00 209.120,59 96,32 %323 Rashodi za usluge 700.120,00 678.822,88 96,96 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 490.317,00 441.312,70 90,01 %34 FINANCIJSKI RASHODI 17.500,00 13.154,66 75,17 %343 Ostali financijski rashodi 17.500,00 13.154,66 75,17 %35 SUBVENCIJE 124.500,00 117.789,39 94,61 %352 Subvencije trgovačkim društvima, obrtnicima,malim i srednjim poduzetnicima izvan javnogsektora 124.500,00 117.789,39 94,61 %36 POMOĆI DANE U INOZEMSTVOI UNUTAR OPĆE DR<strong>Ž</strong>AVE 160.000,00 155.408,28 97,13 %363 Pomoći unutar opće države 160.000,00 155.408,28 97,13 %37 NAKNADE GRAĐANIMA I KUĆANSTVIMA NATEMELJU OSIGURANJA I DRUGE NAKNADE 394.000,00 371.760,00 94,36 %372 Ostale naknade građanima i kućanstvimaiz proračuna 394.000,00 371.760,00 94,36 %38 OSTALI RASHODI 1.065.550,00 1.098.160,67 103,06 %381 Tekuće donacije 947.290,00 942.233,31 99,47 %386 Kapitalne pomoći 118.260,00 155.927,36 131,85 %
662»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.u kunamaEkonomska klasifikacija Plan 2010. Izvršenje %4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKEIMOVINE 377.292,00 377.016,99 99,93 %42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENEDUGOTRAJNE IMOVINE 377.292,00 377.016,99 99,93 %421 Građevinski objekti 229.620,00 229.492,01 99,94 %422 Postrojenja i oprema 12.060,00 11.956,78 99,14 %424 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbenevrijednosti 1.000,00 981,00 98,10 %426 Nematerijalna proizvedena imovina 134.612,00 134.587,20 99,98 %UKUPNO RASHODI 4.009.149,00 3.924.375,89 97,89 %B. RAČUN FINANCIRANJAu kunamaEkonomska klasifikacija Plan 2010. Izvršenje %5 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINUI OTPLATE ZAJMOVA 235.000,00 231.246,20 98,40 %54 IZDACI ZA OTPLATU GLAVNICEPRIMLJENIH ZAJMOVA 235.000,00 231.246,20 98,40 %542 Otplata glavnice primljenih zajmova od banakai ostalih financijskih institucija u javnom sektoru 235.000,00 231.246,20 98,40 %UKUPNO IZDACI 235.000,00 231.246,20 98,40 %II. POSEBNI DIOu kunamaEkonomska klasifikacija Plan 2010. Izvršenje %RAZDJEL 01 - JEDINSTVENI UPRAVNIODJEL OPĆINE 1.353.332,00 1.305.277,18 96,45 %01 - JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL OPĆINE 1.353.332,00 1.305.277,18 96,45 %PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 1.305.977,00 1.258.046,40 96,33 %001A001 - PLAĆE I NAKNADE 462.770,00 461.829,73 99,80 %31 RASHODI ZA ZAPOSLENE 446.870,00 446.823,36 99,99 %311 Plaće 370.600,00 370.583,64 100,00 %312 Ostali rashodi za zaposlene 12.500,00 12.500,00 100,00 %313 Doprinosi na plaće 63.770,00 63.739,72 99,95 %32 MATERIJALNI RASHODI 15.900,00 15.006,37 94,38 %321 Naknade troškova zaposlenima 15.900,00 15.006,37 94,38 %001A002 - MATERIJALNI RASHODI 843.207,00 796.216,67 94,43 %32 MATERIJALNI RASHODI 356.207,00 328.512,62 92,23 %322 Rashodi za materijal i energiju 42.100,00 39.476,85 93,77 %323 Rashodi za usluge 206.390,00 194.557,89 94,27 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 107.717,00 94.477,88 87,71 %34 FINANCIJSKI RASHODI 17.500,00 13.154,66 75,17 %343 Ostali financijski rashodi 17.500,00 13.154,66 75,17 %35 SUBVENCIJE 124.500,00 117.789,39 94,61 %352 Subvencije trgovačkim društvima, obrtnicima,malim i srednjim poduzetnicima izvanjavnog sektora 124.500,00 117.789,39 94,61 %37 NAKNADE GRAĐANIMA I KUĆANSTVIMA NATEMELJU OSIGURANJA I DRUGE NAKNADE 345.000,00 336.760,00 97,61 %372 Ostale naknade građanima i kućanstvimaiz proračuna 345.000,00 336.760,00 97,61 %
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«663u kunamaEkonomska klasifikacija Plan 2010. Izvršenje %PROGRAM 002 - KAPITALNA ULAGANJA 47.355,00 47.230,78 99,74 %002A001 - NABAVA KAPITALNE IMOVINE 47.355,00 47.230,78 99,74 %42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENEDUGOTRAJNE IMOVINE 47.355,00 47.230,78 99,74 %422 Postrojenja i oprema 12.060,00 11.956,78 99,14 %424 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbenevrijednosti 1.000,00 981,00 98,10 %426 Nematerijalna proizvedena imovina 34.295,00 34.293,00 99,99 %RAZDJEL 02 - PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNATIJELA OPĆINE I MJESNE SAMOUPRAVE 155.000,00 129.129,28 83,31 %02 - PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELAOPĆINE I MJESNE SAMOUPRAVE 155.000,00 129.129,28 83,31 %PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 155.000,00 129.129,28 83,31 %001A002 - MATERIJALNI RASHODI 155.000,00 129.129,28 83,31 %32 MATERIJALNI RASHODI 155.000,00 129.129,28 83,31 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 155.000,00 129.129,28 83,31 %RAZDJEL 03 - KOMUNALNE STAMBENEI DJELATNOSTI UREĐENJA PROSTORA 1.699.527,00 1.718.324,42 101,11 %03 - KOMUNALNE STAMBENEI DJELATNOSTI UREĐENJA PROSTORA 982.137,00 1.013.940,82 103,24 %PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 662.020,00 693.970,01 104,83 %001A002 - MATERIJALNI RASHODI 662.020,00 693.970,01 104,83 %32 MATERIJALNI RASHODI 533.940,00 528.227,25 98,93 %322 Rashodi za materijal i energiju 155.000,00 152.852,18 98,61 %323 Rashodi za usluge 183.840,00 180.309,00 98,08 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 195.100,00 195.066,07 99,98 %38 OSTALI RASHODI 118.260,00 155.927,36 131,85 %386 Kapitalne pomoći 118.260,00 155.927,36 131,85 %42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENEDUGOTRAJNE IMOVINE 9.820,00 9.815,40 99,95 %421 Građevinski objekti 9.820,00 9.815,40 99,95 %PROGRAM 002 - KAPITALNA ULAGANJA 320.117,00 319.970,81 99,95 %002A001 - NABAVA KAPITALNE IMOVINE 320.117,00 319.970,81 99,95 %42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENEDUGOTRAJNE IMOVINE 320.117,00 319.970,81 99,95 %421 Građevinski objekti 219.800,00 219.676,61 99,94 %426 Nematerijalna proizvedena imovina 100.317,00 100.294,20 99,98 %03.02 - STAMBENA DJELATNOST 278.500,00 269.220,78 96,67 %PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 278.500,00 269.220,78 96,67 %001A002 - MATERIJALNI RASHODI 278.500,00 269.220,78 96,67 %32 MATERIJALNI RASHODI 43.500,00 37.974,58 87,30 %322 Rashodi za materijal i energiju 20.000,00 16.791,56 83,96 %323 Rashodi za usluge 21.000,00 18.793,17 89,49 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 2.500,00 2.389,85 95,59 %54 IZDACI ZA OTPLATU GLAVNICEPRIMLJENIH ZAJMOVA 235.000,00 231.246,20 98,40 %542 Otplata glavnice primljenih zajmova od banakai ostalih financijskih institucija u javnom sektoru 235.000,00 231.246,20 98,40 %03.03 - PROSTORNO PLANIRANJE, ZAŠTITAOKOLIŠA I KULTURNIH SPOMENIKA 288.890,00 285.162,82 98,71 %PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 288.890,00 285.162,82 98,71 %001A002 - MATERIJALNI RASHODI 288.890,00 285.162,82 98,71 %32 MATERIJALNI RASHODI 288.890,00 285.162,82 98,71 %323 Rashodi za usluge 288.890,00 285.162,82 98,71 %
664»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.u kunamaEkonomska klasifikacija Plan 2010. Izvršenje %03.04 - VATROGASTVO I SIGURNOST 150.000,00 150.000,00 100,00 %PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 150.000,00 150.000,00 100,00 %001A003 - DONACIJE I OSTALI RASHODI 150.000,00 150.000,00 100,00 %38 OSTALI RASHODI 150.000,00 150.000,00 100,00 %381 Tekuće donacije 150.000,00 150.000,00 100,00 %RAZDJEL 04 - KULTURA, ZNANOST, ŠPORT 141.500,00 131.749,62 93,11 %04.01 - KULTURA 52.000,00 42.249,62 81,25 %PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 52.000,00 42.249,62 81,25 %001A003 - DONACIJE I OSTALI RASHODI 52.000,00 42.249,62 81,25 %32 MATERIJALNI RASHODI 30.000,00 20.249,62 67,50 %329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 30.000,00 20.249,62 67,50 %38 OSTALI RASHODI 22.000,00 22.000,00 100,00 %381 Tekuće donacije 22.000,00 22.000,00 100,00 %04.03 - ŠPORT 89.500,00 89.500,00 100,00 %PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 89.500,00 89.500,00 100,00 %001A003 - DONACIJE I OSTALI RASHODI 89.500,00 89.500,00 100,00 %38 OSTALI RASHODI 89.500,00 89.500,00 100,00 %381 Tekuće donacije 89.500,00 89.500,00 100,00 %RAZDJEL 05 - ŠKOLSTVO 738.240,00 719.633,53 97,48 %05.01 - PREDŠKOLSKI ODGOJ 515.950,00 515.940,00 100,00 %PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 515.950,00 515.940,00 100,00 %001A003 - DONACIJE I OSTALI RASHODI 515.950,00 515.940,00 100,00 %38 OSTALI RASHODI 515.950,00 515.940,00 100,00 %381 Tekuće donacije 515.950,00 515.940,00 100,00 %05.02 - OSNOVNO OBRAZOVANJE 173.290,00 168.693,53 97,35 %PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 173.290,00 168.693,53 97,35 %001A003 - DONACIJE I OSTALI RASHODI 173.290,00 168.693,53 97,35 %36 POMOĆI DANE U INOZEMSTVO I UNUTAROPĆE DR<strong>Ž</strong>AVE 160.000,00 155.408,28 97,13 %363 Pomoći unutar opće države 160.000,00 155.408,28 97,13 %38 OSTALI RASHODI 13.290,00 13.285,25 99,96 %381 Tekuće donacije 13.290,00 13.285,25 99,96 %05.04 - VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE 49.000,00 35.000,00 71,43 %PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 49.000,00 35.000,00 71,43 %001A003 - DONACIJE I OSTALI RASHODI 49.000,00 35.000,00 71,43 %37 NAKNADE GRAĐANIMA I KUĆANSTVIMA NATEMELJU OSIGURANJA I DRUGE NAKNADE 49.000,00 35.000,00 71,43 %372 Ostale naknade građanima i kućanstvima 49.000,00 35.000,00 71,43 %iz proračunaRAZDJEL 06 - SOCIJALNA SKRB 89.800,00 86.758,06 96,61 %06 - SOCIJALNA SKRB 89.800,00 86.758,06 96,61 %PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 89.800,00 86.758,06 96,61 %001A003 - DONACIJE I OSTALI RASHODI 89.800,00 86.758,06 96,61 %38 OSTALI RASHODI 89.800,00 86.758,06 96,61 %381 Tekuće donacije 89.800,00 86.758,06 96,61 %RAZDJEL 07 - OSTALI KORISNICI 66.750,00 64.750,00 97,00 %07 - OSTALI KORISNICI 66.750,00 64.750,00 97,00 %PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 66.750,00 64.750,00 97,00 %001A003 - DONACIJE I OSTALI RASHODI 66.750,00 64.750,00 97,00 %38 OSTALI RASHODI 66.750,00 64.750,00 97,00 %381 Tekuće donacije 66.750,00 64.750,00 97,00 %UKUPNO RASHODI i IZDACI 4.244.149,00 4.155.622,09 97,91 %
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«6654.Na temelju članka 43. Zakona o proračunu(»Narodne novine«, broj 87/08), te članka 30. StatutaOpćine Vinica (»Službeni vjesnik Varaždinskežupanije«, broj 27/09 i 45/09), Općinsko vijeće OpćineVinica na sjednici održanoj 19. svibnja 2011.godine, donijelo je1. I Z M J E N E I D O P U N EProračuna Općine Vinica za 2011. godinuČlanak 1.U Proračunu Općine Vinica za 2011. godinu(»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 46/10),članak 1. mijenja se i glasi:»Proračun Općine Vinica za 2011. godinu sastojise od Računa prihoda i rashoda i Računa financiranjakako slijedi:A. RAČUN PRIHODA I RASHODAEkonomska klasifikacija Plan 2011.Povećanje/smanjenjeu kunama1. izmjenei dopune6 Prihodi poslovanja 6.209.100,00 0,00 6.209.100,007 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 120.000,00 0,00 120.000,003 Rashodi poslovanja 5.516.600,00 185.000,00 5.701.600,004 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 584.500,00 -185.000,00 399.500,00Razlika - višak/manjak ((6 + 7) - (3 + 4)) 228.000,00 0,00 228.000,00B. RAČUN FINANCIRANJAEkonomska klasifikacija Plan 2011.Povećanje/smanjenjeu kunama1. izmjenei dopune8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 0,00 0,00 0,005 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 228.000,00 0,00 228.000,00Neto financiranje (8 - 5) -228.000,00 0,00 -228.000,00Ukupno prihodi i primici 6.329.100,00 0,00 6.329.100,00Ukupno rashodi i izdaci 6.329.100,00 0,00 6.329.100,00Višak/manjak + Neto financiranje 0,00 0,00 0,00Članak 2.Članak 2. Proračuna mijenja se i glasi:»Prihodi i rashodi te primici i izdaci utvrđeni u Računu prihoda i rashoda i Računu financiranja raspoređujuse kako slijedi:A. RAČUN PRIHODA I RASHODAEkonomska klasifikacija Plan 2011.Povećanje/smanjenjeu kunama1. izmjenei dopune6 PRIHODI POSLOVANJA 6.209.100,00 0,00 6.209.100,0061 PRIHODI OD POREZA 3.276.000,00 0,00 3.276.000,00611 Porez i prirez na dohodak 3.050.000,00 0,00 3.050.000,00613 Porezi na imovinu 136.000,00 0,00 136.000,00614 Porezi na robu i usluge 90.000,00 0,00 90.000,0063 POMOĆI IZ INOZEMSTVA (DAROVNICE)I OD SUBJEKATA UNUTAR OPĆE DR<strong>Ž</strong>AVE 1.841.000,00 0,00 1.841.000,00633 Pomoći iz proračuna 1.841.000,00 0,00 1.841.000,0064 PRIHODI OD IMOVINE 420.500,00 0,00 420.500,00641 Prihodi od financijske imovine 5.000,00 0,00 5.000,00642 Prihodi od nefinancijske imovine 415.500,00 0,00 415.500,00
666»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.Ekonomska klasifikacija Plan 2011.Povećanje/smanjenjeu kunama1. izmjenei dopune65 PRIHODI OD ADMInistrativnih pristojbiI PO POSEBNIM PROPISIMA 671.600,00 0,00 671.600,00652 Prihodi po posebnim propisima 671.600,00 0,00 671.600,0072 PRIHODI OD PRODAJE PROIZVEDENEDUGOTRAJNE IMOVINE 120.000,00 0,00 120.000,00721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 120.000,00 0,00 120.000,00UKUPNO PRIHODI 6.329.100,00 0,00 6.329.100,00u kunamaEkonomska klasifikacija Plan 2011.Povećanje/smanjenje1. izmjenei dopune3 RASHODI POSLOVANJA 5.516.600,00 185.000,00 5.701.600,0031 RASHODI ZA ZAPOSLENE 611.300,00 0,00 611.300,00311 Plaće 510.000,00 0,00 510.000,00312 Ostali rashodi za zaposlene 13.500,00 0,00 13.500,00313 Doprinosi na plaće 87.800,00 0,00 87.800,0032 MATERIJALNI RASHODI 2.818.800,00 60.000,00 2.878.800,00321 Naknade troškova zaposlenima 18.240,00 0,00 18.240,00322 Rashodi za materijal i energiju 248.000,00 0,00 248.000,00323 Rashodi za usluge 2.160.850,00 130.000,00 2.290.850,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 391.710,00 -70.000,00 321.710,0034 FINANCIJSKI RASHODI 25.000,00 0,00 25.000,00343 Ostali financijski rashodi 25.000,00 0,00 25.000,0035 SUBVENCIJE 194.000,00 0,00 194.000,00352 Subvencije trgovačkim društvima, obrtnicima,malim i srednjim poduzetnicima izvan javnogsektora 194.000,00 0,00 194.000,0036 POMOĆI DANE U INOZEMSTVOI UNUTAR OPĆE DR<strong>Ž</strong>AVE 202.000,00 0,00 202.000,00363 Pomoći unutar opće države 202.000,00 0,00 202.000,0037 NAKNADE GRAĐANIMA I KUĆANSTVIMA NATEMELJU OSIGURANJA I DRUGE NAKNADE 595.000,00 -25.000,00 570.000,00372 Ostale naknade građanima i kućanstvimaiz proračuna 595.000,00 -25.000,00 570.000,0038 OSTALI RASHODI 1.070.500,00 150.000,00 1.220.500,00381 Tekuće donacije 1.020.500,00 0,00 1.020.500,00386 Kapitalne pomoći 50.000,00 150.000,00 200.000,004 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKEIMOVINE 584.500,00 -185.000,00 399.500,0042 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENEDUGOTRAJNE IMOVINE 584.500,00 -185.000,00 399.500,00421 Građevinski objekti 535.000,00 -185.000,00 350.000,00422 Postrojenja i oprema 30.000,00 0,00 30.000,00424 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbenevrijednosti 1.500,00 0,00 1.500,00426 Nematerijalna proizvedena imovina 18.000,00 0,00 18.000,00UKUPNO RASHODI 6.101.100,00 0,00 6.101.100,00
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«667B. RAČUN FINANCIRANJAEkonomska klasifikacija Plan 2011.Povećanje/smanjenjeu kunama1. izmjenei dopune5 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINUI OTPLATE ZAJMOVA 228.000,00 0,00 228.000,0054 IZDACI ZA OTPLATU GLAVNICEPRIMLJENIH ZAJMOVA 228.000,00 0,00 228.000,00542 Otplata glavnice primljenih zajmova od banakai ostalih financijskih institucija u javnom sektoru 228.000,00 0,00 228.000,00UKUPNO IZDACI 228.000,00 0,00 228.000,00II. POSEBNI DIOČlanak 3.Članak 3. Proračuna mijenja se i glasi:»Rashodi i izdaci Proračuna raspoređuju se po nositeljima, korisnicima i posebnim namjenama kako slijedi:u kunamaEkonomska klasifikacija Plan 2011.Povećanje/smanjenje1. izmjenei dopuneRAZDJEL 01 - JEDINSTVENI UPRAVNIODJEL OPĆINE 1.809.890,00 -25.000,00 1.784.890,0001 - JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL OPĆINE 1.809.890,00 -25.000,00 1.784.890,00PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 1.760.390,00 -25.000,00 1.735.390,00001A001 - PLAĆE I NAKNADE 629.540,00 0,00 629.540,0031 RASHODI ZA ZAPOSLENE 611.300,00 0,00 611.300,00311 Plaće 510.000,00 0,00 510.000,00312 Ostali rashodi za zaposlene 13.500,00 0,00 13.500,00313 Doprinosi na plaće 87.800,00 0,00 87.800,0032 MATERIJALNI RASHODI 18.240,00 0,00 18.240,00321 Naknade troškova zaposlenima 18.240,00 0,00 18.240,00001A002 - MATERIJALNI RASHODI 1.130.850,00 -25.000,00 1.105.850,0032 MATERIJALNI RASHODI 351.850,00 0,00 351.850,00322 Rashodi za materijal i energiju 48.000,00 0,00 48.000,00323 Rashodi za usluge 207.850,00 0,00 207.850,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 96.000,00 0,00 96.000,0034 FINANCIJSKI RASHODI 25.000,00 0,00 25.000,00343 Ostali financijski rashodi 25.000,00 0,00 25.000,0035 SUBVENCIJE 194.000,00 0,00 194.000,00352 Subvencije trgovačkim društvima, obrtnicima,malim i srednjim poduzetnicima izvanjavnog sektora 194.000,00 0,00 194.000,0037 NAKNADE GRAĐANIMA I KUĆANSTVIMA NATEMELJU OSIGURANJA I DRUGE NAKNADE 560.000,00 -25.000,00 535.000,00372 Ostale naknade građanima i kućanstvimaiz proračuna 560.000,00 -25.000,00 535.000,00PROGRAM 002 - KAPITALNA ULAGANJA 49.500,00 0,00 49.500,00002A001 - NABAVA KAPITALNE IMOVINE 49.500,00 0,00 49.500,0042 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENEDUGOTRAJNE IMOVINE 49.500,00 0,00 49.500,00422 Postrojenja i oprema 30.000,00 0,00 30.000,00424 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbenevrijednosti 1.500,00 0,00 1.500,00426 Nematerijalna proizvedena imovina 18.000,00 0,00 18.000,00
668»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.Ekonomska klasifikacija Plan 2011.Povećanje/smanjenjeu kunama1. izmjenei dopuneRAZDJEL 02 - PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNATIJELA OPĆINE I MJESNE SAMOUPRAVE 230.000,00 -50.000,00 180.000,0002 - PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELAOPĆINE I MJESNE SAMOUPRAVE 230.000,00 -50.000,00 180.000,00PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 230.000,00 -50.000,00 180.000,00001A002 - MATERIJALNI RASHODI 230.000,00 -50.000,00 180.000,0032 MATERIJALNI RASHODI 230.000,00 -50.000,00 180.000,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 230.000,00 -50.000,00 180.000,00RAZDJEL 03 - KOMUNALNE STAMBENEI DJELATNOSTI UREĐENJA PROSTORA 3.129.000,00 95.000,00 3.224.000,0003 - KOMUNALNE STAMBENE I DJELATNOSTIUREĐENJA PROSTORA 937.000,00 -55.000,00 882.000,00PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 402.000,00 130.000,00 532.000,00001A002 - MATERIJALNI RASHODI 402.000,00 130.000,00 532.000,0032 MATERIJALNI RASHODI 352.000,00 -20.000,00 332.000,00322 Rashodi za materijal i energiju 175.000,00 0,00 175.000,00323 Rashodi za usluge 177.000,00 -20.000,00 157.000,0038 OSTALI RASHODI 50.000,00 150.000,00 200.000,00386 Kapitalne pomoći 50.000,00 150.000,00 200.000,00PROGRAM 002 - KAPITALNA ULAGANJA 535.000,00 -185.000,00 350.000,00002A001 - NABAVA KAPITALNE IMOVINE 535.000,00 -185.000,00 350.000,0042 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENEDUGOTRAJNE IMOVINE 535.000,00 -185.000,00 350.000,00421 Građevinski objekti 535.000,00 -185.000,00 350.000,0003.02 - STAMBENA DJELATNOST 411.000,00 150.000,00 561.000,00PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 411.000,00 150.000,00 561.000,00001A002 - MATERIJALNI RASHODI 411.000,00 150.000,00 561.000,0032 MATERIJALNI RASHODI 183.000,00 150.000,00 333.000,00322 Rashodi za materijal i energiju 25.000,00 0,00 25.000,00323 Rashodi za usluge 155.000,00 150.000,00 305.000,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 3.000,00 0,00 3.000,0054 IZDACI ZA OTPLATU GLAVNICEPRIMLJENIH ZAJMOVA 228.000,00 0,00 228.000,00542 Otplata glavnice primljenih zajmova od banakai ostalih financijskih institucija u javnom sektoru 228.000,00 0,00 228.000,0003.03 - PROSTORNO PLANIRANJE, ZAŠTITAOKOLIŠA I KULTURNIH SPOMENIKA 1.621.000,00 0,00 1.621.000,00PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 1.621.000,00 0,00 1.621.000,00001A002 - MATERIJALNI RASHODI 1.621.000,00 0,00 1.621.000,0032 MATERIJALNI RASHODI 1.621.000,00 0,00 1.621.000,00323 Rashodi za usluge 1.621.000,00 0,00 1.621.000,0003.04 - VATROGASTVO I SIGURNOST 160.000,00 0,00 160.000,00PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 160.000,00 0,00 160.000,00001A003 - DONACIJE I OSTALI RASHODI 160.000,00 0,00 160.000,0038 OSTALI RASHODI 160.000,00 0,00 160.000,00381 Tekuće donacije 160.000,00 0,00 160.000,00RAZDJEL 04 - KULTURA, ZNANOST, ŠPORT 174.210,00 -20.000,00 154.210,0004.01 - KULTURA 84.710,00 -20.000,00 64.710,00PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 84.710,00 -20.000,00 64.710,00001A003 - DONACIJE I OSTALI RASHODI 84.710,00 -20.000,00 64.710,0032 MATERIJALNI RASHODI 62.710,00 -20.000,00 42.710,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 62.710,00 -20.000,00 42.710,00
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«669Ekonomska klasifikacija Plan 2011.Povećanje/smanjenjeu kunama1. izmjenei dopune38 OSTAli rashodi 22.000,00 0,00 22.000,00381 Tekuće donacije 22.000,00 0,00 22.000,0004.03 - ŠPORT 89.500,00 0,00 89.500,00PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 89.500,00 0,00 89.500,00001A003 - DONACIJE I OSTALI RASHODI 89.500,00 0,00 89.500,0038 OSTALI RASHODI 89.500,00 0,00 89.500,00381 Tekuće donacije 89.500,00 0,00 89.500,00RAZDJEL 05 - ŠKOLSTVO 763.000,00 0,00 763.000,0005.01 - PREDŠKOLSKI ODGOJ 520.000,00 0,00 520.000,00PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 520.000,00 0,00 520.000,00001A003 - DONACIJE I OSTALI RASHODI 520.000,00 0,00 520.000,0038 OSTALI RASHODI 520.000,00 0,00 520.000,00381 Tekuće donacije 520.000,00 0,00 520.000,0005.02 - OSNOVNO OBRAZOVANJE 208.000,00 0,00 208.000,00PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 208.000,00 0,00 208.000,00001A003 - DONACIJE I OSTALI RASHODI 208.000,00 0,00 208.000,0036 POMOĆI DANE U INOZEMSTVOI UNUTAR OPĆE DR<strong>Ž</strong>AVE 190.000,00 0,00 190.000,00363 Pomoći unutar opće države 190.000,00 0,00 190.000,0038 OSTALI RASHODI 18.000,00 0,00 18.000,00381 Tekuće donacije 18.000,00 0,00 18.000,0005.04 - VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE 35.000,00 0,00 35.000,00PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 35.000,00 0,00 35.000,00001A003 - DONACIJE I OSTALI RASHODI 35.000,00 0,00 35.000,0037 NAKNADE GRAĐANIMA I KUĆANSTVIMA NATEMELJU OSIGURANJA I DRUGE 35.000,00 0,00 35.000,00372 Ostale naknade građanima i kućanstvimaiz proračuna 35.000,00 0,00 35.000,00RAZDJEL 06 - SOCIJALNA SKRB 102.000,00 0,00 102.000,0006 - SOCIJALNA SKRB 102.000,00 0,00 102.000,00PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 102.000,00 0,00 102.000,00001A003 - DONACIJE I OSTALI RASHODI 102.000,00 0,00 102.000,0036 POMOĆI DANE U INOZEMSTVOI UNUTAR OPĆE DR<strong>Ž</strong>AVE 12.000,00 0,00 12.000,00363 Pomoći unutar opće države 12.000,00 0,00 12.000,0038 OSTALI RASHODI 90.000,00 0,00 90.000,00381 Tekuće donacije 90.000,00 0,00 90.000,00RAZDJEL 07 - OSTALI KORISNICI 121.000,00 0,00 121.000,0007 - OSTALI KORISNICI 121.000,00 0,00 121.000,00PROGRAM 001 - REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 121.000,00 0,00 121.000,00001A003 - DONACIJE I OSTALI RASHODI 121.000,00 0,00 121.000,0038 OSTALI RASHODI 121.000,00 0,00 121.000,00381 Tekuće donacije 121.000,00 0,00 121.000,00UKUPNO RASHODI i IZDACI 6.329.100,00 0,00 6.329.100,00III. ZAVRŠNE ODREDBEČlanak 4.1. izmjene i dopune Proračuna Općine Vinica za2011. godinu stupaju na snagu danom donošenja,a objavit će se u »Službenom vjesniku Varaždinskežupanije«.KLASA: 003-05/11-01/6URBROJ: 2186/011-01-11-1Vinica, 19. svibnja 2011.Predsjednica Općinskog vijećaMelita Gerbus, dipl.iur., v. r.
670»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.5.Na temelju članka 100. stavka 6. Zakona o prostornomuređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07i 38/09), suglasnosti župana Varaždinske županije(KLASA: 350-02/11-01/7; URBROJ: 2186/1-02/1-11-2od 21. travnja 2011. godine) te članka 30. Statuta OpćineVinica (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«,broj 27/09 i 45/09), Općinsko vijeće Općine Vinica nasjednici održanoj 19. svibnja 2011. godine, donosiO D L U K Uo donošenju Izmjena i dopunaProstornog plana uređenja Općine VinicaČlanak 1.Donose se Izmjene i dopune Prostornog planauređenja Općine Vinica (u nastavku teksta: Izmjenei dopune plana).Članak 2.Izmjene i dopune plana sadržane su u elaboratu:Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja OpćineVinica, koji je sastavni dio ove Odluke i sadrži:ITekstualni dio:Odredbe za provođenjeII Grafički dio:Kartografski prikazi:1. Korištenje i namjena površina2. Infrastrukturni sustavi2.a Pošta i telekomunikacije2.b Energetski sustav - Plinoopskrba2.c Energetski sustav - Elektroopskrba2.d Vodnogospodarski sustav - Korištenje voda iuređenje vodotoka i voda2.e Vodnogospodarski sustav - Odvodnja otpadnihvoda i gospodarenje otpadom3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora,Područja primjene planskih mjera zaštite4. Građevinska područja4.a Građevinsko područje naselja Donje Vratno,Vinica, Marčan i Gornje Ladanje4.b Građevinsko područje naselja Vinica Breg,Goruševnjak i Pešćenica ViničkaIII Obvezne priloge:1. Obrazloženje Izmjena i dopuna Prostornog plana2. Izvod iz Prostornog plana Varaždinske županije3. Stručne podloge na kojima se temelje prostornoplanska rješenja4. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje jebilo potrebno poštivati5. Zahtjevi i mišljenja tijela i pravnih osoba kojesu sudjelovale u izradi6. Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi7. Evidencija postupka izrade i donošenja Izmjenai dopuna plana8. Sažetak za javnostIV Zahtjeve zaštite i spašavanja u dokumentimaprostornog uređenja Općine Vinica - izvod izProcjene ugroženosti stanovništva, materijalnihi kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikihnesreća za područje Općine Vinica (Odluka odonošenju Procjene, KLASA: 003-05/10-01/10;URBROJ: 2186/011-01-10-1 od 1. rujna 2010.godine).Članak 3.Elaborat Izmjena i dopuna Plana izradio je Zavodza prostorno uređenje Varaždinske županije, Mali plac1 a, Varaždin.Članak 4.Izmjene i dopune plana izrađene su kao jedanizvornik, koji je potpisan od predsjednice Općinskogvijeća Općine Vinica i čuva se u pismohrani tog tijela.Članak 5.Sastavni dio ove Odluke su Odredbe za provođenjeIzmjena i dopuna Prostornog plana uređenja OpćineVinica, koje se zajedno s Odlukom objavljuju u »Službenomvjesniku Varaždinske županije«.Članak 6.Uvid u Prostorni plan uređenja Općine Vinica,uključivo i Izmjene i dopune Plana može se vršiti uprostorima Općine Vinica, Marčan, Vinička 5, 42207Vinica i Upravnog odjela za prostorno uređenje,graditeljstvo i zaštitu okoliša Varaždinske županije,Franjevački trg 7, 42000 Varaždin.Članak 7.Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od danaobjave u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«,a primjenjuje se danom dostave potpisanog i ovjerenogelaborata Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenjaOpćine Vinica upravnom tijelu <strong>Ž</strong>upanije nadležnomza provođenje.Članak 8.Danom primjene Odluke o donošenju Izmjena idopuna Prostornog plana uređenja Općine Vinica ielaborata Izmjene i dopune Prostornog plana uređenjaOpćine Vinica prestaje važiti i primjenjivati se Prostorniplan uređenja Općine Vinica (»Službeni vjesnik Varaždinskežupanije«, broj 18/06) u sljedećim dijelovima:- Tekstualni dio - sve Odredbe za provođenje- Grafički dio - svi kartografski prikazi- Elaborat : Mjere zaštite od elementarnih nepogodai ratnih opasnosti.
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«671Obrazloženje Izmjena i dopuna plana primjenjujese samo umjesto dijelova Obrazloženja Prostornogplana uređenja Općine Vinica (»Službeni vjesnik Varaždinskežupanije«, broj 18/06) koji su suprotni ovimIzmjenama i dopunama Plana.KLASA: 003-05/11-01/4URBROJ: 2186/011-01-11-1Vinica, 19. svibnja 2011.Predsjednica Općinskog vijećaMelita Gerbus, dipl.iur., v. r.O D R E D B E Z A P R O V O Đ E N J E1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENAPOVRŠINAČlanak 1.(1) Uvjeti za određivanje namjena površina kojiodređuju temeljno prostorno-krajobrazno i urbanističkograditeljskouređenje, te zaštitu prostora Općine Vinicautvrđuju se ovim Prostornim planom, a temelje se na:- principu održivog razvoja;- principu racionalnog, svrsishodnog i razboritogplaniranja i korištenja prostora,- pravilima urbanističke i prostorno-planerskestruke,- principu zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa.Članak 2.(1) Prostornim planom uređenja Općine Vinicaodređene su slijedeće osnovne namjene površina:A) POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE NASELJAGRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA- Zone mješovite - pretežito stambene izgradnje,- Zone centra,- Gospodarske zone,- Zone zelenila, športa i rekreacije,- Zone povremenog stanovanja (hobi i vikendizgradnja),- Rezervat zone povremenog stanovanja (hobi ivikend izgradnja),- Zona dvorca,- Zona groblja.B) POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJEPROSTORA IZVAN NASELJAIZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVANNASELJA- Gospodarske zone - proizvodnja, malo i srednjepoduzetništvo,- Poslovna zona - benzinska stanica- Gospodarski sklopovi - farme peradi- Zone zelenila, športa i rekreacije- Reciklažno dvorišteIZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN GRAĐEVIN-SKOG PODRUČJA- Područja značajnih kompleksa- Površine zelenila i rekreacije,- Površine za istraživanje i iskorištavanje mineralnihsirovina,- Građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednedjelatnosti,- Infrastrukturni sustavi i građevine,- Sadržaji/izgradnja u funkciji turizma (izletničkiturizam i lovni turizam),- Građevine vezane uz šumarstvo i lov- Manje vjerske i spomeničke građevine- Postojeća/zatečena izgradnja izvan građevinskogpodručja- Ostala izgradnja izvan građevinskog područjaNEIZGRAĐENE POVRŠINE IZVAN GRAĐEVIN-SKOG PODRUČJA- Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene- vrijedno obradivo tlo- ostalo obradivo tlo- Šume isključivo osnovne namjene - gospodarskešume,- Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,- Vodne površine.(2) Na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje inamjena površina«, u mjerilu 1 : 25.000 prikazan jerazmještaj i orijentacijske veličine površina osnovnihnamjena iz stavka 1. ovog članka.(3) Razgraničenje namjena navedenih unutargrađevinskog područja naselja i namjena izdvojenoggrađevinskog područja izvan naselja prikazano je ukartografskim prikazima br. 4. Građevinska područjanaselja, u mjerilu 1 : 5.000.(4) Ostale namjene koje su dozvoljene izvan građevinskogpodručja naselja, a nisu grafički prikazaneu Planu, mogu se smještavati prema potrebi i u skladus ostalim elementima i uvjetima iz ovog Plana, posebicesukladno poglavlju 2.4. Izgrađene strukture izvangrađevinskog područja ovih Odredbi za provođenje.(5) Razgraničenje prikazanih površina vrši setemeljem kartografskih prikaza iz stavka 2. i 3. ovogčlanka, primjereno kartografskom mjerilu prikaza.Članak 3.(1) Granice građevinskih područja naselja i izdvojenoggrađevinskog područja izvan naselja detaljnosu određene na kartografskim prikazima 4.a i 4.b- »Građevinska područja naselja«, na katastarskimpodlogama u mjerilu 1 : 5.000.
672»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.(2) Na grafičkim prikazima iz stavka 1. ovog članka,Planom su definirane i prikazane »rezervirane zone«pojedinih namjena unutar građevinskog područja naselja,i to: zona centra, gospodarske zone (proizvodna zona),zona ugostiteljsko-trgovačke namjene, zone zelenila,športa i rekreacije, zona dvorca, zone povremenogstanovanja (hobi i vikend izgradnje), rezervat zonapovremenog stanovanja (hobi i vikend izgradnje) i zonagroblja, dok je ostali prostor namijenjen/rezerviran zamješovitu, pretežito stambenu izgradnju.(3) Unutar izdvojenog građevinskog područja izvannaselja Planom su definirane i prikazane na grafičkimprikazima iz stavka 1. ovog članka, »rezervirane zone«slijedećih namjena: gospodarske zone (proizvodnje, temalog i srednjeg poduzetništva), poslovna zona (benzinskastanica), gospodarski sklopovi (farme peradi),zone zelenila, športa i rekreacije i reciklažno dvorište.(4) Granice građevinskih područja naselja i izdvojenihgrađevinskih područja izvan naselja, terezerviranih zona u pravilu se poklapaju s granicamakatastarskih čestica.(5) U slučaju kad granica građevinskog područjanije istovjetna s granicom katastarskih čestica (kodizrazito dugih čestica ili kod niza nejednako dugih čestica,osobito u zonama povremenog stanovanja gdjese prostor postojeće ili moguće izgradnje odvaja odprostora na kojem je poljoprivredna kultura), granica sedefinira sukladno grafičkom prikazu iz stavka 1. ovogčlanka, a po potrebi izvodi se preparcelacija čestica.(6) Na kartama iz stavka 1. ovog članka prikazanje informativno i dio značajnijih izgrađenih površinaizvan građevinskog područja (značajni kompleksiArboretum »Opeka« i »Bajnski dvori«), premda istenije potrebno prikazati na tim kartama.A. PROMETNE GRAĐEVINECestovne građevine s pripadajućim građevinamai uređajimaDržavna cesta D2 - Granični prijelaz DubravaKrižovljanska - Varaždin - Virovitica - Našice - Osijek- Vukovar - Granični prijelaz IlokDionica ceste koja prolazi područjem Općine Vinicaobnovljena je 2008. godine u okviru Programaobnove državnih cesta za 2003. - 2005. godinu (tzv.Betterment), te se ne planiraju novi zahvati na ovojprometnici.Telekomunikacijske građevine- elektronička telekomunikacijska infrastrukturaGrađevine elektroničke telekomunikacijske infrastrukture,poglavito u dijelu pokretnih mreža, gradese sukladno i temeljem Prostornog plana Varaždinskežupanije.B. ENERGETSKE GRAĐEVINEGrađevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnihsirovina- Kamenolom »Marčan« u Marčanu,- Kamenolom »Pećina« u Marčanu,- Eventualno nova istražna i eksploatacijska polja.Iskorištavanje kamena na kamenolomima morabiti u skladu s propisima o rudarstvu, ishođenim dokumentimai odobrenjima, a nakon korištenja trebaosigurati odgovarajuću sanaciju.C. VODNE GRAĐEVINE2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA2.1. Građevine od važnosti zaDržavu i <strong>Ž</strong>upanijuČlanak 4.(1) Građevine od važnosti za Državu određene suu skladu s posebnim propisima, Strategijom i Programomprostornog uređenja Republike Hrvatske, te supreuzete Prostornim planom Varaždinske županijesukladno tada važećim propisima. Osim građevina odvažnosti za Državu, Prostornim planom Varaždinskežupanije nisu određene druge građevine koje bi bileod važnosti za <strong>Ž</strong>upaniju, te se takve niti ovim Planomne definiraju.(2) S obzirom na novi propis koji ne definira izrijekomgrađevine od važnosti za Državu (ali se ta važnostiščitava iz činjenice da za pojedine zahvate i građevinenadležno Ministarstvo izdaje propisane dokumente zalociranje /građenje) i propise prema kojima je za nekegrađevine utvrđen značaj za Državu, a preuzimajućipostavke iz Prostornog plana Varaždinske županije,ovim Planom se na prostoru Općine Vinica utvrđujuslijedeći zahvati/građevine od interesa za Državu:Zaštitne i regulacijske građevine- građevine za obranu od poplava - retencija »II/1Gaj« na rijeci Plitvici i akumulacija »Vinica«- lateralni kanal Črna Mlaka(3) Građevinama od važnosti za Državu smatrajuse i građevine i zahvati za koje je posebnim propisimaodređena obveza utvrđivanja objedinjenih uvjetazaštite okoliša.(4) Pojedine građevine definirane Prostornim planomVaraždinske županije kao građevine od važnosti zaDržavu i <strong>Ž</strong>upaniju (sukladno ranije važećem posebnompropisu) mogu se smatrati građevinama od interesaza <strong>Ž</strong>upaniju. To su slijedeće građevine:A. PROMETNE GRAĐEVINECestovne građevine s pripadajućim građevinamai uređajima- županijske cesteB. ENERGETSKE GRAĐEVINEElektroenergetske građevine- dalekovodi napona 110 kV
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«673C. VODNE GRAĐEVINEKomunalne vodne građevine - Građevine zajavnu vodoopskrbu- vodoopskrbni sustav <strong>Ž</strong>upanije od kojeg napodručju Općine postoje slijedeće građevine:- magistralni vodoopskrbni cjevovod uz županijskucestu <strong>Ž</strong> 2029, od PS »Ladanje« u smjeruDubrave Križovljanske u Općini Cestica,- magistralni vodoopskrbni cjevovod uz lokalnucestu L 25034, od PS »Petrijanec« do magistralnogvoda uz <strong>Ž</strong> 2029,- magistralni vodoopskrbni cjevovod uz lokalnucestu L 25018, L 25036 i <strong>Ž</strong> 2045, od magistralnogvoda uz <strong>Ž</strong> 2029 do precrpne stanice »Marčan«,odnosno vodotornja »Vinica Breg«,- magistralni vodoopskrbni cjevovod uz županijskucestu <strong>Ž</strong> 2101, iz vodocrpilišta »Varaždin« do PS»Ladanje«.- precrpna stanica »Marčan«, Q 6 l/s, na visini261,80 mnm,- precrpna stanica »Ladanje«, Q 20 l/s za Vinicui Q 20 l/s za Lepoglavu, na visini 190,3 mnm,- vodosprema »Vinica«, volumena 400 m 3 , navisini 265,00 mnm,- vodotoranj »Vinica Breg« (u naselju VinicaBreg«, volumena 100 m 3 , na visini 351,00 mnm.Eventualni zahvati na ovim građevinama moraju bitisukladni Vodoopskrbnom planu Varaždinske županije.Komunalne vodne građevine - Građevine zajavnu odvodnju- sustav i uređaji za pročišćavanje otpadnihvoda (prema uvjetima i kapacitetima utvrđenimStudijom zaštite voda Varaždinske županije iizrađene više faze dokumentacije) od kojeg sena području Općine planiraju slijedeće građevine:- sustav kanala - kolektora- precrpne stanice.Izgradnja ovih građevina mora biti sukladna uvjetimai kapacitetima utvrđenim Studijom zaštite vodaVaraždinske županije i izrađenim višim fazama dokumentacije.(5) Područja planiranih, još neizgrađenih koridorai lokacija građevina od važnosti za Državu i <strong>Ž</strong>upaniju,potrebno je kao takva čuvati.(6) Ukoliko na trasama, odnosno lokacijama planiranihgrađevina iz ovog članka postoje građevine izgrađenesukladno propisima, iste se mogu rekonstruiratiu obimu nužnom za život i rad definiran točkom 9.3.ovih Odredbi, a do realizacije planiranih građevina.A) POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE NASELJA2.2. Građevinska područja naseljaČlanak 5.(1) Građevinsko područje naselja je dio područjaunutar obuhvata ovog Plana koji je namijenjen zaizgradnju naselja, a sastoji se od izgrađenog i neizgrađenogdijela koji je u funkciji daljnjeg razvoja naselja.(2) Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevinskihparcela može se vršiti samo unutar granicagrađevinskog područja naselja određenih ovim Planom,a sukladno uvjetima iz članka 19. ovih Odredbi.(3) Građevinska parcela je čestica zemljišta spristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ilikoju je u skladu s uvjetima Plana planirano utvrditioblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljištaili njihovih dijelova, te izgraditi, odnosno urediti.(4) Poljoprivredno zemljište u građevinskom područjunaselja, koje je ovim Planom određeno zadrugu namjenu, može se do prenamjene i dalje koristitina dosadašnji način, uz uvjete određene posebnimpropisima.(5) Sve zemljište u građevinskom području, kojejoš nije privedeno planiranoj namjeni, mora se održavatiurednim, bez obzira na to za koju namjenu sedanas koristi.(6) Za neizgrađene dijelove građevinskog područjaveće površine, potrebna je izrada UPU-a sukladno Zakonuo prostornom uređenju i gradnji, što je detaljnijedefinirano točkom 9.1. ovih Odredbi.Članak 6.(1) U građevinskim područjima naselja mogućaje izgradnja novih građevina, te dogradnja, obnova,rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina, aprema uvjetima iz ovog Plana.(2) Pojam »postojeća građevina« ili »postojećaizgradnja« odnosi se na pojam postojeće građevinedefiniran Zakonom o prostornom uređenju i gradnji -članak 2. stavak 1. točka 41. Za građevine za koje nisuishođeni propisani dokumenti za lociranje i građenje,a koje nisu suprotne ovom Planu, potrebno je ishoditiodgovarajuće dokumente sukladno zakonu.(3) U građevinskim područjima naselja planirane su:- zone mješovite - pretežito stambene izgradnje,- zone centra,- gospodarske zone (proizvodne i ugostiteljskotrgovačkenamjene),- zone zelenila, športa i rekreacije,- zone povremenog stanovanja (hobi i vikendizgradnja),- rezervat zone povremenog stanovanja (hobi ivikend izgradnja),- zona dvorca,- zona groblja,a prikazane su na odgovarajućim grafičkim prikazimaiz članka 3. stavka 1.(4) Uvjeti izgradnje građevina u zoni mješovite,pretežito stambene izgradnje pobliže su obrađeni unastavku ovog poglavlja.(5) Uvjeti izgradnje građevina u gospodarskimzonama pobliže su obrađeni u poglavlju 2.2.3. Gospodarskezone i 3. Uvjeti smještaja gospodarskihdjelatnosti, ovih Odredbi.
674»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.(6) Uvjeti izgradnje u zoni centralnih sadržaja,kao i uvjeti izgradnje centralnih i društvenih sadržajau mješovitoj zoni, pobliže su obrađeni u poglavlju 4.Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti, ovih Odredbi.(7) Uvjeti uređenja u zoni zelenila, športa i rekreacijepobliže su obrađeni u točki 2.2.4. ovih Odredbi.Zelenilo, te manje površine namijenjene športu irekreaciji mogu biti locirani i u svim ostalim zonama,osim športa i rekreacije u zoni groblja.(8) Uvjeti uređenja u zonama povremenog stanovanja- hobi i vikend izgradnja pobliže su obrađeni u točki2.2.5. ovih Odredbi, a u rezervatu zone povremenogstanovanja u točki 2.2.6.(9) Uvjeti uređenja u zoni dvorca detaljnije suobrađeni u točki 2.2.7. ovih Odredbi.(10) Uvjeti uređenja groblja i izgradnje unutargroblja definirani su u poglavlju 2.2.8. ovih Odredbi.(11) Prostori za infrastrukturne i komunalne građevinei uređaje (u građevinskom području i izvan njega),pobliže su obrađeni u poglavlju 5. Uvjeti utvrđivanjakoridora/trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnihsustava, ovih Odredbi.2.2.1. Zone mješovite, pretežito stambene namjeneČlanak 7.(1) U zoni mješovite, pretežito stambene namjenemoguća je izgradnja:a) građevina osnovne namjene:- stambenih (obiteljskih i višestambenih),- poslovnih, uključivo građevina u funkciji seoskogturizma,- stambeno-poslovnih,b) građevina pratećih namjena:- pomoćnih,- gospodarskih (vezano uz poljoprivredu),- društvenih djelatnosti,- sportsko-rekreacijskih sadržaja,- prometne i komunalne infrastrukture,- jednostavnih građevina,- zaštitne i eventualno druge potrebne pratećegrađevine.(2) Uz izgradnju iz stavka 1. ovog članka moguće jeodgovarajuće uređenje površina parcela, te uređenjejavnih i zelenih površina.(3) Izuzetno je, u ovoj zoni moguća izgradnja građevinapovremenog stanovanja, ali sukladno uvjetimakoji vrijede za zonu mješovite, pretežito stambenenamjene.(4) Sajmišta i otkupne stanice stoke izuzetno semogu uređivati, odnosno graditi u ovoj zoni, uz uvjetda su minimalno 100 m udaljene od državne ceste,70 m od županijske i 50 m od lokalne ceste i granicazona stanovanja.(5) U dijelu zone mješovite, pretežito stambenenamjene u naselju Vinica, na području Sobrnja, u sjeverno-zapadnomi zapadnom dijelu posjeda nastavnogna »zonu dvorca« (zapadni dio čkbr. 488/1 i dio čkbr.488/15, te sjeverozapadni dio čkbr. 533/4, sve k.o.Vinica) moguća je izgradnja smještajnih kapaciteta(manjeg hotela, bungalova, pansiona i sl.), izgradnjasadržaja seoskog turizma sukladno planiranoj načelnojlokaciji označenoj u karti 4.a Građevinska područjanaselja Donje Vratno, Vinica, Marčan i Gornje Ladanje,te pratećih turističko-uslužnih i rekreacijskih sadržaja.(6) Prilikom izgradnje i uređenja na parceli/parcelamaiz prethodnog stavka ovog članka potrebnoje značajnije ozelenjavanje parcele/parcela visokim iniskim zelenilom (barem 30% površine parcele/parcela).(7) U dijelu zone mješovite, pretežito stambenenamjene koja se nalazi jugoistočno od planirane zonešportsko rekreacijske namjene s pratećim sadržajima uVinici (kao namjena izvan naselja) moguća je izgradnjastambeno-poslovne građevine/građevina samo u dijeluna kojem u naravi nema šumskog pokrova. Izgradnjamora udovoljavati uvjetima definiranim za izgradnju uovoj zoni, a od poslovnih namjena moguće su trgovačke,uslužne ili slične namjene koje nisu kontradiktornešportsko-rekreacijskoj namjeni.(8) U dijelu prostora na kojem postoji šumski pokrovnije dozvoljena izgradnja građevina, već samouređenje zelenih površina kao parka, zelenila u svrhurekreacije i športa i slično, uz obvezu zadržavanjakvalitetnog, visokog zelenila.(9) Postojeće građevine koje nisu u skladu s predviđenimnamjenama u ovoj zoni mogu se zadržati, uzmogućnost rekonstrukcije u opsegu potrebnom za životi rad sukladno točki 9.3. ovih Odredbi, a preporuka jeda se u budućnosti usklade s planiranom namjenom.(10) Detaljniji uvjeti za izgradnju poslovnih građevina(za gospodarske djelatnosti), te građevinaza društvene djelatnosti; sportsko-rekreacijske i dr.sadržaje koji se mogu graditi i u ovoj zoni, definiranisu u posebnim poglavljima Odredbi koje se odnosena pojedine djelatnosti.(11) Izgradnja i stavljanje u funkciju poslovnih građevinai poslovnih namjena moguća je pod uvjetom dapostojeća komunalna infrastruktura u okruženju omogućujezadovoljenje pojačanih potreba. U protivnomje potrebno prethodno osigurati mjere za pojačanjekapaciteta komunalne infrastrukture.Članak 8.(1) Na jednoj građevinskoj parceli u zoni mješovite,pretežito stambene izgradnje može se graditijedna stambena, ili poslovna, ili stambeno-poslovnagrađevina, kao i stambena i poslovna građevina, teuz njih prateće pomoćne i gospodarske (vezane uzpoljoprivredu) građevine koje zajedno čine funkcionalnucjelinu.(2) Na parcelama u zoni mješovite, pretežito stambenenamjene moguće je prvo izgraditi poslovnu građevinu(ukoliko se na parceli ne gradi samo poslovnagrađevina), a potom stambenu građevinu, uz uvjet dase za stambenu građevinu rezervira odgovarajući prostor,što se utvrđuje u postupku ishođenja propisanogdokumenta za lociranje/građenje.
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«675(3) Prateće gospodarske (vezane uz poljoprivredu)i pomoćne građevine, te uvjeti za njihovu izgradnjudetaljnije su utvrđeni člancima 13. do 16. ovih Odredbi.Članak 9.(1) Stambeni i pomoćni prostori ili građevine izčlanka 8., djelomično ili u cijelosti, mogu se prenamijenitiu poslovne, a poslovne i pomoćne građevineu stambene, uz uvjet o dozvoljenom broju pojedinihgrađevina iz članka 8. ovih Odredbi, te uz uvjet da seosigura potreban prostor za smještaj vozila.(2) Građevine za smještaj vozila ili parkirališniprostor, vlasnik ili korisnik mora osigurati na parceli.(3) Ukoliko ne postoje mogućnosti za smještaj vozilana parceli, za navedene potrebe moguće je prostorosigurati u neposrednoj blizini (kupnjom ili zakupompojedinih parcela), a izuzetno i na javnoj površini uzprethodno odobrenje Općine ili pravne osobe kojaupravlja javnom površinom.Članak 10.(1) Stambenim građevinama smatraju se obiteljskei višestambene zgrade koje služe za stalno stanovanje.(2) Obiteljskim stambenim građevinama smatrajuse građevine s najviše 3 stana.(3) Višestambene građevine su stambene ili stambeno-poslovnegrađevine s više od 3 stana i visinomizgradnje minimalno P+1.Članak 11.(1) Poslovnim građevinama smatraju se:a) za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požarai eksplozije:- mali poslovni prostori za uslužne djelatnosti,obrt i kućnu radinost kod kojih se ne javljabuka, zagađenje zraka, vode i tla (intelektualneusluge, trgovine, ordinacije, krojačke, frizerske,postolarske, fotografske radionice i sl.),- poslovni prostori za ugostiteljske djelatnostibez glazbe ili s tihom glazbom s ograničenimradnim vremenom (kaffei, buffeti i sl.),- građevine u funkciji turističkih sadržaja - smještajnikapaciteti, te građevine u funkciji seoskogturizma,- montažne privremene građevine;b) za bučne i potencijalno opasne djelatnosti:- mali proizvodni pogoni u kojima se obavljabučna ili potencijalno opasna djelatnost (automehaničarskei proizvodne radionice, servisi,limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije,klaonice, ugostiteljski objekti s glazbom i sl.)- manje energetske građevine, tj. građevine spostrojenjem namijenjenim proizvodnji električnei toplinske energije iz obnovljivih izvora energije(vode, sunca, vjetra, biomase i bioplina i slično)i kogeneracije.(2) Za skladišta, te poslovne građevine koje nisunabrojene u prethodnom stavku, a koje se grade u ovojzoni, potrebno je u postupku ishođenja dokumenataza lociranje i izgradnju definirati u koju vrstu poslovnihgrađevina spadaju, ovisno o požarnom opterećenju,vrsti skladištene robe ili vrsti djelatnosti.(3) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i usklopu stambene građevine, ukoliko za to postojetehnički uvjeti.(4) Potencijalno opasne djelatnosti su one u čijemsu tehnološkom procesu moguća određena zagađenja(zraka, vode, tla, okoliša), ili postoji potencijalnaopasnost od požara ili pak opasnost po zdravlje ljudi.Potencijalnu opasnost treba ukloniti kroz tehnološkarješenja i uvjete građenja iz posebnih propisa (mjerezaštite na radu, zaštite od požara, zaštite od buke,zaštite okoliša i dr.), tj. građevine moraju biti takoizvedene da nisu izvor zagađenja i da su bez štetnihutjecaja na okoliš.(5) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti nemogu se locirati na substandardnim parcelama (užim,odnosno kraćim od propisanih u članku 19., stavku 1.i 2. ovog Plana), te na parcelama stambenih nizova ivišestambenih građevina.(6) Substandardna parcela je parcela koja je užaili kraća, odnosno manje površine od ovim Planompropisane minimalne veličine parcele.(7) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti kojese grade u mješovitim, pretežito stambenim zonamalociraju se na propisanoj udaljenosti od stambenihgrađevina, odnosno na način da budu zadovoljenikriteriji iz propisa o zaštiti od buke i drugih posebnihpropisa koji se odnose na zaštitu zraka, vode i tla.(8) Preporuča se bučne i potencijalno opasne djelatnostilocirati prvenstveno u gospodarskim zonama(poslovnim za potrebe malog i srednjeg poduzetništva),odnosno na rubnom dijelu naselja i grupirati ihu jednom dijelu prostora naselja.(9) Manje energetske građevine s postrojenjem zapreradu biomase, koje u svom proizvodnom procesukoriste životinjski izmet i sl., ne mogu se smještavatina dijelu parcele predviđenom za smještaj poslovnihgrađevina.(10) Parkirališni prostor za potrebe poslovnih sadržajau ovoj zoni mora osigurati vlasnik na parceli, aizuzetno na javnoj površini, uz prethodno odobrenjeOpćine ili pravne osobe koja upravlja javnom površinom.Članak 12.(1) Poslovnim građevinama (manjim) smatraju semontažne, privremene građevine - kiosci.(2) Kiosci su tipski ili posebno projektirani manjimontažni ili pokretni objekti površine do 12 m 2 , asluže za prodaju novina, duhana, galanterije, voća ipovrća i drugih proizvoda, kao i za pružanje manjihugostiteljskih ili obrtničkih usluga i slično.(3) Kiosci se mogu postavljati kao samostalnegrađevine ili kao funkcionalna cjelina od nekolikopovezanih kioska, a sukladno općinskoj odluci.(4) Za izgradnju poslovnih građevina i to manjihproizvodnih pogona i većih ugostiteljskih sadržaja nazasebnim parcelama unutar zone mješovite, pretežito
676»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.stambene namjene primjenjuju se odredbe članaka150., 152., 153. i 155. ovih Odredbi za provođenje,osim u pogledu minimalne veličine parcele i građevinskihpravaca.Članak 13.(1) Gospodarskim građevinama (vezanim uz poljoprivredu),a u smislu gospodarstava unutar mješovitih,pretežito stambenih parcela, smatraju se:a) bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici,ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojevai proizvoda, sušare (pušnice) i sl.b) s potencijalnim izvorima zagađenja: staje, svinjci,kokošinjci, kunićnjaci, pčelinjaci, gnojišne jamei sl..(2) Gospodarske građevine za uobičajeni uzgoj itov stoke i peradi u okviru obiteljskih domaćinstavasu građevine za uzgoj:- odraslih goveda do 10 kom.,- tovne teladi i junadi do 10 kom.,- ovaca i koza do 20 kom.,- konja do 5 kom.,- odraslih svinja, krmača do 5 kom.,- tov svinja do 10 kom.,- nojeva do 6 kom.,- peradi do 200 kom.,- sitnih glodavaca do 75 kom.,- krznaša do 20 kom.(3) Gospodarske građevine mogu se graditi zaistovremeni uzgoj i tov najviše tri različite vrste uzgoja.Za samo jednu vrstu uzgoja dozvoljeni broj komadase udvostručuje.(4) Građevine za uobičajeni uzgoj i tov životinjane mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 40 m odpojedinačnih građevina javnih i društvenih sadržaja(škola, vrtića, crkava, zdravstvenih, kulturnih, športsko-rekreacijskih,turističko-ugostiteljskih i sličnihgrađevina), te građevina zaštićene graditeljske i prirodnebaštine, a od ruba pojasa stambene, poslovne,odnosno stambeno-poslovne izgradnje mora iznositiminimalno 20 m.(5) Postojeće seljačko domaćinstvo koje se pretežitobavi poljoprivredom, na postojećem posjedumože uzgajati i više stoke, peradi i dr., od uobičajenoguzgoja (i sukladno tome graditi potrebne građevine),a manje od kapaciteta predviđenih za farmu koja semože graditi izvan građevinskog područja.(6) Za uzgoj goveda u seljačkom domaćinstvu kojese pretežito bavi poljoprivredom, unutar građevinskogpodručja naselja dozvoljen je uzgoj do maksimalno 25krava, odnosno 25 uvjetnih grla goveda a uvažavajućiuvjete iz stavka 7. ovog članka.(7) Gradnja građevina za intenzivni uzgoj iz stavka5. i 6. može se dozvoliti u zoni mješovite namjene,u rubnim područjima naselja, u produžetku parcela sosnovnom namjenom (u dubini oko 60 m od regulacijskelinije), te na udaljenostima većim od 100 m od građevinadruštvenih djelatnosti, javnih funkcija, turističkih,ugostiteljskih i športsko-rekreacijskih sadržaja, kaoi građevina/kompleksa zaštićene graditeljske baštine,a od ruba pojasa stambene, poslovne, odnosnostambeno-poslovne izgradnje udaljenost mora iznositiminimalno 50 m.(8) Gradnja građevina za uzgoj i tov životinja nedozvoljava se u drugim definiranim (rezerviranim)zonama namjena.(9) Gradnja gospodarskih građevina s potencijalnimizvorima zagađenja većeg kapaciteta od uobičajenoguzgoja (iz stavaka 5. i 6. ovog članka) ne dozvoljavase unutar građevinskih područja naselja ili dijelovanaselja koja se nalaze na području planiranog značajnogkrajobraza i nacionalne ekološke mreže, te naudaljenostima manjim od 300 m od zona značajnihkompleksa (»Arboretuma Opeka« i »Bajnskih dvora«)i od gospodarskih sklopova - peradarskih farmi KOKE.(10) Izuzetno, u okviru postojećih poljoprivrednihgospodarstava za uzgoj i tov životinja, na područjimaoznačenim simbolom G u kartama 4. Građevinskapodručja naselja, moguće je držati do 50 uvjetnih grla,pod uvjetima definiranim za izgradnju građevina zaintenzivan uzgoj i tov životinja. Za navedena gospodarstvanije nužno primjenjivati odredbe o udaljenostimaod građevina društvenih djelatnosti, javnih funkcija,turističkih, ugostiteljskih i športsko-rekreacijskih sadržajaiz stavka 7. ovog članka, te značajnih kompleksaiz stavka 9. ovog članka.(11) Na posjedu poljoprivrednog domaćinstva, udijelu gospodarskog dvorišta, moguće je postavljati imanje plastenike i staklenike za uzgoj povrća, cvijeća,ljekovitog bilja i sl. (maksimalne površine 300 m 2i maksimalne visine 3 m), poštujući uvjete o postotkuizgrađenosti parcele.Članak 14.(1) Gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu)s potencijalnim izvorom zagađenja, mogu se graditiu posebnom pojasu izgradnje sukladno članku 28. ito na gospodarskom dvorištu, odnosno ukoliko se istigrade u izgrađenom dijelu naselja sukladno člancima33., 34. i 37. ovih Odredbi.(2) Gospodarskim dvorištem smatra se dio parcelekoji se koristi za gospodarsku namjenu vezanu uz poljoprivredu,a koji se obavezno nalazi iza dijela koji sekoristi isključivo za stanovanje i od njega je odijeljenodgovarajućom ogradom.(3) Veličina građevina za držanje stoke, peradi isitnih glodavaca, koja se gradi na parceli, određuje seu odnosu na ostale građevine na parceli, uz poštivanjesvih propisanih uvjeta iz ovih Odredbi koje se odnosena izgradnju takvih građevina i odnosa prema drugimgrađevinama, a posebice odredbu da sveukupnaizgrađenost parcele ne prelazi 40% njene površine.(4) Ukoliko se unutar građevinskog područja nalazipostojeća farma kapaciteta temeljem kojeg se dozvoljavaizgradnja izvan građevinskog područja, ista semože unutar građevinskog područja zadržati samo uokviru postojećeg kapaciteta. Na tim postojećim građevinamasu dozvoljeni samo zahvati na rekonstrukcijiradi poboljšanja uvjeta u pogledu zaštite prostora iokoliša, bez proširenja ili nove izgradnje.
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«677(5) Uvjeti navedeni u prethodnom stavku odnose sei na postojeće građevine za uzgoj i tov životinja kojese nalaze na manjim udaljenostima od propisanih ustavku 4. i 7. članka 13.(6) Prilikom izdavanja propisanog dokumenta zalociranje, odnosno građenje građevine utvrdit će se isvi potrebni posebni uvjeti sukladno posebnim zakonima,uključivo i međusobnu udaljenost gospodarskihgrađevina s potencijalnim izvorom zagađenja, a vezanouz broj i vrstu životinja, njihove moguće bolesti i slično.(7) Građevine za uzgoj i tov životinja moraju zadovoljavatipropisane tehničko-tehnološke, sanitarnozdravstvenei zoohigijenske uvjete.(8) Prilikom projektiranja i izgradnje gospodarskihgrađevina (vezano uz poljoprivredu) potrebno je poštivatiodredbe Pravilnika o uvjetima kojima morajuudovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja(»Narodne novine«, broj 136/05).(9) Građevine za uzgoj i tov životinja morat će od2012. godine udovoljavati i odredbama Zakona o zaštitiživotinja, posebice u dijelu koji se odnosi na kretanježivotinja i izgradnju građevina za uzgoj - nastambi.(10) Spremišta/skladišta za tekući i kruti gnoj,gnojnicu i gnojovku, za potrebe farmi tj. građevina zauzgoj životinja, preporuča se graditi sukladno poznatimuvjetima koje sadrži Nitratna direktiva Europske unije(Direktiva Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od zagađenjanitratima iz poljoprivrednih izvora) i Pravilniku o dobrojpoljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (»Narodnenovine«, broj 56/08). Nakon ulaska Hrvatske u EUnavedeni dokument/propis primjenjivat će se obveznoi na području Općine, a u slučaju njihove promjene ilidonošenja drugih dokumenata/propisa primjenjivati ćese odgovarajući novo propisani normativi.(11) Spremišta/skladišta za tekući i kruti gnoj,gnojnicu i gnojovku odnosno građevine s postrojenjemza preradu biomase treba smještavati na prostorunajudaljenijem od stambenog dijela vlastite i susjednihparcela, tj. u zadnjem/krajnjem dijelu parcele u odnosuna regulacijski pravac, i to na udaljenosti minimalno25 m od pojasa izgradnje stambenih i poslovnihobjekata, a poželjno ih je smještavati iza građevineza uzgoj životinja.(12) Iznimno, uz ili umjesto spremišta/skladišta zatekući i kruti gnoj, gnojnicu i gnojovku, moguć je smještajgrađevine s postrojenjem za preradu biomase (drvnii poljoprivredni ostaci, životinjski izmet i sl.) koja je ucijelosti ili većinom proizvedena na tom gospodarstvu,a u cilju proizvodnje električne i/ili toplinske energije.(13) U slučaju promjene propisa iz stavka 8. ovogčlanka primjenjivat će se odgovarajući novo propisaninormativi.Članak 15.(1) Poslovni prostori s bučnim i potencijalnoopasnim djelatnostima i gospodarske građevine spotencijalnim izvorima zagađenja mogu se graditisamo, ukoliko tehnološko rješenje, veličina parcele,udaljenosti od susjednih građevina i njen položaj unaselju to omogućavaju.(2) Mogućnost izgradnje poslovnih građevina sbučnim i potencijalno opasnim djelatnostima, u dijelunaselja predviđenom za pretežito stambenu izgradnjupotrebno je dodatno provjeriti u postupku pribavljanjadokumenta za lociranje i građenje na način da investitorsvom zahtjevu priloži idejni projekt (ili drugi propisanidokument), izrađeno od ovlaštene osobe, kojim trebabiti obrađeno:- veličina parcele i koeficijent izgrađenosti parcele,- položaj parcele u naselju,- položaj parcele u odnosu na dominantne smjerovevjetra,- tehnološko rješenje i kapaciteti,- način smještavanja pojedinih sadržaja na parcelu,- prometno rješenje,- mogućnost komunalnog opremanja parcele,- način pročišćavanja otpadnih voda,- mjere za zaštitu okoliša,- eventualno druge priloge sukladno važećimpropisima.(3) U postupku pribavljanja dokumenta za lociranjei građenje gospodarskih građevina (vezano uzpoljoprivredu) s potencijalnim izvorom zagađenja,ukoliko se grade za uzgoj i tov stoke i peradi u okviruobiteljskog domaćinstva, a prelazi isključivo vlastitepotrebe, potrebno je izraditi idejni projekt (ili drugipropisani dokument) kojim bi se obradilo slijedeće:- veličina parcele i koeficijent izgrađenosti parcele,- položaj parcele u naselju,- način smještavanja pojedinih sadržaja na parcelu,- način pročišćavanja otpadnih voda,- mjere za zaštitu okoliša,- Studija utjecaja na okoliš - izuzetno, ukoliko jeista obvezna temeljem važećih propisa- eventualno druge priloge sukladno važećimpropisima.(4) Na izgradnju i stavljanje u funkciju građevinaiz ovog članka primjenjuje se odredba iz članka 12.stavka 4. vezano uz komunalnu infrastrukturu.Članak 16.(1) Pomoćnim građevinama smatraju se garaže,drvarnice, spremišta, nadstrešnice i slične građevinekoje su nužne za funkcionalno opremanje građevineosnovne namjene.(2) Površina pomoćne građevine uračunava se upovršinu bruto izgrađenosti parcele.Članak 17.(1) U sklopu uređenja zelenih površina (parkovnihi zaštitnih zelenih površina u svrhu uređenja i zaštiteokoliša) unutar zone mješovite, pretežito stambeneizgradnje moguće je uređenje i izgradnja:
678»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.- kolnih i pješačkih putova,- biciklističkih staza,- parkirališta,- paviljona i drugog mobilijara,- dječjih igrališta,- manjih športsko-rekreacijskih površina,- postavljanje privremenih objekata (kioska i sl.).(2) Iznimno se na prostoru parkovnog i zaštitnogzelenila, ukoliko postoje, mogu zadržati stambene igospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji (bezprenamjene), uz rekonstrukciju u skladu s odredbamaiz poglavlja 9.3. ovih Odredbi.a) Oblik, veličina i izgrađenost građevinskeparceleČlanak 18.(1) Građevinska parcela mora imati površinu i oblikkoji omogućava njeno racionalno korištenje i izgradnjuu skladu s odredbama ovog Plana ili drugim dokumentomsukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji.Članak 19.(1) Ovisno o načinu izgradnje utvrđuju se slijedećeminimalne veličine građevinskih parcela za građevineosnovne namjene (članak 7. stavak 1.) u ovoj zoni:Način izgradnje građevinaMin.širinaMin.dubinaMinimalnapovršinaMaksimalna brutoizgrađenost parcelea) slobodnostojeće građevine:- prizemne- katneb) dvojne građevine:- prizemne- katnec) nizovi građevina:- prizemni- katni14m16m25m30m350m 240%480m 2 40%12m14m25m30m300m 240%420m 2 40%8m8m25m25m200m 250%200m 2 50%(2) Iznimno, kod interpolacije u već izgrađenimdijelovima naselja u kojima postoji tradicijski načinizgradnje bliže međi i na manjim parcelama, minimalnaširina parcele za izgradnju prizemne slobodnostojećegrađevine može iznositi 12 m, a za katne građevine14 m, ukoliko se građevina smještava bliže jednojmeđi i na međi.(3) Izuzetno, minimalna širina parcele za katnuizgradnju u nizu može iznositi i manje, ali ne manjeod 6 m, ukoliko je to u skladu s karakteristikama i konfiguracijomterena, te okolnim izgrađenim prostorom.(4) U slučaju interpoliranih parcela između postojećihizgrađenih parcela, čija je širina manja od navedenihu tablici, nova se građevina može graditi pod uvjetomda je veličina te građevine i njena lokacija u skladu sasvim odrednicama koje se odnose na bruto izgrađenost,te minimalnu udaljenost od javne površine, susjednihmeđa i drugih građevina.(5) Iznimno, ukoliko je postotak izgrađenosti napostojećim izgrađenim parcelama veći od propisnog ustavku 1. ovog članka, isti se može zadržati ukoliko sugrađevine izgrađene temeljem propisanog dokumentaili prije 15. veljače 1968. godine. Navedena mogućnostzadržavanja postojećeg postotka izgrađenosti parceleuz uvjet o legalnosti postojeće građevine mogu seprimijeniti i u slučaju izgradnje zamjenske građevine.(6) U bruto izgrađenost parcele ulazi bruto izgrađenapovršina, odnosno zbroj tlocrtnih površina svihgrađevina na parceli (površina pod građevinama).Površina (odnosno tlocrtna površina) pod građevinomje vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih inatkrivenih konstruktivnih dijelova građevine na građevinskučesticu, ne računajući balkone i prepuštenestrehe krova, a uključujuće terase u prizemlju građevinekada su iste konstruktivni dio podzemne etaže.(7) U bruto izgrađenu površinu parcele ne ulazenenatkrivene terase u razini terena ili do najviše 60cm iznad razine terena površine do 12 m 2 (ukoliko nijekonstruktivni dio podzemne etaže), vanjska stubišta snajviše 4 stube, kao i septičke jame tlocrtne površinedo 4 m 2 , a za veće površine (visine) od navedenih,u bruto izgrađenu površinu parcele, ubraja se 30%njihove ukupne površine.(8) Prostornim planovima užeg područja mogu seiznimno propisati i stroži urbanističko-tehnički uvjetiu pogledu bruto izgrađenosti parcele, interpolacijei rekonstrukcije građevina, odnosno manje veličine(površine) građevinske parcele, a ovisno o gustoći ipostojećoj tipologiji izgradnje u pojedinim dijelovimanaselja, pod uvjetom da je izgradnja na parceli u skladus ostalim odrednicama ovog Plana.Članak 20.(1) U južnom dijelu naselja Marčan, istočno od značajnogkompleksa »Arboretum Opeka«, na područjimakoja nisu potpuno izgrađena (ali su sukladno zakonskojdefiniciji utvrđena kao izgrađeni dio građevinskog područja),mogu se formirati nove građevinske parcelena slijedeći način:- građevinske parcele s prilazom sa županijskeceste <strong>Ž</strong> 2029 mogu se formirati do dubine odcca 50 do 100 m,
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«679- uz istočni rub građevinskog područja potrebnoje formirati prometnicu (unutar planiranoggrađevinskog područja), te formirati parcele sprilazom na novu prometnicu, dubine od cca50 do 100 m,- veličine gospodarskih dvorišta mogu variratiovisno o konkretnoj situaciji i postojećoj parcelaciji,- kod formiranja novih parcela potrebno je zadržatipostojeće bočne međe, a dubina parcela moževarirati ovisno o konkretnoj situaciji, s time daje potrebno osigurati ovim Planom propisanemeđusobne udaljenosti pojedinih namjena isadržaja,- nove građevine za bučne i potencijalno opasnedjelatnosti, te nove gospodarske građevinevezane uz poljoprivredu s izvorima zagađenjamogu se locirati tek na udaljenosti od 45 m iviše od regulacijske linije,- postojeće parcele stambeno-poslovne izgradnjekoje se nalaze u središnjem dijelu ovog područjamogu se zadržati, uvažavajući postojeće pojaseveizgradnje na parceli, a nove parcele nemogu se formirati u središnjem dijelu područja,- nove građevine za bučne i potencijalno opasnedjelatnosti, te nove gospodarske građevinevezane uz poljoprivredu s izvorima zagađenjane mogu se locirati na udaljenosti manjoj od 12m od zona stambene, poslovne ili stambenoposlovneizgradnje na postojećim parcelamaformiranim u središnjem dijelu područja.Članak 21.(1) Minimalna tlocrtna površina stambene, poslovneili stambeno-poslovne građevine je 64 m 2 .(2) Minimalna tlocrtna površina poslovne građevinekoja se gradi na parceli na kojoj se gradi i stambenagrađevina, a koja mora zadovoljavati uvjet iz stavka 1.ovog članka, je 30 m 2 , izuzev za montažne poslovneobjekte - kioske, za koje se dozvoljava minimalnatlocrtna površina od 6 m 2 .(3) Maksimalna tlocrtna površina stambene građevineje 400 m 2 , poslovne 1.000 m 2 , a stambeno-poslovne1.200 m 2 , uz poštivanje ostalih uvjeta iz Plana.(4) Za poslovne građevine onih djelatnosti koje koristespecijalne tehnološke procese, tlocrtna površinagrađevine može iznositi i više od propisane u stavku3. ovog članka.(5) Postojeće poslovne građevine koje su većetlocrtne površine od definiranih u stavku 3. ovog člankamogu se zadržati i rekonstruirati sukladno točki 9.3.ovih Odredbi.(6) Pod pojmom »tlocrtna površina« u ovim Odredbamapodrazumijeva se zemljište pod građevinom izčlanka 19. stavka 6.(7) Ukoliko postoje građevine koje su manje od minimalnihtlocrtnih površina, mogu se kao takve zadržatite se mora težiti njihovom povećanju, a eventualnepostojeće građevine veće od maksimalnih tlocrtnihpovršina mogu se zadržati u prostoru uz mogućnostrekonstrukcije definirane točkom 9.3. ovih Odredbi.(8) Stavak 3. ovog članka se ne odnosi na višestambenuizgradnju, kao ni na sadržaje društveneinfrastrukture ili centralnih funkcija koji se mogu graditiu ovoj zoni.Članak 22.(1) Građevine povremenog stanovanja (»vikendice«i slična izgradnja) u pravilu se ne mogu graditi u zonimješovite namjene, pretežito stambene, a izuzetno semogu graditi sukladno članku 7. stavku 3.(2) Postojeće građevine povremenog stanovanjakoje se nalaze unutar ove zone mogu se zadržati stom namjenom, ali treba težiti njihovoj prenamjeni ustambene, stambeno poslovne ili poslovne građevine,odnosno druge građevine koje je moguće graditi uovoj zoni.Članak 23.(1) Bruto izgrađenost parcela za izgradnju višestambenihgrađevina može iznositi 30%.(2) Višestambenim građevinama smatraju se građevinesa više od 3 stana i visinom izgradnje minimalnoP+1, a mogu sadržavati i poslovne prostore.(3) Višestambene građevine potrebno je graditi nanačin da se spriječe arhitektonske barijere sukladnoposebnom propisu.b) Smještaj građevine na parceliČlanak 24.(1) Građevine na građevnim česticama treba projektiratii graditi na način određen tehničkim propisimavezanim uz racionalnu uporabu energije i toplinskuzaštitu u zgradama.(2) Građevine na građevnim česticama trebasmještavati, svugdje gdje je to moguće, na način dafunkcioniraju na principu neposredne pasivne uporabesunčane energije, a u cilju povećanja dobitaka topline,odnosno sprječavanja prekomjernog sunčanog zračenjatopline u zgradama, te se u tom smislu predlažuslijedeće urbanističke mjere:- ispravni odabir lokacije zgrade s obzirom naizloženost suncu i zaštićenost od prejakih vjetrova,- ispravna orijentacija funkcionalnog pročeljazgrade prema suncu - južna strana,- ispravni izbor lokacije zgrade u odnosu na reljefzemljišta,- funkcionalni okolni krajolik,- ispravni (kompaktni) oblik i veličina zgrade.(3) Navedene urbanističke mjere treba poštivatiprilikom svake nove gradnje sukladno mogućnostimavezanim uz oblik, veličinu i orijentaciju građevinskeparcele, kao i okolni izgrađeni i neizgrađeni prostor, aosobito prilikom gradnje stambenih građevina.
680»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.Udaljenost građevina od regulacijske linijeČlanak 25.(1) Stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevinese u pravilu grade na uličnom građevinskompravcu, a pomoćne, gospodarske (vezano uz poljoprivredu),kao i dvorišne poslovne građevine u dubiniparcele, iza građevina osnovne namjene.(2) Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještajgrađevina na parceli, ukoliko konfiguracija terena,oblik i veličina parcele, tehnički, prostorni, estetski,prometni i parkirališni uvjeti, te tradicijska organizacijaparcele ne dozvoljavaju način izgradnje određen uprethodnom stavku ovog članka, a što će se definiratiu postupku ishođenja propisanih dokumenata zalociranje, odnosno gradnju.Članak 26.(1) Stambena, stambeno-poslovna, odnosno poslovnagrađevina mora se locirati na uličnom građevinskompravcu koji se u pravilu definira na udaljenosti minimalno5,00 m od regulacijske linije parcele, odnosnona pravcu koji je već pretežito formiran postojećomzatečenom izgradnjom u potezu.(2) Ukoliko će se za formiranje novih uličnih poteza,donositi dokumenti prostornog uređenja užih područja,istima će se definirati ulični građevinski pravci uvažavajućismjernice iz stavka 1. ovog članka.(3) Kod formiranja novih uličnih poteza bez donošenjadokumenata prostornog uređenja užih područja,udaljenost uličnog građevinskog pravca od regulacijskelinije ne može biti manja od 5,00 m.(4) Iznimno se zbog specifičnih uvjeta na parcelimože definirati ulični građevinski pravac i na manjojudaljenosti od regulacijske linije, ali ne manjoj od3,0 m. Ovakva iznimka se ne odnosi na ulice koje sudržavnog ili županijskog ranga.(5) Uvjet iz stavka 3. i 4. se ne primjenjuje ukolikoje već pretežito formiran ulični građevinski pravaczatečenom izgradnjom u potezu na manjoj udaljenosti.(6) Najveća udaljenost uličnog građevinskog pravcaod regulacijske linije ne smije prelaziti 10 m.(7) Uvjet iz stavka 6. se ne primjenjuje ukoliko jeveć pretežito formiran ulični građevinski pravac sazatečenom izgradnjom na udaljenosti većoj od 10,00 mod regulacijske linije.Članak 27.(1) Izuzetno od članka 25., na regulacijskoj linijise može graditi garaža, ukoliko je čestica na strmomterenu i ne postoji mogućnost izgradnje garaže unjenoj dubini, te pod uvjetom da je preglednost natom dijelu prometnice takva da korištenje garaže neugrožava javni promet, te da drugim propisom nijedrugačije određeno.Članak 28.(1) Pojas izgradnje za stambene, poslovne, odnosnostambeno-poslovne građevine u pravilu se prostire odregulacijske linije u dubinu parcele do 20, odnosno25 m (ovisno o ukupnoj dubini parcele i postojećemstanju), dok se zasebne poslovne građevine za čistei tihe djelatnosti mogu graditi na dubini od 30 do 40 m(ovisno o zoni stambene izgradnje).(2) Pojas izgradnje za bučne i potencijalno opasneposlovne građevine i gospodarske građevine (vezanouz poljoprivredu) s potencijalnim izvorima zagađenjaprostire se na udaljenosti od 32, odnosno 37 m odregulacijske linije u dubinu parcele, a minimalno naudaljenosti 12 m od ruba zone stambene, poslovneili stambeno-poslovne izgradnje.(3) Pomoćne građevine i gospodarske građevine(vezano uz poljoprivredu) bez izvora zagađenja moguse graditi unutar oba pojasa izgradnje iz stavka 1. i2. ovog članka, vodeći računa o racionalnom funkcioniranjusvih sadržaja na parceli.(4) Iznimno se bučne i potencijalno opasne poslovnegrađevine mogu smještavati i na manjoj udaljenostiod stambene zone, ili pak u zoni stambeno-poslovneizgradnje sukladno uvjetima iz članka 37. ovih Odredbi.(5) Ukoliko se na terenu iz posebnih razloga (konfiguracijaterena, oblik i veličina parcele, tehnički,prostorni, estetski, tradicijski, prometni i drugi uvjeti),te na česticama specifične namjene koja je moguća uovoj zoni (društvene, zdravstvene, sportsko-rekreacijskei dr. namjene) ne može realizirati organizacija parceledefinirana ovim člankom, može se iznimno dozvolitii drugačiji smještaj građevina na parceli, što će seutvrditi u postupku pribavljanja propisanog dokumentaza lociranje građevina i to na način da se ne ugrozeuvjeti stanovanja i rada na susjednim parcelama.Članak 29.(1) U zoni mješovite, pretežito stambene namjene, udijelu kontaktnom zonama centra, zoni dvorca, te zonizelenila, sporta i rekreacije, kao i pojedinim parcelamas građevinama javne namjene nije dozvoljena izgradnjaposlovnih građevina s bučnim i potencijalno opasnimdjelatnostima, kao niti gospodarskih građevina vezanihuz poljoprivredu s potencijalnim izvorima zagađenja.(2) Na ovim lokacijama potrebno je poštivati odredbečlanka 169.Udaljenost građevina od ruba parceleČlanak 30.(1) Slobodnostojeće građevine izgrađuju se na načinda se niti jednim svojim dijelom ne dotiču međa, odnosnograđevina iste namjene na susjednim parcelama.(2) Građevine (stambene, poslovne i stambenoposlovne)koje se izgrađuju na slobodnostojeći načinne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m odsusjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentiraneotvore.(3) Građevina građena na slobodnostojeći načinse može jednom svojom stranom smjestiti i na manjuudaljenost od 3,0 m od međe, ali ne manju od 1,0 mi to samo u slučaju da smještaj građevine na susjednojparceli omogućava postizanje razmaka od 4,0 mizmeđu građevina.
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«681(4) Iznimno od stavka 2. i 3. ovog članka, udaljenostgrađevine od međe može biti manja od 1,0 m,samo u slučaju:- zamjenske izgradnje na istim temeljima (ukolikose novom izgradnjom ne bi mogli postići uvjetio udaljenosti između susjednih građevina),- dogradnje i nadogradnje postojećih građevinakoje su već izgrađene na udaljenosti manjoj od1,0 m, s time da tlocrtna projekcija dogradnje nebude veća od 50% tlocrtne površine postojećegrađevine,a pod uvjetom da se poštuju ostali uvjeti iz Plana,osobito u pogledu međusobnog razmaka susjednihgrađevina.(5) Na potezima gdje je tradicionalno prisutna izgradnjaslobodnostojećih građevina na jednoj međi,dozvoljava se kao interpolacija izgradnja građevinana isti način, ali samo na substandardnim (užim odpropisanih) parcelama.(6) Na potezima uskih parcela izgradnja građevinamora se orijentirati na svim parcelama uz istu stranumeđe.(7) Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenostimanjoj od 3 m od susjedne međe, ne moguse projektirati, niti izvoditi otvori.(8) Otvorima u smislu stavaka 2. i 7. ovog člankane smatraju se fiksna ostakljenja neprozirnim staklommaksimalne veličine 60 X 60 cm, dijelovi zidaod staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnogpromjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje seventilacija odvija prirodnim putem.(9) Udaljenost građevina od ruba parcele na parcelamakoje graniče, ili su u neposrednoj blizini šume,mora biti u skladu s posebnim propisima o šumama.Članak 31.(1) Dvojne građevine se izgrađuju na način dase jednom svojom stranom prislanjaju uz susjednugrađevinu s kojom čine oblikovnu cjelinu, odnosnona granicu susjedne građevinske parcele na koju seprislanja, ili će se prislanjati i susjedna građevina.(2) Zid između dviju građevina mora se izvesti kaoprotupožarni (vatrootpornosti najmanje 90 minuta), aodvod krovne vode i snijega mora se riješiti na pripadajućuparcelu.Članak 32.(1) Građevine koje se izgrađuju u nizu dvjemasvojim stranama se prislanjaju na granice susjednihgrađevinskih parcela ili uz susjedne građevine, izuzevkrajnjih.(2) Niz je definiran s minimalno 3, a maksimalno6 jediničnih građevina.(3) Zid između građevina mora se izvesti kaoprotupožarni (vatrootpornosti najmanje 90 minuta),a odvod krovne vode i snijega mora se riješiti napripadajuću parcelu.(4) Građevine u nizu, u pravilu se moraju izgrađivatiistovremeno.Članak 33.(1) Gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu)koje se grade na parceli, u predviđenoj zoni, moguse graditi kao dvojne građevine na susjednoj međi,odnosno kao nizovi takvih građevina (uz poštivanjeuvjeta iz članka 32. stavaka 1. i 3.) ili kao samostojećegrađevine uz uvjet da od susjednih međa budu udaljenenajmanje 3,0 m. Izuzetno, gospodarske građevine(vezane uz poljoprivredu) mogu biti smještene i namanjoj udaljenosti od 3,0 m, ali ne manje od 1,0 m uzuvjet da se omogući postizanje međusobnog razmakameđu građevinama od najmanje 4,0 m. Udaljenosti izovog stavka se ne odnose na specifične vrste gospodarskihgrađevina (vezanih uz poljoprivredu), koje suovim Odredbama drugačije definirane.(2) Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina(vezano uz poljoprivredu) u kojima se sprema sijenoi slama, ili su izgrađeni od drveta mora iznositi odsusjednih međa najmanje 5,0 m.(3) Izuzetno, udaljenost gnojišta od jedne susjednemeđe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, poduvjetom da se na toj dubini susjedne građevinskeparcele određuju uvjeti za, ili već postoji gnojište, odnosnograđevina s potencijalnim izvorima zagađenja.(4) Udaljenost pčelinjaka od susjednih međa nemože biti manja od 5,0 m ako su letišta okrenuta premameđi, a 3,0 m ako su okrenuta u drugim pravcima.(5) Postojeće gospodarske građevine (vezano uzpoljoprivredu) koje se nalaze na manjoj udaljenosti izstavka 1. i 2. ovog članka mogu se samo rekonstruirati.(6) Kod specifične vrste životinja, osobito peradi,koje se uglavnom uzgajaju na otvorenom prostoru,ograđeni dio parcele koji služi za boravak tih životinjamože se smatrati gospodarskom građevinom (vezanouz poljoprivredu) na koju se odgovarajuće primjenjujuuvjeti o udaljenostima definirani za tu vrstu građevina.U slučaju da se ove vrste životinja uzgajaju u većimobjektima - farmama, u zatvorenim sustavima, mogućesu drugačije udaljenosti od susjednih međa, što ćese definirati u postupku pribavljanja dokumenta zalociranje, a temeljem svih posebnih uvjeta - sanitarnih,veterinarskih i drugih.Članak 34.(1) Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkomdvorišnom pravcu graditi i gospodarske građevine(vezano uz poljoprivredu) pod uvjetom da su izgrađeneod vatrootpornog materijala, odnosno da ih razdvajajuvatrootporni zidovi.Članak 35.(1) Pomoćne građevine mogu se graditi na jedanod slijedećih načina:- prislonjene uz stambenu, stambeno-poslovnuili poslovnu građevinu,- odvojene od stambene, stambeno-poslovne iliposlovne građevine,- na međi (kao samostalna ili dvojna građevinas pomoćnom građevinom susjedne parcele),
682»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.- unutar stambene, stambeno-poslovne ili poslovnegrađevine (u građevinskom sklopu), što seodnosi samo na garaže i spremišta, te sličnepomoćne sadržaje.(2) Pomoćne građevine iz ovog članka, alineja 1. i 2.moraju od ostalih međa biti udaljene minimalno3 m.(3) Ukoliko se pomoćna građevina gradi na međimoraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti:- da se prema susjednoj parceli izgradi vatrootpornizid,- da se u zidu prema susjedu ne grade otvori,- da se odvod krovne vode i snijega s pomoćnegrađevine riješi na pripadajuću parcelu.Međusobna udaljenost građevinaČlanak 36.(1) Međusobni razmak između građevina ne možebiti manji od 4,0 m.(2) Izuzetno, razmak između građevina može bitii manji, ali ne manji od 3 m, ako se uzimajući u obzirpožarno opterećenje, brzinu širenja požara, karakteristikematerijala građevina, veličine otvora na vanjskimzidovima građevina i drugo, dokaže da se požar nećeprenijeti na susjedne građevine.(3) Međusobna udaljenost višestambenih, odnosnoposlovnih građevina i građevina društvenog standardaunutar mješovite, pretežito stambene namjene,ne može biti manja od visine veće građevine (visinevijenca, odnosno sljemena na zabatu strane okrenutedrugoj građevini), osim pod uvjetom da je tehničkomdokumentacijom dokazano da je konstrukcija građevineotporna na rušenje uslijed prirodnih i drugih nesreća,ali ne manji od 3 m.Članak 37.(1) Udaljenost pomoćnih građevina koje se na istojgrađevinskoj parceli grade odvojeno od stambene,stambeno-poslovne ili poslovne građevine ne možebiti manja od 4,0 m od građevina osnovne namjene.(2) Ukoliko se bučne i potencijalno opasne poslovnegrađevine ne nalaze unutar pojasa definiranog u članku28., moraju biti od susjednih stambenih građevinaudaljene najmanje 15 m, susjednih stambeno-poslovnihi poslovnih građevina s tihim i čistim djelatnostima, teod stambene građevine (ili stambenog dijela građevineu slučaju stambeno-poslovne građevine) vlasnikanajmanje 12,0 m.(3) Gospodarske građevine (vezano uz poljoprivredu)s potencijalnim izvorom zagađenja, moraju sesmještavati na formiranom gospodarskom dvorištuiz članka 14., stavka 2. ovih Odredbi, te od pojasaizgradnje stambenih i poslovnih građevina iz članka28., stavka 1., moraju biti udaljene minimalno 12,0 m.uz poljoprivredu) od građevina društvenih djelatnostikoje se mogu graditi i rekonstruirati unutar zone mješovitenamjene, pretežito stambene, utvrđene su upoglavlju 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti.(2) Postojeće poslovne građevine i gospodarskegrađevine (vezano uz poljoprivredu) koje se od građevinadruštvenih djelatnosti nalaze na manjim udaljenostimaod onih definiranih člankom 169. ovih Odredbi, moguse zadržati i rekonstruirati, ali bez mogućnosti prenamjeneu poslovne građevine koje nepovoljno utječuna okolni prostor (već samo za tiše i čiste djelatnostikoje ne privlače veliki promet).c) Visina i oblikovanje građevinaČlanak 39.(1) Na području Općine dozvoljava se izgradnjastambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevinamaksimalne visine podrum i/ili suteren + prizemlje +1 kat + potkrovlje (Po+P+1+Potkr.), ili maksimalnevisine vijenca 9 m.(2) Ukoliko se građevina gradi na parceli definiranojčlankom 19., stavkom 2. i 3., njezina visina do vijencamože iznositi max. 7,0 m.(3) Za višestambene građevine dozvoljava semaksimalna visina podrum suteren + prizemlje + 2kata + potkrovlje (Po+P+2+Potkr) ili maksimalne visinevijenca 11,0 m.(4) Postojeće građevine koje su više od propisanevisine u prethodnim stavcima se zadržavaju i moguse prema potrebi rekonstruirati.Članak 40.(1) Poslovna građevina koja se gradi na parcelizajedno sa stambenom građevinom, ili unutar pojasaizgradnje iz članka 28., stavka 1. i stambena građevina,moraju se međusobno oblikovno i visinski uklapati.Članak 41.(1) Pomoćne i gospodarske građevine (vezanouz poljoprivredu) mogu biti prizemne, uz mogućnostizvedbe potkrovlja, visine vijenca najviše 5,0 m.(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, visina vijencaspremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednihproizvoda može iznositi najviše 7,0 m, a visina silosaza stočnu hranu i više, ali ne više od 10,0 m.(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, visina vijencagospodarskih građevina za uzgoj životinja ograničeneveličine (određenih u članku 13.), može iznositinajviše 5,0 m.(4) Ukoliko ima postojećih građevina iz stavka 1.ovog članka koje nisu u skladu s uvjetima propisanimovim člankom, iste se zadržavaju uz mogućnostrekonstrukcije.Članak 38.(1) Minimalne udaljenosti stambenih, stambeno-poslovnihi poslovnih, te gospodarskih građevina (vezanoČlanak 42.(1) Visina vijenca iz članaka 39. i 41. mjeri se odnajniže kote konačno zaravnanog i uređenog terena
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«683uz građevinu do gornjeg ruba stropne konstrukcije tj.poda zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja.Članak 43.(1) Kat je dio građevine čiji se prostor nalazi izmeđudva poda iznad prizemlja.(2) Krovne konstrukcije građevina se mogu izvoditikao kose, zaobljene ili ravne.(3) Potkrovljem se smatra dio građevine ispod koseili zaobljene krovne konstrukcije, a iznad gornjeg rubastropne konstrukcije najvišeg kata, visine nadozida do120 cm za prizemne i jednokatne građevine.(4) Potkrovlje ili mansarda uređeni za stanovanje iliposlovnu namjenu kojima je visina nadozida veća odpropisane u stavku 2. ovog članka smatra se katom.(5) Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosinikrova, na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosinikrova sa svojom krovnom konstrukcijom, ovisnoo ambijentalnim uvjetima.Članak 44.(1) Izvedena ravna krovišta koja zbog loše izvedbene odgovaraju svrsi, mogu se preurediti u kosa, arekonstrukciju je potrebno izvršiti poštujući autorstvoi stilske karakteristike građevina, te u skladu s ostalimuvjetima o visini i oblikovanju građevina.(2) Rekonstrukcijom dobiveni tavanski prostori izstavka 1. ovog članka mogu se privoditi stambenoj iliposlovnoj namjeni, ukoliko su zadovoljene sve ostaleodredbe ovog Plana.Članak 45.(1) Na krovnim konstrukcijama mogu se postavljatiuobičajeni antenski uređaji, sunčani kolektori i sl., vodećiračuna o ukupnom oblikovanju (silueti) građevine.(2) Za postavljanje ovih uređaja (veličina i oblik)na vrijednim građevinama i u ambijentalno vrijednimpodručjima (definiranim u karti 3. i 4.a ovog Plana)potrebno je pribaviti mišljenje tijela nadležnog zazaštitu kulturne baštine.Članak 46.(1) Podrumom se smatra potpuno ukopani diograđevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja,odnosno suterena.(2) Suteren je dio građevine čiji se prostor nalaziispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumenau konačno uređeni i zaravnani teren uz pročeljegrađevine, odnosno da je najmanje jednim svojempročeljem izvan terena.(3) Podrum, suteren, kat, potkrovlje i drugi elementikoji se odnose na visinu i oblikovanje građevine definiranisu propisom - Zakonom o prostornom uređenjui gradnji.Članak 47.(1) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina,oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinskimaterijali moraju biti usklađeni s ambijentalnimvrijednostima sredine.(2) Pročelja se u pravilu izvode žbukom, a mogućeje koristiti i drvo i kamen, dok se za dijelove pročeljamože koristiti kulir, fasadna opeka ili slični materijali.Za pokrivanje krovišta (koja se u pravilu grade kosas nagibom između 30˚ i 45˚) u pravilu se koristi crijep(izuzetno i šindra u dijelovima naselja gdje se time nebi narušio postojeći ambijent) uz uvažavanje odredbeiz stavka 1. ovog članka.(3) Iznimno, na pojedinim vrijednim područjima(ambijentalne vrijednosti) mogu se koristiti samoodređeni, tradicijski materijali i način obrade pročeljaovisno o pojedinoj konkretnoj lokaciji, što je detaljnodefinirano točkom 6.2. Kulturna baština.(4) Građevine koje se grade kao dvojne ili u nizumoraju s građevinom (ili građevinama) na koju suprislonjene činiti oblikovnu, arhitektonsku cjelinu.Osobito mora biti usklađena visina građevina, nagibkrova i ulično pročelje.(5) Osobitu pažnju u oblikovanju građevina potrebnoje posvetiti izgradnji u planiranom značajnomkrajobrazu Goruševnjak, što je detaljnije definiranočlankom 222. ovih Odredbi.(6) Kod izdavanja propisanog dokumenta ili građevinskedozvole za građevine iz stavka 5. ovog člankamora se u istom postupku idejno riješiti i ulično pročeljesusjedne građevine (ili građevina), tj. odrediti jojosnovne gabarite i konture.d) Ograde i parterno uređenjeČlanak 48.(1) Ulična ograda podiže se iza regulacijske linijeu odnosu na javnu prometnu površinu.(2) Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinskopodručje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog rubaulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje:- kod županijske ceste kao ulice u naselju - 6,0metara,- kod lokalne ceste kao ulice u naselju 5,0 metara.(3) Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osinerazvrstane ulice normalne širine mora iznositi najmanje5,0 metara, a kod nerazvrstane ulice smanjeneširine 3,0 metra.(4) Iznimno, ulična ograda se može nalaziti na manjojudaljenosti od propisanih u stavku 2. ovog članka, uslučaju da konfiguracija terena i zatečena izgradnja upotezu ne omogućuje proširenje i rekonstrukciju ulicebez velikih troškova. U tom slučaju iznimno se može,za nerazvrstane ceste, zadržati postojeća širina ulice.(5) Odstupanje od širina propisanih u stavku 2.ovog članka (u iznimnim slučajevima), za županijskei lokalne ceste utvrdit će nadležno tijelo koje upravljatim cestama.(6) Ograđivanje parcela nije obavezno u zonamapovremenog stanovanja, te u zonama zelenila, športai rekreacije i zonama centra (osim za sadržaje za koje
684»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.je to obavezno po posebnim propisima). Također nijeobavezno ograđivanje parcela višestambenih građevina.s horizontalnom udaljenošću zidova od minimalno 1,5m, a teren svake terase ozeleniti.Članak 49.(1) Ograda prema ulici i na međi prema susjednojparceli se može podizati do najveće visine od 1,5 m.(2) Iznimno, ograde mogu biti i više, ali ne više od2,0 m, kada je to nužno radi zaštite građevine, načinanjezina korištenja ili stvaranja slike ulice.(3) Ograde se mogu izvoditi kao pune, prozračneu cijeloj visini ili s punim podnožjem do visine od 50cm od tla i prozračnim dijelom iznad podnožja.(4) Materijali od kojih se mogu graditi ograde mogubiti: kamen, beton, drvo, metal (željezo, lim, pocinčanažica) ili drugi materijal sličnih karakteristika te zeleninasad (živica).(5) Ukoliko se ulična ograda radi puna u cijelojvisini, ista se ne može izvoditi od kamena ili betona.(6) Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvaratina unutrašnju stranu tj. na parcelu.(7) Ulična ograda mora se svojim oblikovanjemuklopiti u sliku ulice.Članak 50.(1) Dio seoske građevinske parcele, organizirankao gospodarsko dvorište na kojem slobodno boravedomaće životinje, mora se ograditi ogradom kojaonemogućava izlaz stoke i peradi.(2) Ogradu iz stavka 1. ovog članka izgrađuje vlasnik,odnosno korisnik građevinske parcele u cijelosti,ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno akose ne gradi istovremeno sa susjedom.(3) Ograda iz stavka 1. ovog članka mora se takopostaviti da leži na zemljištu vlasnika zgrade.Članak 51.(1) Kada se građevinska parcela formira na načinda ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojomstražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnimpojasom državne ili županijske ceste, građevinskase parcela mora ograditi uz te međe na način kojionemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja.Članak 52.(1) Zabranjuje se postavljanje ograda i uređenjepartera parcele na način koji bi sprječavao slobodanprolaz uz vodotoke, te koji bi smanjio propusnu moćvodotoka ili na drugi način ugrozio vodotok i pripadajućepodručje uz vodotok.(2) Uređenjem partera parcele smatra se izgradnjai uređenje prilaznih staza i stuba, vanjskih terasa,potpornih zidova, cvjetnjaka i slično.(3) Teren oko građevine, potporne zidove, terasei sl. treba izvesti na način da se ne narušava izglednaselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetususjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.(4) Visina potpornog zida ne može biti veća od2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zidveće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama,Članak 53.(1) Uređenje partera parcele mora se izvesti nanačin da se na jednoj strani građevinske parcele osiguranesmetan prilaz na stražnji dio parcele minimalneširine 3,0 m.(2) Septičke jame, vodomjerna i revizijska okna isl. moraju se locirati u pravilu unutar ulične ograde, naudaljenosti od najmanje 1,0 m od regulacijske linije,s unutarnje strane ulične ograde.e) Priključenje na prometnu infrastrukturuČlanak 54.(1) Prilaz na građevinsku parcelu s javne prometnepovršine treba odrediti tako da se ne ugrožava javnipromet.(2) U slučaju kada građevinska parcela graniči sdvije javne prometne površine, istoj se određuje prilazna javnu prometnu površinu nižeg ranga.(3) Priključke i prilaze na javne ceste treba projektiratii izvoditi sukladno posebnom propisu, a napodručjima na kojima će se izrađivati UPU-i potrebnoje prilaze i priključke planirati tim planom.(4) Posebne uvjete za prilaz parceli s javne razvrstaneprometne površine utvrđuje nadležna upravakoja tim površinama upravlja.Članak 55.(1) Građevinska parcela mora imati neposredanpristup s javne prometne površine minimalne širine5 m, odnosno 3,5 m (sukladno članku 184.), ili širiu slučaju prilaza s razvrstanih cesta (županijskih ilokalnih), ukoliko to utvrdi nadležna uprava.(2) Iznimno, ukoliko postojeća izvedena ulica imai manju širinu kolnika od navedene u stavku 1. (aline manju od 2,5 m), moguće je ostvariti pristup naparcelu s takve prometne površine.(3) Pristup na parcelu moguć je s ulice koja seplanira proširiti do propisane širine sukladno članku184., i prije realiziranog proširenja, ukoliko za to postojeuvjeti (ovisno o konkretnoj situaciji) i uz rezervacijuprostora za njeno proširenje.f) Komunalno opremanje građevinaČlanak 56.(1) Stambene, poslovne i stambeno-poslovnegrađevine u higijenskom i tehničkom smislu morajuzadovoljiti važeće standarde koji se odnose na površinu,vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete upogledu sanitarnog čvora.Članak 57.(1) Planirana infrastruktura (površine, koridori ilitrase) Planom je određena aproksimativno u prostoru,
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«685a točan položaj utvrđuje se projektnom dokumentacijomili planovima užih područja.(2) Uvjeti određivanja infrastrukturnih koridora igrađevina definirani su u poglavlju 5. Uvjeti utvrđivanjakoridora/trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnihsustava, ovih Odredbi.Članak 58.(1) Unutar građevinskog područja naselja, izgradnjanovih građevina može započeti samo na uređenoj građevnojčestici (kada je zadovoljen minimum uređenjagrađevinskog zemljišta sukladno važećem propisu).(2) Ako se građevine grade prije nego se osigurajupriključci električne energije i pitke vode za područjeu kojem se grade, vlasnik (vlasnici) može izvoditi priključkei pojedinačno, o vlastitom trošku, na način iuz suglasnost nadležnih komunalnih službi, kao trajnoili privremeno rješenje ili prema mjesnim prilikama(npr. rješavanje vodoopskrbe putem vlastitog bunarai hidrofora).Članak 59.(1) Građevine (stambene, stambeno-poslovne iposlovne) priključuju se na vodovod u regionalnomsustavu.(2) Građevine osnovnih namjena se moraju obaveznopriključivati na vodovodnu mrežu svugdje gdjeona postoji i gdje postoje tehnički uvjeti za priključenje,a tamo gdje ne postoji opskrba pitkom vodom možese privremeno (do realizacije sustavnog rješenja) rješavatiindividualno prema mjesnim prilikama (bunari,crpke, cisterne), pod uvjetom da opskrba vodom budeizvedena na sanitarno-tehnički ispravan način.Članak 60.(1) Otpadne vode ne smiju se ispuštati direktnou vodotoke, već se moraju na odgovarajući načinpročistiti. Otpadne vode iz domaćinstva moraju seupuštati u kanalizacijski sustav na područjima gdjeće se izgraditi, ili u nepropusne septičke jame s mogućnošćupražnjenja od za to nadležne pravne osobe.(2) U prelaznom razdoblju, te na područjima gdjese neće izgraditi sustav odvodnje moguće je za manjugrupaciju građevina izgradnja manjih sustava s malimMB uređajima.(3) U vodotoke se ne smije ispuštati osoka, otopineumjetnih gnojiva, kao i druge štetne tvari, niti otpadnevode manjih poslovnih objekata.(4) Poslovne građevine - manji proizvodni pogoni spotencijalno opasnim djelatnostima, koji će se graditiu ovoj zoni, moraju, ukoliko nema kanalizacijskogsustava, odnosno do njegove uspostave, zasebnotretirati svoje otpadne vode putem vlastitih MB uređajaza pročišćavanje, te pročišćene vode upuštati urecipijent, sukladno propisima i posebnim uvjetimanadležnog poduzeća.(5) Do izgradnje sustava odvodnje, odvodnja otpadnihvoda može se rješavati putem nepropusnihseptičkih jama, uz obvezu njihovog urednog pražnjenjai održavanja od za to nadležne pravne osobe.Članak 61.(1) Na parceli je potrebno predvidjeti i urediti mjestoza smještaj posuda za prihvat otpada, a može sepredvidjeti i urediti mjesto za kompostiranje organskogotpada iz domaćinstva. Navedeno je potrebno prikazatiu postupku pribavljanja dokumenata za lociranjei građenje.(2) Komunalni otpad se može odlagati samo na zato određena mjesta.Članak 62.(1) Priključivanje građevina na električnu i plinskumrežu, te ostalu infrastrukturu obavlja se i obavljat ćese sukladno zakonskim propisima i tehničkim uvjetimanadležnog distributera.(2) Građevine za koje nisu ishođeni propisanidokumenti za lociranje i građenje, sukladno posebnomzakonu ne mogu se priključivati na komunalnuinfrastrukturu.2.2.2. Zone centraČlanak 63.(1) U zonama centra, u naselju Marčan i GornjeLadanje mogu se graditi (a uglavnom već postoje)građevine društvene infrastrukture (upravnih, odgojnih,obrazovnih, vjerskih, zdravstvenih, socijalnih, kulturnihi sličnih javnih sadržaja), te uslužni, turistički i drugiposlovni sadržaji, a od građevina stambene namjenevišestambene građevine. Ukoliko se unutar zone centranalaze postojeće stambene građevine iste se moguzadržati i rekonstruirati.(2) Uz građevine iz stavka 1. ovog članka mogućeje i uređenje zelenih površina, te uređenje i izgradnjapratećih sadržaja uz objekte osnovne namjene, kao iizgradnja potrebnih prometnih građevina i građevinakomunalne infrastrukture.(3) U zonama centra mora 20% površine parcelabiti uređeno kao parkovno ili prirodno zelenilo, a naparcelama društvenih djelatnosti kao parkovno iliprirodno zelenilo mora biti uređeno 30% površine.(4) Detaljni uvjeti izgradnje građevina kakve semogu graditi u zonama centra propisani su u poglavlju4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti, te poglavlju2.2.1. Zona mješovite, pretežito stambene namjene(primjerice za višestambene građevine) ovih Odredbi.(5) Za ugostiteljsko-turističke sadržaje primjenjujuse odredbe članka 152. ovih Odredbi.(6) U dijelu zone centra koji obuhvaća poljoprivrednui veterinarsku školu u naselju Marčan moguća jeizgradnja građevina i uređenje sadržaja specifičnihnamjena s obzirom na specifičnost ove škole (uključivopoljoprivredne građevine i građevine za uzgoj životinja,a sve u funkciji obrazovanja), a sukladno svim ostalimuvjetima izgradnje i uređenja definiranim ovim Planom.(7) Zona centra u naselju Marčan, sjeverno odAboretuma »Opeka«, namijenjena je za zdravstvenei socijalne sadržaje, te je unutar nje moguće graditigrađevine zdravstvene namjene (ambulante, stacionar,
686»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.ljekarna i dr.) i socijalne namjene (domovi za stare,nemoćne i druge socijalne ustanove). Socijalne ustanovemoraju biti primjerene lokaciji zone.(8) Postojeće stambene građevine unutar zone izstavka 7. ovog članka mogu se zadržati s postojećomnamjenom ili prenamijeniti u zdravstvene sadržaje,a izuzetno je unutar zone/parcele moguća izgradnjanove stambene građevine (ukoliko postojeće stambenegrađevine budu prenamijenjene u druge odgovarajućenamjene).(9) Zonu iz stavka 7. ovog članka potrebno je formiratikao jedinstvenu parcelu s prilazom na županijskucestu <strong>Ž</strong> 2029, a pojedine namjene unutar zone/parceletreba razraditi idejnim projektom. Realizacija zone možese odvijati fazno, s time da se idejni projekt za cijeluparcelu mora izraditi prilikom izgradnje prve građevine.- Za uređenje/izgradnju za potrebe športa irekreacije potrebno je na odgovarajući načinprimjenjivati uvjete definirane ovim Planom zazone zelenila, športa i rekreacije (točka 2.2.4.),ali bez mogućnosti izgradnje dvorane, stadiona,streljane i drugih većih športskih građevina iterena, s obzirom da je ova namjena pratećanamjena u ovoj zoni.(3) Prilikom izrade urbanističkog plana uređenjapotrebno je uvažavati posebne uvjete i mjere zaštitekulturne baštine s obzirom na blizinu dvorca Rupčić.(4) Do donošenja planiranog UPU-a za ovu zonunije moguća izgradnja, odnosno vršenje bilo kakvihzahvata na području zone.2.2.4. Zone zelenila, športa i rekreacije2.2.3. Gospodarske zoneČlanak 64.(1) Moguća izgradnja i uvjeti uređenja u gospodarskojzoni - proizvodne namjene u naselju Vinica, definiranisu u poglavlju 3. Uvjeti smještaja gospodarskihdjelatnosti, ovih Odredbi.(2) Moguća izgradnja i uvjeti uređenja u gospodarskojzoni - ugostiteljsko-trgovačke namjene u naseljuVinica definirat će se urbanističkim planom uređenjačija izrada je obvezana za obuhvat ove zone, a načelniuvjeti koje je potrebno uvažiti prilikom izrade urbanističkogplana uređenja su slijedeći:- U ovoj zoni mogu se planirati i graditi građevineugostiteljske i trgovačke namjene, odnosnokombinacije ovih namjena.- Kao prateći sadržaji mogu se planirati i graditi imanje građevine turističke namjene, te sadržajiza potrebe športa i rekreacije u manjem obimu.- Veličina parcela i građevina se ovim Planomne ograničava, te će se definirati UPU-om.- Maksimalna izgrađenost parcela u zoni trebaiznositi 20% od ukupne površine parcele, a najmanje40% površine parcela mora biti uređenokao parkovni nasadi ili prirodno zelenilo.- Maksimalna visina građevina u zoni je podrum/suteren+ prizemlje + 1 kat + potkrovlje(Po+P+1+Potkr.) ili maksimalne visine vijenca9 m. Visina se mjeri od najniže kote konačnozaravnanog i uređenog terena uz građevinudo gornjeg ruba stropne konstrukcije tj. podazadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja.- Na izgradnju u ovoj zoni preporuča se na odgovarajućinačin primjenjivati elemente smještajagrađevina na parceli, oblikovanja, te ograđivanjai partertnog uređenja, koji su ovim Planomdefinirani za mješovitu, pretežito stambenunamjenu (točka 2.2.1.), a uz poštivanje uvjeta imjera nadležnih tijela za zaštitu kulturne baštine.Ograđivanje parcela nije obvezno, ukolikosam karakter pojedine detaljnije namjene to nezahtijeva.Članak 65.(1) Unutar zona definiranih za zelenilo, šport i rekreaciju(u građevinskom području naselja) moguće je,ovisno o raspoloživom prostoru uređenje i izgradnja:- športsko-rekreacijskih terena i građevina, tepratećih sadržaja (ugostiteljsko-turističkih i dr.),- zelenih površina (parkovi, dječja igrališta i sl.),te manjih vodenih površina,- zaštitnog zelenila,- prostora i građevina sa zdravstvenom funkcijom.(2) U okviru športsko-rekreacijskih sadržaja moguse u pravilu graditi dvorane, stadioni, streljane i drugešportsko-rekreacijske građevine i vanjski tereni,svlačionice, tribine za gledaoce, servisi za održavanješportske opreme, trgovine športskom opremom, manjiprateći ugostiteljski sadržaji i sl.(3) U ovoj zoni se ne mogu graditi građevine zaproizvodnju sportske opreme (radionice, hale), kaoniti stambene i poslovne građevine, izuzev ako suprateće funkciji osnovne namjene.(4) Građevine moraju svojim oblikovanjem i materijalimabiti maksimalno uklopljene u prostor u kojemse grade.(5) Građevine i parterno uređenje moraju biti izvedenina način da se spriječi stvaranje arhitektonskourbanističkihbarijera.Članak 66.(1) U zoni zelenila, športa i rekreacije u naseljuMarčan, u dijelu koji je uglavnom zaposjednut postojećimvanjskim športskim terenima, mogu se zadržatipostojeći sadržaji ili se mogu graditi zamjenski ili novisportski sadržaji i građevine, ovisno o potrebama ipotencijalnim korisnicima. U dijelu koji nije izgrađenmoguće je, ovisno o interesu graditi i druge športskegrađevine i terene (tenis, dječje igralište i dr.).(2) Ovu zonu potrebno je posebno bogato ozelenitivisokim i niskim zelenilom, osobitu u dijelu uz zonugroblja.(3) U zoni zelenila, športa i rekreacije u naseljuVinica mogu se graditi i uređivati sadržaji vezani uzpostojeću vodenu površinu - jezerce.
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«687(4) U zoni zelenila, športa i rekreacije u naseljuVinica, u Ulici Vladimira Nazora na postojećim zelenimpovršinama koje se koriste za športske i rekreacijskenamjene moguća je izgradnja i uređenje športskihigrališta - prioritetno za mali nogomet, te za igralištei druge sadržaje za djecu. U sklopu zone je mogućaizgradnja pomoćnih i pratećih sadržaja/građevina.Članak 67.(1) Izgrađenost parcela u ovoj zoni je maksimalno15%, u što se ne uračunavaju igrališta na otvorenom.(2) Unutar pojedine zone zelenila, športa i rekreacijenajmanje 40% površine parcela mora biti uređeno kaoparkovni nasadi ili prirodno zelenilo.(3) Maksimalna visina građevina u ovoj zoni je P+1,uz mogućnost uređenja potkrovlja i podruma/suterena,odnosno maksimalne visine do vijenca 9,0 m.(4) Iznimno, visina građevina može biti i viša, ukolikose radi o specifičnoj građevini čija funkcija diktiraodređenu visinu (športska dvorana, tribine i sl.), uzuvjet da ne narušava vrijedne vizure.(5) Za uređenje i izgradnju u zonama zelenila,športa i rekreacije potrebno je izraditi urbanističkiplan uređenja osim za izgrađene zone u naseljimaVinica i Marčan.(6) Ostali elementi izgradnje javnih sadržaja uzonama zelenila, športa i rekreacije definirani su utočki 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti ovihOdredbi za provođenje.(7) Ukoliko se unutar zone zelenila, športa i rekreacijeformiraju zasebne parcele pratećih ugostiteljskoturističkisadržaja izgrađenost takvih parcela možebiti maksimalno 30%, koeficijent iskoristivosti 0,8, anajmanje 40% površine parcela mora biti uređeno kaoparkovni nasadi ili prirodno zelenilo.(8) Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenimkanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem(u sklopu sustava naselja), odnosno sukladno članku207. i 208. ovih Odredbi za provođenje.2.2.5. Zone povremenog stanovanja(vikend i hobi izgradnja)Članak 68.(1) Zone povremenog stanovanja (vikend i hobiizgradnje) su dio građevinskog područja koji je prioritetnonamijenjen povremenom boravku, ili je vezanuz bavljenje hobi djelatnostima u poljoprivredi.(2) Unutar ove zone moguća je izgradnja građevinaza povremeno stanovanje i vikend boravak, te građevineza potrebe hobi djelatnosti vezane uz manjepoljoprivredne posjede (vikendice, klijeti, pomoćnegrađevine, spremišta za poljoprivredne proizvode islično), kao i uređenje hobi vrtova/vinograda/voćnjaka,zelenila, te manjih športskih i rekreacijskih površina.(3) Iznimno, unutar ove zone može se dozvoliti ibavljenje kućnom radinošću, te uređenje manjih poslovnihsadržaja (tihe i čiste djelatnosti) koji ne iziskujudodatne prateće sadržaje i ne iniciranju povećanjeprometne aktivnosti.(4) U ovoj zoni moguća je izgradnja građevina iuređenje prostora u funkciji seoskog turizma, ukolikosu osigurani i drugi propisani uvjeti za to, te izgradnjamanjih hotela, pansiona, bungalova i drugih smještajnihkapaciteta i turističkih sadržaja.(5) Pod pojmom vikendica, iz stavka 2. ovog članka,podrazumijeva se građevina koja služi za povremeniboravak u smislu odmora, rekreacije i bavljenja drugimaktivnostima u slobodno vrijeme pojedinih korisnika,a koja ne mora biti vezana uz poljoprivrednu obradu.(6) Pod pojmom klijet, iz stavka 2. ovog članka,podrazumijeva se građevina koja se gradi uz vinogradei voćnjake, a služi za čuvanje i preradu voća(proizvodnju vina, sokova, sušenje i sl.), čuvanje prerađevina,smještaj potrebne opreme (preša, kotlova,alata i strojeva za obradu voćnjaka i vinograda), teza kraći boravak ljudi vezan uz navedene djelatnosti.Članak 69.(1) Unutar zona povremenog stanovanja ne dozvoljavase gradnja novih građevina za stalno stanovanje,kao ni prenamjena postojećih građevina povremenogstanovanja u stambene prostore za stalno stanovanje.(2) Postojeće građevine unutar ovih zona, koje sekoriste za stalno stanovanje mogu zadržati ovu namjenu,te se mogu po potrebi rekonstruirati sukladnotočki 9.3. ovih Odredbi, ali se preporuča da se isteprenamijene za povremeno stanovanje.(3) Iznimno, na postojećim stambenim posjedima(uobičajeni sklop stambenih i gospodarskih građevina)koji se nalaze u zoni povremenog stanovanja(osobito u brežnim naseljima) moguća je i dogradnja,te eventualna nova izgradnja stambenih i gospodarskihsadržaja, ali samo unutar postojeće parcele i uzprimjenu odrednica i uvjeta za mješovitu, pretežitostambenu izgradnju koji se odnose na izgrađenostparcele, smještaj građevina na parceli, visinu i oblikovanjegrađevina te ograđivanje.Članak 70.(1) Građenje dozvoljenih građevina unutar ovezone može započeti pod uvjetom da je prethodnozadovoljen minimum uređenja građevinskog zemljištasukladno važećem propisu (kolni pristup mora bitiminimalne širine 5,0 m za slučaj dviju voznih traka,odnosno najmanje 3,0 m za samo jednu voznu trakus obaveznim ugibalištima na svakih 50 m).(2) Izuzetno, građevinske parcele mogu imatipristup na prometnice manjih širina ukoliko su takvepostojeće, ali ne manje od 2,5 m.(3) U ovoj zoni može se prilaz s građevinske parcelena javnu prometnu površinu ostvariti preko privatnogputa, minimalne širine 3,0 m.(4) Uz kolnik ulice u ovoj zoni ne mora se osiguratimogućnost izgradnje nogostupa.(5) U ovoj zoni može se ustanoviti nužni prilaz nagrađevinsku parcelu u smislu prava služnosti, kao i nadruge katastarske čestice koje još nisu stekle statusgrađevinske parcele, ukoliko to drugim zakonskimaktima nije zabranjeno.
688»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.Članak 71.(1) Formiranje građevinskih parcela u ovoj zonidefinirano je u grafičkim prikazima Plana, karte br.4. - Građevinska područja naselja. Ukoliko granicagrađevinskog područja nije istovjetna granici parcele,što je ovdje čest slučaj s obzirom na oblik parcela (uskei dugačke), granica građevinskog područja formira sena način da građevinska parcela ima dubinu cca 25do 30 metara (od prometnice). Određivanje potrebnedubine ovisi o konkretnoj lokaciji, tj. položaju okolneizgradnje, a sukladno grafičkom prikazu.(2) Postojeće građevine povremenog stanovanjaizgrađene na većoj dubini parcele se zadržavaju unutargrađevinskog područja, ali u pravilu nije dozvoljenaizgradnja novih takvih građevina na većoj dubini posjeda.Članak 72.(1) Udaljenost građevine od ulične regulacijske linijeu ovoj zoni ne može biti manja od 3,0 m, a ovisno okarakteristikama pojedine konkretne lokacije mogućeje građevine smještavati i na znatno većim udaljenostimau odnosu na uličnu regulacijsku liniju (uvučene).(2) U već izgrađenim dijelovima građevinskogpodručja, ako su građevine na susjednim parcelamana manjoj udaljenosti od propisane u stavku 1. ovogčlanka ili na regulacijskoj liniji, može se za izgradnjunove građevine dozvoliti i manja udaljenost od propisane,tj. prilikom lociranja građevina potrebno je pomogućnosti poštivati postojeći građevinski pravac.Članak 73.(1) Maksimalna visina građevina za povremenostanovanje (vikendice i klijeti) u ovoj zoni je prizemlje,uz mogućnost izgradnje podruma ispod građevine,suterena, kao i uređenja potkrovlja, maksimalne visinevijenca 6,0 m. Ostale dozvoljene građevine (prateće,pomoćne, spremišta i dr.) u ovoj zoni ne mogu bitiveće od prizemlja, uz mogućnost izgradnje podruma,maksimalne visine 4,0 m.(2) Izuzetno, veća visina dozvoljena je za građevineu funkciji seoskog turizma, eventualno mini hotele,pansione i slične građevine, ali ne više od P+1, uzmogućnost uređenja podruma i potkrovlja, maksimalnevisine vijenca 8 m.(3) Visina vijenca utvrđuje se sukladno članku 42.ovih Odredbi.Članak 74.(1) Minimalna širina parcela u ovoj zoni iznosi 8,0 m.(2) Maksimalna veličina parcele se ne ograničava.(3) Dozvoljava se izgradnja dvojnih građevina.(4) Minimalna tlocrtna površina građevine za povremenostanovanje (vikendice, klijeti) u ovoj zoni je 36,0 m 2 ,a ostalih građevina (prateće, pomoćne, spremišta idr.) 20 m 2 . Prateći i pomoćni sadržaji, te spremišta isl. mogu se graditi kao jedinstvena građevina.(5) Maksimalna tlocrtna površina građevina u ovojzoni je 100 m 2 , ukoliko ne prelazi dozvoljenu max.bruto izgrađenost parcele (%). Iznimno je mogućaveća tlocrtna površina za građevine u funkciji seoskogturizma, mini hotela, pansiona i sl., ali maksimalno300 m 2 po pojedinoj građevini.(6) Maksimalna bruto izgrađenost parcele iznosi30%, što se odnosi i na namjenu seoskog turizma,mini hotela, pansiona i sličnih sadržaja.(7) Tlocrtna površina i bruto izgrađenost definiranesu člankom 19. ovih Odredbi.(8) Postojeće građevine u ovoj zoni koje nisu uskladu s uvjetima u pogledu visine i tlocrtne površine(više i veće) se zadržavaju uz mogućnost rekonstrukcijedefinirane točkom 9.3. ovih Odredbi.Članak 75.(1) Najmanja dopuštena udaljenost građevinegrađene na slobodnostojeći način od susjednih međaiznosi 3,0 m, odnosno kod užih parcela 1,0 m s jednestrane (bez mogućnosti orijentacije otvora na tu stranu)i 3,0 m sa suprotne strane, dok se kod dvojnih građevina,građevina jednom stranom izvodi na međi, audaljenost od međe na suprotnoj strani mora iznositinajmanje 3,0 m.(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, udaljenostgrađevine od međe može biti i manja, samo u slučaju:- zamjenske izgradnje na istim temeljima,- interpolacije u zoni postojeće izgradnje na jednojmeđi.(3) Ukoliko se građevine lociraju bliže sjevernojmeđi susjednog vinograda ili voćnjaka, udaljenostgrađevine od međe ne može biti manja od 3,0 m.(4) Na parcelama koje graniče, ili su u neposrednojblizini šume, izgradnja novih građevina povremenogboravka mora biti u skladu s posebnim propisom ošumama tj. građevine moraju biti propisno udaljeneod šume.(5) Međusobna udaljenost građevina na susjednimčesticama ne može biti manja od 4,0 m.Članak 76.(1) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanjepročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinskimaterijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinamai krajolikom.Članak 77.(1) Na područjima s pretežito tradicijskim, originalnimgrađevinama ove vrste, odnosno u interpolacijamaizmeđu takvih postojećih građevina obavezno je, kodizgradnje novih klijeti, odnosno drugih predviđenihgrađevina u ovoj zoni, poštivati tradicionalne elementeoblikovanja, materijala i veličine, te prepoznatljivnačin gradnje.Članak 78.(1) Mini hoteli, pansioni, te vikend građevine i drugegrađevine turističkih sadržaja većih visina i gabaritane mogu se graditi na područjima na kojima bi seugrožavale vrijedne vizure (panoramske vrijednosti
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«689krajobraza) sukladno kartografskom prikazu 3. Uvjetikorištenja, uređenja i zaštite prostora.Članak 79.(1) Izgradnja građevina u kojima se povremenostanuje iznimno je moguća i izvan ovih zona, u zonamamješovite, pretežito stambene namjene, sukladnoodredbama za izgradnju i način oblikovanja primjerenzoni u kojoj se nalaze.Članak 80.(1) Za parterno uređenje i ograđivanje parcela uovoj zoni primjenjuju se odredbe koje definiraju oveelemente u zoni mješovite, pretežito stambene izgradnje,s time da ograđivanje parcela nije obavezno.(4) U ovoj zoni u pravilu nije dozvoljena nova izgradnja,a eventualna nova izgradnja mora biti pratećaosnovnoj namjeni, ili izvornoj namjeni dvorca, te ovisio uvjetima službi nadležnih za zaštitu kulturne baštinei zaštitu prirode.(5) Sve zahvate u zoni potrebno je izvoditi sukladnoposebnim uvjetima službi nadležnih za zaštitu kulturnebaštine i zaštitu prirode, a potrebno je izraditi idejnorješenje/projekt za cjelovito uređenje i korištenje zone.(6) Postojeće plastenike koji se nalaze u kontaktnompodručju zone dvorca (unutar i izvan građevinskogpodručja) ne mogu se uklopiti u planiranu namjenu,te ih je potrebno ukloniti.2.2.8. Zona groblja2.2.6. Rezervat zone povremenog stanovanjaČlanak 81.(1) Rezervatom zone povremenog stanovanja definirase područje u zapadnom dijelu naselja Vinica Breg,lokacija Mali Trstenik i obuhvaća postojeću izgradnjui parcele u okruženju koje su šumske površine.(2) Realizacija ove zone kao zone povremenogstanovanja moguća je ukoliko se prethodno ispuneslijedeći uvjeti:- ukoliko se formira/legalizira javni pristupni putdo područja zone (koji u naravi postoji)- ukoliko formiranje zone odobre tijela/pravneosobe nadležne za upravljanje šumama.(3) Namjena rezervata zone povremenog stanovanjaistovjetna je namjeni zona povremenog stanovanjadefinirana u točki 2.2.5. ovi Odredbi, s timeda za izgradnju unutar ove zone, mogućnost i uvjeteizgradnje definiraju nadležna tijela/pravne osobe kojaupravljaju šumama, sukladno posebnim propisima izpodručja šumarstva.(4) Mogućnosti i uvjete izgradnje potrebno je tražitiod nadležnih tijela/pravnih osoba u postupku izdavanjapropisanog dokumenta za lociranje/građenje građevina.(5) Sve odredbe koje su definirane za zone povremenogstanovanja odnose se i na ovu zonu, ukolikonisu suprotne uvjetima nadležnih tijela/pravnih osobaiz stavka 1. ovog članka.2.2.7. Zona dvorcaČlanak 82.(1) Moguća je sanacija dvorca i/ili rekonstrukcijau cilju prilagodbe odabranoj konačnoj namjeni, a uzosobito poštivanje uvjeta nadležnih službi za zaštitukulturne baštine i zaštitu prirode.(2) Kao konačna namjena dvorca preferira se javna,kulturna, društvena ili slična namjena, a ukolikoto neće biti moguće može se dvorac urediti i koristitikao stambeni prostor.(3) U dijelu zone potrebno je urediti tampon zonuzelenila, uz postojeće stambene građevine u nizu, aprema samom dvorcu.Članak 83.(1) Izgradnju na groblju i njegovo uređenje trebaprovoditi u skladu s važećim propisima o grobljima.(2) Uz ogradu groblja (osim ulične ograde), s unutarnjestrane, potrebno je zasaditi zelenilo, grmolikoi visoko.(3) Ozelenjavanje ostalog dijela groblja treba planiratizajedno s uređenjem groblja.(4) U zoni groblja mogu se graditi građevine namijenjeneosnovnoj funkciji groblja (grobnice, kapele,grobna kuća i slično), prateće građevine, te uređivatikomunikacijske površine.(5) Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina,te oblikovanje opreme koja se postavlja na grobljumora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradicijiovog područja.(6) Pojedinačni grobni spomenici koji su zaštićenimogu se rekonstruirati sukladno posebnim uvjetimaslužbe nadležne za zaštitu kulturne baštine.B) POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJEPROSTORA IZVAN NASELJA2.3. Izdvojena građevinska područja izvan naseljaČlanak 84.(1) Planom se definiraju izdvojena građevinskapodručja izvan naselja za gospodarske zone (uključivoposlovne zone), gospodarske sklopove - farmeperadi, reciklažna dvorišta i sportsko-rekreacijskezone s pratećim ugostiteljsko-turističkim sadržajima,koje prostorno, funkcionalno niti infrastrukturno nisudirektno vezane uz naselja.(2) Planiraju se slijedeće zone izdvojenih građevinskihpodručja izvan naselja:- dvije gospodarske zone - za proizvodnju, temalo i srednje poduzetništvo u naselju Vinica, nalokaciji južno od državne ceste D2 i uz lokalnucestu L 25034,- poslovna zona - benzinska stanica u naseljuDonje Vratno,
690»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.- gospodarski sklopovi - velike peradarske farmeu istočnom i jugoistočnom dijelu naselja Vinica(dvije postojeće i jedna planirana farma),- reciklažno dvorište za odvojeno prikupljanjeotpada u gospodarenju komunalnim otpadom iza gospodarenje građevnim otpadom, na lokacijiu istočnom dijelu naselja Vinica,- sportsko-rekreacijska zona - s pratećim ugostiteljsko-turističkimsadržajima u naselju Vinica,- sportsko-rekreacijska zona - s pratećim ugostiteljsko-turističkimsadržajima u naselju GornjeLadanje.(3) Lokacije navedenih namjena prikazuju se plohomi simbolom u kartografskom prikazu 1. Korištenjei namjena površina i karti 4.a Građevinska područjanaselja Donje Vratno, Vinica, Marčan i Gornje Ladanje.Članak 85.(1) Uvjeti izgradnje u zonama gospodarske namjeneu izdvojenim građevinskim područjima izvan naseljadefinirani su u točki 4. Uvjeti smještaja gospodarskihdjelatnosti.Članak 86.(1) Postojeći gospodarski sklopovi - peradarskefarme KOKE (farma br. 11. i 12.) u naselju Vinica sezadržavaju, te se daje mogućnost unaprjeđenja razvojatih farmi bez prostornog proširenja parcela farmi(adaptacija, rekonstrukcija građevina i sl., te promjenaili uvođenje suvremene tehnologije).(2) Planira se izgradnja nove peradarske farmegrađene kao gospodarskog sklopa u jugoistočnom,rubnom dijelu naselja Vinca, maksimalnog kapaciteta300 uvjetnih grla. Nova peradarska farma može serealizirati fazno.(3) Postojeće građevine na farmama iz stavka 1. inove građevine na novoj farmi iz stavka 2. ovog člankapotrebno je prilikom rekonstrukcije, odnosno izgradnjeprilagoditi okolišu što je više moguće (upotrebom materijalai prirodnih boja, posebice pokrova građevina),te na odgovarajući način osigurati odvodnju s farmi(preporuča se uklapanje u sustav odvodnje naselja,a ukoliko to nije moguće formirati vlastiti sustav odvodnje)i zbrinjavanje pilećeg gnoja.(4) Eventualne dodatne potrebe za ostalom komunalnominfrastrukturom (struja, voda, plin, telekomunikacije)moguće je rješavati sukladno članku 101. stavku 3. i4. Odredbi za provođenje, vodeći računa o mogućojprihvatnosti postojeće i planirane infrastrukture.(5) Kod smještaja i izgradnje novih građevina, odnosnorekonstrukcije postojećih građevina unutar ovihzona potrebno je pridržavati se uvjeta o izgrađenostiparcele, udaljenostima, visini, oblikovanju građevina idr. elementima, definiranih za tovilišta i gospodarskesklopove izvan građevinskog područja (članci 108.,109., 115., odnosno 104., 105.).(6) Građevine na farmama moraju zadovoljavatipropisane tehničko-tehnološke uvjete, uvjete kojiosiguravaju zaštitu životinja sukladno propisima, tekriterije i uvjete definirane posebnim propisima u smisluzaštite od buke, te zaštite zraka, vode i tla, osobitou pogledu odvodnje otpadnih voda, te zbrinjavanjakrutog otpada i pilećeg gnoja.(7) Radi preventivnih, zdravstvenih i sanitarnihrazloga izgradnja novih građevina za uzgoj i tovživotinja (tovilišta, farmi organiziranih kao sklopova -gospodarsko-stambenih ili gospodarskih sklopova izčlanka 106. ovih Odredbi), te drugih namjena koje sesukladno ovom Planu mogu graditi izvan građevinskogpodručja naselja, nije dozvoljena na području unutarradijusa udaljenosti od 300 metara od parcela postojećihperadarskih farmi Koke br. 11. i 12. i parcelenove farme.(8) Parcele postojećih i novih peradarskih farmiiz stavaka 1. i 2. ovog članka označene su kao izdvojenagrađevinska područja izvan naselja u karti1. Korištenje i namjena površina i karti 4a. Granicegrađevinskog područja naselja Donje Vratno, Vinica,Marčan i Gornje Ladanje.Članak 87.(1) Novi gospodarski sklopovi za uzgoj životinjaizvan građevinskog područja ograničeni su sukladnočlanku 106. Odredbi za provođenje.(2) Ukoliko se ukaže potreba za izgradnjom gospodarskihsklopova građevina za uzgoj životinja većihkapaciteta od definiranih člankom 106., potrebno jepreispitati njihovu prihvatljivost za okolni prostor ipostojeće i planirane namjene u okruženju, te ukolikosu prihvatljivi, definirati ih kroz izmjenu i dopunu Planakao izdvojena građevinska područja izvan naselja.Članak 88.(1) Planom se osiguravaju prostorne mogućnostiza izgradnju reciklažnog dvorišta (izgradnja građevinai uređenje) za odvojeno prikupljanje otpada ugospodarenju komunalnim otpadom i za prikupljanjegrađevnog otada, odnosno gradnju reciklažnog dvorištaza građevni otpad.(2) Oba reciklažna dvorišta iz stavka 1. ovog člankaplaniraju se na jedinstvenoj lokaciji u naselju Vinica,sjeveroistočno od peradarske farme KOKE i južno odlokalne ceste L 25034.(3) Lokacija reciklažnih dvorišta ucrtana je simbolomi plohom u kartografskom prikazu br. 1. Korištenjei namjena površina i u kartografskom prikazu br. 4.Građevinska područja naselja Donje Vratno, Vinica,Marčan i Gornje Ladanje, te samo simbolom u kartografskomprikazu br. 2e: Infrastrukturni sustavi - Odvodnjai gospodarenje otpadom.(4) Uvjeti za uređenje reciklažnih dvorišta i izgradnjuna njima definirani su u poglavlju 7. Gospodarenjeotpadom.Članak 89.(1) Uvjeti izgradnje i uređenja u sportsko-rekreacijskojzoni s pratećim ugostiteljsko-turističkim sadržajima, unaselju Vinica definiraju se kako slijedi.
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«691(2) Uz postojeću izgradnju lovačkog doma (kojise ovisno o potrebama može rekonstruirati za istunamjenu) s okruženjem i jezerom - ribnjakom, mogućeje unutar zone graditi i druge sportske i rekreacijske,te prateće ugostiteljsko-turističke sadržaje.(3) U zoni je moguće realizirati slijedeće sportskorekreacijskenamjene: rekreacija na vodi, rekreacijskilov i ribolov, ostali rekreacijski sadržaji kao što su manjisportski tereni i dječja igrališta, ovisno o raspoloživomprostoru i potrebama u danom trenutku, kao i drugeodgovarajuće namjene vezane za šport i rekreacijustanovništva.(4) Pretežiti dio područja treba biti neizgrađen, avelik dio (60-70%) treba biti uređen kao prirodno zeleniloili parkovni nasadi (osobito uz jezero i brežuljaks lovačkim domom).(5) Ukupna tlocrtna površina zatvorenih i natkrivenihšportsko-rekreacijskih i pratećih sadržaja (izuzevlovačkog doma) može iznositi najviše 10% od površinešportsko-rekreacijskih terena i sadržaja.(6) Za moguću izgradnju vrijede uvjeti koji sudefinirani za zone zelenila, športa i rekreacije unutargrađevinskog područja naselja (članci od 65. i 67.)ovih Odredbi, osim u pogledu visini.(7) Maksimalna visina novih građevina može uključivatiprizemlje s podrumom i/ili suterenom i uređenimpotkrovljem, maksimalne visine vijenca 6,5 m odkonačno zaravnanog i uređenog terena, mjereno odnajniže točke uz pročelje.(8) Ukoliko će se unutar sportsko-rekreacijskezone formirati zasebne parcele ugostiteljsko-turističkenamjene, postotak izgrađenosti na tim parcelamamože iznositi najviše 30%, koeficijent iskoristivostinajviše 0,8, a najmanje 40% površine parcele morabiti uređeno kao parkovni nasadi ili prirodno zelenilo.(9) Uvjeti izgradnje ugostiteljsko-turističkih građevinai sadržaja istovjetni su uvjetima definiranim zatakvu izgradnju unutar građevinskog područja naselja,a definirani su člankom 152. ovih Odredbi.(10) Nove građevine u ovoj zoni moraju udovoljavatislijedećim uvjetima:- moraju biti grupirane na način da ne ometajuosnovnu namjenu prostora (na otvorenom),- moraju biti izvedene na način da se spriječistvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera.(11) Uvjet iz alineje 2. stavka 10. odnosi se i naparterno uređenje zona.(12) Uređenje/izgradnja u funkciji športa i rekreacijes pratećim sadržajima u izdvojenim građevinskimpodručjima izvan naselja mora biti (oblikovanjem ikorištenim materijalima) maksimalno usklađena sprostorom u kojem se nalazi, njegovim krajobraznimvrijednostima, te u skladu s kriterijima zaštite prostora.(13) Preporuča se graditi u duhu autohtonog graditeljstva.(14) Prije izgradnje novih sportsko-rekreacijskihi ugostiteljsko-turističkih sadržaja (terena i građevina)u ovoj zoni potrebno je izraditi urbanistički planuređenja (UPU ili idejno rješenje/projekt), sukladnoosnovnim smjernicama navedenim u ovom članku, te jepotrebno u najvećoj mogućoj mjeri zadržati postojećekvalitetno zelenilo.(15) Eventualna rekonstrukcija/adaptacija postojećeglovačkog doma, kao i uređenje zelenih površina,bez izgradnje i uređenja sportskih terena, mogući sui prije donošenja UPU-a.Članak 90.(1) Uvjeti izgradnje i uređenja u sportsko-rekreacijskojzoni s pratećim ugostiteljsko-turističkim sadržajimaSportsko-rekreacijskog i ribolovnog centra, u naseljuGornje Ladanje definiraju se kako slijedi.(2) Na području planirane zone potrebno je sanirati/urediti vodene i obalne površine (ostataka vađenjašljunka), a moguće je uređenje i izgradnja u smislurekreacije na vodi i ribolova, kao i drugih sportskih,rekreacijskih, i pratećih sadržaja primjerenih osnovnojnamjeni.(3) Područje ove zone treba biti pretežito neizgrađenoi ozelenjeno, te je potrebno u najvećoj mogućojmjeri zadržati postojeće kvalitetno zelenilo.(4) Maksimalna izgrađenost zone ne smije prijeći10%.(5) Potrebne građevine u zoni mogu biti prizemnes podrumom/suterenom i uređenim potkrovljem, maksimalnevisine vijenca 6,5 m od konačno zaravnanog iuređenog terena, mjereno od najniže točke uz pročelje.(6) Na izgradnju i uređenje u ovoj zoni primjenjujuse odredbe članka 89. stavka od 8. do 14.Članak 91.(1) Postojeća benzinska stanica u naselju DonjeVratno (definirana Planom kao gospodarska namjena- postojeća poslovna zona), može se rekonstruirati idograditi unutar postojeće parcele označene u kartografskomdijelu plana, karti 4.a Građevinska područjanaselja Donje Vratno, Vinica, Marčan i Gornje Ladanje,te se može upotpuniti potrebnim pratećim sadržajima.(2) Maksimalna izgrađenost parcele može iznositi40%, a maksimalna visina građevina prizemlje s mogućnošćuuređenja potkrovlja, visine vijenca 5 m odkonačno zaravnanog i uređenog terena, mjereno odnajniže točke uz pročelje.Članak 92.(1) Infrastrukturno opremanje građevina/sadržajanavedenih namjena izvan građevinskog područjanaselja treba osigurati ovisno o lokaciji:- iz naselja, odnosno dijela naselja koje je opremljenopotrebnom infrastrukturom ukoliko sesadržaj planira u njegovoj blizini,- ukoliko je sadržaj planiran na većoj udaljenostiod građevinskog područja naselja, građevinemoraju imati vlastitu vodoopskrbu (cisterna,izvor s kontroliranom kvalitetom vode ili dr.),odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetskisustav (električni agregat, te po potrebiplinski spremnik i dr.).
692»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.2.4. Izgrađene strukture izvan građevinskogpodručjaČlanak 93.(1) Površine izvan građevinskog područja, kojesu uglavnom šumsko i poljoprivredno tlo osnovnenamjene, te ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumskozemljište i vodene površine, moguće je koristiti zaslijedeće namjene: uređenje za potrebe rekreacije(bez izgradnje čvrstih zidanih građevina), izgradnjuinfrastrukturnih sustava (prometne i komunalne infrastrukture),izgradnju vezanu uz korištenje resursa izvangrađevinskog područja (prioritetno za eksploatacijumineralnih sirovina, te izgradnju u okviru obavljanjapoljoprivredne i šumarske djelatnosti) i za izgradnjumanjih vjerskih i spomeničkih građevina, a mogućeje i zadržavanje postojeće, zatečene izgradnje pododređenim uvjetima.(2) Na prostoru Općine Vinica, kao postojeća namjenaizvan građevinskog područja definirani su i značajnikompleks, koji su pretežito neizgrađena područja i to:Arboretum »Opeka« i Bajnski dvori.(3) Građevine i sadržaji koji se mogu ili moraju graditiizvan građevinskog područja, moraju se projektirati,graditi i koristiti na način da, u najvećoj mogućoj mjeri,ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju, šume i njihovuproizvodnu i zaštitnu funkciju, vode i vodno dobro,kao i korištenje drugih građevina, te da ne ugrožavajuvrijednosti čovjekovog okoliša i krajolika. U cilju zaštiteprostora izvan građevinskog područja, sve intervencije(izgradnja, uređenje i korištenje prostora), koje seizvode na tom području, moraju se odvijati sukladnoodredbama odgovarajućih posebnih propisa.(4) Pojam »postojeća građevina« ili »postojećaizgradnja« odnosi se na pojam postojeće građevinedefiniran Zakonom o prostornom uređenju i gradnji- članak 2. stavak 1. točka 41. Za građevine za kojenisu ishođeni propisani dokumenti za lociranje i građenje,a koje nisu suprotne ovom Planu, potrebno jete dokumente ishoditi.(5) Građevine koje se grade izvan građevinskogpodručja moraju se svojim oblikovanjem i korištenimmaterijalima maksimalno uklopiti u prostor u kojemse grade, a preporuča se graditi u duhu autohtonoggraditeljstva.(6) Na području Općine, izvan građevinskog područjamoguća je izgradnja građevina/uređenje prostorakoje se radi svoje namjene izgrađuju ili uređuju izvangrađevinskog područja (uz korištenje odgovarajućihpovršina), odnosno rekonstrukcija i uređenje postojećihsadržaja i to:- područja značajnih kompleksa- Arboretum »Opeka«,- Bajnski dvori,- površine zelenila i rekreacije,- površine za istraživanje i iskorištavanjemineralnih sirovina- kamenolom »Marčan«,- kamenolom »Pećina«,- građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednihdjelatnosti (gospodarske poslovne i stambene,seoski turizam):- farme za biljnu proizvodnju (ratarske i sl.farme organizirane kao stambeno-gospodarskisklopovi),- građevine za uzgoj životinja (tovilišta, testočne i dr. farme organizirane kao stambeno-gospodarskiili gospodarski sklopovi),- ribnjaci,- plastenici i staklenici,- pčelinjaci,- infrastrukturne građevine i sustavi s pratećimsadržajima,- turistički sadržaji vezani uz izletnički i lovniturizam,- građevine vezane uz šumarstvo i lov (uzgajalištadivljači, šumarske kuće, lugarnice i sl.),- pojedinačne manje vjerske i spomeničke građevine(kapelice i raspela),- ostale građevine (benzinske postaje, privremenegrađevine i sl.).(7) U sklopu izgradnje građevina iz stavka 6. ovogčlanka, alineja 3. i 4. moguća je izgradnja potrebnihpratećih sadržaja.(8) Moguća je kombinacija pojedinih namjena ufunkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, osobitou kombinaciji s pojedinim vrstama turizma.(9) Građevine iz stavka 6. alineje 4. ovog člankamogu se graditi pod uvjetom da zadovoljavaju upogledu minimalne veličine posjeda, broja uvjetnihgrla, ekonomske isplativosti i drugih posebnih uvjetautvrđenih ovim Odredbama.2.4.1. Područja značajnih kompleksaArboretum »Opeka«Članak 94.(1) U zaštićeno područje kompleksa arboretumapotrebno je uključiti prostor dijela perivoja s južnestrane u naselju Gornje Ladanje, a izuzeti prostorPoljoprivredne i veterinarske srednje škole u Marčanu.(2) Kontaktni prostor između područja zaštićenog utrenutku izrade ovog Plana do postojeće izgradnje nasjeveru, koji se planira uključiti u kompleks, potrebnoje sačuvati i urediti kao svojevrsno tampon područjeprema vrednijim i zaštićenim prostorima. Ovo područjemoguće je u budućnosti uključiti i u zaštićeno područje(prema posebnom propisu).(3) Za arboretum je potrebno putem nadležnogtijela za zaštitu prirodne baštine donijeti Pravilnik ounutarnjem redu te realizirati planiranu zaštitu (izmjenapostojećeg Rješenja o zaštiti).(4) U cilju obnove i kvalitetnijeg održavanja arboretumapotrebno je izraditi novu dokumentaciju, i topovijesnu studiju i studiju - projekt obnove kojim bi sedobio uvid u cjelokupni oblik parka, biljni i vrtni inventar,
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«693njihovo brojčano stanje i točnu lokaciju, te sukladnotoj dokumentaciji postupiti (detaljnije određeno u točki6.1. Prirodne i krajobrazne vrijednosti).(5) Za arboretum se planira namjena izletničkiturizam, ali prvenstveno kao turističko posjećivanjeu smislu mirnog boravka u prirodi, a može se koristitii za slijedeće moguće namjene: odmor, rekreacija,znanstveno istraživanje i sl..(6) Za dvorac je potrebno odabrati najpovoljnijunamjenu koja bi dvorac i čitav kompleks odgovarajućerevitalizirala i prezentirala, te ga u tom smisluodgovarajuće sanirati, rekonstruirati ili izvršiti drugeodgovarajuće zahvate. Od mogućih namjena preporučajuse kulturne, turističke, znanstvene, prosvjetne,poslovne i slične namjene koje bi bile pretežito otvoreneza javnost.(7) Svi zahvati u kompleksu (revitalizacija perivojai zahvati na dvorcu i drugim postojećim građevinama,kao i eventualni drugi zahvati) moraju biti sukladniposebnim propisima koji reguliraju zaštitu prirodne,odnosno kulturne baštine i posebnim uvjetima nadležnihtijela.Bajnski dvoriČlanak 95.(1) Prirodne i stvorene - kulturne vrijednosti ovogkompleksa potrebno je odgovarajuće održavati, a postojećeneprikladne intervencije (novije zdravstvenezgrade i kolektivna stambena zgrada) treba odgovarajućepreoblikovati i koristiti ili ukloniti, a sukladno uvjetimanadležnih službi za zaštitu kulturne i prirodne baštine.(2) Za park je potrebno izraditi povijesnu studiju istudiju - projekt obnove, s uvidom u situaciju i stanjebiljnog materijala i inventara.(3) Moguće je izvoditi potrebne zahvate unutarkompleksa u cilju usklađenja namjene kompleksa snekadašnjom, prvotnom namjenom, uz mogućnostuključenja turističkih i kulturnih, pa i drugih gospodarskihsadržaja koji bi odgovarajuće vitalizirali i prezentiraliovaj kompleks.(4) Moguće su i slijedeće namjene ovog kompleksa:prosvjetna, zdravstvena i socijalna, ali pod uvjetomda se urede, odnosno grade na razini primjerenojkulturnoj vrijednosti kompleksa i sukladno mišljenju iuvjetima nadležnih službi za zaštitu kulturne baštinei zaštitu prirode.(5) Svi zahvati unutar kompleksa, te na postojećimgrađevinama, kao i eventualna mogućnost nove izgradnjeunutar kompleksa moraju biti sukladni posebnimpropisima i uvjetima nadležnih tijela.2.4.2. Površine zelenila i rekreacijeČlanak 96.(1) Rekreacijski sadržaji koji se mogu uređivati iizvan građevinskog područja u pravilu se planirajukao otvorene površine bez izgradnje, s uređenjemi opremanjem adekvatnom opremom/mobilijarom, aeventualno potrebni prateći i uslužni sadržaji mogućisu kao moblini sadržaji uz odgovarajuće režime, uzminimalne intervencije u okoliš i upotrebu prirodnihmaterijala.(2) Uređenjem rekreacijskih sadržaja smatra seuređenje dječjih i rekreacijskih igrališta, biciklističkih itrim staza, šetnica, staza za jahanje, uređenja područjaza ribolov i promatranje prirode i sličnih sadržajavezanih za boravak u prirodi.(3) Uz to je moguća postava adekvatnog mobilijara,primjerice: nadstrešnica, sjenica, vidikovaca, skloništa,odmorišta, rukohvata, klupica i stolova, koševaza smeće i slično.(4) Uz ili u sklopu osnovne namjene moguće je iuređenje manjih ugostiteljskih (za nužno osvježenje)i turističkih sadržaja (prodaja suvenira i drugog promotivnogmaterijala), mobilnog karaktera, do 20 m 2tlocrtne površine, a sve podređeno osnovnoj namjeni- boravku i rekreaciji u prirodi.(5) Uređenje i mogući mobilijar, te prateće sadržajepotrebno je izvesti, odnosno izraditi upotrebomprirodnih materijala, uz oblikovanje primjerno pojedinomprostoru, te na način da se spriječi stvaranjearhitektonsko-urbanističkih barijera.(6) Uređenje rekreacijskih sadržaja iz ovog člankamora biti, ovisno o prirodnom resursu, sukladno posebnimpropisima i uvjetima nadležnih tijela i pravnih osoba.(7) Izuzetno, u svrhu sklanjanja, te odmora i rekreacijeizletnika moguća je postava manje, funkcionalnoprimjerene građevine za boravak izletnika (za povremenokorištenje), mobilnog karaktera, izvedene odprirodnih materijala i ambijentalno uklopljene u prostor.(8) Najveća dopuštena visina vijenca takve građevineje 5 m od konačno zaravnanog i uređenogterena, a najveća tlocrtna površina do 40 m 2 , uključivonatkrivenu terasu ukoliko se ista izvodi.(9) Navedeni sadržaji iz ovog članka ne označavajuse posebno u grafičkom dijelu Plana.2.4.3. Površine za istraživanje i iskorištavanjemineralnih sirovinaČlanak 97.(1) Prema usvojenoj Studiji potencijala i osnovagospodarenja mineralnim sirovinama Varaždinskežupanije (rudarsko-geološka studija koja se izrađujetemeljem i u skladu s državnom Strategijom gospodarenjamineralnim sirovinama), na području OpćineVinica utvrđena su područja ograničene geološkepotencijalnosti za arhitektonsko-građevni kamen, tegrađevni pijesak i šljunak niže potencijalnosti.(2) Područja ograničene potencijalnosti navedenihmineralnih sirovina označena su u grafičkom dijeluplana, u karti 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštiteprostora.(3) U slučaju promjene rudarsko-geološke studije/podloge za područje Varaždinske županije sukladnonovim saznanjima i istraživanjima, te slijedom navedenogi drugačijeg definiranja područja potencijalnosti iograničene potencijalnosti mineralnih sirovina, u odnosuna područja prikazana u ovom Planu, primjenjivat ćese novi važeći dokument/studija.
694»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.Članak 98.(1) Istraživanje mineralnih sirovina planira se:a) na područjima koja su utvrđena Studijom izčlanka 97. kao područja ograničene potencijalnostimineralnih sirovina i označena u grafičkomdijelu Plana (uključivo područja postojećiheksploatacijskih polja),b) na područjima za koje ovim Planom ne postojezapreke za obavljanje istraživanja mineralnihsirovina sukladno propisima o rudarstvu i drugimposebnim propisima.(2) Istraživanje mineralnih sirovina nije moguće napodručju zaštićenog arheološkog lokaliteta Stari gradu Vinici i u njegovoj neposrednoj blizini (na udaljenostiod minimalno 200 m, odnosno na udaljenosti kojaće se definirati temeljem uvjeta službe nadležne zazaštitu kulturne baštine), te na eventualno budućimpodručjima izgradnje u funkciji poljoprivrede izvangrađevinskog područja i na udaljenosti od 200 m odtakve izgradnje.(3) Nova eksploatacijska polja mineralnih sirovinase ovim Planom ne određuju, a moguće ih je odreditisukladno propisima o rudarstvu, odnosno u skladusa Strategijom gospodarenja mineralnih sirovina nadržavnoj razini i dokumentima za njenu provedbu, uzpoštivanje sljedećih uvjeta:- da su smještena unutar područja koja su ovimPlanom predviđena za istraživanje mineralnihsirovina i ucrtana (na grafičkom prikazu br. 3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostoraovog Plana),- da se prethodno, odnosno u tijeku ishođenjalokacijske dozvole, provedu svi propisani postupcisukladno posebnim propisima.(4) U brežnom dijelu naselja Marčan postoje dvaeksploatacijska polja mineralnih sirovina - kamena, napostojećim lokacijama, i to: kamenolom »Marčan« sjevernouz lokalnu cestu L 25018 i kamenolom »Pećina«uz lokalnu cestu L 25037. Postojeća eksploatacijskapolja i nadalje se planiraju na postojećim lokacijama,unutar odobrenih površina.(5) Postojeća eksploatacijska polja moraju se koristitisukladno članku 100. ovih Odredbi za provođenje.(6) Proširenje postojećeg eksploatacijskog polja uMarčanu je moguće pod uvjetima i na način definiranza otvaranje novih eksploatacijskih polja. Proširenjepostojećeg eksploatacijskog polja Pećina nije moguće.(7) U kamenolomu Marčan moguće je izvršiti poboljšanjeu proizvodno-tehnološkom postupku proizvodnjei isporuke kalcijeva brašna i filtera.(8) Prilikom vršenja aktivnosti na eksploatacijikamena u kamenolomu »Marčan« posebnu pozornosttreba obratiti zaštiti prostora i okoliša, u smislu zaštiteod buke, vibracija i prašine, te odvodnje oborinskihvoda s prostora kamenoloma.Članak 99.(1) Istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovinamora se vršiti sukladno propisima o rudarstvu, dobivenimodobrenjima i koncesijama, te rudarskim projektima,a u unutar odobrenih prostora.(2) Za svaku pojedinu buduću fazu eksploatacijepotrebno je izraditi svu odgovarajuću dokumentacijui provesti postupke sukladno zakonskoj regulativi.(3) Uz rudarske projekte potrebno je izraditi i projekteuređenja okoliša s razrađenim mjerama zaštiteokoliša i programom tehničke i biološke sanacije. Usklopu ovih dokumenata potrebno je izvršiti urbanističkaistraživanja i planiranja na temelju kojih će sevršiti priprema i provedba sanacijskih i razvojnih mjerapotrebnih za uređenje eventualno buduće namjene.Članak 100.(1) Do novih istražnih prostora i eksploatacijskihpolja potrebno je osigurati pristup koji ne prolazi kroznaselje i kroz zaštićene dijelove prirode i graditeljskebaštine. Za pristup istražnom ili eksploatacijskomprostoru treba odabrati postojeću nerazvrstanu cestu,ukoliko je to moguće i ukoliko takva cesta postoji, te jeodgovarajuće urediti kao pristupnu. Ukoliko postojećihcesta nema potrebno je formirati novu prometnicu zapristup istražnom ili eksploatacijskom prostoru.(2) Izgradnja rudarskih objekata i postrojenja mogućaje sukladno Zakonu o rudarstvu, te uvažavajućiuvjete iz stavaka 3. do 6. ovog članka.(3) Unutar odobrenog eksploatacijskog polja moguse, uz obavljanje rudarskih radova sukladno propisimao rudarstvu i propisima o zaštiti okoliša, graditi potrebnegrađevine i postrojenja za obavljanje osnovne djelatnosti(mehanizacija, separacija i dr.), za koje će seveličina, kapacitet i mikrolokacija definirati u postupkuishođenja dokumentacije za njihovo lociranje/izgradnju,te urediti komunikacijske površine. Nakon završeneeksploatacije, odnosno pojedine faze eksploatacije,građevine i postrojenja moraju se ukloniti.(4) Unutar odobrenog eksploatacijskog polja mogućje smještaj i drugih pomoćnih/pratećih građevina/sadržaja koji nisu direktno vezani uz iskorištenjeprirodnog resursa (uglavnom za potrebe osoblja), auvažavajući princip racionalnosti. Pomoćne/pratećegrađevine mogu se postavljati isključivo kao montažneza potrebe osoblja (čuvarska kućica, sanitarije, blagovanje,kancelarije i sl.), koje se nakon eksploatacijemoraju ukloniti.(5) Maksimalna površina i visina osnovnih građevinadiktirana je funkcijom, odnosno tehnološkim procesom.(6) Maksimalna brutto razvijena površina pomoćnih/pratećih građevina ne smije prijeći 100 m 2 , a njihovamaksimalna visina je prizemlje, bez podruma i potkrovljatj. 5,0 m visine do najviše točke građevine.(7) Tijekom eksploatacije potrebno je redovitoodržavati pristupne puteve do eksploatacijskog poljai komunikacije unutar eksploatacijskog polja, te sepridržavati drugih posebnih uvjeta i propisanih mjerazaštite.(8) Tijekom izvođenja eksploatacije i nakon završetkarudarskih radova (njezine pojedine faze ilieventualno trajnog obustavljanja radova), potrebnoje izvršiti sanacijske radove devastiranog područjau skladu s odobrenim projektima (biološka i tehničkasanacija, rekultivacija), te privesti zemljište konačnojnamjeni definiranoj projektima, odnosno ovim Planom.
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«695(9) Konačna namjena prostora na lokacijama postojećiheksploatacijskih polja - kamenoloma Marčan iPećina treba biti istovjetna namjeni prije eksploatacije.2.4.4. Građevine u funkciji obavljanjapoljoprivredne djelatnostiFarme za biljnu proizvodnju(ratarske i sl. farme organizirane kaostambeno-gospodarski sklopovi)Članak 101.(1) Farmom za biljnu proizvodnju se smatra funkcionalnopovezana grupa zgrada s pripadajućim poljoprivrednimzemljištem, organizirana u cilju obavljanjapoljoprivredne djelatnosti bazirane na biljnoj proizvodnji,a koja se izgrađuje/uređuje izvan građevinskogpodručja naselja.(2) Farme se mogu graditi na poljoprivrednomposjedu (koji se može sastojati i od više parcela)preporučene najmanje ukupne površine od:- 10 ha površine za ratarsku proizvodnju,- 3,5 ha površine za uzgoj voća,- 2,5 ha površine za uzgoj vinove loze,- 2 ha površine za uzgoj povrća,- 1 ha površine za uzgoj cvijeća, te ljekovitogbilja.(3) Posjed na kojem se izgrađuje farma mora imatiosiguran pristup s javne prometne površine, mora bitipriključen na sustav komunalne infrastrukture ukolikotakav postoji, te mora imati riješen način zbrinjavanjaotpada.(4) U slučaju da na prostoru na kojem se gradi farmanema sustava komunalne infrastrukture, vodoopskrba,odvodnja i snabdijevanje energijom, može se riješitiindividualno, uz poštivanje sanitarnih i građevinskotehničkihpropisa.(5) Postojeća farma za bilju proizvodnju (uzgojcvijeća) prikazana je simbolom u karti 1. Korištenje inamjena površina, te plohom u karti 4. Građevinskopodručje naselja Donje Vratno, Vinica, Marčan i GornjeLadanje.Članak 102.(1) U slučaju da nije ispunjen uvjet o primjerenojveličini posjeda za izgradnju izvan građevinskogpodručja naselja u funkciji obavljanja poljoprivrednedjelatnosti, moguće je izgradnju farme dozvoliti natemelju programa o namjeravanim ulaganjima. Potrebnoje da taj program prethodno verificira jedinicalokalne samouprave uz konzultaciju sa županijskimtijelom nadležnim za poljoprivredu.(2) Moguće je formiranje posjeda (temeljem kojegse može oformiti biljna farma i dozvoliti odgovarajućaizgradnja na njoj) na način da se isti sastoji od višepojedinih parcela od kojih je jedna osnovna, a ostalese mogu nalaziti u radijusu do 3 km od osnovne parcele.Ova mogućnost vrijedi samo za posjede većeod 1,5 ha, dok posjedi manji od 1,5 ha moraju biti ufunkcionalnoj cjelini.Članak 103.(1) Zgrade koje se mogu graditi u sklopu farme izprethodnog članka su:- gospodarske građevine za potrebe biljne proizvodnje(i stočarske ukoliko je kombinacijasadržaja),- stambena građevina za potrebe stanovanjavlasnika, domara (čuvara) ili drugih zaposlenihosoba,- poslovno-turističke građevine za potrebe seoskogturizma,- proizvodne (industrijske) građevine za potrebeprerade i pakiranja (kao i građevine i postrojenjaza iskorištenje proizvoda, biomase i sl. ucilju dobivanja električne i toplinske energije)poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ilipretežno proizvedeni na farmi,- druge prateće građevine prema potrebi.(2) Površina i raspored građevina iz stavka 1. ovogčlanka utvrđuju se u postupku ishođenja propisanogdokumenta za lociranje/gradnju, u skladu s potrebamatehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti.(3) Građevine na farmi moraju biti grupirane ujednom dijelu parcele (posjeda) unutar maksimalno¼ (25%) površine farme.Članak 104.(1) Minimalna udaljenost građevina iz prethodnogčlanka (ako su u funkciji intenzivne ratarske djelatnosti),a s obzirom na lokalne karakteristike (reljef, veličineposjeda i dr.), od građevinskog područja naselja, kaoi od državne ceste je 50 m, od županijske 30 m i odlokalne ceste 10 m.(2) Iznimno, građevine iz 1. stavka moguće je lociratii na manju udaljenost od javnih cesta, tj. na udaljenostzaštitnog koridora ceste (sukladno trenutno važećimpropisima, zaštitni koridor mjeri se od vanjskog rubazemljišnog pojasa, pa u pravilu za brzu cestu iznosi35 m (za državnu cestu 25 m), za županijsku cestu15 m i lokalnu cestu 10 m). Ukoliko se neki od sadržajaplaniraju smjestiti unutar zaštitnog pojasa javneceste, prethodno se moraju zatražiti uvjeti nadležneuprave za ceste.(3) Maksimalna visina stambenih građevina i građevinaza potrebe seoskog turizma na farmi je prizemlje+ kat (P + 1) s mogućnošću uređenja potkrovljai podruma/suterena, tj. 9,0 m do visine vijenca.(4) Maksimalna visina gospodarskih građevina nafarmi je prizemlje + potkrovlje, tj. 7,0 m do visine vijenca.(5) Izuzetno, dozvoljava se i veća visina za proizvodnegrađevine ukoliko je uvjetovana tehnološkimprocesom, te za specifične oblike izgradnje gospodarskihgrađevina (silosi, mješaonica stočne hrane isl.), ali maksimalno do visine koja može biti najvišeza 20% veća od visine sljemena najviše građevine.(6) Maksimalna tlocrtna površina stambene građevineje 200 m 2 , a za proizvodne, poslovne i gospodarske
696»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.građevine 600 m 2 , uz moguća odstupanja, ukoliko totehnološki proces zahtijeva, te uz poštivanje uvjetaiz članka 103. stavka 3. i posebnih uvjeta nadležnihtijela i pravnih osoba.(7) Tlocrtna površina definirana je u članku 19.,stavak 6. ovih Odredbi.(8) Za izgradnju pojedinih vrsta građevina koje seizgrađuju na farmi primjenjuju se odredbe za minimalneudaljenosti od susjednih parcela/posjeda i drugihgrađevina kao i za izgradnju u sklopu građevinskihpodručja naselja.(9) Oblikovanje građevina i korišteni materijali morajubiti u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijomza pojedinu vrstu građevine, te se moraju maksimalnouklapati u prostor.(10) Izgradnja na farmi mora zadovoljavati kriterijedefinirane posebnim propisima u smislu zaštite odbuke, te zaštite zraka, vode i tla.Članak 105.(1) Dokumentacijom koja se prilaže zahtjevu zaizdavanje propisanog dokumenta za lociranje, odnosnograđenje građevine iz članka 101., odnosno 103. trebabiti naročito određeno:- veličina posjeda i površina poljoprivrednogzemljišta predviđena za korištenje,- vrste poljoprivredne proizvodnje koje će se nanjemu organizirati,- tehnološko rješenje i kapaciteti, broj i veličinapotrebnih gospodarskih i industrijskih građevinaovisno o vrsti namjeravane poljoprivredneproizvodnje,- područje namjeravane izgradnje građevina nafarmi s predviđenim razmještajem građevina iostalih sadržaja,- pristup na javnu prometnu površinu,- mogućnosti opremanja posjeda komunalnominfrastrukturom (opskrba vodom, način sabiranja,odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda,odlaganje otpada i sl.),- ozelenjavanje posjeda i sadnja zaštitnog drveća,- potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštituokoliša,- eventualno druge priloge sukladno važećimpropisima.(2) Poljoprivredno zemljište koje je služilo kaoosnova za izdavanje propisanog dokumenta, odnosnograđevinske dozvole za izgradnju farme ne može separcelirati na manje dijelove.Građevine za uzgoj životinja(tovilišta, te stočne i dr. farme organizirane kaostambeno-gospodarski i gospodarski sklopovi)Članak 106.(1) Izvan građevinskog područja može se dozvolitigradnja gospodarskih građevina za uzgoj životinja(stoke, peradi, krznaša i dr.) i to kao tovilišta ili farmeorganizirane kao stambeno-gospodarski sklopovi,odnosno kao gospodarski sklopovi.(2) Uvjet za izgradnju građevina iz stavka 1. ovogčlanka je minimalan broj od 20 uvjetnih grla. Maksimalanbroj uvjetnih grla za izgradnju građevina iz stavka 1.ovog članka je 150. Građevine/sklopovi većih kapacitetadefiniraju se kao izdvojena građevinska područjaizvan naselja namijenjena za gospodarske sklopove -farme, koja se utvrđuju konkretno u prostornom Planu(lokacijom i plohom), a kapacitet takvih većih novihgrađevina/farmi ograničava se na 300 uvjetnih grla.(3) Uvjetno grlo je grlo težine 500 kg i obilježavase koeficijentom 1. Sve vrste stoke i peradi svode sena uvjetna grla primjenom odgovarajućih koeficijenatakoji su definirani posebnim propisom (Pravilnik o dobrojpoljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva - »Narodnenovine«, broj 56/08).(4) U slučaju promjene propisa iz stavka 3. ovogčlanka primjenjivat će se odgovarajući novo propisanikoeficijenti.(5) U slučaju da nije ispunjen uvjet o minimalnombroju grla, izgradnju građevina iz stavka 1. ovog člankaizvan građevinskog područja naselja, moguće je dozvolitina temelju programa o namjeravanim ulaganjima.Potrebno je da takav program prethodno verificira iocijeni jedinica lokalne samouprave u suradnji s nadležnimžupanijskim tijelom za poljoprivredu.(6) Za izgradnju građevina iz stavka 1. ovog člankaprimjenjuju se odredbe o formiranju pristupa i priključenjana komunalnu infrastrukturu, odnosno o načinusnabdijevanja potrebnom infrastrukturom i zbrinjavanjuotpada definirane člankom 101., stavak 3. i 4.(7) Građevine na farmi moraju također zadovoljavatipropisane tehničko-tehnološke uvjete (osobito upogledu veličine spremišta za gnoj definirane člankom110.), uvjete koji osiguravaju zaštitu životinja i drugeuvjete sukladno propisima navedenim člankom 14.stavkom 8. i 9, te kriterije definirane posebnim propisimau smislu zaštite od buke, te zaštite zraka, vodei tla, a osobito u pogledu odvodnje otpadnih voda, teodvoza krutog otpada i gnoja kod peradarskih farmi.Članak 107.(1) Prilikom lociranja novih građevina za uzgojživotinja potrebno je voditi računa o zaštiti najkvalitetnijegpoljoprivrednog zemljišta tj. samu izgradnju neplanirati na zemljištu najviših bonitetnih klasa.(2) Izuzetno, izgradnja takvih građevina nije dozvoljenana području izvorišnog dijela Plitvice koje jeplanirano za zaštitu u kategoriji značajnog krajobrazai na drugim područjima utvrđene Nacionalne ekološkemreže Republike Hrvatske, te područjima šumskih predjelaZelendvor i Ladenjska gmajna koji su definiranikao osobito vrijedan predio - prirodni krajobraz, kaoi na područjima ograničene potencijalnosti mineralnihsirovina (označeni u grafičkom prikazu - karta 3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora). Nadalje,izgradnja građevina za uzgoj životinja nije dozvoljenana udaljenosti od 500 m od zona značajnih kompleksa- Arboretum »Opeka« i Bajnski dvori (označeni u grafičkomprikazu - karta 1. Korištenje i namjena površina),kao i u brežnom, vinogradarskom dijelu Općine. Na
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«697tim područjima moguća je izgradnja manjih građevinaza uzgoj životinja ukoliko su u sklopu seoskog turizmai na principima ekološke proizvodnje.(3) Radi preventivnih, zdravstvenih i sanitarnihrazloga izgradnja građevina za uzgoj i tov životinja(tovilišta, farmi organiziranih kao sklopova - gospodarsko-stambenihili gospodarskih) nije dozvoljena naudaljenosti od 300 (tristo) metara od parcela postojećihperadarskih farmi Koke br. 11. i 12. i planirane noveperadarske farme, a sukladno članku 86. ovih Odredbiza provođenje.Članak 108.(1) U sklopu farme za uzgoj životinja iz članka 106.kao stambeno-gospodarskog sklopa mogu se graditi:- gospodarske građevine za uzgoj životinja,- stambena građevina za potrebe stanovanjavlasnika, domara (čuvara) ili drugih zaposlenihosoba,- poslovno-turističke građevine za potrebe seoskogturizma,- proizvodne (industrijske) građevine za potrebeprerade i pakiranja proizvoda, te za iskorištavanjenus-proizvoda u cilju dobivanja električne itoplinske energije, koji su (proizvodi i nus-proizvoditj. biomasa - drvni i poljoprivredni ostaci,životinjski izmet i sl.), u cijelosti ili pretežnoproizvedeni na farmi,- druge prateće građevine prema potrebi.(2) Površina i raspored građevina iz stavka 1. ovogčlanka utvrđuju se u skladu s potrebama pojedinevrste tehnologije.(3) Građevine na farmi koja je organizirana kaostambeno-gospodarski sklop (u kombinaciji sa sadržajimaratarske proizvodnje) moraju biti grupirane ujednom dijelu parcele (posjeda) unutar maksimalno30% površine farme.(4) Farma kao gospodarski sklop sadrži veći brojpojedinačnih građevina za uzgoj ili tov životinja, spotrebnim pratećim građevinama.(5) Maksimalna izgrađenost parcele na farmi kojaje organizirana kao tovilište ili farma kao gospodarskisklop je 40%, s time da je minimalni udio zelenihpovršina na parceli 15%.Članak 109.(1) Uvjeti iz članka 104. za maksimalne visine,minimalne tlocrtne površine, međusobne udaljenosti,oblikovanje i drugo, koji su definirani za građevinena farmama biljne proizvodnje primjenjuju se i nagrađevine na farmama za uzgoj životinja kada se oneuređuju kao stambeno-gospodarski sklopovi.(2) Veličina, građevinski materijali i oblikovanjegospodarskih građevina za uzgoj i tov životinja (tovilišta)ovisni su o vrsti i tehnologiji proizvodnje, tekonkretnoj lokaciji na kojoj se grade, a osnovni preporučenielementi za izgradnju/rekonstrukciju definirajuse nastavno u ovom članku.(3) Preporuča se da gospodarske građevine zauzgoj životinja (tovilišta) imaju izduženi tlocrt, s preporučenimomjerom stranica 1 : 2, te dvostrešnimkrovom maksimalnog nagiba do 45°, a sljeme krovamora pratiti smjer dužeg dijela građevine.(4) Građevine za uzgoj životinja (tovilišta) mogu segraditi do maksimalne visine vijenca 6 m, a sljemena10 m od uređenog terena.(5) Ove građevine se moraju oblikovanjem, odabirommaterijala i boja što je moguće više prilagoditiokolnom krajoliku. Silosi za hranu koji su sastavnidio farmi, ne smiju značajno nadvisivati građevineza uzgoj životinja (najviše 25% visine građevina dosljemena), a preporuča se izvedba više manjih silosa(umjesto jednog velikog), završno obloženih patiniranimlimom, a ne sjajnim materijalom. Izvedba krovnogpokrova treba biti u spektru žuto-zelene boje kako bikontrast između okolnih površina i građene strukturebio što manji.(6) Preporuča se sadnja autohtonog listopadnogdrveća, odnosno visoke vegetacije.(7) Preferira se gradnja ovih građevina od prirodnihmaterijala (npr. drvenih s vanjskom/prirodnomklimom), uvažavajući optimalne tehničko-tehničkeuvjete za dohodovnu proizvodnju, uz maksimalnomoguće uklapanje u krajobraz.(8) Izuzetno su mogući i drugačiji uvjeti oblikovanja,visina i materijal, ukoliko vrsta i tehnologijaproizvodnje to zahtijevaju, s time da se izgradnjomgrađevina za uzgoj i tov životinja na naruši postojećavrijednost krajolika.(9) Graditi se mogu tovilišta ili stočne farme s izgrađenim/zatvorenimdijelom i s dijelom vanjskog prostorauređenog za boravak/uzgoj životinja na otvorenom,organizirane kao gospodarski ili kao stambeno-gospodarskisklopovi.Članak 110.(1) Spremišta/skladišta za tekući i kruti gnoj,gnojnicu i gnojovku, za potrebe farmi tj. građevina zauzgoj životinja, preporuča se graditi sukladno poznatimuvjetima koje sadrži Nitratna direktiva Europskeunije (Direktiva Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda odzagađenja nitratima iz poljoprivrednih izvora) i Pravilnikuo dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenjugnojiva (»Narodne novine«, broj 56/08). Uvjeti kojise preporučuju i pojmovi su slijedeći:(2) Stajski gnoj skladišti se na uređenim gnojištima:platoima za kruti stajski gnoj, gnojišnim jamama, lagunama,jamama za gnojnicu ili u drugim spremnicima(u daljem tekstu: spremnici).(3) Spremnici moraju biti vodonepropusni, takoda ne dođe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskoggnoja u okoliš, kao i onečišćenja podzemnih ipovršinskih voda. Tekući dio stajskog gnoja mora bitiprikupljen u vodonepropusne gnojne jame iz kojih nesmije biti istjecanja u podzemne ili površinske vode.(4) Spremnici moraju svojom veličinom zadovoljitiprikupljanje gnoja za šestomjesečno razdoblje, s timeda je za jedno uvjetno grlo potrebno, za razdoblje odšest mjeseci skladištenja, osigurati:- za kruti stajski gnoj najmanje 4 m 2 površinespremnika uz visinu nakupine gnoja od 2 modnosno 8 m 3 prostora spremnika za kruti stajski
698»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.gnoj, ako je visina hrpe manja od 2 metra, a zagnojnicu spremnik od 2 m 3 ,- za skladištenje gnojovke 10 m 3 za lagune.(5) Bez obzira na odredbe prethodnog stavka ovogačlanka, jame za gnojnicu nije potrebno izgraditi ukolikose kroz sustav i tehnologiju uzgoja domaćih životinjane stvara gnojnica.(6) Stajski gnoj je kruti stajski gnoj, gnojovka ignojnica.(7) Kruti stajski gnoj je smjesa stelje, krutih i tekućihživotinjskih izlučevina različitog stupnja biološkerazgrađenosti, stabilnosti i zrelosti.(8) Gnojovka je polu tekuće stajsko gnojivo, smjesakrutih i tekućih životinjskih izlučevina, tj. stajski gnojuglavnom bez stelje.(9) Gnojnica je tekući stajski gnoj, najčešće smjesatekućih životinjskih izlučevina i otpadnih voda (običnonastaje kao tekući ostatak izlučevina koje stelja neuspije upiti).(10) Nakon ulaska Hrvatske u EU dokument/propisiz stavka 1. ovog članka primjenjivat će se obvezno ina području Općine, a u slučaju njihove promjene ilidonošenja drugih dokumenata/propisa primjenjivati ćese odgovarajući novo propisani normativi.Članak 111.(1) Gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilištai farme kao sklop) mogu se graditi na slijedećimudaljenostima od građevinskog područja naselja iprometnica:Kapacitet građevine(broj uvjetnih grla)od građevinskogpodručja *Minimalne udaljenosti (m)od državne cesteod županijskecesteod lokalneceste20 - 50 30 50 30 1051 - 80 50 75 40 1581 - 100 90 75 50 20101 - 150 140 100 50 30* udaljenost od građevinskog područja odnosi se i na udaljenosti od građevinskog područja susjednih jedinicalokalne samouprave(2) Iznimno, građevine iz 1. stavka moguće je lociratii na manju udaljenost od javnih cesta, tj. na udaljenostzaštitnog koridora ceste (sukladno trenutno važećimpropisima, zaštitni koridor mjeri se od vanjskog rubazemljišnog pojasa, pa u pravilu za brzu cestu iznosi35 m (za državnu cestu 25 m), za županijsku cestu15 m i lokalnu cestu 10 m). Ukoliko se neki od sadržajaplaniraju smjestiti unutar zaštitnog pojasa javneceste, prethodno se moraju zatražiti uvjeti nadležneuprave za ceste.(3) Ukoliko se dokumentom prostornog uređenjasusjednih jedinica lokalne samouprave definiraju drugačijikriteriji za udaljenosti gospodarskih građevina zauzgoj i tov životinja od građevinskog područja (odnosise na izgradnju novih građevina), u kontaktnom područjusa susjednim jedinicama lokalne samoupravese primjenjuju stroži kriteriji/uvjeti.(4) U slučaju postojećih izgrađenih građevina zauzgoj i tov životinja u kontaktnom području susjednihjedinica lokalne samouprave, primjenjuju se kriteriji/uvjeti definirani ovim Planom.(5) Uvjeti definirani u stavku 1. ovog članka neodnose se na postojeću izgradnju u okviru gospodarskihsklopova farmi peradi KOKE u naselju Vinica, većse za iste primjenjuju uvjeti definirani člankom 86.,s obzirom da su ti sadržaji definirani kao izdvojenograđevinsko područje izvan naselja.(6) U slučaju da se planirana građevina za uzgoji tov životinja gradi u blizini građevinskog područja,ista mora biti od postojećih i planiranih građevinacentralnih funkcija i zona centra udaljena najmanje100 m, od zone dvorca 150 m, te od zona važnijihsportsko-rekreacijskih sadržaja najmanje 50 m.(7) Udaljenosti navedene u tablici iz stavka 1. ovogčlanka se mjere od granice građevinskog područja dosame građevine za uzgoj ili tov životinja, odnosno doograde prostora uređenog za uzgoj/boravak životinjana otvorenom.(8) Iznimno, minimalna udaljenost gospodarskih građevinaza uzgoj i tov životinja od građevinskog područjamože se primjenjivati u odnosu na pojas stambene istambeno-poslovne izgradnje unutar građevinskogpodručja, definirane člankom 28. ovih Odredbi, uzsuglasnost svih vlasnika predmetnih parcela koje su uzoni utjecaja tj. na približnim udaljenostima navedenimu stavcima 1. i 2. ovog članka.(9) Minimalne udaljenosti građevina za uzgojživotinja od izdvojenog građevinskog područja izvannaselja definiranog kao »gospodarska zona« moguse smanjiti za 25% u odnosu na vrijednosti definiraneu tablici iz stavka 1. ovog članka, pod uvjetom da jeosigurana propisna udaljenost od ostalog dijela građevinskogpodručja.(10) Izuzetno, udaljenost tovilišta od stambenegrađevine na usamljenoj izgrađenoj građevinskojparceli koja ima legalitet, može biti i manja od definiranestavcima 1. i 2. ovog članka, ukoliko je s timesuglasan vlasnik građevine na navedenoj parceli, poduvjetom da je tovilište propisno udaljeno od drugihgrađevinskih područja.Članak 112.(1) U slučaju izgradnje više građevina za uzgojili tov životinja (istih ili različitih vrsta životinja bezobzira na vlasništvo) jedne pored druge, odnosno u
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«699neposrednoj blizini (na udaljenosti manjoj od minimalneudaljenosti od građevinskog područja), njihovikapaciteti se zbrajaju, a udaljenosti od građevinskogpodručja i cesta za svaku novu građevinu se povećavaju(ovisno o ukupnom kapacitetu), u skladu s veličinamadefiniranim u članku 111., stavci 1. i 2.(2) Izgradnja građevina za uzgoj peradi u tovu nanačin iz stavka 1. ovog članka ograničava se na najviše150 uvjetnih grla, odnosno 6 građevina u jednomkompleksu.(3) Ukoliko se ukaže potreba za izgradnjom sklopovagrađevina za uzgoj životinja kapaciteta većih oddefiniranih u tablici iz stavka 1. ovog članka, iste jemoguće definirati kao izdvojeno građevinsko područjeizvan naselja kroz izmjenu i dopunu Plana, i to ukolikoje takva izgradnja prihvatljiva za okolni prostor ipostojeće i planirane namjene.Članak 113.(1) Postojeće farme tj. građevine za uzgoj i tov životinjakoje imaju legalitet, a koje se eventualno nalazena udaljenostima manjim od propisanih člankom 111.,mogu se zadržati i proširivati, ali se nova izgradnja,kao dio postojećeg kompleksa, mora locirati na načinda se udaljenosti od građevinskog područja, odnosnocesta povećavaju (ili ostaju iste ukoliko nema drugihmogućnosti) u odnosu na postojeće udaljenosti.(2) Ukoliko nije moguće proširenje postojeće farmena način da bi se zadovoljili uvjeti iz prethodnogstavka (s obzirom na oblik i položaj postojeće parcelefarme tj. građevine za uzgoj životinja) izuzetno jemoguća izgradnja i na manjoj udaljenosti ukoliko se stime suglase vlasnici okolnih parcela u građevinskompodručju koje se nalaze na udaljenostima propisanimovim Planom za pojedini kapacitet farme.(3) Postojeće građevine za uzgoj i tov životinja kojese nalaze na udaljenostima manjim od propisanih učlanku 111., stavku 1. mogu se proširivati maksimalnoza 25% postojećih kapaciteta, ukoliko zadovoljavajuostale uvjete iz ovih Odredbi za provođenje, osobitočlanka 112.Članak 114.(1) Međusobna udaljenost farmi, odnosno građevinaza uzgoj životinja, ako se grade kao zasebne građevinete nisu sastavni dio već izgrađenog gospodarskogsklopa farme ili stambeno-gospodarskog sklopa,mora biti u skladu s posebnim propisima i pravilimaveterinarske struke (ovisno o broju i vrsti životinja, tenjihove moguće bolesti i slično), što će se definiratiposebnim uvjetima nadležnih službi u postupku ishođenjapropisanih dokumenata za izgradnju.Članak 115.(1) Dokumentacijom koja se prilaže zahtjevu zaizdavanje propisanog dokumenta za lociranje, odnosnograđenje građevina iz članka 106. i 108. bit ćenaročito određeno:- veličina parcele,- položaj parcele u odnosu na naselje,- položaj parcele u odnosu na dominantne smjerovevjetra, vodotoke, kanale i sl.,- tehnološko rješenje i kapaciteti,- način smještavanja pojedinih sadržaja na parceli(naročito: prostorije za boravak ljudi),- rješenje i lokacija pojedinih sadržaja s potencijalnimštetnim utjecajem na okoliš (krmnacentrala, silosi, gnojnica i sl.),- prometno rješenje, mogućnost opremanja parcelekomunalnom infrastrukturom (naročito: opskrbavodom, način sabiranja, odvodnje i pročišćavanjaotpadnih voda, odlaganje i likvidacija otpada isl.),- način ograđivanja parcele, ozelenjavanje parcelei sadnja zaštitnog drveća,- potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštituokoliša,- eventualno druge priloge sukladno važećimpropisima.(2) Prilikom izdavanja propisanog dokumenta zalociranje, odnosno građenje građevine za uzgoj i tovživotinja potrebno je utvrditi sve posebne uvjete uskladu sa zakonskom regulativom.(3) Poljoprivredno zemljište koje je služilo kaoosnova za izdavanje propisanog dokumenta, odnosnograđevinske dozvole za izgradnju gospodarskegrađevine za uzgoj životinja ne može se parceliratina manje dijelove.Članak 116.(1) Postojeće i planirane lokacije izgradnje u funkcijipoljoprivrede - za uzgoj životinja izvan građevinskogpodručja naselja (za koje je iskazan interes u postupkuizrade i donošenja Plana) prikazane su simbolom -točkasto, kao poljoprivredna gospodarstva, na karti 1.Korištenje i namjena površina, a postojeće lokacije iplošno u karti 4. Građevinsko područje naselja DonjeVratno, Vinica, Marčan i Gornje Ladanje.(2) Ukoliko se, pri izvođenju bilo kakvih zemljanihradova vezanih uz izgradnju građevina u funkcijiobavljanja poljoprivredne djelatnosti, naiđe ili sepretpostavlja da se naišlo na predmete i nalaze arheološkogi povijesnog značaja, potrebno je radoveodmah obustaviti i o tome obavijestiti nadležnu službuza zaštitu kulturne baštine.RibnjaciČlanak 117.(1) Ribnjaci i prateće građevine za uzgoj ribemogu se graditi prema uvjetima iz PP<strong>Ž</strong>-a, a najvećadozvoljena dubina ribnjaka je 2,5 m. U slučaju da jenivo podzemne vode na većoj dubini od 1,5 m, nijedozvoljeno formirati ribnjak.(2) Minimalno 60% materijala koji nastaje prilikomiskopa ribnjaka se mora deponirati uz lokaciju ribnjaka,odnosno iskoristiti za uređenje obale i okolnog prostorau skladu s projektom na osnovu kojeg je dobivenagrađevinska dozvola za navedeni zahvat.
700»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.(3) Formiranje, odnosno izgradnja ribnjaka na napuštenimkoritima i rukavcima rijeka i potoka vršit ćese temeljem posebnih vodopravnih uvjeta i koncesijenadležnog tijela koje upravlja vodama, a uzimajući uobzir karakteristike svake pojedine konkretne lokacije, teuz uvjet da se pri formiranju, odnosno izgradnji ribnjakadozvoljava iskop postojećeg tla samo u najnužnijemobimu potrebnom za oblikovanje i uređenje ribnjaka.(4) Projekt na osnovu kojeg je dobivena građevinskadozvola mora osobito dati rješenja stabilizacije okolnogprostora, rješenje uređenja okoliša mikrolokacije, tenačin sanacije iskopa po prestanku korištenja ribnjaka.Plastenici i stakleniciČlanak 118.(1) Na poljoprivrednim površinama koje služe isključivoza uzgoj povrća, voća i cvijeća, te ljekovitogbilja mogu se graditi staklenici i plastenici.(2) Staklenicima se smatraju montažne građevinena drvenom, betonskom ili metalnom roštilju, dok suplastenici montažne građevine od plastične folije nadrvenom ili metalnom roštilju.(3) Udaljenost plastenika ili staklenika od rubaparcele ne može biti manja od 3,0 m.(4) Staklenici i plastenici koji nisu u sklopu biljnefarme izvan građevinskog područja, već su vezani uzgospodarstva unutar građevinskog područja, mogu sepostavljati na parcelama uz postojeće građevinskopodručje namijenjeno za mješovitu, pretežitu stambenunamjenu, na udaljenosti minimalno od 5 m odgranice građevinskog područja, te na udaljenostimaod minimalno 50 m od granice građevinskog područjanaselja i izdvojenog građevinskog područja izvannaselja ostalih planiranih zona namjene.PčelinjaciČlanak 119.(1) Pčelinjaci se mogu graditi na za tu namjenupogodnim područjima (livade, blizina šuma i šumarakai sl.).(2) Pod pojmom pčelinjaka koji se može graditi izvangrađevinskog područja podrazumijeva se izgradnjakonstrukcije za držanje košnica pčela i košnice pčela.(3) Košnice pčela, a ukoliko je moguće i konstrukcijeza držanje košnica, trebaju se graditi od prirodnihmaterijala i to kao montažno, demontažni elementi.(4) Za izgradnju pčelinjaka izvan građevinskogpodručja primjenjuju se isti uvjeti za udaljenosti odsusjednih međa kao za pčelinjake unutar građevinskogpodručja, određeni člankom 33., stavkom 4.2.4.5. Infrastrukturni sustavi i građevineČlanak 120.(1) Izvan građevinskog područja naselja mogućaje izgradnja infrastrukturnih sustava i građevina sukladnoovom Planu.(2) Detaljni uvjeti utvrđivanja koridora i površinainfrastrukturnih sustava i građevina definirani su upoglavlju 5. ovih Odredbi - Uvjeti utvrđivanja koridora/trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnihsustava.Članak 121.(1) Uz prometne koridore mogu se izvan (i unutar)građevinskog područja graditi benzinske stanice sukladnoposebnim propisima.2.4.6. Sadržaji/izgradnja u funkciji turizmaČlanak 122.(1) Sadržaji u funkciji turizma izvan građevinskogpodručja planirani su na području za razvoj i uređenjeprostora/površina izvan naselja i to u okviru gospodarskihšuma u istočnom dijelu naselja Vinica (lovniturizam) i u okviru Značajnog kompleksa »ArboretumOpeka« (izletnički turizam).(2) Lokacije turističke namjene iz stavka 1. ovogčlanka orijentacijski su prikazane u kartografskomprikazu K1. Korištenje i namjena površina, odgovarajućimsimbolom.(3) Za eventualne zahvate za potrebe izletničkogturizma na području značajnog kompleksa »ArboretumaOpeka« potrebno je ishoditi uvjete službi nadležnihza zaštitu kulturne i prirodne baštine, a za eventualnezahvate u smislu lovnog turizma u šumskom području,od nadležnih službi koje gospodare šumama.Članak 123.(1) Iznimno se izvan građevinskog područja dozvoljavaizgradnja građevina za potrebe seoskogturizma, pod uvjetom da se takve građevine grade usklopu građevina u funkciji obavljanja poljoprivrednedjelatnosti, definirane člancima 103. i 108. ovih Odredbi.(2) U tom slučaju se lokacije za izgradnju navedenihgrađevina (osim već postojećih i iskazanih tijekomizrade Plana) u pravilu ne prikazuju u kartografskimprikazima Plana.Članak 124.(1) Sadržaji i eventualne građevine u funkciji turizmamoraju se svojim načinom uređenja, odnosnogabaritima, oblikovanjem i korištenim materijalimamaksimalno uklopiti u prostor u kojem se grade, apreporuča se graditi u duhu autohtonog graditeljstva.(2) Uređenje i izgradnja građevina mora biti u skladus kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznihvrijednosti tj. u najvećoj mogućoj mjeri očuvati izvornuvrijednost prirodnog ili kulturno-povijesnog okruženja.(3) Izgradnja građevina vezanih uz turizam morabiti u skladu s posebnim propisima koji reguliraju pojedinevrste turizma i kategorije turističkih sadržaja.(4) Ukoliko je potrebno infrastrukturno opremanjesadržaja, odnosno građevina iz članka 122., odabirnačina infrastrukturnog opremanja treba temeljiti naprocjeni o mogućnostima i isplativosti od strane nadležnihkomunalnih poduzeća.
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«7012.4.7. Građevine vezane uz šumarstvo i lovČlanak 125.(1) Smještaj djelatnosti, odnosno izgradnja građevinau funkciji gospodarenja šumama (lugarnice,šumarske kuće i sl.) koje se grade u šumi ili na šumskomzemljištu, te građevina u funkciji lova, mora bitiu skladu s posebnim propisima, odnosno uvjetima isuglasnostima koje utvrđuje nadležno tijelo.(2) Ove građevine mogu se graditi izvan građevinskogpodručja s obzirom da su vezane uz resurs - šume - ine prikazuju se posebno u grafičkom dijelu Plana.(3) Oblikovanje građevina i korišteni materijalimoraju biti takvi da se postigne maksimalno uklapanjegrađevina u prostor u kojem se grade, uz uvažavanjezaštite prostora i krajobraznih vrijednosti.Članak 126.(1) U naselju Vinica nalazi se lovački dom, unutarzone/područja zelenila, športa i rekreacije definiranogkao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.Dom je moguće rekonstruirati i eventualno dograditi,uz zadržavanje postojeće ili neke slične namjene, te uzodabir oblikovanja i materijala koji će se maksimalnomoguće uklopiti u okolni prostor.(2) Šume Zelendvora mogu se koristiti za lovniturizam, a uređenje i izgradnja eventualnih građevinai sadržaja se ne planira na području Općine, ali jemoguće temeljem i sukladno propisima o šumarstvui lovnom gospodarstvu i uvjetima nadležnih tijela.Članak 127.(1) Moguća je izgradnja streljana, u smislu rekreacije,na minimalnoj udaljenosti od 100 m od građevinskogpodručja i prometnica. Metišta streljana moraju bitiokrenuta u suprotnom smjeru od sadržaja iz stavka1. ovog članka.(2) Streljane se moraju graditi sukladno posebnimuvjetima MUP-a.Uzgajališta divljačiČlanak 128.(1) Za izgradnju uzgajališta divljači manjeg kapacitetaprimjenjuju se isti kriteriji izgradnje kao iza građevine za uzgoj životinja unutar građevinskogpodručja namijenjenog za zone mješovite, pretežitostambene izgradnje iz članka 14., odnosno izvangrađevinskog područja iz članka 109., a ovisno osmještaju i kapacitetu.(2) Za izgradnju uzgajališta divljači većeg kapaciteta(na području lovišta većeg od 100 ha) primjenjuju seuvjeti definirani nadležnim zakonom.2.4.8. Manje vjerske i spomeničke građevineČlanak 129.(1) Manje vjerske i spomeničke građevine kao štosu kapelice, raspela i slično mogu se izvoditi premapotrebi uz ceste i putove, na način da ne ometajupreglednost na njima i ne ugrožavaju promet, te sukladnonavedenom u poglavlju 4.A Uvjeti za gradnjujednostavnih građevina.(2) Ove građevine se moraju svojim oblikovanjemi korištenim materijalima uklapati u prostor u kojemse izvode.2.4.9. Postojeća/zatečena izgradnja izvangrađevinskog područjaČlanak 130.(1) Pojedinačne stambene, vikend i gospodarske(eventualno i poslovne) građevine, te manje grupacijegrađevina ili funkcionalne cjeline stambeno-gospodarskihposjeda koje su bitno izdvojene od definiranoggrađevinskog područja evidentirane su u postupkuizrade ovog Plana kao postojeća - zatečena izgradnjaizvan građevinskog područja i prikazane su nakartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjenapovršina i informativno na kartografskim prikazimabr. 4. Građevinska područja naselja.(2) Ukoliko su građevine iz stavka 1. ovog člankaizgrađene na temelju građevinske dozvole, posebnogrješenja, odnosno drugog propisanog dokumenta zagrađenje ili prije 15. veljače 1968. godine, za njih vrijedeuvjeti definirani za takvu izgradnju u mješovitim- pretežito stambenim zonama (bez mogućnosti povećanjapostojeće parcele, te izgradnje potpuno novihgrađevina), odnosno zonama povremenog stanovanjaukoliko su postojeće građevine takve namjene, osimukoliko se izgradnja nalazi na vizualno i krajobraznovrijednim i eksponiranim lokacijama (grebeni brežuljaka,osamljene uzvisine, područja u kontaktu sa šumomili vodotocima, u šumi, te površinama namijenjeniminfrastrukturnim koridorima).(3) U sklopu građevina iz stavka 2. ovog članka nemože se vršiti dogradnja ni prenamjena u poslovnegrađevine za bučne i potencijalno opasne djelatnosti.(4) Postojeća izgradnja iz stavka 2. koja se nalazina vizualno i krajobrazno vrijednim i eksponiranimlokacijama, može se samo adaptirati, sanirati i rekonstruiratiu opsegu neophodnom za poboljšanje uvjetaživota i rada (definirano u poglavlju 9.3. ovih Odredbi),ali bez mogućnosti dogradnje i nadogradnje.(5) Za izgradnju na vizualno i krajobrazno vrijednimi eksponiranim lokacijama nije moguća prenamjena(osim u poslovne sadržaje za tihe i čiste djelatnosti),niti povećanje građevinske parcele, a sukladno tomeni nova izgradnja na istoj.(6) Pojedinačne stambene i gospodarske (eventualnoi poslovne) građevine, te manje grupacije građevina ilifunkcionalne cjeline stambeno-gospodarskih posjedakoje su donošenjem ovog Plana našle izvan građevinskogpodručja naselja, a iste nisu izgrađene temeljenili u skladu s odgovarajućim propisanim dokumentimaiz ovog članka, stavka 2., smatraju se građevinamasuprotnim ovom Planu.(7) Prenamjena i povećanje parcela zatečene izgradnjeje moguće jedino u svrhu izgradnje i prenamjeneu sadržaje koji se prema ovom Planu mogu graditi
702»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.izvan građevinskog područja i u tom smislu je potrebnoishoditi odgovarajuću propisanu dokumentaciju.Članak 131.(1) Eventualni zahvati na građevinama postojeće- zatečene izgradnje koja je građena na tradicijskinačin moraju biti sukladni tom načinu izgradnje, te nijedozvoljeno povećanje postojećih gabarita i osnovnogoblikovanja. To se osobito odnosi na postojeću - zatečenuizgradnju u brežnim dijelovima naselja: Vinica,Marčan, Donje Vratno i Goruševnjak.(2) Za postojeću - zatečenu izgradnju iz stavka2. članka 130., koja nije na vizualno i krajobraznovrijednim i eksponiranim lokacijama, a čija je pripadajućagrađevna čestica manja od minimalnih veličinapropisanih za mješovitu, pretežito stambenu izgradnjumoguće je povećati česticu do propisanih minimalnihveličina, ukoliko je to provedivo.Članak 132.(1) Eventualni zahvati na građevinama iz članka130., stavka 2., te oblikovanje građevina i korištenimaterijali moraju biti takvi da se maksimalno uklapajuu prostor u kojem se grade, te se preporučaju izvoditiu duhu autohtonog graditeljstva.Članak 133.(1) Izuzetno od odredbi članka 130. i 132., postojećiugostiteljski sadržaj južno od državne ceste D2,moguće je rekonstruirati i dograditi sukladno uvjetimadefiniranim za takvu izgradnju u zonama mješovite,pretežito stambene namjene, uz poštivanje postotkaizgrađenosti parcele (računajući na postojeću parceluprikazanu u odgovarajućim kartografskim prikazima).(2) Postojeća/zatečena izgradnja definirana neposrednouz značajni kompleks »Bajnski dvori« (višestambenagrađevina) može se sanirati ili rekonstruiratiu cilju poboljšanja uvjeta života, te se može uređivatiparcela bez nove izgradnje. Za pojedine zahvatena građevini potrebno je ishoditi mišljenje, odnosnoposebne uvjete tijela nadležnih za zaštitu prirode izaštitu kulturne baštine.Članak 134.(1) Građevine iz stavka 1. članka 130. koje nisuizgrađene na temelju građevinske dozvole, posebnogrješenja, odnosno drugog propisanog dokumenta zagrađenje ili prije 15. veljače 1968. godine, ne mogu seuklopiti u planiranu namjenu određenu Planom te sesmatraju građevinama suprotnim ovom Planu premdasu evidentirane u postupku izrade Plana.2.4.10. Ostala izgradnja izvan građevinskogpodručjaČlanak 135.(1) Nove benzinske stanice mogu se graditi izvangrađevinskog područja uz prometnice sukladno posebnimpropisima. Postojeća benzinska stanica definiranaje člankom 91.(2) Manje energetske građevine (građevine spostrojenjem namijenjenim proizvodnji električne i/ilitoplinske iz obnovljivih izvora energije: vode, sunca,vjetra, biomase, bioplina i sl.) i kogeneracije, moguse smještavati izvan građevinskog područja naseljaili unutar građevinskog područja naselja i izdvojenoggrađevinskog područja izvan naselja, a sukladnoposebnim propisima. Njihov smještaj preferira se prioritetnounutar građevinskih područja definiranih zagospodarsku namjenu (gospodarske zone).(3) Sadržaje iz stavka 2. ovog članka ne preporučase graditi na području nacionalne ekološke mreže alije moguće, ukoliko se tom gradnjom ne dovodi douništenja ili neke druge znatne ili trajne štete na ekološkiznačajnom području, što se utvrđuje postupcimaprema propisima iz zaštite prirode i okoliša.(4) Privremene građevine za potrebe sajmova ijavnih manifestacija i kiosci, te reklamni panoi moguse postavljati prema uvjetima iz članka 176.(5) Vojne i druge građevine od interesa za obranuzemlje i zaštitu od prirodnih i drugih nesreća gradese sukladno odredbama posebnih propisa, ukoliko seza istima ukaže potreba.3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIHDJELATNOSTIČlanak 136.(1) Planom se određuju uvjeti za smještaj gospodarskihdjelatnosti (u smislu izgradnje sadržaja) i tounutar građevinskih područja naselja, te izdvojenihgrađevinskih područja izvan naselja, kao i izvan građevinskihpodručja.(2) Unutar građevinskog područja naselja gospodarskedjelatnosti mogu se smještavati unutar zonemješovite, pretežito stambene namjene ili unutar rezerviranihzona i to gospodarske zone (proizvodna iugostiteljsko-trgovačka zona), a turistički i neki poslovnisadržaji mogu se smještavati i unutar zone centra.(3) Gospodarske djelatnosti malog i srednjegpoduzetništva i proizvodne djelatnosti, te poslovnisadržaj - benzinska pumpa, planiraju se u izdvojenomgrađevinskom području izvan naselja rezerviranom zagospodarske zone.(4) U izdvojenom građevinskom području izvan naseljaplaniraju se i gospodarski sklopovi - peradarskefarme i reciklažna dvorišta.(5) Izvan građevinskog područja prostori za gospodarskedjelatnosti osiguravaju se samo u okviruizgradnje:- u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti,- u funkciji iskorištavanja mineralnih sirovina,- u funkciji šumarstva i lova,- u funkciji turizma,a mogućnosti i uvjeti za njihovu izgradnju definiranesu u poglavlju 2.4. Izgrađene strukture izvangrađevinskog područja.(6) Mogućnost postave privremenih građevina zapotrebe sajmova i javnih manifestacija, kioska i reklamnihpanoa definirana je člankom 176. ovih Odredbi.
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«703Članak 137.(1) Uvjeti za izgradnju (način izgradnje i uređenja,oblikovanja i dr.) gospodarskih proizvodnih građevinau građevinskom području naselja unutar zona rezerviranihza gospodarsku namjenu, te u izdvojenomgrađevinskom području izvan naselja rezerviranom zagospodarsku namjenu, definiraju se u ovom poglavlju.(2) Uvjeti za izgradnju gospodarskih sadržaja, tj.građevina u funkciji gospodarskih djelatnosti, koje segrade u građevinskom području unutar mješovitih,pretežito stambenih zona i zone centra, definiranisu (za poslovne građevine i građevine vezana uzpoljoprivredu) odredbama za tu zonu, u poglavlju2.2.1. Zone mješovite, pretežito stambene namjene,a unutar zone centra u poglavlju 4. Uvjeti smještajadruštvenih djelatnosti.Članak 138.(1) Gospodarske zone definirane kao izdvojenograđevinsko područje izvan naselja, u Vinici formirajuse za gospodarske djelatnosti (proizvodne ili malogi srednjeg poduzetništva) koje zahtijevaju razmjernoveće površine, veći obim prometa, dopremanja i otpremanjavećih količina sirovina ili robe, specifičnegrađevine većih gabarita na jednom prostoru.(2) Ove zone Planom su prikazane na kartografskomprikazu br. 4.a - Građevinska područja naseljaDonje Vratno, Vinica, Marčan i Gornje Ladanje, nakatastarskim podlogama u mj. 1:5000.Članak 139.(1) Proizvodna gospodarska zona, koja se nalaziunutar građevinskog područja naselja u Vinici, obuhvaćaparcelu postojeće tekstilne industrije - pogon VIS-a, tese takva namjena i nadalje zadržava, uz mogućnostrekonstrukcije postojeće proizvodne građevine.(2) Moguća su eventualno potrebna proširenja ili novaizgradnja u funkciji proizvodnje ili pratećih sadržaja,ali unutar postojeće parcele (zone), uz zadržavanjeiste ili slične osnovne proizvodne namjene, te unutardozvoljenog postotka izgrađenosti definiranog za ovuzonu (članak 150.).Članak 140.(1) Gospodarska zona namijenjena malom i srednjempoduzetništvu i proizvodnim djelatnostima, kojase planira u središnjem, dijelu naselja Vinica, sjevernood lokalne ceste L 25034 (Petrijanečka ulica), je prioritetnaza realizaciju, dok je gospodarska zona južno uzdržavnu cestu D 2 u Vinici, rezervat za iste sadržaje.Članak 141.(1) Unutar gospodarskih zona u izdvojenim građevinskimpodručjima izvan naselja namijenjenih malomi srednjem poduzetništvu i proizvodnim djelatnostima,u Vinici mogu se graditi poslovne građevine, proizvodnii prerađivački pogoni, hladnjače, a moguća jei izgradnja građevina servisne i zanatske djelatnosti,pilana, radionica, skladišta i servisa te sličnih građevinaza malo i srednje poduzetništvo, sa svim potrebnimpratećim sadržajima.(2) U ovim gospodarskim zonama mogu se lociratii veći trgovački kompleksi (veleprodaja, robne kuće,trgovački megapark i sl.).(3) Unutar gospodarskih zona dozvoljava se izgradnjamanjih sadržaja druge namjene kao pratećihnamjena i to: trgovačkih, ugostiteljskih, rekreacijskihi sl., te stambenih za potrebe vlasnika, portira/čuvara.(4) U planiranim gospodarskim zonama, proizvodnihdjelatnosti te malog i srednjeg poduzetništva u Vinici,moguća je gradnja manjih energetskih građevina tj.građevina s postrojenjima za proizvodnju električnei/ili toplinske energije i kogeneracije koje koriste obnovljiveizvore energije vode, sunca, vjetra, biomasei bioplina i slično.Članak 142.(1) Za obje zone planira se obvezna izrada urbanističkogplana uređenja, sukladno odredbama poglavlja9. MJERE PROVEDBE PLANA, 9.1. Obveza izradeprostornih planova.(2) Granice obuhvata područja za koja je planiranaizrada UPU-a označene su u grafičkom dijelu Plana,karta 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora,Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštiteprostora i 4.a - Građevinska područja naselja DonjeVratno, Vinica, Marčan i Gornje Ladanje, a u pravilusu istovjetne granicama gospodarskih zona.Članak 143.(1) Izgradnja unutar pojedine gospodarske zone, napodručjima kojima prolaze trase značajnije infrastruktureili je vezana uz pojedine infrastrukturne građevine(dalekovodi, magistralni telekomunikacijski vodovi idr.), definirat će se sukladno zahtjevima i uvjetimapojedinih nadležnih tijela, u postupku izrade UPU-a,kao i u postupku pribavljanja potrebne dokumentacijeza izgradnju.Članak 144.(1) Ukoliko se prije realizacije izgradnje u gospodarskimzonama neće izvršiti uređenje građevinskogzemljišta za zonu u cjelini, ili prema planiranim fazama,zone je potrebno realizirati počevši od jednog dijela,odnosno nastavno na prvo zaposjednuto područjeunutar zona.(2) Urbanističkim planom uređenja potrebno je, uzosnovne i propisane elemente, definirati i mogućnostetapne realizacije zone ukoliko se zone neće moćiodjednom realizirati, dinamiku i uvjete aktiviranjapojedinih dijelova prostora zone, te odrediti minimalnistandard infrastrukturnog opremanja i imovinskopravnog sređenja prije izgradnje.(3) U urbanistički plan uređenja potrebno je ugraditii razraditi sve elemente za smještaj i izgradnju gospodarskihsadržaja propisane odredbama ovog Plana.Članak 145.(1) Eventualno postojeće građevine u gospodarskojzoni koje nisu sukladne planiranoj namjeni mogu serekonstruirati sukladno odredbama točke 9.3. Rekon-
704»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.strukcija građevina čija je namjena protivna planiranojnamjeni, a preporuka je da se parcele takvih građevinai građevine prenamijene za gospodarske sadržaje.Članak 146.(1) Gospodarske zone trebaju se racionalno koristitii popunjavati, te realizirati temeljem realnih programai analiza isplativosti u odnosu na troškove pripreme,opremanja i uređenja zemljišta.(2) Preporuča se veće površine neizgrađenih dijelovazona namijenjenih za poslovne sadržaje malog isrednjeg poduzetništva i proizvodnih djelatnosti početirealizirati nakon što budu potpuno popunjeni slobodniprostori takvih zona u djelomično izgrađenim prostorima.Članak 147.(1) Preduvjet za izgradnju u gospodarskoj zoni jemogućnost priključenja na javni vodoopskrbni sustav(regionalni) i izvedba sustava odvodnje s nepropusnomkanalizacijom i pročišćavanjem otpadnih voda prijeupuštanja u recipijent, te mogućnost priključenja napotrebnu energetsku infrastrukturu (osobito električnuenergiju).(2) Odvodnju gospodarskih zona potrebno jeuskladiti s globalnim konceptom odvodnje na razini<strong>Ž</strong>upanije i glavnim projektom odvodnje Općine, definiranimu poglavlju 5. Uvjeti utvrđivanja koridora/trasai površina za prometne i komunalne infrastrukturnesustave ovih Odredbi za provođenje, te ju detaljnijerazraditi urbanističkim planom uređenja za pojedinugospodarsku zonu.(3) U prelaznom razdoblju (do realizacije sustavaodvodnje), svaki gospodarski sadržaj treba zasebnotretirati otpadne vode iz svog procesa (vlastiti MBuređaj s ispuštanjem u recipijent prema posebnimuvjetima nadležnog poduzeća).(4) Odvodnju oborinskih voda s većih javnih parkiralištau gospodarskim zonama potrebno je rješavatisukladno članku 210.Članak 148.(1) U dijelu gospodarske zone gdje graniči s građevinskimparcelama stambene, javne i društvenedjelatnosti mora se osigurati zaštitni pojas minimalneširine 10 m (npr. zeleni pojas, zaštitni infrastrukturnikoridor i sl.).(2) Pojas iz stavka 1. ovog članka nije potrebnoformirati ukoliko je isti već osiguran javnom zelenom,prometnom ili infrastrukturnom površinom.(3) U zapadnom dijelu gospodarske zone za maloi srednje poduzetništvo i proizvodne djelatnosti usredišnjem dijelu naselja Vinica uz Petrijanečku ulicu,koji je u blizini građevinskog područja naselja namijenjenogza mješovitu, pretežito stambenu izgradnju,potrebno je osigurati zaštitni pojas visokog i niskogzelenila minimalne širine 10 m. U istoj zoni, kao i ugospodarskoj zoni južno od državne ceste D 2, u dijelubližem postojećoj farmi peradi, građevinske pravce jepotrebno formirati na udaljenosti od najmanje 10 mod granice parcele, tj. ruba zone, a prostor zasaditivisokim i niskim zelenilom, uz mogućnost uređenjaparkirališta.(4) U južnom i jugoistočnom dijelu gospodarskezone u Vinici uz državnu cestu D2 (bližem Petrijanečkojulici i farmi peradi, te šumskom području Zelendvora)potrebno je smještavati manje bučne i potencijalnomanje opasne sadržaje tj. sadržaje koji nemaju iliimaju minimalni utjecaj na okoliš i druge postojećesadržaje u okruženju.Članak 149.(1) Građevine u gospodarskim zonama morajubiti najmanje 20 m udaljene od građevinskih parcelau zonama mješovite izgradnje, ukoliko se ne radi odjelatnostima s potencijalnim izvorom zagađenja.(2) Građevine s bučnim i potencijalno opasnimdjelatnostima u zoni gospodarskih djelatnosti morajuod parcela, odnosno zona stanovanja i centralnih/društvenih sadržaja naselja biti udaljene najmanje 30 mi odijeljene zelenim pojasom minimalne širine 15metara, koji mora sadržavati visoko i nisko zelenilo.(3) Na osnovu tehnološkog projekta, može se upostupku izdavanja propisanog dokumenta za lociranje/građenje građevine uvjetovati i veća udaljenost ukolikose radi o djelatnostima koje to zahtijevaju.Članak 150.(1) U zonama gospodarskih djelatnosti izgradnjatreba biti koncipirana sukladno slijedećim uvjetima:- građevine moraju biti udaljene od jedne međeza širinu vatrogasnog koridora (6 m),- međusobna udaljenost građevina ne može bitimanja od visine veće građevine (visine vijenca,odnosno sljemena na zabatu strane okrenutedrugoj građevini), ali ne manja od širine vatrogasnogkoridora,- ulični građevinski pravac na parcelama u gospodarskimzonama definirat će se dokumentomprostornog uređenja užeg područja (UPU-omili idejnom razradom/projektom), a pri tome jepotrebno sagledati mogućnost realizacije parkirališnihpotreba. Preporuča se građevinskepravce formirati na udaljenosti od najmanje 10 mod regulacijske linije.- najveći koeficijent izgrađenosti građevinskeparcele iznosi 40%,- najmanje 20% od ukupne površine parcele morabiti ozelenjeno, s tim da se ta površina ne možeisključivo urediti kao parkiralište na perforiranimtlakovcima (potrebna je kombinacija s visokimzelenilom),- najmanja veličina novoformiranih parcela je4.000 m 2 ,- maksimalna visina građevina je u pravilu P+1,uz mogućnost uređenja potkrovlja i izgradnjepodruma/suterena, a prema potrebi katnost semože odrediti ovisno o vrsti proizvodno-tehnološkogprocesa,- visina vijenca može iznositi najviše 9,0 m, aiznimno i više za pojedine građevine u kojimaproizvodno tehnološki proces to zahtijeva,
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«705- visina nadozida može biti najviše 1,0 m iznadstropne konstrukcije,- visina sljemena građevina smije iznositi najviše12 m mjereno od konačno zaravnanog iuređenog terena na njegovom najnižem dijeluuz pročelje građevine, a iznimno i više za pojedinegrađevine u kojima proizvodno-tehnološkiproces to zahtijeva, što je potrebno posebnoobrazložiti i dokumentirati u postupku ishođenjadokumentacije za lociranje građevine,- u slučaju potrebe mogu pojedini dijelovi građevinabiti viši od dozvoljene visine sljemena,s time da je najveća dopuštena bruto površinavišeg dijela građevine 10% od bruto izgrađenepovršine građevine,- eventualno potrebna izgradnja u reciklažnomdvorištu može biti maksimalne visine 6 m dovijenca, odnosno 10 m do sljemena građevine,- krovišta i pokrov građevina potrebno je oblikovatisukladno vrsti i namjeni građevine, odnosnotehnologiji građenja. Preporučaju se kosa krovištamaksimalnog nagiba 35°, te pokrov crijepili šindra. Na krovištu je moguće ugraditi kupole(ili druge elemente) za prirodno osvjetljavanje,te kolektore sunčeve energije.(2) U slučajevima iznimnih visina iz alinejama 10, 11,12. i 13. potrebno je u postupku ishođenja dokumentaza lociranje građevina u gospodarskoj zoni ishoditi imišljenje službe nadležne za zaštitu kulturne baštine,vezano na zaštitu vizura.Članak 151.(1) Uređenje i izgradnja u poslovnoj zoni postojećebenzinske stanice u Donjem Vratnu definirani sučlankom 91.Članak 152.(1) Iznimno, za postojeću proizvodnu - industrijskuizgradnju (bez obzira u kojoj se zoni nalazi) dozvoljavase povećanje izgrađenosti parcele do maksimalno 50%,u slučaju kada proizvodno-tehnički proces zahtijevaproširenje pogona radi zaokruživanja proizvodnogprocesa u funkcionalnu cjelinu.(2) Najveća tlocrtna izgrađenost parcele za izgradnjugrađevina ugostiteljsko-turističke namjeneunutar građevinskog područja naselja, ne može bitiveća od 30%, a koeficijent iskoristivosti ne veći od0,8., te najmanje 40% parcele mora biti uređeno kaoparkovni nasadi i prirodno zelenilo, izuzev unutarugostiteljsko-trgovačke zone za koju je dozvoljenaizgrađenost najviše 20%.(3) Ukoliko postojeće parcele građevina ugostiteljsko-turističkenamjene imaju veće postotke izgrađenostii iskoristivosti od navedenih u stavku 2. ovog članka,građevine se mogu zadržati i rekonstruirati na načinda se ne povećava postojeća izgrađenost parcele ikoeficijent iskoristivosti.Članak 153.(1) Parcele gospodarskih namjena se moraju ograđivati,ukoliko to nije zabranjeno po posebnim zakonima.(2) Ograda može biti metalna, ili iz drugog materijala,te djelomično zidana, a preporuča se da budeoblikovana živicom.(3) Ograde mogu biti visoke najviše 3 m, ukolikosu providne, odnosno 2 m, ukoliko su neprovidne.(4) Minimalna veličina parcela za gospodarskedjelatnosti je 1.500 m 2 , osim u planiranim gospodarskimzonama u Vinici, za koje je minimalna veličinadefinirana člankom 150.(5) Za izgradnju na parcelama namijenjenim gospodarskojdjelatnosti za koje se neće raditi detaljni dokumentprostornog uređenja, detaljni uvjeti organizacijeprostora i gradnje utvrdit će se u postupku izdavanjapropisane dokumentacije za lociranje/gradnju, a premauvjetima iz Odredbi za provođenje ovog Plana.(6) Za parcele namijenjene gospodarskoj djelatnostiizvan definiranih gospodarskih zona potrebno je u okviruidejnog projekta za potrebe ishođenja propisanogdokumenta za lociranje/izgradnju, razraditi uvjete izčlanka 150., te oblikovanje građevina, internu u komunalnuinfrastrukturu, pristupe i parkirališta, zaštituparcele i susjednog okolnog prostora i drugo.Članak 154.(1) Minimalna širina kolnika pristupne ceste ugospodarskim zonama je 5,0 m.(2) U gospodarskim zonama preporuča se, gdje toprostorni uvjeti dozvoljavaju, zasaditi drvored izmeđukolnika i nogostupa.(3) Na građevinskoj parceli, ili uz javnu prometnupovršinu mora se osigurati prostor za parkiranje, apotrebno dimenzioniranje tih prostora je definiranočlankom 187. ovih Odredbi.(4) Pri projektiranju i izgradnji građevina u funkcijigospodarskih djelatnosti, potrebno je primjenjivatipropise o sprječavanju nastajanja arhitektonsko-urbanističkihbarijera, a naročito pri izgradnji sadržajakoje će koristiti veći broj različitih korisnika.Članak 155.(1) Pri planiranju, projektiranju i odabiru tehnologijeza djelatnosti što se obavljaju u gospodarskim zonama,kao i gospodarskih sadržaja izvan tih zona trebaju seosigurati propisane mjere zaštite okoliša.Članak 156.(1) Postojeći poslovni sadržaj (tvornica gornjištaobuće) u Vinici, u neposrednoj blizini kurije Patačićpotrebno je (u mogućem roku) izmjestiti u neku odplaniranih gospodarskih zona, a postojeću građevinusrušiti, te u međuvremenu zgradu pogona nije dozvoljenomodernizirati, adaptirati, proširivati, dograđivatiili bilo kako osuvremenjivati.Članak 157.(1) Uvjeti smještaja i izgradnje građevina u funkcijiobavljanja poljoprivredne djelatnosti definirani su upoglavlju 2.4.4. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednihdjelatnosti ovih Odredbi.
706»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.Članak 158.(1) Građevine u funkciji turizma i ugostiteljstvamogu se graditi unutar građevinskog područja naseljaili na površinama predviđenim za razvoj i uređenjeove namjene izvan naselja i to u okviru izdvojenoggrađevinskog područja izvan naselja za sportsko-rekreacijskunamjenu, a odgovarajući turistički sadržaji(u funkciji izletničkog i lovnog turizma) planirani su uokviru planiranih namjena izvan građevinskog područjai to: Značajnog kompleksa »Arboretum Opeka« igospodarskih šuma.(2) Lokacije za gradnju građevina za turističke iugostiteljske namjene koje se planiraju izvan naseljaprikazuju se odgovarajućim simbolom u kartografskomprikazu K1. Korištenje i namjena površina, a one kojese planiraju unutar građevinskog područja naselja nakarti 4.a Građevinsko područje naselja Donje Vratno,Vinica, Marčan i Gornje Vratno.(3) Izgradnja turističkih građevina izvan građevinskogpodručja definirana je u točki 2.4.6. Sadržaj/izgradnjau funkciji turizma ovih Odredbi za provođenje.(4) Izgradnja građevina u funkciji turizma i ugostiteljstvaizvan građevinskog područja naselja ovimPlanom je planirana u okviru izdvojenog građevinskogpodručja izvan naselja planiranog za športsko-rekreacijskunamjenu u naseljima Vinica i Gornje Ladanje.(5) Visina građevina iz prethodnog stavka možeiznositi Po/S+P+Potkr, odnosno 6,5 m do vijenca, aizuzetno za manji hotel (ukoliko će se graditi) visinamože iznosit Po/S+P+1+Potkr., odnosno 9,0 m dovijenca od konačno zaravnanog i uređenog terena.Ostali elementi izgradnje definirat će se planom uređenjaužeg područja (UPU-om) ili idejnim rješenjem/projektom koji će se izrađivati za navedene zone,uvažavajući načelne uvjete iz ovog Plana iz članka89., odnosno 90., te 152.(6) Građevine u funkciji turizma i ugostiteljstva kojese grade unutar građevinskog područja naselja moguse graditi kao samostalni kapaciteti, ili u sklopu domaćinstva,kao i u kombinaciji sa športsko-rekreativnimi zdravstvenim građevinama/sadržajima.(7) U koliko se građevine iz stavka 1. grade kaozasebni sadržaji (hoteli, apartmani i sl.) smještavajuse u zone mješovite, pretežito stambene izgradnje, tezone centra (izuzev dijela Poljoprivredne i veterinarskeškole), a manji smještajni kapaciteti (bungalovi i sličnido dva apartmana u građevini) i u zonama povremenogstanovanja.(8) U koliko se građevine iz stavka 1. grade u sklopudomaćinstva smještavaju se u zone mješovite, pretežitostambene namjene ili zone povremenog stanovanja ufunkciji seoskog turizma.(9) Ako se građevine iz stavka 1. grade u mogućimkombinacijama smještavaju se ovisno o drugojnamjeni, a što može biti unutar zone zelenila, športa irekreacije, zone centra, zone povremenog stanovanjaili zone mješovite, pretežito stambene namjene.(10) Za izgradnju građevina za turizam i ugostiteljstvounutar građevinskog područja naselja primjenjujuse uvjeti definirani za pojedinu zonu u kojoj se grade.(11) Manje smještajne kapacitete u zonama povremenogstanovanja preporuča se graditi u duhuautohtonog graditeljstva.Članak 159.(1) Iznimno se izvan građevinskog područja naseljai izvan izdvojenog građevinskog područja izvannaselja dozvoljava izgradnja građevina u funkcijiturizma i ugostiteljstva za potrebe seoskog turizma,samo ukoliko se grade u sklopu izgradnje u funkcijiobavljanja poljoprivredne djelatnosti (farme za biljnuproizvodnju ili za uzgoj životinja, organizirane kaostambeno gospodarski sklopovi). Uvjeti izgradnje takvihgrađevina definirani su u okviru uvjeta izgradnjeza osnovnu namjenu.(2) U slučaju iz prethodnog stavka lokacije za izgradnjunavedenih građevina se u pravilu ne prikazujuu kartografskim prikazima Plana.Članak 160.(1) Osim moguće izgradnje građevina namijenjenihza turizam definiranih prethodnim i ovim člankom dajese mogućnost uređenja i drugih površina/prostoraizvan građevinskog područja za tu namjenu, ali bezmogućnosti gradnje građevina.(2) Druge površine/prostori vezane na turizammogu se urediti bez gradnje, odnosno minimalnimintervencijama u okoliš, tj. upotrebom prirodnih materijalai adekvatnog mobilijara (klupica, odmorišta,nadstrešnica, vidikovaca, rukohvata, putokaza, informativnihploča i sl.) za potrebe uređenja biciklističkihstaza, trim staza, šetnica, staza za jahanje, područjaza ribolov, igrališta i sličnih sadržaja vezanih za boravaku prirodi. Takve površine/prostori se ne označujuposebno u grafičkom dijelu Plana.Članak 161.(1) Građevine u funkciji ugostiteljstva i turizmakoje se grade izvan naselja moraju se svojim oblikovanjemi korištenim materijalima maksimalno uklopitiu prostor u kojem se grade, a preporuča se graditi uduhu autohtonog graditeljstva.(2) Uređenje i izgradnja građevina mora biti u skladus kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznihvrijednosti tj. u najvećoj mogućoj mjeri očuvati izvornuvrijednost prirodnog ili kulturno-povijesnog okruženja.(3) Infrastrukturno opremanje građevina navedenihnamjena treba osigurati zajednički s opremanjemosnovne namjene.(4) Mogućnosti za opremanje su iz naselja, odnosnodijela naselja koje je opremljeno potrebnominfrastrukturom ili samostalno (vlastita vodoopskrbas kontroliranom kvalitetom vode, odvodnja i pročišćavanjeotpadnih voda i energetski sustav).(5) Odabir načina infrastrukturnog opremanja trebase temeljiti na procjeni o mogućnosti i isplativosti odstrane nadležnih komunalnih poduzeća.Članak 162.(1) Za proizvodnju organsko-biološke hrane, odnosnohrane proizvedene na ekološki način (ekološkapoljoprivreda) pogodno je gotovo sve zemljište (osobitopoljoprivredno zemljište unutar mozaika ostalog poljoprivrednogtla, šuma i šumskih područja) na područjuOpćine, izuzev:
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«707- područja uz županijsku cestu u širini od 500 m,- područja uz lokalnu cestu u širini od 200 m,- područja gospodarskih zona uključujući okolnipojas na udaljenosti do maksimalno 500 m,- područja postojećih eksploatacijskih polja (ieventualno novih istražnih prostora i eksploatacijskihpolja) uključujući zaštitno područje naudaljenosti do 500 m,- prostora farmi za uzgoj i tov životinja (osimukoliko se radi o gospodarstvima koja koristeprincipe ekološke poljoprivrede).(2) Proizvodnjom zdravstveno ispravne hrane,odnosno ekološke poljoprivrede podrazumijeva seproizvodnja utvrđena posebnim propisima.(6) Pojedine vrste građevina društvenih djelatnostimogu se smještavati i unutar područja značajnihkompleksa, odnosno postojeće građevine mogu seprenamijeniti u takve građevine, s time da se vrstagrađevina i svi ostali elementi izgradnje i uređenjautvrđuju sukladno i temeljem posebnih uvjeta službinadležnih za zaštitu kulturne baštine i zaštitu prirode.(7) Postojeći osnovnoškolski i srednjoškolski sadržajiPoljoprivredne i veterinarske škole u Marčanumogu se rekonstruirati, dograđivani i nadograđivati, tese mogu upotpunjavati potrebnim sadržajima (primjerice:učenički dom, sportska dvorana i sl.) sukladnopotrebama, uvažavajući uvjete o izgrađenosti parceladruštvenih djelatnosti, kao i drugih uvjeta definiranihu ovom poglavlju Odredbi za provođenje.4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIHDJELATNOSTIČlanak 163.(1) Građevine i prostori za obavljanje društvenihdjelatnosti podrazumijevaju slijedeće sadržaje:- odgoj i obrazovanje,- zdravstvo i socijalnu skrb,- kulturne i društvene sadržaje,- javne i prateće sadržaje (banka, pošta i sl.),- turizam, šport i rekreaciju,- vjerske sadržaje.Članak 164.(1) Građevine društvenih djelatnosti se prvenstvenosmještavaju u zone centra, u naselju Marčan i GornjeLadanje, koje su definirane u karti 4. Građevinsko područjenaselja Donje Vratno, Vinica, Marčan i GornjeLadanje, na katastarskim podlogama u mjerilu 1:5.000,a mogu se smještavati i u zone mješovite, pretežitostambene namjene.(2) U zoni centra mogu se graditi i uređivati i višestambenezgrade, te trgovački, turistički, ugostiteljski idrugi poslovni sadržaji karakteristični za centar naselja,detaljnije utvrđeni člankom 63. ovih Odredbi,(3) Postojeće stambene građevine (individualnogstanovanja) i građevine druge namjene u ovim zonamamogu se zadržati uz dozvoljenu rekonstrukciju definiranuu poglavlju 9.3. Rekonstrukcija građevina čijaje namjena protivna planiranoj namjeni ovih Odredbi.Ukoliko se na tim građevinama i parcelama vrši prenamjenau sadržaje primjerene zoni centra, mogući sui veći zahvati, ali uz poštivanje uvjeta o maksimalnojizgrađenosti parcele i potrebnim udaljenostima.(4) U zoni centra ne dozvoljava se izgradnja novihgrađevina individualnog stanovanja, osim ukolikosadrže poslovni prostor predviđen za djelatnost kojaje u skladu s namjenom zone.(5) Ukoliko se sadržaji iz članka 163. smještavajuu zonu mješovite, pretežito stambene izgradnje, morajuse u pravilu locirati u pojas izgradnje osnovnihgrađevina (stambene, poslovne, odnosno stambenoposlovne)iz članka 28. ovih Odredbi.Članak 165.(1) Sadržaji/građevine djelatnosti iz članka 163.smještavaju se u prostoru na slijedeći način:- za odgoj i obrazovanje - smještavaju se unutargrađevinskog područja naselja na način da seostvare najprimjerenija gravitacijska područjaza svaku građevinu, potreba za ovim ustanovamaodređuje se temeljem pretpostavljenogudjela djece u ukupnom stanovništvu i to 8%za predškolske ustanove (uz obuhvat od 76%djece), a 10,5% za osnovne škole, premda seu ovom trenutku ne planiraju nove,- za zdravstvo i socijalnu skrb - smještavaju seunutar građevinskog područja naselja, u skladus veličinom naselja i posebnim standardima,- kulturni i društveni sadržaji - smještavaju seunutar građevinskog područja naselja premapotrebi,- javni i prateći sadržaji (banka, pošta i sl.) -smještavaju se unutar građevinskog područjanaselja, prema potrebi,- za šport i rekreaciju - smještavaju se unutargrađevinskog područja naselja i u izdvojenagrađevinska područja izvan naselja,- za vjerske građevine - smještavaju se u praviluunutar građevinskog područja naselja, a manjekapelice, raspela i sl. i izvan građevinskogpodručja naselja.Članak 166.(1) Za izgradnju sadržaja, tj. građevina iz članka146. koriste se slijedeći orijentacijski normativi:- za odgoji obrazovanje.......prema posebnim propisima,- za primarnuzdravstvenuzaštitu........................ 0,10 m 2 po stanovniku,- za djelatnostdruštvenihi kulturnihorganizacija................ 0,20 m 2 po stanovniku,- za javnedjelatnosti (pošte,banke i sl.).................. 0,10 m 2 po stanovniku.
708»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.(2) Navedeni normativi - m 2 po stanovniku odnosese na razvijene tlocrtne površine građevina, a određujuminimalne potrebe kvalitetnog opremanja naselja ovimsadržajima, no ukoliko postoje mogućnosti i interespojedinih investitora, površine građevina mogu premašitinavedene normative.(3) Razvijena tlocrtna površina građevine je ukupnizbroj površina svih etaža građevine.Članak 167.(1) Najveća tlocrtna izgrađenost parcela za izgradnjugrađevina društvenih djelatnosti ne može biti veća od:- 30%, ako su građene na slobodnostojeći način,- 40%, ako su građene na poluotvoren ili ugrađennačin (nizovi).(2) Najveća tlocrtna izgrađenost parcela za izgradnjugrađevina športa i rekreacije definirana je člankom67., 89. i 90. ovih Odredbi.(3) Iznimno, za postojeće građevine društvenihdjelatnosti, građene na samostojeći način (bez obzirau kojoj se zoni nalaze), dozvoljava se, u cilju osiguranjafunkcionalnosti, povećanje izgrađenosti parceledo maksimalno 40%.Članak 168.(1) Visina građevina iz članka 163. ne može biti višaod prizemlja + dva (2) kata, uz mogućnost uređenjapotkrovlja i podruma/suterena, odnosno 12,0 metarado vijenca građevine mjereno od konačno zaravnanogi uređenog terena uz pročelje građevine na njegovomnajnižem dijelu, osim izuzetno za predškolske, vjerskete športsko-rekreacijske građevine.(2) Za predškolske ustanove visina ne može bitiveća od prizemlja, uz mogućnost uređenja potkrovljai podruma, odnosno 5,0 metara do vijenca građevine,mjereno od konačno zaravnanog i uređenog terenauz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu.(3) Kod vjerskih građevina specifičnih oblika gradnje(tornjevi) i vatrogasnih domova visina može biti i viša,a u skladu s funkcijom građevine.(4) Visina športsko-rekreacijskih građevina utvrđenaje člankom 67, 89. i 90. ovih Odredbi.Članak 169.(1) Udaljenost građevina iz članka 163. od susjednihmeđa mora iznositi najmanje 3,0 m.(2) Udaljenost takvih građevina, odnosno dijelovatakvih građevina s mirnim i tihim sadržajima, odgrađevina individualne stambene izgradnje, te stambeno-poslovnihi poslovnih građevina za tihe i čistedjelatnosti, ne može biti manja od jedne visine većegrađevine, te ne manje od 5,0 m od susjedne međe.(3) Udaljenost građevina društvenih sadržaja odostalih građevina koje se grade u sklopu parcelaindividualne stambene izgradnje, u zoni mješovite,pretežito stambene namjene definira se za:- poslovne građevine za bučne i potencijalnoopasne djelatnosti i gospodarske građevine(vezane uz poljoprivredu) s izvorom zagađenja- najmanje 20 m,- gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu)bez izvora zagađenja - najmanje 15 m,- gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu)s izvorom zagađenja koje se koriste za uzgojživotinja većeg kapaciteta od uobičajenog (izčlanka 13.) - 100 m.(4) U postupku pribavljanja dokumenta za lociranjei građenje poslovnih građevina za bučne i potencijalnoopasne djelatnosti, te gospodarske građevine sizvorima zagađenja u kontaktnom području građevinadruštvenih sadržaja, može se uvjetovati i veća udaljenostod propisane u stavku 3. ovog članka, ukolikose radi o specifičnim djelatnostima i sadržajima kojito zahtijevaju.(5) Međusobna udaljenost slobodnostojećih građevinau zoni centralnih sadržaja ne može biti manjaod visine veće građevine tj. visine vijenca, odnosnosljemena na zabatu strane okrenute drugoj građevini,osim pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijomdokazano da je konstrukcija građevine otporna narušenje od elementarnih nepogoda.(6) Postojeće građevine društvenih djelatnosti kojese nalaze na manjim udaljenostima od propisanih, moguse zadržati, uz mogućnost rekonstrukcije sukladnotočki 9.3. ovih Odredbi.Članak 170.(1) Najmanje 30% građevinske parcele namijenjeneizgradnji građevina društvene namjene mora bitiuređeno kao zelena parkovna površina ili prirodnozelenilo, a za športsko-rekreacijsku i ugostiteljskoturističkunamjenu izvan naselja sukladno člancima89., 90. i 152.(2) Uz dječji vrtić i jaslice, osnovnu ili srednju školuobavezno je osigurati slobodne zelene površine zaigrališta i boravak djece na otvorenom u skladu sapropisanim standardima.Članak 171.(1) Građevine zdravstvene namjene u planiranojzoni centra u Marčanu definirani su člankom 63. ovihOdredbi.(2) Za izgradnju građevina zdravstvene namjeneunutar zone mješovite, pretežito stambene namjeneili zone centra, primjenjuju se elementi za u pojedinojzoni, ukoliko nisu definirani ovim poglavljem.Članak 172.(1) Ograđivanje parcela sadržaja društvenih djelatnostinije obavezna, osim za odgojne i obrazovneustanove i športsko-rekreacijske sadržaje (igralištana otvorenom).(2) Ograde se grade, te se parcele parterno uređujusukladno istima u mješovitoj, pretežito stambenojzoni (definirane člancima od 48. do 53. ovih Odredbi),ukoliko posebnim propisima nije drugačije definirano.Preporuča se prvenstveno koristiti ograde kao zeleninasad.(3) Iznimno, ograde sportsko-rekreacijskih sadržaja(igrališta na otvorenom) mogu biti više od definiranog
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«709u članku 49. ukoliko su providne, ali ne više od 3 m,osim ako veću visinu ne zahtijevaju posebni tehničkizahtjevi vezani uz konkretnu namjenu.Članak 173.(1) Do građevinskih parcela na kojima će se graditigrađevine društvenih djelatnosti potrebno je osiguratijavnu prometnu površinu, osposobljenu za prometvatrogasnih vozila.(2) Uz sadržaje društvenih djelatnosti potrebno jeosigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobnavozila na parceli, otvorenim parkiralištima ili u garažama(u skladu s člankom 187.).Članak 174.(1) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina,oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni materijali,moraju biti usklađeni s okolnim građevinama,naseljem kao cjelinom, tradicijskim vrijednostimasredine i krajolikom.(2) Uređenje prostora i izgradnja građevina morabiti u skladu s kriterijima zaštite prostora, vrednovanjakrajobraznih vrijednosti tj. u najvećoj mogućoj mjeritreba očuvati izvornu vrijednost prirodnog ili kulturnopovijesnogokruženja.(3) Oblikovanje građevina društvenih djelatnostimora biti kvalitetno, za što se može kroz Izvješće ostanju u prostoru Općine utvrditi obaveza provedbearhitektonsko-urbanističkog natječaja.(4) Građevine treba smještavati na parcelamatako da funkcioniraju na principu neposredne pasivneuporabe sunčane energije sukladno članku 24. ovihOdredbi, svugdje gdje je to moguće.Članak 175.(1) Kod projektiranja i gradnje građevina iz članka163. kao i kod višestambenih građevina obaveznoje pridržavati se propisa o prostornim standardima,urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanjestvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.4.A UVJETI ZA GRADNJU JEDNOSTAVNIHGRAĐEVINAČlanak 176.(1) Privremene građevine za potrebe sajmova i javnihmanifestacija, kiosci, dječja igrališta, nadstrešnice zajavni promet, te reklamni panoi mogu se postavljati/uređivati u građevinskom području naselja, u izdvojenomgrađevinskom području izvan naselja, te izvangrađevinskog područja naselja na javnim površinamaili površinama u vlasništvu Općine, te na česticama uprivatnom vlasništvu, prema odobrenju Općine.(2) Mogućnost i detaljniji uvjeti za postavu/uređenjegrađevina iz stavka 1. ovog članka definirani su ovimPlanom u slijedećim člancima:- kiosci do 12 m 2 - članak 12.- dječja igrališta - članci 17., 89. i 96.- nadstrešnice za javni promet - članak 189.- reklamni panoi do 12 m 2 - članak 191. stavak3. i 4.(3) Ostale pomoćne i privremene građevine moguse graditi, odnosno postavljati sukladno općinskojOdluci o komunalnom redu.(4) Ukoliko se planira postava kioska, privremenihgrađevina ili reklamnih panoa u blizini građevina kojesu zaštićene i/ili preventivno zaštićene/evidentirane kaograditeljska ili prirodna baština, potrebno je zatražitimišljenje nadležnih službi o prihvatljivosti te lokacije.(5) Pomoćne građevine (septičke jame, spremnicigoriva, sjenice, nadstrešnice i sl.) u pravilu se grade ugrađevinskom području naselja, u okviru građevinskihparcela mješovite, pretežito stambene namjene ili izvangrađevinskog područja u okviru posjeda u funkcijiobavljanja poljoprivredne djelatnosti, a detaljnije suobrađene člancima: 13. do 16., 28., 33., 38., 41., te 110.(6) Izgradnja ograda do visine 1,6 m visine i potpornihzidova definirana je člancima od 48. do 53.(7) Priključci građevina na komunalnu infrastrukturudefinirani su člancima od 56. do 62., te 92. i 101.(8) Izgradnja na groblju definirana je člankom 83.Izgradnja sakralnih i spomeničkih građevina (primjericeraspela i kapelice, spomenici i sl.) moguća je do visine4 m i bruto površine do 4 m 2 ukoliko se smještavajuizvan građevinskog područja (članak 129.), odnosnobruto površine do 12 m 2 ukoliko se smještavaju unutargrađevinskih područja.(9) Građevine za mjerenja pojedinih elemenatau prostoru (npr. kakvoće zraka, radioloških veličina,vodostaja rijeka i dr., te istražna mjerenja) u praviluse grade prema tipskim projektima i na pogodnimlokacijama za mjerenje i ovim Planom se za njih nedefiniraju posebni uvjeti.(10) Građevine vezane uz sigurnost prometa i zaštitnepojaseve uz prometnice, te jednostavne građevinenamijenjene gospodarenju šumama grade se sukladnoposebnim propisima koji utvrđuju pojedinu tematiku.(11) Gradnja jednostavnih građevina u funkcijiobavljanja poljoprivredne djelatnosti definirane suu poglavlju 2.4.4. Građevine u funkciji obavljanjapoljoprivredne djelatnosti za izgradnju izvan građevinskogpodručja (posebice članci od 117. do 119.), te upoglavlju 2.2.1. Zone mješovite, pretežito stambenenamjene za izgradnju unutar građevinskog područjanaselja (posebice članci od 13. i 33).(12) Uvjeti za izgradnju/postavljanje baznih stanicaelektroničke komunikacijske infrastrukture u pokretnimmrežama, kao krovnih antenskih prihvata, definiranisu člankom 194. stavak 5.5. UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA/TRASAI POVRŠINA ZA PROMETNE I KOMUNALNEINFRASTRUKTURNE SUSTAVEČlanak 177.(1) Na području Općine postoje i planirane sugrađevine i površine slijedeće prometne i komunalneinfrastrukture:
710»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.Prometna infrastruktura- cestovni promet,- pošta i telekomunikacije,Energetski sustav- elektroopskrba,- plinoopskrba,Vodnogospodarski sustav- vodoopskrba,- odvodnja otpadnih voda,- zaštita od štetnog djelovanja voda,- hidromelioracijska odvodnja,Groblje.(2) Površine i građevine navedene infrastruktureprikazane su u grafičkim prikazima br. 1) Korištenje inamjena površina, 2a) Pošta i telekomunikacije, 2b)Energetski sustav - Plinoopskrba, 2c) Energetski sustav- Elektroopskrba, 2d) Vodnogospodarski sustav - Korištenjevoda i uređenje vodotoka i voda i 2e) Odvodnjaotpadnih voda i gospodarenje otpadom, u mjerilu1 : 25.000, na način koji odgovara mjerilu prikaza.(3) Groblje je označeno u grafičkom prikazu 4.Građevinska područja naselja Donje Vratno, Vinica,Marčan i Gornje Ladanje, u mjerilu 1 : 5.000, na katastarskimpodlogama.Članak 178.(1) Detaljno određivanje trasa prometnica i drugekomunalne infrastrukture, određene Planom, utvrđujese detaljnijom dokumentacijom (projektnom, prostornimplanom užeg područja i sl.), vodeći računa o lokalnim imikrolokacijskim mogućnostima i drugim okolnostima.(2) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevinai uređaja komunalne infrastrukture potrebno je pridržavatise posebnih propisa i uvjeta, kao i propisanihudaljenosti od ostalih postojećih i planiranih infrastrukturnihobjekata i uređaja.5.1. Prometna infrastrukturaCestovni prometČlanak 179.(1) Područjem Općine prolazi državna cesta D 2Dubrava Križovljanska - Varaždin - Virovitica - Osijek- Ilok, a <strong>Općina</strong> je pokrivena i mrežom županijskih ilokalnih prometnica. Koridori ovih prometnica definiranisu na kartografskom prikazu, br. 1. Korištenje i namjenapovršina, u mjerilu 1: 25.000. Na službenoj prostornojpodlozi kartografskog prikaza br. 1. (topografska karta)vidljive su, između ostalog, i nerazvrstane ceste iputevi na području Općine. Označene javne ceste, kaoi sve ceste i putevi iz pridružene službene prostornepodloge smatraju se integralnom cestovnom mrežomjedinice lokalne samouprave.(2) Dionica državne ceste D 2 Dubrava Križovljanska- Varaždin - Virovitica obnovljena je 2008. godine uokviru Programa obnove državnih cesta »Betterment«.(3) U okviru tog Programa obnove izvršena je irekonstrukcija raskrižja na spoju županijske ceste<strong>Ž</strong> 2029 Ormož - Vratno Otok - Vinica i državne cesteD 2 (raskrižje u obliku rotora).(4) U cilju zaštite javnih cesta potrebno je poštivatizaštitni pojas uz javne ceste sukladno važećoj zakonskojregulativi (minimalno 25 m obostrano za državnu,15 m obostrano za županijsku i 10 m obostrano zalokalnu cestu).(5) U slučaju potrebe za izgradnju građevina iinstalacija na javnoj cesti ili unutar zaštitnog pojasajavne ceste, potrebno je prethodno zatražiti uvjete/suglasnost nadležne službe, a u ovisnosti o kategorijijavne ceste.(6) Na javnim cestama i unutar njihovih zaštitnihpojaseva nije dopušteno postavljanje vizualnih efekatakoji mogu ometati pažnju vozača, te nije dopuštenopostavljanje reklama na mjestima na kojima bi zbogsvog sadržaja, položaja te odnosa prema javnoj cestireklama ugrožavala sigurnost prometa. Postava reklamaje moguća sukladno članku 191.Članak 180.(1) Potrebno je održavanje, uređenje i poboljšanjekvalitete postojeće cestovne mreže.(2) Na županijskim cestama potrebno je poboljšatigrađevinsko-tehničke, ali i prometno-sigurnosne uvjete,a osobito na županijskoj cesti <strong>Ž</strong> 2027 koja prolazijugozapadnim rubnom Općine i planira se prekategoriziratiu državnu cestu, radi omogućavanja boljepristupačnosti ovom području i prezentaciji njegovevrijedne baštine.(3) Za javne ceste nižeg ranga razvrstavanja uglavnomće biti potrebna proširenja, odnosno poboljšanjestandarda, sukladno potrebama.Članak 181.(1) Prilikom uređenja postojeće ulične mreže,kao i otvaranja novih ulica, potrebno je voditi računada minimalna širina koridora između uličnih ogradaomogućuje izgradnju dvosmjernog kolnika i pješačkihstaza, te na križanjima osigura izvedbu minimalnogradijusa od 6,0 m, a u slučaju teretnog i/ili autobusnogprometa i više.(2) Detaljnijom razradom (Urbanistički plan uređenjaukoliko se izrađuje, projekt i sl.) potrebno je definiratipoložaj instalacija komunalne infrastrukture u koridoruulice, a po potrebi i prostoru između ulične ograde igrađevinskog pravca ulične građevine.(3) U slučaju da se ne izrađuje detaljnija planska iliprojektna razrada, načelno se komunalne instalacijepolažu izvan kolnika (osim eventualno kanalizacije)ispod nogostupa ili u pojasu između ulične ograde igrađevinskog pravca ulične građevine. Raspored instalacijakomunalne infrastrukture u pravilu se utvrđujetako da se jednom stranom ulice polažu instalacijeelektroopskrbe i telekomunikacija, te eventualno kanalizacije(ukoliko se ona ne polaže ispod kolnika), adrugom stranom ulice polažu se vodovodne i plinskeinstalacije.
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«711Članak 182.(1) Na području naselja Vinica i Vinica Breg, kojeobuhvaća postojeće i planirane turističke sadržaje(prema za sada iskazanim potrebama) planirana jevinska cesta. To je uglavnom na području Slatnjakai Sobrnja.(2) Neasfaltirane vinske ceste moraju se asfaltiratiu cijeloj dužini i minimalnoj širini kolnika od 5,0 m.(3) Ovisno o postojećem stanju u prostoru, širinavinske ceste može biti i manja od definirane u stavku2. ovog članka, ali ne manja od 2,5 m.Članak 183.(1) Sve javne prometne površine unutar građevinskogpodručja na koje postoji neposredan pristup s građevinskihparcela ili su uvjet za formiranje građevinskeparcele moraju biti vezane na sustav javnih prometnica,a moraju se projektirati, graditi i uređivati na način dase omogući vođenje komunalne infrastrukture.(2) Prilaz s građevinske parcele / priključak najavnu prometnu površinu treba osigurati, te projektiratii izvoditi sukladno posebnim propisima tako da sene ugrožava odvijanje prometa na javnog prometnojpovršini, odnosno sukladno člancima 54. - 55. ovihOdredbi.(3) Posebni uvjeti za projektiranje i izgradnju priključkai prilaza na javne ceste utvrđuju se posebnimpropisom.Članak 184.(1) Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutargrađevinskog područja uz koju se izgrađuju ili postojestambene ili druge građevine, te na koju te građevineimaju izravan pristup.(2) Državne, županijske ili lokalne ceste (javneceste), smatraju se tom vrstom ceste i kad su u funkcijiulice u naselju.(3) Ulica iz stavka 1. ovog članka mora imati najmanjukolovoznu širinu 5,0 m (za dvije vozne trake),odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku).(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka, postojećaizvedena ulica može imati i manju širinu kolnika od3,5 m, ali ne manju od 2,5 m.(5) Moguće je ostvariti pristup na parcelu s ulicekoja se planira proširiti do širine definirane u stavku3. ovog članka i prije planiranog proširenja, ukolikoza to postoje uvjeti (ovisno o konkretnoj situaciji) i uzrezervaciju prostora za njeno proširenje.(6) Samo jedna vozna traka može se izgrađivatiiznimno na preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da sena svakih 100 m uredi ugibalište, odnosno u slijepimulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednomdijelu ili 50 m na nepreglednom.Članak 185.(1) Najmanja udaljenost regulacijske linije od rubakolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnogjarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa.(2) Izuzetno, slijepa ulica može se izvesti kao jedinstvenakolno-pješačka površina bez nogostupa ili snogostupom samo uz jednu njenu stranu, u istoj razini.(3) Uz mjesne ulice predviđa se uređenje pločnika zakretanje pješaka u širini koja ovisi o pretpostavljenombroju korisnika, ali ne manjoj od 0,75 m.(4) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova iograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanjepreuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvarajuvidno polje vozača i time ometaju promet.Članak 186.(1) Sve prometne površine trebaju biti izvedenebez arhitektonskih barijera tako da na njima nemazapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.Članak 187.(1) Za potrebe korištenja poslovnih, proizvodnih,servisnih, športsko-rekreacijskih, javnih i sličnih građevinautvrđuje se obveza osiguranja parkirališnih iligaražnih mjesta za osobna ili teretna vozila.(2) Dimenzioniranje minimalnog broja parkirališnogaražnihmjesta (PGM) za građevine iz prethodnogstavka utvrđuje se na osnovu normativa iz slijedećetablice:Namjena građevine broj mjesta na: potreban broj mjesta1. Proizvodni i skladišni prostori2. Uredski prostori3. Trgovina4. Banka, pošta, usluge i slično5. Ugostiteljstvo6. Višestambene građevine1 zaposlenik100 m 2 korisnog prostora100 m 2 korisnog prostora100 m 2 korisnog prostora100 m 2 korisnog prostora1 stan0,4 PGM2 PGM4 PGM4 PGM4 PGM1,5 PGM(3) Smještaj potrebnog broja parkirališnihmjesta treba predvidjeti na parceli ili na javnimpovršinama ispred parcele (u sklopu zelenog pojasa),uvažavajući odredbe iz članka 9., stavka 2.i 3. ovih Odredbi.(4) Za ostale sadržaje kao što su višenamjenskedvorane, športsko-rekreacijske građevine, škole ipredškolske ustanove, zdravstvene, vjerske i sličnegrađevine, broj potrebnih parkirališnih i garažnih mjestaorijentaciono se utvrđuje prema slijedećoj tablici,uz mogućnost prilagodbe prema lokalnim potrebama:
712»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.Namjena građevine broj mjesta na: potreban broj mjesta1. Višenamjenske dvorane2. Športsko-rekreacijske građevine3. Škole i predškolske ustanove4. Zdravstvene građevine5. Vjerske građevine1 gledatelj1 gledatelj1 zaposlenik100 m 2 korisnog prostora1 sjedalo0,1 PGM0,2 PGM2 PGM2 PGM0,1 PGMČlanak 188.(1) Na javnim parkiralištima potrebno je osiguratiparkirališta za vozila invalida i to najmanje 5% odukupnog broja parkirališnih mjesta, odnosno najmanjejedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od20 parkirališnih mjesta.Članak 189.(1) Na javnim cestama i ulicama po kojima se odvijajavni prijevoz putnika mogu se graditi autobusnastajališta s nadstrešnicama za putnike.Članak 190.(1) Uz kategorizirane ceste treba omogućiti gradnjui uređivanje biciklističkih staza, tako da im širina budenajmanje 1,0 m za jedan smjer, a nagib, u pravilu neveći od 4%.Članak 191.(1) Uz cestovne prometnice, unutar i izvan građevinskogpodručja mogu se locirati benzinske postaje,a moraju se graditi sukladno posebnim propisima,uz mogućnost izgradnje pratećih uslužnih sadržaja(trgovačkih, ugostiteljskih, servisnih, praonice i sl.).(2) Prilikom izgradnje takvih sadržaja minimalno30% parcele mora biti ozelenjeno, te mora biti osiguranprostor za parkiranje na parceli.(3) Postava reklama uz ceste, izvan područja kojeje regulirano posebnim propisima (zemljišni pojas izaštitni pojas javne ceste), moguće je na način da sene ometa promet i vidno polje vozača, te korištenjejavnih površina. Najveća površina takvih panoa možeiznositi 12 m 2 , visina 5 m, te isti ne smiju biti postavljanina manjem razmaku od 150 m.(4) Ukoliko bi se takve reklame postavljale u blizininaselja ili na vrijednim i eksponiranim lokacijamapotrebno je zatražiti posebne uvjete službe nadležneza zaštitu kulturne i prirodne baštine, radi zaštitevrijednih vizura.Pošta i telekomunikacijeČlanak 192.(1) Na području Općine ne planiraju se bitni zahvatina telekomunikacijskoj infrastrukturi, a prema potrebije moguća rekonstrukcija postojeće mreže elektroničkekomunikacijske infrastrukture i njeno proširenje zanovu izgradnju.(2) Povećanje kapaciteta telekomunikacijske infrastrukturepredviđa se radi osiguranja dovoljnog brojatelefonskih priključaka svim kategorijama korisnika,kao i najvećeg mogućeg broja spojnih veza.(3) Izgrađenu telekomunikacijsku infrastrukturumoguće je dograditi, odnosno rekonstruirati postojeću(izgraditi zamjensku) novu radi implementacije novihtehnologija odnosno potreba novih operatora, vodećiračuna o pravu zajedničkog korištenja od strane višeoperatora.Članak 193.(1) Proširenje postojeće komunikacijske infrastrukture(izgradnjom novih vodova), potrebno je zanove sadržaje u planiranim građevinskim područjima(posebice za gospodarske zone u naselju Vinica iostala veća proširenja).(2) Potrebno proširenje i razrada elektroničke komunikacijskeinfrastrukture utvrdit će se Urbanističkimplanom uređenja za pojedine zone, ovisno o konkretnimnamjenama unutar zone i sukladno tehničkim uvjetima(smjernicama) nadležnog poduzeća.(3) Potrebna telekomunikacijska infrastruktura zapružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkihkomunikacijskih vodova u pravilu se trebajupolagati u koridorima postojećih, odnosno planiranihprometnica, a preporuča se da se koriste zone pješačkihstaza ili zelenih površina. Izuzetno je moguće, samoradi bitnog skraćivanja trasa i ovisno o konkretnojsituaciji, planirati koridor i izvan koridora prometnica.(4) Prilikom izgradnje novih planiranih sadržaja iprometnica, kao i prilikom definiranja i uređenja novihparcela potrebno je uvažavati postojeću telekomunikacijskuinfrastrukturu.(5) Javne telefonske govornice smještavaju se prvenstvenouz sadržaje društvenih djelatnosti i glavnaprometna raskrižja u naseljima.Članak 194.(1) Na području Općine može se graditi elektroničkakomunikacijska infrastruktura i povezana oprema zapružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskihvalova bez korištenja vodova, već izgradnjomosnovnih postaja na samostojećim antenskim stupovimau zonama elektroničkih komunikacija.(2) Postupak ishođenja propisane dokumentacijeza lociranje i građenje (postavljanje) elektroničkekomunikacijske infrastrukture na prostoru Općineprovodi se temeljem i u skladu s Prostornim planomVaraždinske županije kao planom šireg područja,odnosno smjernicama propisanim u Odredbama zaprovođenje i posebnim grafičkim prikazom tog Plana.(3) Planirane zone elektroničke komunikacijskeinfrastrukture za postavu antenskih stupova ucrtane
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«713su kao informacija na kartografskom prikazu 2.a Poštai telekomunikacije.(4) Planiranje dodatnih zona elektroničke telekomunikacijskeinfrastrukture moguće je odrediti samoplanom šireg područja.(5) Uz osnovne postaje elektroničke komunikacijskeinfrastrukture i povezane opreme pokretnih komunikacijana antenskim stupovima moguća je izgradnjai postavljanje osnovnih postaja (tj. elektroničke komunikacijskeinfrastrukture i povezane opreme) kaokrovnih antenskih prihvata na postojećim građevinama,a sukladno Odredbama za provođenje Prostornogplana Varaždinske županije i propisa o jednostavnimgrađevinama i radovima. U ambijentalno vrijednimpodručjima u naseljima Vinica, Marčan i Donje Vratnoili u neposrednoj blizini dobra zaštićene kulturne iliprirodne baštine postava krovnih prihvata treba seizvoditi sukladno posebnim uvjetima tijela nadležnogza zaštitu kulturne, odnosno prirodne baštine.(6) Za izgradnju osnovne postaje elektroničke komunikacijskeinfrastrukture na samostojećem antenskomstupu preporuča se jedna lokacija u zapadnom dijelunaselja Vinica Breg (sjeverozapadno od Paškovog), aucrtana je orijentacijski u grafičkom prikazu 2.a Poštai telekomunikacije.(7) Građevine (osnovne postaje iz stavka 1. i 5.ovog članka) moraju se načinom izgradnje i hortikulturnimzahvatima maksimalno moguće uklopiti u prostoru kojem se grade, odnosno postavljaju, a ovisno oposebnim propisima.(8) U postupku pribavljanja propisane dokumentacije,te prilikom gradnje građevina iz stavka 1. i 5.ovog članka potrebno je pridržavati se i posebnihuvjeta sigurnosti, zaštite i spašavanja, zaštite okolišai krajobraza, te zaštite kulturne i prirodne baštine,sukladno Odredbama za provođenje Prostornog planaVaraždinske županije.Članak 195.(1) Telekomunikacijski sustavi raznih korisnika kojise vežu na antenske stupove, moraju se, gdje godje to moguće, grupirati na jednoj lokaciji i na jedanantenski stup.5.2. Komunalna infrastrukturaEnergetski sustav - ElektroenergetikaTrafostaniceČlanak 196.(1) Planira se izgradnja nove TS 110/x kV Vinica,izgradnjom nove zgrade na lokaciji unutar planiranegospodarske zone u Vinici, načelno označenoj u grafičkomdijelu Plana, na karti 2. c Energetski sustavi,Elektroopskrba.(2) Za izgradnju nove TS 110/x kV Vinica potrebnoje osigurati parcelu cca 8700 do 9000 m 2 .(3) Postojeću TS 35/10 kV moguće je rekonstruirati,te prema potrebi izvršiti dogradnju postrojenja(35 i 20 kV).(4) Radi osiguranja napajanja novih potrošača bitće potrebno graditi nove trafostanice TS 10(20)/0,4kV, s pripadajućim 10(20) kV priključcima i niskonaponskommrežom.(5) Izgradnja novih TS 10(20)/0,4 kV i rekonstrukcijapostojećih ovisna je o dinamici nove izgradnje (odnosnorekonstrukcije postojeće) te njihovim zahtjevima.(6) Potreba za izgradnjom trafostanica bit će osobitau gospodarskim zonama, a ovisit će o konkretnimprogramima, kojima će se utvrditi pobliža ili točnanamjena prostora.(7) Lokacije novih trafostanica i instalirane snagetransformatora odredit će se ovisno o zahtjevima investitora,odnosno urbanističkim planovima uređenjaza područja za koja će se ti dokumenti izrađivati.(8) Trafostanice je potrebno u pravilu graditi usklopu druge građevine, a u slučaju da se grade kaosamostalne građevine potrebno ih je uklopiti u izgrađenustrukturu naselja, na način da ne smanjuju preglednostraskrižja i ne remete sklad javnih zelenih površina.Visokonaponska mrežaČlanak 197.(1) Planira se izgradnja novog 110 kV dalekovodaNedeljanec - Vinica, od TS Nedeljanec do nove TS110 kV Vinica, trasom uz postojeći 35 kV dalekovod,a na udaljenosti od cca 25 m od 35 kV dalekovoda.(2) Uz dalekovod 110 kV (koji se gradi uz dalekovod35 kV) potrebno je osigurati zaštitni koridor od40 m (koji uključuje i 35 kV dalekovod) unutar kojegnije dozvoljena izgradnja građevina, a eventualni zahvatimogući su samo sukladno posebnim propisimai uvjetima nadležnog tijela - HEP-a.Srednjenaponska mrežaČlanak 198.(1) Postojeći 35 kV dalekovodi se zadržavaju unutarpostojećeg koridora, te je uz iste potrebno osiguratizaštitni koridor širine minimalno 15 m, a u dijelu uzkoji se planira izgradnja novog 110 kV dalekovoda sepreporuča zaštitni koridor širine 40 m.(2) Planira se izgradnja 20 kV podzemnog kabela odTS 35 kV prema RS Otok Virje, s time da točna trasatog voda još nije konkretno definirana, a preporučase da vod ide trasama postojećih prometnica ukolikoće to biti moguće(3) Ovisno o potrebama za poboljšanje kvalitete,moguća je rekonstrukcija postojeće distributivne mreže,odnosno dijelova mreže, na području Općine.(4) Srednjenaponske priključke novih trafostanicapotrebno je izvesti tipiziranim 10 (20) kV kabelima ilizračnim 10 (20) kV dalekovodima, interpolirajući ih upostojeću 10 (20) kV mrežu.(5) Dalekovode 35 kV i 10(20) kV koji se nalaze ugrađevinskom području, u zoni izgradnje, a smetajuza realizaciju planirane izgradnje potrebno je izmaknutivan zone zahvata, kablirati ili planirati koridor
714»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.dalekovoda u skladu s važećim propisom (Pravilniko tehničkim normativima za izgradnju nadzemnihelektroenergetskih vodova nazivnog napona 1 kV do400 kV - »Narodne novine«, broj 65/88).Niskonaponska mrežaČlanak 199.(1) Niskonaponska mreža u naseljima će se graditipodzemnim kabelima u već izgrađenim dijelovima naselja,odnosno kao zračna, sa samonosivim kabelskimsnopovima na betonskim stupovima.(2) Podzemni vodovi moraju se polagati uzdužpostojećih prometnica.(3) Pri izgradnji unutar građevinskih područja morase voditi računa o zračnim vodovima, tj. moraju sepoštivati minimalne propisane udaljenosti.(4) Prema potrebi gradit će se novi objekti elektroopskrbeza potrebe planiranih gospodarskih zona(proizvodnja, malo i srednje poduzetništvo), te većihproširenja zona stambene, odnosno mješovite izgradnje.(5) Određivanje detaljnijih elemenata elektroopskrbetakvih zona (broj trafostanica, točne lokacijetrafostanica, te odgovarajuća elektroenergetska mrežas odgovarajućim trasama) definirat će se detaljnimdokumentom prostornog uređenja (na područjima zakoja će se ti dokumenti izrađivati), odnosno projektnomdokumentacijom, kojima će se utvrditi pobliža ili točnanamjena prostora, ovisno o konkretnim potrebama iprogramima.(6) Preporuča se izraditi posebnu razradu i/iliplansko-projektnu dokumentaciju na razini idejnihprostornih rješenja za razvitak cjelovitog sustavaelektroopskrbe na području Općine, a za pojedineprostore za koje će se izrađivati dokumenti prostornoguređenja užeg područja detaljnija razrada definirat ćese tim dokumentima.Javna rasvjetaČlanak 200.(1) Javnu rasvjetu treba izvoditi kao samostalnu,izvedenu na zasebnim stupovima ili je dograđivati usklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponskemreže.(2) U zonama planirane izgradnje, javnu rasvjetutreba graditi u skladu s prostornim planom užeg područjaza prostore za koje će se isti izrađivati, odnosnoidejnim projektom i prema projektu priključka javnerasvjete na distribucijsku mrežu.Manje energetske građevineČlanak 201.(1) Na području Općine moguća je gradnja manjihenergetskih građevina tj. građevina s postrojenjima zaproizvodnju električne i/ili toplinske energije i kogeneracije,koje koriste obnovljive izvore energije vode,sunca, vjetra, biomase i bioplina i slično.Energetski sustav - PlinoopskrbaČlanak 202.(1) S obzirom da je područje Općine uglavnomplinoficirano, od novih građevina plinoopskrbe planirase izgradnja preostalih plinovoda predviđenih Studijomopskrbe prirodnim plinom i planovima nadležnog distributerai to: lokalnih vodova u naselju Vinica i DonjeVratno - do planiranih gospodarskih zona i farmi KOKE,u brežnom dijelu naselja Vinica, te u naseljima VinicaBreg, Pešćenica Vinička i Goruševnjak.(2) U trenutku potrebe za većim povećanjem potrošnjeplina potrebno je realizirati planirano povezivanjesustava plinovoda preko Donjeg Vratna sa StrmcemPodravskim, odnosno Petrijancem.(3) Proširenje plinske distributivne mreže mogućeje ovisno o potrebama stambenih i drugih zona.(4) Planom su definirani samo kapitalni vodoviglavnog i lokalnog plinovoda (postojećeg i planiranog).Detaljniji razvod potrebne lokalne plinske mreže definiratće se detaljnijom dokumentacijom (projektnom,odnosno urbanističkim planom uređenja za područjaza koja će se izrađivati).(5) Dinamika realizacije planiranih rješenja i elemenataplinoopskrbe ovisit će o tehničkim i ekonomskimuvjetima i mogućnostima budućih korisnika i distributera.Članak 203.(1) Distributer prirodnog plina treba pri izdavanjuuvjeta za projektiranje i izgradnju dijelova distributivnemreže nastojati očuvati osnovnu prostornu koncepcijuplanirane distribucije plinskog sustava.(2) Distributer prirodnog plina treba preventivnimodržavanjem i nadzorom postojećeg sustava ukloniti,odnosno smanjiti na minimum mogućnost nastankaneplaniranih kvarova koji mogu imati za posljedicu iprivremeno zagađenje okoliša.Članak 204.(1) Prilikom dimenzioniranja planiranog plinskogvoda uz lokalnu cestu L 25034 potrebno je računati spotrebama mogućih sadržaja u okolnom području, uzpotrebe postojećih farmi peradi i za buduće gospodarskezone, te eventualno i drugih biljnih i životinjskih farmikoje bi se mogle vezati na taj plinski vod.(2) Razvodne plinovode je preporučljivo polagati ukoridore postojećih i planiranih prometnica, odnosnosukladno članku 181. ovih Odredbi.(3) Plinske redukcijske stanice, ukoliko se ne gradeu sklopu druge građevine, potrebno je uklopiti uizgrađenu strukturu naselja, ali tako da ne smanjujupreglednost raskrižja i ne remete sklad javnih zelenihpovršina.(4) Minimalni svijetli razmak između plinske cijevi iostalih građevina komunalne infrastrukture je 1 metar,a od drvoreda i građevina 2,5 metara.(5) Vertikalni razmak s ostalim instalacijama kodkrižanja određen je s 0,5 metara, uz obvezu zaštitnecijevi na plinovodu.
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«715(6) Dubina rova za polaganje plinske cijevi morabiti tolika da se izvede adekvatna pješčana posteljica,te da nadsloj iznad cijevi bude minimalno 0,8 metara.U slučaju manjeg nadsloja potrebno je izvesti zaštitucijevi.(7) Prijelazi plinovoda ispod prometnica i vodotokaizvode se obvezno u zaštitnim cijevima.Vodnogospodarski sustav - VodoopskrbaČlanak 205.(1) Područje Općine opskrbljuje se pitkom vodom izregionalnog sustava javnog vodovoda, što je temeljenona koncepciji vodoopskrbe utvrđene Vodoopskrbnimplanom Varaždinske županije.(2) Na području Općine se ne planira izgradnjanovih vodoopskrbnih građevina.(3) Moguće je proširenje vodovodne mreže u ciljuopskrbe svih područja Općine (i brežnih, te izdvojenihgrađevinskih područja izvan naselja).(4) Do realizacije sustava vodoopskrbe u brežnimdijelovima Općine mogu se koristiti lokalni vodovodi, ilidrugi odgovarajući sanitarno-tehnički ispravan načinivodoopskrbe (bunari, cisterne), ukoliko isti tehnički ikvalitetom vode zadovoljavaju, a uz obvezu redovitihkontrola kvalitete vode. U tom slučaju potrebno jeformirati zaštitne zone i adekvatne službe održavanjalokalnih vodovoda.(5) Lokalni vodovodi mogu se prema potrebi rekonstruiratiu smislu zadovoljenja neophodnih uvjeta.(6) Lokalni vodovod (u Marčanu) može se prespojitina regionalni sustav vodoopskrbe, ukoliko zadovoljavau tehničkom pogledu (uz korištenje vode iz vodocrpilištaregionalnog sustava).(7) Nova izgradnja u planiranim u gospodarskimzonama obavezno se treba priključiti na sustav javnogvodovoda.Vodnogospodarski sustav - OdvodnjaČlanak 206.(1) Rješenje odvodnje naselja (osim brežnih područja)temelji se na izvedbi javne kanalizacije, sukladnoStudiji zaštite voda Varaždinske županije, te Idejnomrješenju i Glavnom projektu odvodnje otpadnih vodapodručja Općine Vinica iz 2008. godine. Moguća sumanja odstupanja u trasama ostalih kanala (ne i glavnihkanala - kolektora) od definiranih u Studiji, Idejnomrješenju, odnosno Glavnom projektu i grafičkom dijeluovog Plana.(2) U rješenje odvodnje potrebno je na odgovarajućinačin ugraditi mogućnost odvodnje iz gospodarskihzona planiranih ovim Planom (preporuča se zajedničkikoncipirati odvodnju gospodarske zone i naselja ukolikoje moguće) i odvodnju drugih izdvojenih građevinskihpodručja izvan naselja, a osobito odvodnju s farmi zauzgoj životinja, tj. velikih peradarskih farmi - gospodarskihsklopova u Vinici.(3) Ukoliko se odvodnja s farmi iz prethodnog stavkaneće uključiti u sustav javne kanalizacije, potrebnoju je odgovarajuće riješiti, uz posebne predtretmane.(4) Sustav odvodnje mora biti takav da osigurazadržavanje vodotoka-recipijenta na razini zahtijevanekategorije.Članak 207.(1) Osnovna koncepcija tehničkog rješenja sustavaodvodnje otpadnih voda za područje Općine i prioritetiizgradnje sustava definirani su Studijom zaštite vodaVaraždinske županije.(2) Sukladno navedenoj Studiji, odvodnja otpadnihvoda s područja Općine planira se kroz odvojenesustave u slivu Drave, odnosno u slivu Plitvice i to:- sustav Cestica (obuhvaća naselja na područjuOpćine Cestica i dijela Općine Vinica) kojim jena području Općine Vinica obuhvaćeno naseljeDonje Vratno i manji dio naselja Vinica)- sustav Greda (obuhvaća naselja na područjuOpćine Vinica i Maruševec) kojim je obuhvaćenpretežiti dio naselja Vinica, te naselja Marčani Gornje Ladanje (izuzev brežnih područja tihnaselja i gospodarskih zona u Vinici).(3) Rješenja pojedinog sustava detaljnije su obrađenau Obrazloženju ovih Izmjena i dopuna Plana, točki3.5.3. Vodnogospodarski sustav, Odvodnja.(4) Za sva ostala naselja i dijelove naselja koji nisuobuhvaćeni planiranim sustavima odvodnje, Studijomje predviđena odvodnja putem nepropusnih septičkihjama, uz obvezu njihovog redovitog pražnjenja od zato nadležne pravne osobe.(5) Za naselja sustava Cestica i Greda predviđase mješoviti sustav odvodnje, ali se za te sustavepredlaže razmotriti mogućnost izgradnje razdjelnogsustava odvodnje i to: potpuno razdjelnog sustavau dijelovima naselja uz županijske ceste i državnucestu D2, te nepotpuno razdjelnog sustava (samoza sanitarnu otpadnu vodu) u područjima uz lokalnei nerazvrstane ceste, te u brežnim područjima s disperziranomizgradnjom,(6) Lokacija uređaja za pročišćavanje za sustavCestica planira se na lokaciji Napušće, a ispust u kanaluz Ormoško jezero (II kategorija zaštite i pročišćavanja),a za sustav Greda na lokaciji jugoistočno od naseljaGreda s ispustom u rijeku Plitvicu (II kategorija zaštitei pročišćavanja).(7) Na području naselja Vinica, Marčan i GornjeLadanje moguća je privremena varijanta s izgradnjomrazdjelnog sustava odvodnje i pročišćavanjem otpadnihvoda na vlastitom uređaju, lociranom uz potok ČrnaMlaka u Gornjem Ladanju.(8) Studijom se predlaže razmotriti varijante rješenjai to:- varijantu prema kojoj bi se rasterećene otpadnevode s područja sustava odvodnje Cestica(uključivo dio Općine Vinica) transportirao donaselja Strmec Podravski i dalje nizvodnoplaniranim kanalizacijskim sustavom općinaPetrijanec i Sračinec do rasteretne građevinei uređaja za pročišćavanje u Gradu Varaždinu(sjeverno od Hrašćice).- varijantu s prepumpavanjem sušne protoke usustavu Greda, kroz naselje Jurketinec na su-
716»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.stav odvodnje Varaždin do naselja Vidovec (napodručju Općine Vidovec), a u cilju rasterećenjasliva Plitvice.(9) Za kanalizacijsku mrežu i uređaje za pročišćavanjeStudijom je određena potreba izrade viših fazadokumentacije, kojim će se konačno definirati sustaviodvodnje pojedinih područja.(10) Treba koristiti mogućnost etapne realizacijesustava odvodnje.(11) Naselja sustava Greda nalaze se uz rub vodozaštitnogpodručja te je rješavanje njihove odvodnjeotpadnih voda prioritetno.Članak 208.(1) Za odvodnju područja Općine Vinica izrađeno jeIdejno rješenje i Glavni projekt za dobivanje propisanogdokumenta za gradnju kojim je definirano konačnorješenje i koje je ugrađeno u ovaj Plan.(2) Za novoplanirane sadržaje/zone, čija odvodnjanije ugrađena u konačno rješenje, osobito za odvodnjugospodarskih zona i drugih sadržaja/izdvojenih građevinskihpodručja izvan naselja, potrebno je odgovarajućomdokumentacijom definirati način odvodnje uokviru javnog sustava i u tom smislu dopuniti konačnorješenje odvodnje područja Općine Vinica.(3) Odvodnju izdvojenih građevinskih područjaizvan naselja moguće je koncipirati kroz zajedničkesustave s naseljima ili kroz zasebne sustave sa vlastitimuređajem za pročišćavanje i recipijentom, ovisnoo konkretnim situacijama i mogućnostima.(4) Preporučaju se dva moguća rješenja odvodnjeizdvojenih građevinskih područja izvan naselja u sjevernomdijelu Općine i to:- spajanjem na postojeću mrežu u Petrijancu idaljnju odvodnju kroz Studijom planirane sustaveprema pročistaču u Varaždinu,- spajanjem na kanalizacijsku mrežu planiranuovim Planom za područje Općine Vinica premapostojećoj projektnoj dokumentaciji iz stavka 1.ovog članka,a konačni odabir rješenja definirat će se u daljnjimfazama projektiranja i realizacije odvodnje.(5) Detaljna razrada kanalizacijske mreže pojedinihnovoplaniranih zona za koje se planira izrada Urbanističkogplana uređenja definirat će se u okviru togplana, ovisno o rješenju prometne mreže.(6) U grafičkom prikazu - karti 2.e Infrastrukturnisustavi, Vodnogospodarski sustav, Odvodnja otpadnihvoda i gospodarenje otpadom ucrtani su značajnijikanalizacijski vodovi, građevine za odvodnju otpadnihvoda (uređaji za pročišćavanje, precrpne stanice) imjesta ispusta i to temeljem odabrane varijante odvodnjesukladno Glavnom projektu, s prikazom rješenja izpreporučene varijante iz Studije zaštite voda u dijelukoji se razlikuje od rješenja iz odabrane varijante.Članak 209.(1) Do realizacije planiranog sustava odvodnje,odvodnja se mora temeljiti na dobro izvedenim nepropusnimseptičkim jamama i njihovom urednomodržavanju od za to nadležne pravne osobe. Ukolikosadržaj nepropusne septičke jame ima koncentracijupojedinih elemenata iznad dopuštene, mora biti obrađenodgovarajućim predtretmanima.(2) Ukoliko se kod izvedbe cjelovitog sustava odvodnjeza pojedino naselje, ili gospodarsku zonu, odvodnjaotpadnih voda počne provoditi prije realizacije uređajaza pročišćavanje, otpadne vode ne smiju se ispuštatidirektno u kanalizaciju, već uz predtretmane, kao iseparaciju ulja i masti (preko trodjelnih septičkih jama).(3) Prilikom izgradnje, kanalizaciju je potrebno lociratiuz prometnice i njome riješiti odvodnju oborinskihvoda s prometnih površina.Članak 210.(1) Svi postojeći i planirani proizvodni pogoni, pogonimalog i srednjeg poduzetništva, kao i gospodarskegrađevine za uzgoj životinja (tovilišta) trebaju imatisvoje predtretmane otpadnih voda prije upuštanjau recipijent ili javnu kanalizaciju, što se odnosi i naseparaciju ulja i masti.(2) Odvodnja otpadnih voda iz planiranih gospodarskihzona obvezna je putem kanalizacijskog sustava(s preporukom priključivanjem na sustav odvodnjenaselja) kada sustav odvodnje bude izgrađen/uspostavljen,uz potreban predtretman preko individualnihuređaja za pročišćavanje.(3) U prelaznom razdoblju svaki gospodarski sadržajtreba zasebno tretirati otpadne vode iz svog procesa(vlastiti MB uređaj s ispuštanjem u recipijent sukladnoposebnim propisima i prema posebnim uvjetimanadležnog poduzeća).(4) Za sva parkirališta (javna i privatna unutarparcela) s više od 10 parkirališnih mjesta za osobneautomobile ili za više od 6 mjesta za kamione i autobuse,odvodnju oborinskih voda potrebno je riješiti uzobaveznu ugradnju separatora ulja i masti.Članak 211.(1) Za naselja ili dijelove naselja za koje se naplanira izgraditi kanalizacijsku mrežu (u brežnompodručju Općine) odvodnju otpadnih voda treba rješavatiputem trodjelnih, nepropusnih septičkih jama(uz obvezu njihovog redovitog pražnjenja od za tonadležne pravne osobe), uz mogućnost formiranjamanje kanalske mreže za grupaciju od 10-tak kućakoristeći male MB uređaje.(2) Sve otpadne vode treba prije ispuštanja u recipijenttako tretirati da se uklone sve štetne posljediceza okolinu, prirodu i recipijent.Vodnogospodarski sustav - Uređenje voda izaštita od štetnog djelovanja vodaČlanak 212.(1) U nizinskom dijelu Općine, istočno od građevinskogpodručja naselja Vinica, Marčan i Gornje Ladanjeizgrađen je lateralni kanal Črna Mlaka, nastavno nakanal u Općini Maruševaec, a radi rješavanja oborinske
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«717vode s područja Općine (ne i fekalne) tj. prikupljanjavoda potoka iz brežnog dijela Općine.(2) Uz vodotoke treba osigurati zakonom propisaniinundacijski pojas.(3) Za rijeku Plitvicu, u dijelu nizvodno od cestePešćenica Vinička - Plitvica Voćanska (<strong>Općina</strong> DonjaVoća), utvrđuje se inundacijski pojas u koridoru ukupneširine 22,0 m, a za kanal Črna mlaka (od graniceOpćine Mruševec do ušća u potok Vinica) inundacijskipojas u koridoru ukupne širine 15 m. Definirani inundacijskipojasevi su ucrtani u grafički dio Plana - kartu2d. Infrastrukturni sustavi, Vodnogospodarski sustav,Korištenje voda i uređenje vodotoka i voda.(4) Unutar definiranih inundacijskih pojaseva nijedozvoljena izgradnja, tj. korištenje područja mora bitisukladno posebnom propisu i uvjetima nadležnih tijela.(5) Za manje vodotoke, za koje nije odlukom definiraninundacijski pojas, potrebno je osigurati pristupnipojas (bez izgradnje), u širini od najmanje 4 m baremuz jednu stranu vodotoka. To se osobito odnosi naprostore unutar građevinskog područja. Taj pojas trebaostaviti kao zelenilo unutar građevinskog područja ilieventualno uređenje puta.Članak 213.(1) Premda je rijeka Plitvica na području OpćineVinica regulirana u dijelu nizvodno od ceste PešćenicaVinička - Plitvica Voćanska i nema značajnijih opasnostiod plavljenja, sukladno »Idejnom rješenju vodnogsistema slivova Bednje i Plitvice« i glavnom projektu»Uređenje rijeke Plitvice« planira se izgradnja retencije(»II/1 Gaj«), volumena 1.250 m 3 . Ova retencija semože graditi u slučaju realne potrebe, a preporuča seprethodno ažurirati i revidirati dokumentaciju s obziromna stvarno stanje na terenu, te uskladiti s načelimazaštite okoliša i mogućeg očuvanja prirodnih vrijednosti.(2) Na potoku Vinica planira se izgradnja akumulacije»Vinica« na prostoru sadašnjeg ribnjaka - jezerau naselju Vinica. Akumulacija se planira u cilju zaštiteod štetnog djelovanja voda, a može se koristiti i ušportsko-rekreacijske svrhe, te je uključena u zonuzelenila, športa i rekreacije koja se planira izvan naselja.(3) Područje uz rijeku Plitvicu definirano je kao potencijalnopoplavno područje i prikazano je u grafičkomprikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.(4) Eventualni zahvati u poplavnom području morajuse izvoditi sukladno propisima i posebnim uvjetimanadležnih tijela za vodno gospodarstvo i zaštitu prirode,a građevinska područja se ne planiraju u poplavnompodručju.(3) Regulacijske zahvate, osobito izvan građevinskogpodručja, treba provoditi uz maksimalno uvažavanjeprirodnih i krajobraznih obilježja tj. sukladno uvjetimazaštite prirode definiranim člancima 225. i 257. ovihOdredbi.Vodnogospodarski sustav - Zaštita vodaČlanak 215.(1) Prema novim prijedlozima granica vodozaštitnihzona izvorišta, na području Općine Vinice nalazise jedinstvena III zona zaštite izvorišta Varaždin,Bartolovec i Vinokovščak, te je granica te zone kaoprijedlog prikazana na karti 3. Uvjeti korištenja, uređenjai zaštite prostora.(2) Ukoliko će granica vodozaštitnih zona izvorištabiti zadržana novim odlukama o zaštiti izvorišta ista semože smatrati mjerodavnom i važećom, a dosadašnjagranica III B zone nevažećom.(3) Ukoliko će se novim odlukama o zaštiti izvorištadefinirati drugačije granice vodozaštitnih područja, granicaucrtana u ovom Planu smatrat će se nevažećoim.(4) Nakon donošenja novih odluka o zaštiti izvorištana vodozaštitnim područjima primjenjivat će se uvjetidefinirani tim odlukama.Vodnogospodarski sustav - HidromelioracijaČlanak 216.(1) Ukoliko bi se (na razini <strong>Ž</strong>upanije) opredijeliloza navodnjavanje (ili kontroliranu odvodnju) i sukladnotome planirali određeni zahvati i izgradnja u ciljuosiguranja navodnjavanja ovog područja, potrebnoje ispitati kvalitetu voda za navodnjavanje, osobito uslučaju navodnjavanja iz otvorenih vodotoka i jezera(u smislu dopuštenog onečišćenja).(2) Potrebno je konstantno voditi računa o kvalitetivode za navodnjavanje.(3) Prije odabira najprihvatljivijeg rješenja navodnjavanjapoljoprivrednih površina potrebno je valoriziratiekonomske isplativosti mogućih načina navodnjavanja,a pri tome treba voditi računa o raspoloživim količinamai kvaliteti voda, uvažavajući postojeću usitnjenostposjeda i poželjnu orijentaciju u poljoprivrednojproizvodnji. Sustavi se moraju provoditi tako da neugrožavaju resurse podzemne pitke vode potrebneza vodoopskrbu stanovništva.GrobljaČlanak 214.(1) Prema potrebi mogući su regulacijski zahvatii na drugim vodotocima na području Općine, sukladnoposebnim propisima i uvjetima nadležnih tijela ipoduzeća.(2) Regulacijske zahvate u građevinskim područjimanaselja preporuča se izvoditi prije izgradnjegrađevina, a sukladno posebnim propisima i uvjetimanadležnih tijela.Članak 217.(1) Kod uređenja postojećeg groblja i vršenja ukopa,potrebno je osigurati udaljenost od minimalno 30,0m između dijelova na kojima će se vršiti ukop i zonestanovanja, uz uvjet da se na groblju osigura pojaszelenila minimalne širine 5 m.(2)Uvjeti koji se odnose na prostor groblja definiranisu točkom 2.2.8. Zona groblja ovih Odredbi.(3) Planom se ne predviđa izgradnja novih groblja.
718»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIROD-NIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIHCJELINA6.1. Prirodne i krajobrazne vrijednostiČlanak 218.(1) Zaštićene i planirane za zaštitu prirodne vrijednosti,te područja ekološke mreže na području Općineprikazana su (plohom i simbolom) na kartografskomprikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora- Uvjeti korištenja, Područja posebnih uvjeta korištenja,u mjerilu 1:25000.Zaštićene prirodne vrijednostiČlanak 219.(1) Od zaštićenih prirodnih vrijednosti na područjuOpćine nalaze se dva područja zaštićena u kategorijispomenika parkovne arhitekture i to: arboretum Opeka uMarčanu i park u Bajnskim dvorima u Gornjem Ladanju.(2) Sjeverno od područja Općine nalazi se područjeuz rijeku Dravu koje je zaštićeno u kategoriji regionalnogparka - Regionalni park Mura - Drava, sukladnoUredbi o proglašenju Regionalnog parka Mura - Drava.(3) U kartografskom prikazu iz članka 218. vidljivaje granica zaštite i Regionalnog parka Mura - Drava,premda ista ne prolazi područjem Općine.(4) Za zaštićena područja potrebno je donijeti zakonompropisane akte (planove gospodarenja/upravljanja)kojima će se utvrditi konkretne mjere i uvjetizaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenihprirodnih vrijednosti.Članak 220.(1) Arboretum Opeka je potrebno redovito održavatii po potrebi obnavljati sukladno povijesnoj matrici,odnosno smjernicama usklađenosti očuvanja biološkihkomponenti i prostornog rasporeda elemenata parkovnearhitekture. Uzgojno - sanitarnim zahvatima dendroflorutreba održavati u povoljnom stanju vitaliteta. Zapojedina stabla ovisno o njihovom stanju preporuča seizraditi studija vitaliteta kojima će se utvrditi detaljnijesmjernice njihova očuvanja.(2) Za značajniju obnovu i sanaciju arboretumapotrebno je izraditi novu dokumentaciju odnosnopovijesnu studiju i studiju (projekt) obnove kojom bise dobio uvid u cjelokupni oblik parka, biljni i vrtniinventar, njihovo brojčano stanje te točnu lokaciju.(3) Potrebno je izraditi Prijedlog o izmjeni postojećegRješenja o zaštiti kako bi se iz zaštićenog dijela prirodeizuzela površina na kojoj se nalazi Poljoprivrednai veterinarska škola, dok je vrijedan južni dio samogarboretuma potrebno uključiti u zaštićeno područje.(4) Planirana namjena arboretuma može biti isključivoodmor, rekreacija, znanstveno istraživanje i turističkoposjećivanje u smislu mirnog boravka u prirodi.(5) Za park u Bajnskim dvorima primjenjuju seodredbe stavka 1. i 2. ovog članka, uz obnovu premapovijesnim matricama ukoliko iste postoje.(6) Obnova povijesnih parkovnih perivoja ArboretumaOpeka i Bajnskih dvora mora se temeljiti na povijesnojanalizi i valorizaciji postojećeg stanja uz prethodnoprovedenu inventarizaciju. O tome će ovisiti izbornačina i metode obnove (konzervacija, revitalizacija,restauracija ili rekonstrukcija), kao i definiranje preporukai uvjeta za obnovu (prijedlog obnove parkovnekompozicije i povijesne slike perivoja, prijedlog za sadnjuizvornih dendroloških vrsta i slično). Obnova moraafirmirati sve postojeće izvorne i nekadašnje (poznate)vrijednosti parkovnog prostora. Također je potrebnozadovoljiti potrebe suvremenog života na način da sepri tome očuva karakter povijesnog perivoja, garantiranjegova zaštita i njeguju vrednote prošlosti, potencirajustilska obilježja perivoja, te uspostave vizure i vedutepročišćene od svih recentnih dodataka.(7) Za zahvate i radnje nad zaštićenim dijelovimaprirode vrijede uvjeti prema propisu o zaštiti prirode. Nazaštićenim dijelovima prirode i u njihovoj neposrednojblizini nisu dozvoljeni zahvati kojima bi se promijenileili narušile njihove neizmijenjene vrijednosti, a svi sezahvati trebaju provoditi koordinirano s Javnom ustanovomza upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostimana području Varaždinske županije.(8) Za sve zahvate i radnje na zaštićenim područjimapotrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje upravnog tijela <strong>Ž</strong>upanije nadležnog zaposlove zaštite prirode.Članak 221.(1) Na području Općine rastu i obitavaju biljne iživotinjske vrste zaštićene prema propisu o zaštiti prirode,utvrđene prema dostupnim podacima iz crvenihknjiga ugroženih vrsta Hrvatske i postojećih stručnihstudija, a nabrojene u Prostornom planu Varaždinskežupanije, Polazištima ovog Plana i točke 3.4.1. Područjaposebnih uvjeta korištenja, a) Prirodna baština - NO-VELIRANJE iz Obrazloženja uz ove Izmjene i dopunePlana. Zabranjene su radnje kojima se zaštićene biljkei životinje ometa i uznemiruje u prirodnom životu islobodnom razvoju (branje, uklanjanje, oštećivanje,rastjerivanje, proganjanje, hvatanje i dr.).(2) Osim zaštićenih biljnih vrsta na području Općinerasprostranjene su rijetke i ugrožene biljne vrstečija brojnost opada, a staništa nestaju. Za ugroženebiljne vrste koje su nabrojene u Polazištima Plana, aposebno za vrste navedene u sklopu opisa prirodnihobilježja rijeke Plitvice, preporuča se da vrijede istaograničenja kao i za zaštićene biljne vrste.(3) Od ugroženih i rijetkih staništa na područjuOpćine nalaze se srednjoeuropske šume kitnjaka, teobične breze.(4) Mjere za zaštitu pojedine zaštićene ili ugroženeživotinjske vrste, te ugrožena i rijetka staništa napodručju Općine navedene su u Obrazloženju ovihIzmjena i dopuna Plana (točka 3.4.1. Područja posebnihuvjeta korištenja, a) Prirodna baština - NOVELIRANJE).Prirodne vrijednosti planirane za zaštituČlanak 222.(1) Na području Općine nalazi se područje Goruševnjak- izvorišni dio rijeke Plitvice koji se planira
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«719zaštititi u kategoriji značajnog krajobraza (dio područjaujedno je sastavni dio Nacionalne ekološke mreže).(2) Navedeni predio je područje s posebnim ograničenjimau korištenju u smislu da je zahvate u timpredjelima potrebno izvoditi na način da se očuvabiološka i krajobrazna raznolikost, ekološki potencijali postojeće stanje eko-sustava.(3) U građevinskim zonama unutar planiranogznačajnog krajobraza Goruševnjaka, mogu se graditinove građevine te rekonstruirati i zamijeniti postojećepod određenim uvjetima.(4) U slučaju gradnje novih ili zamjene postojećihgrađevina potrebno je uvažiti tradicionalno građevinskonaslijeđe u postojećem okruženju što podrazumijevatakvo oblikovanje koje će očuvati ambijentalni skladi uklapanje u izvorni krajolik (npr. odgovarajući oblik,veličina i boja građevine, upotreba autohtonih materijalai sl.).(5) Rekonstrukcija postojećih građevina dozvoljavase u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta životai rada, a u skladu s postojećom namjenom prostora(npr. obnova seoskog gospodarstva, proširenje tradicionalnepoljoprivrede, razvoj seoskog turizma i sl.).Područja Nacionalne ekološke mrežeČlanak 223.(1) Na prostoru Općine Vinica utvrđena su posebnimpropisom (Uredbom) slijedeća područja Nacionalneekološke mreže (kao Kopnena područja NEM-a):Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove- Plitvica - šifra HR 2000365,- Vindija - nalazište crnkaste sase - šifra HR2000370,- Gorinščak - šifra HR 2000380.(2) Rubno uz sjevernu granicu Općine Vnica nalazese:Međunarodno važna područja za ptice- Dravske akumulacije - šifra HR 1000013,- Drava - šifra HR 5000013.(3) Za pojedina područja u sklopu Nacionalneekološke mreže, potrebno je provoditi mjere zaštitepropisane Uredbom, te donijeti i provoditi Planoveupravljanja. Sveukupne smjernice za mjere zaštiteza područja ekološke mreže i smjernice za mjerezaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova navedenesu u Obrazloženju Izmjena i dopuna Plana, poglavlje3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prirode, a)Prirodna baština - NOVELIRANJE.(4) Potrebno je izvršiti inventarizaciju vrsta i staništate provoditi praćenje stanja (monitoring) kvalifikacijskihvrsta i stanišnih tipova u pojedinim područjimaekološke mreže.(5) Za planirani zahvat u području ekološke mrežekoji sam ili sa drugim zahvatima može imati značajanutjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološkemreže, ocjenjuje se njegova prihvatljivost za područjeekološke mreže sukladno Zakonu o zaštiti prirode.(6) Potrebno je na lokalnoj razini definirati lokalnuekološku mrežu kojom će se detaljnije utvrditi važnapodručja i mjere zaštite za ugrožene vrste i staništa.Ostale prirodne i krajobrazne vrijednostiČlanak 224.(1) Ovim Planom definirana su dva šumska kompleksakao osobito vrijedan predio - prirodni krajobrazi to: šumski predio Zelendvora i šumsko područjeLadenjska gmajna.(2) Navedene predjele je potrebno tretirati kaoprostor koji pripada prirodnoj baštini. Zahvate u timpredjelima potrebno je izvoditi na način da se očuvabiološka i krajobrazna raznolikost, ekološki potencijali postojeće stanje eko-sustava.Članak 225.(1) Osobito vrijednim predjelima smatraju se:vodni predjeli, te izvorišni dijelovi potoka, svi potocii pripadajuća vodna staništa (širi vegetacijski pojas),a posebice vodni ekosustav rijeke Plitvice.(2) Navedeni predjeli su područja s posebnim ograničenjimau korištenju i treba ih tretirati kao prostorkoji pripada prirodnoj baštini. Zahvate u tim predjelimapotrebno je izvoditi na način da se očuva biološka ikrajobrazna raznolikost, ekološki potencijal i postojećestanje eko-sustava.(3) Potrebno je izvršiti revitalizaciju i renaturaciju(oplemenjivanje) ekosustava rijeke Plitvice i to nareguliranoj dionici nizvodno od naselja Plitvica Voćanska.Oplemenjivanje je potrebno izvršiti na načinda se formiraju pojasevi visoke vegetacije i grmljauz korito rijeke i u retencijskoj dolini rijeke sadnjomodgovarajućih biljnih vrsta, kako bi se osigurao životniprostor (biotop) za biljne i životinjske zajednice ivrste, povećala autopurifikacijska sposobnost rijeke,ponovno uspostavila ekološka ravnoteža te biološkai krajobrazna raznolikost.(4) Potrebno je štititi područja prirodnih vodotokai lokvi od neprimjerenih zahvata i radnji.(5) Kod namjeravanih zahvata uz vodotoke i u pripadajućemvegetacijskom pojasu, potrebno je poštivatiuvjet da u prirodnim inundacijama nije dozvoljenaizgradnja radi zaštite ljudi i imovine, te zbog očuvanjacjelovitosti prirodnog vodnog krajolika.(6) Prije izvođenja radova na uređenju i regulacijivodotoka s ciljem sprječavanja štetnog djelovanja vodapotrebno je snimiti postojeće stanje te planirati zahvatna način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka.(7) Prije izvođenja vodnogospodarskih radova iprenamjene zemljišta (npr. uređenje korita vodotokauz isušivanje vlažnih livada i pretvaranje u oranice)potrebno je provjeriti svrhovitost zahvata u odnosu nanarušavanje ili umanjivanje ekoloških i krajobraznihvrijednosti te ekonomsku isplativost, a opravdanezahvate izvoditi uz maksimalno očuvanje izvornihobilježja prostora.
720»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.Članak 226.(1) Upravljanjem i uređivanjem te trajnim gospodarenjemšumama treba očuvati sve funkcije šuma,te postojanost eko sustava.(2) Postojeće šume treba maksimalno zaštititii očuvati, pa nije dozvoljena njihova prenamjena ikrčenje, izuzev u slučajevima propisanim zakonom.(3) U takvim slučajevima potrebno je u najvećojmogućoj mjeri zadržati površinu pod šumom, a poželjnoje izvršiti dodatnu (nadomjesnu) sadnju u površini kakvaje iskrčena. Ukoliko zamjensku sadnju nije moguće upotpunosti realizirati na slobodnim površinama parcelena kojoj se gradi, moguće je istu izvršiti na drugojlokaciji, sukladno dogovoru s Općinom, a u ukupnojpovršini koja je posječena.(4) Prilikom dovršnog sijeka većih šumskih površinatreba ostavljati manje neposječene površine, gdje godje to moguće i prikladno.(5) Šumarke, te poteze živice i grmlja koji senalaze između obradivih površina potrebno je sačuvatiu najvećoj mogućoj mjeri kao nositelje biološkeraznolikosti i vrijednosti kultiviranog krajolika, uzzadržavanje postojećih koridora kojima su povezanis većim šumskim površinama.(6) Potrebno je zaustaviti negativan trend krčenjaprivatnih šuma kroz Programe gospodarenja privatnimšumama za područje <strong>Ž</strong>upanije, koji bi bili usklađeni sprogramima gospodarenja za okolne državne šume,a čiju izradu treba potaknuti i s razine Općine.(7) U gospodarenju šumama treba očuvati u najvećojmjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) išumske rubove, te osigurati prikladnu brigu za očuvanjeugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenjenjihova stanja.Članak 227.(1) Pojedinačne panoramske točke i poteze značajneza panoramske vrijednosti krajobraza potrebno jeočuvati od izgradnje stupova baznih stanica pokretnihkomunikacijskih mreža i druge neprimjerene izgradnjeposebice pojedinačne individualne izgradnje koja odpostojeće odstupa volumenom, oblikovanjem i materijalima,kako bi se zadržala postojeća fizionomijakrajolika i vizualno vrijedne i eksponirane lokacije.Članak 228.(1) Travnjacima treba gospodariti putem ispašei režimom košnje prilagođenom stanišnom tipu, teočuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, štopodrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta igenetski modificiranih organizama, te poticati uzgojautohtonih svojti biljaka i životinja.Članak 229.(1) U svrhu očuvanja prirodnih i krajobraznihvrijednosti prostora, sve nadzemne i podzemne infrastrukturnekoridore potrebno je racionalizirati i sektorskiusuglašeno objedinjavati, a posebice prometnekoridore koji za sobom povlače izgradnju građevinai širenje naselja.(2) Prilikom pribavljanja propisane dokumentacijeza lociranje i izgradnju stupova ili tornjeva viših od 20m potrebno je zatražiti posebne uvjete službe nadležneza zaštitu kulturne i prirodne baštine.(3) Područja devastirana nelegalnim šljunčarenjemu Vinici i Gornjem Ladanju potrebno je odgovarajućeoplemeniti (sanacija, prenamjena).(4) Pri planiranju trasa novih prometnica trebauvažavati specifičnosti reljefa i vegetacijski pokrov nanačin da se utjecaj na krajobraz i prirodne sastavniceprostora svedu na najmanju moguću mjeru.(5) Pri planiranju gospodarskih djelatnosti i gradnjitreba osigurati racionalno korištenje neobnovljivihprirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivihprirodnih izvora.(6) Odnos prema prirodnim izvorima treba temeljitina principima održivog razvoja koji se racionalizirajukroz njihovu razinu korištenja, te treba težiti njihovuočuvanju, korištenju i prilagodbi sadašnjim i budućimpotrebama.(7) Racionalno korištenje prirodnih izvora potrebnoje osigurati:- skladnim odnosom površina šuma, poljoprivrednogzemljišta te građevinskih područja naselja;- optimalnim određivanjem namjene neizgrađenihpovršina na osnovi temeljnog resursa;- detaljnim, ali ograničavajućim definiranjemsadržaja i građevina koje se mogu graditi izvangrađevinskih područja;- određivanjem prostora namijenjenih gradnjipolazeći od postojećih prirodnih i kulturnih -povijesnih krajobraznih vrijednosti, te načinaživota stanovništva;- racionalnim korištenjem prostora za prometnei infrastrukturne sustave.Članak 230.(1) Identitet ruralnog krajolika u cjelini (na područjucijele Općine) potrebno je očuvati na način da se zadržiprepoznatljiva slika brežuljkastog vinogradarskovoćarskogpredjela te sklad krajolika i antropogenihstruktura gdje se građene strukture prepliću i stapajus prirodnom pozadinom.(2) Nova izgradnja, rekonstrukcija ili dogradnja morauvažavati lokalne tipološke, oblikovne, ambijentalne itradicijske značajke prostora te tradicijska iskustva ukorištenju, organizaciji i oblikovanju prostora kako searhitektonskim oblikovanjem, veličinom i upotrijebljenimmaterijalima ne bi narušio postojeći ambijentalni skladizvorne izgrađene strukture i prirodnog okruženja.(3) Unutar posebno osjetljivih predjela (npr. područjana kontaktu sa šumom i vodotocima) uvjeti za izgradnjumoraju sadržavati i mjere očuvanja krajobraza.Članak 231.(1) Korištenje prirodnih dobara može se planirati samotemeljem programa/planova gospodarenja/upravljanjau šumarstvu, lovstvu, vodnom gospodarstvu, rudarstvui dr., koji sadržava uvjete i mjere zaštite prirodeministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«721Članak 232.(1) Cjeloviti Uvjeti i mjere zaštite prirode (utvrđeniod nadležnog tijela Ministarstva kulture), koji se sukladnoobvezi iz Zakona o zaštiti prirode ugrađuju uPlan, navedeni su u Obrazloženju Izmjena i dopunaPlana, poglavlje 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštiteprostora, 3.4.1. Područja posebnih uvjeta korištenja,a) Prirodna baština - NOVELIRANJE.Članak 233.(1) Na područjima ekološke mreže i zaštićenihprirodnih vrijednosti, kao i na područjima označenimkao ostale prirodne i krajobrazne vrijednosti ograničavase izgradnja biljnih farmi i tovilišta-životinjskih farmisukladno prikazanom na kartografskom prikazu br. 3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područjaposebnih ograničenja u korištenju, odnosno sukladnočlanku 107. Odredbi za provođenje.6.2. Kulturna baštinaČlanak 234.(1) Za središnje naselje Vinica potrebno je izraditinovu konzervatorsku podlogu, kojom bi se valoriziralapostojeća gradnja u povijesnom centru naselja Vinica,te sukladno rezultatima valorizacije pristupilo izradinovog rješenja o zaštiti povijesne cjeline.Članak 235.(1) Zaštićena graditeljska baština i javna plastikana području Općine je:- u naselju Vinica: kurija Patačić, kurija Mattachich-Dolansky (dvorac Vinica Gornja), Pragner - stupsramote, zdenac s kipom Sv. Ivana Nepomuka,pil Sv. Benedikta,- u naselju Vinica Breg: Stari grad Vinica,- u naselju Marčan: župna crkva Sv. Marka, kurijažupnog dvora, dvorac Opeka,- u naselju Gornje Ladanje: dvorac Bajnski dvori,grobna kapela obitelji Erdödy.(2) Kompleks poslovno proizvodnih zgrada u dvorištukurije Patačić potrebno je nakon premještanja proizvodnjena primjereniju lokaciju srušiti, a u međuvremenuzgradu pogona nije dozvoljeno modernizirati, adaptirati,proširivati, dograđivati ili bilo kako osuvremenjivati.(3) Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, sanacije,prenamjene ili bilo kakve druge radove na zakonomzaštićenim (ili preventivno zaštićenim) građevinamai lokalitetima, kao i u njihovoj neposrednoj blizini,potrebno je od nadležne službe za zaštitu kulturnebaštine ishoditi zakonom propisane uvjete i odobrenja.Članak 236.(1) Evidentirana graditeljska baština i javna plastikana području Općine je:- u naselju Vinica: poklonac s likom umornogKrista, kurija Köröskeny - Rupčić (dvorac VincaDonja), kurija Keglević, kurija Nitzky, zgradapoljoprivredne zadruge (kuća Haslinger), kućaKusin, zgrada ambulante, stambeno-gospodarskikompleks, kapela Sv. Tri Kralja, poklonac Sv.Ane, pil Sv. Florijana,- u naselju Marčan: kurija Rajner, viničko groblje,zgrada zadružnog doma, spomenik NOB-a, djevojačkaškola, vila Ladika, gostionica (Motel),poklonac M.Božje Lurdske, pil M.Božje <strong>Ž</strong>alosne(Marijin zdenac) i Perišće, poklonac Sv. Jakobastarijeg sa psom (Sv. Rok)- u naselju Gornje Ladanje: pil (poklonac) Sv.Ane Samotreće,- u naselju Vinica Breg: kapela Srca Isusova iPerićev križ- u naselju Pešćenica Vinička: kapelica UznesenjaMarijina.(2) Za kuriju Köröskeny - Rupčić (dvorac VincaDonja), kuriju Keglević, kuriju Nitzky, viničko groblje,spomenik NOB-a, pil Sv. Ane Samotreće, poklonac slikom umornog Krista i poklonac Sv. Jakoba starijegsa psom (Sv. Rok) će se revalorizacijom odrediti statuskulturnog dobra (novi status - zaštićeno ili staristatus - evidentirano kulturno dobro).(3) Svu navedenu evidentiranu graditeljsku baštinui javnu plastiku potrebno je detaljno pregledatii valorizirati, te odrediti što će se staviti pod zaštitukao kulturno dobro od lokalnog značenja i staviti nalistu graditeljske baštine zaštićene na lokalnoj razini,prema članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnihdobara (»Narodne novine«, broj 69/99, 151/03,157/03 i 33/09).Članak 237.(1) Zaštićeni arheološki lokaliteti na području Općinesu: Stari grad Vinica i Šincekova jama.(2) Evidentirani arheološki lokaliteti na područjuOpćine su: župna crkva Sv. Marka sa ugrađenomantičkom stelom.(3) Evidentirani arheološki nalazi na području Općinesu: Bela pećina (kamenolom Marčan), lokalitetVinica Breg i lokalitet Goruševnjak.(4) Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvatanaiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnogznačaja, potrebno je radove odmah obustaviti i o tomeobavijestiti nadležni konzervatorski odjel, odnosnoslužbu za zaštitu kulturne baštine.Članak 238.(1) Kulturna dobra od lokalnog značenja na područjuOpćine Vinica čini sva evidentirana graditeljska baštinai javna plastika te posebno vrednovana tradicijskaarhitektura, a zajedno čine prijedlog liste graditeljskebaštine zaštićene na lokalnoj razini:- u naselju Vinica: kurija Keglević, kurija Nitzky,kurija Rajner, zgrada poljoprivredne zadruge(kuća Haslinger), kuća Kusin, zgrada ambulante,stambeno-gospodarski kompleks, kapelaSv. Tri Kralja, kapela Sv. Ane, pil Sv. Florijana,tradicijske kuće u Goričkoj ulici na brojevima5, 12 (zelena kuća), 17 i 19 te u Opečkoj ulicina broju 27 (kuća Farkaš),
722»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.- u naselju Marčan: viničko groblje, zgrada zadružnogdoma, spomenik NOB-a (u tijeku jerevalorizacija), djevojačka škola, vila Ladika,gostionica (Motel), poklonac M.Božje Lurdske,pil M.Božje <strong>Ž</strong>alosne (Marijin zdenac) i Perišće,tradicijske kuće i to: kamena podrumljena prizemnicas pomoćnim građevinama u Viničkoj ulicina broju 34, zidana prizemnica u Viničkoj ulicina broju 14 (na parceli do djevojačke škole) ikamena katnica u Gornjoj ulici na broju 4,- u naselju Gornje Ladanje: pil (poklonac) Sv.Ane Samotreće,- u naselju Vinica Breg: kapela Srca Isusova,- u naselju Pešćenica Vinička: kapelica UznesenjaMarijina.(2) Zaštitu dobara od lokalnog značenja trebaprovesti u skladu s člankom 17. Zakona o zaštiti iočuvanju kulturnih dobara. Način zaštite utvrđuje seuz suglasnost službe nadležne za zaštitu kulturnebaštine, a za provedbu odluke potrebno je osiguratiodgovarajuće uvjete i sredstva.Članak 239.(1) Na području Općine evidentirane su tradicijskegrađevine od posebnog značaja za lokalnu sredinu:- u naselju Vinica: kuće u Goričkoj ulici na kućnimbr. 5, 9, 12, 13, 17, 19, 21, 23, 25, 27, 29;kuća na br. 44 sjeverno od kurije Dolansky; svepreostale tradicijske kuće na Trgu M. Gupca, aposebno na zapadnoj strani u blizini zdenca skipom Sv. Ivana Nepomuka i raskrižja s Gornjomulicom; kuće u Ul. Rupčića br. 52 i 92; kuća uUl. V. Nazora br. 60; stambeno-gospodarskikompleks u Ul. V. Nazora na br. 15; kuće uOpečkoj ulici na br. 4, 6, 17, 19, 21, 25, 27(kuća Farkaš); kuća u Vinogradskoj 105,- u naselju Marčan: kuće u Viničkoj ulici na br.14, 34, 41; kuće u Gornjoj ulici na br. 4, 6, 8,10 i kuća na raskrižju blizu pila M. Božje; kućana kbr. 25 (prema Abrahamovom bregu),- u naselju Donje Vratno: kuće u Varaždinskojulici na kbr. 3, 11, 13, 14/1.(2) Za tradicijske građevine od posebnog značajaza lokalnu sredinu vrijede uvjeti oblikovanja i lociranjagrađevina na parceli definirani za mješovitu zonu, uzpoštivanje slijedećih mjera zaštite tradicijske graditeljskebaštine:- postojeću tradicijsku gradnju stambenih i gospodarskihgrađevina potrebno je obnavljati iodržavati koristeći tradicijske građevne materijalei elemente,- postojeće tradicijske građevine mogu se rekonstruiratiu postojećim gabaritima (zadržavajućiulični dio građevine u postojećim gabaritima iobliku, dok se u dvorišnom dijelu, prema potrebi,dozvoljava dogradnja pomoćnih i sanitarnihprostorija). Pri rekonstrukciji je potrebno koristititradicijske građevinske materijale i elemente(crijep, glatku žbuku, prioritetno vapnenu, drvenuvanjsku stolariju i dr., bez veterlajsni nazabatima), a namjene mogu biti prilagođenesamoj građevini (osuvremenjivanje postojećenamjene ili pronalaženje primjerene nove -stambeno, poslovno, a osobito se preferirajuturistički, kulturni, odgojno-obrazovni i sličnisadržaji),- ukoliko ima uvjeta za novu izgradnju istu jepotrebno maksimalno moguće prilagoditi zatečenomtradicijskom ambijentu i arhitekturi(gabaritima, oblikovanjem, materijalima, položajemna parceli - zadržati postojeći građevinskipravac). Visina građevina može biti podrum iprizemlje, odnosno sukladno okolnoj gradnji, akrovne konstrukcije preporuča se izvoditi kaokose (dvostrešne), pokrivene crijepom.(3) Daje se preporuka da se prilikom revizije kulturnihdobara ili prilikom izrade konzervatorske studijedetaljnije propišu uvjeti za rekonstrukciju, dogradnjuili gradnju novih građevina u blizini tradicijskih građevina,kako se arhitektonskim oblikovanjem, veličinomi upotrijebljenim materijalima ne bi narušio postojećiambijentalni sklad izvorne izgrađene strukture.(4) U cilju valorizacije tradicijskog graditeljstva,koje je na području Općine bogato, predlaže se izradaposebne studije.Članak 240.(1) Na području Općine Vinica u naseljima Vinica iMarčan definirane su tri zone ambijentalno i oblikovnovrijednog područja. To su u naselju Vinica Trg MatijeGupca s dijelom Goričke ulice te križanje Varaždinskeulice i Ulice Ljudevita Gaja, a u naselju Marčan dioGornje ulice. Navedene zone ucrtane su u kartografskiprikaz 3 Uvjeti korištenja i zaštite prostora, te ukartografski prikaz 4.a Građevinska područja naseljaDonje Vratno, Vinica, Marčan i Gornje Ladanje.(2) Za zonu ambijentalno i oblikovno vrijednog područjavrijede uvjeti oblikovanja i lociranja građevinana parceli definirani za mješovitu zonu, uz poštivanjeslijedećih mjera zaštite graditeljske baštine:- iz prizemlja građevine poljoprivredne zadrugena Trgu Matije Gupca potrebno je zatečenunamjenu (prodavaona poljoopreme i poljoapoteka)izmjestiti na primjereniju lokaciju izvanoznačene zone, a građevini dati novi sadržajprimjereniji zoni centra naselja koji odgovaraznačenju i poziciji ove zgrade,- nije dozvoljeno mijenjati zatečenu povijesnuparcelaciju (tj. nije dozvoljeno spajati dvije iliviše parcela u jednu niti dijeliti zatečene parceleu nekoliko manjih),- nije dozvoljeno mijenjati povijesni građevinskipravac kao što pokazuju mnogi loši primjeri napodručju naselja; novogradnja koja je izgrađenaumjesto porušenih tradicijskih kuća najčešće jeuvučena od zatečenog građevinskog pravca zadesetak metara, a postoje i slučajevi gradnjenovih građevina ispred tradicijskih,- na jednoj parceli, uz postojeću stambenu kućunije dozvoljeno graditi još jednu stambenu građevinu,
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«723- za sve građevinske zahvate na zatečenoj gradnjiunutar ove zone, bilo na stambenim ili pomoćnimgrađevinama (rekonstrukcija, adaptacija,obnova, dogradnja, nadogradnja, rušenje i dr.)potrebno je obavezno ishoditi stručno mišljenjenadležnog Konzervatorskog odjela koje ćebiti obvezujuće za investitora; to se odnosi natradicijsku gradnju i na novogradnju,- za sve zahvate na vanjštini postojeće tradicijskegradnje stambenih i gospodarskih građevinaza koje nije potrebno ishođenje građevinskedozvole (obnova stolarije, pokrova, žbuke,sanacija od vlage i dr.) potrebno je zatražitistručno mišljenje nadležnog Konzervatorskogodjela; pri obnovi je potrebno koristiti tradicijskegrađevinske materijale i elemente (crijep,vapnenu žbuku, drvenu stolariju, ne izvoditiveterlajsne na zabatima i sl.),- za svaku promjenu namjene zatečene gradnjeunutar ove zone potrebno je također zatražitistručno mišljenje Konzervatorskog odjela; eventualnanova namjena mora biti prilagođena samojgrađevini, ambijentu i zoni u kojoj se nalazi.(3) Za sve zahvate (nova gradnja, dogradnja, nadogradnjai adaptaciju) na povijesnim i tradicijskimgrađevinama unutar zona označenih kao ambijentalnoi oblikovno vrijedna područja potrebno je zatražitistručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjelau Varaždinu.(4) Za uređenje parternih i zelenih površina na TrguMatije Gupca obvezno je provesti natječaj za izraduurbanističko-arhitektonskog rješenja kako bi se dobilorješenje za uređenje ove urbane cjeline. Realizacijase može provoditi u fazama, ovisno o materijalnimsredstvima.7. GOSPODARENJE OTPADOMČlanak 241.(1) <strong>Općina</strong> je dužna osigurati uvjete i provedbupropisanih mjera za gospodarenje s komunalnimotpadom u svim naseljima i za sva domaćinstva, uvođenjemsustava odvojenog prikupljanja (kontinuiranogi periodičkog) i organiziranim odvozom (što se većprovodi putem odabranog koncesionara), a povremenoi prikupljanjem glomaznog otpada.(2) <strong>Općina</strong> je također dužna provoditi sve aktivnostii donositi potrebne akte vezane uz postupanje sotpadom za koje je nadležna sukladno propisima kojireguliraju problematiku otpada (Plan gospodarenjaotpadom, Izvješće o provedbi Plana gospodarenjaotpadom, dostava podataka u Registar zaštite okoliša,osiguranje financijskih sredstava i dr.).od boja, ulja i lakova, mineralnih gnojiva, sredstavaza zaštitu bilja i dr.) potrebno je izdvojeno prikupljatii s njima postupati sukladno posebnim propisima.(3) Potrebno je poticati izdvajanje biološkog otpadaunutar domaćinstava te njegovo kompostiranje navlastitom zemljištu.Članak 243.(1) Komunalni otpad je potrebno prikupljati u tipiziraneposude za otpad ili veće metalne kontejnere spoklopcem i organizirano periodički odvoziti.(2) Kontejnere i posude za domaćinstva potrebno jepostaviti tako da se osigura nesmetan kolni i pješačkipromet, a za veće gospodarske subjekte potrebno jeosigurati zaseban prostor ograđen tamponom zelenila,ogradom ili sl.(3) Ukoliko nije moguće osigurati da sva domaćinstvai sva naselja budu u sustavu prikupljanja sortiranogotpada (primjerice teže dostupna područja, vikendpodručja i sl.) i sukladno tome osigurati odgovarajućespremnike za prikupljanje sortiranog otpada, potrebnoje posebnim dokumentom Općine odrediti mjesta zapostavu kontejnera za prihvat sortiranog otpada teutvrditi dinamiku odvoza tog otpada.(4) Posebnim dokumentom Općine potrebno jeutvrditi mjesta za prikupljanje dijela komunalnog otpadaopasnog karaktera i dinamiku odvoza tog otpada.Članak 244.(1) Nelegalna odlagališta otpada koja još nisusanirana na području Općine (lokacije: Gornje Ladanjeiznad Gospodarske ulice, Vinica Breg i Šincekovodvojak) potrebno je u potpunosti sanirati sukladnopropisima i Planu sanacije otpadom onečišćenog tlai neuređenih odlagališta.Članak 245.(1) Zbrinjavanje otpadnih voda definirano je člancima206. do 211. ovih Odredbi za provođenje.(2) Proizvodni subjekti u novim gospodarskimzonama moraju riješiti zbrinjavanje otpadnih voda nanačin da se prije njihovog upuštanja u recipijent izvršipredtretman u uređaju za pročišćavanje.(3) Otpadna ulja i emulzije prihvaćaju se i skladišteprivremeno na mjestu nastajanja otpada uz provedbuzakonom propisanih mjera zaštite.(4) Proizvođači proizvodnog otpada koji nastajeu proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugimprocesima i koji se po sastavu i svojstvima razlikujeod komunalnog otpada, dužni su isti zbrinuti sukladnozakonskim propisima.Članak 242.(1) Iskoristive komponente komunalnog otpada(npr. papir, staklo, plastika) potrebno je izdvojeno prikupljati,odnosno treba osigurati spremnike za prihvatsortiranog otpada.(2) Komponente komunalnog otpada opasnogkaraktera (istrošene baterije, stari lijekovi, ambalažaČlanak 246.(1) <strong>Općina</strong> podržava opredjeljenja <strong>Ž</strong>upanije ozajedničkom zbrinjavanju otpada za područje cijele<strong>Ž</strong>upanije, utvrđena Strategijom i Planom gospodarenjaotpadom u Varaždinskoj županiji za razdoblje 2008. -2015. godine, kao i strateška rješenja prihvaćena nažupanijskoj razini (županijski pristup kroz formiranje
724»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.<strong>Ž</strong>upanijskog centra za gospodarenje otpadom, te pretovarnestanice i određena reciklažna dvorišta, a neisključuje se mogućnost regionalnog pristupa putemregionalnog centra za gospodarenje otpadom izvanVaraždinske županije).(2) <strong>Općina</strong> će se na odgovarajući način uključiti ucjeloviti sustav gospodarenja otpadom i izvršiti potrebneaktivnosti u cilju provedbe tog sustava.(3) U prelaznom periodu, do oživotvorenja koncepatana županijskoj (ili regionalnoj) razini, zbrinjavanjekomunalnog otpada će <strong>Općina</strong> nastaviti provoditisukladno važećim ugovornim, sporazumnim ili drugimobvezujućim dokumentima.Članak 247.(1) <strong>Općina</strong> je, sukladno zakonskoj regulativi spodručja gospodarenja otpadom, dužna na svojempodručju postaviti odgovarajuće spremnike i osiguratigradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanjeotpada u gospodarenju komunalnim otpadom, te osiguratigradnju najmanje jednog reciklažnog dvorištaza građevni otpad.(2) Reciklažno dvorište je ograđeni i nadzirani objekt,opremljen sustavima za zaštitu okoliša, u kojem seprovodi organizirano preuzimanje, izdvojeno skupljanjei razvrstavanje različitih vrsta otpada.(3) Reciklažno dvorište za odvojeno prikupljanjeotpada u gospodarenju komunalnim otpadom je građevinanamijenjena za prikupljanje, razvrstavanje iprivremeno skladištenje posebnih vrsta otpada, tj.korisnih tvari iz otpada kao što su papir, karton, staklo,metali, plastika i slično.(4) Reciklažno dvorište za građevni otpad je građevinanamijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradii privremenom skladištenju građevnog otpada.(5) Sukladno opredjeljenjima o gospodarenju otpadomiz stavka 1. ovog članka, <strong>Općina</strong> na svom područjuplanira jedinstvenu lokaciju reciklažnog dvorišta zaodvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnimotpadom i za preuzimanje građevnog otpada,odnosno reciklažnog dvorišta za građevni otpad(premda temeljem <strong>Ž</strong>upanijskog plana gospodarenjaotpadom ne postoji takva obveza).(6) Jedinstvena lokacija za reciklažna dvorištadefinira se u istočnom dijelu naselja Vinica, južno dolokalne ceste L 25034, na prostoru poljoprivrednogzemljišta okruženog šumskim područjem. Preporučase zapadni dio lokacije koristiti za gospodarenje građevnimotpadom.(7) Lokacija reciklažnih dvorišta prikazana je simbolomu karti 2e. Infrastrukturni sustavi, Vodnogospodarskisustav - Odvodnja otpadnih voda i gospodarenjeotpadom, te plohom i simbolom (kao izdvojeno građevinskopodručje izvan naselja) u kartama 1. Korištenjei namjena površina i 4.a Građevinsko područje naseljaDonje Vratno, Vinica, Marčan i Gornje Ladanje.(8) Reciklažno dvorište za odvojeno prikupljanjeotpada u gospodarenju komunalnim otpadom, kao ireciklažno dvorište za građevni otpad mora se odgovarajućeurediti, odnosno ispuniti sve potrebne tehničko-tehnološkei druge uvjete definirane posebnimpropisima, a za način uređenja reciklažnih dvorišta,te izgradnje i oblikovanja skladišta ili drugih potrebnihgrađevina (ukoliko će se graditi) u pravilu se primjenjujuuvjeti definirani za izgradnju i uređenje u gospodarskimzonama, kao i uvjeti iz članka 248., stavaka 5. do 8.Članak 248.(1) Na lokaciji reciklažnog dvorišta za odvojenoprikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadombiti će moguće provoditi aktivnosti utvrđenePlanom gospodarenja otpadom Varaždinske županijei Studijom utjecaja na okoliš, a u načelu je mogućeprikupljati, razvrstavati (sortirati) i obrađivati neopasniotpad u cilju ponovne oporabe otpada, kao i u ciljusmanjivanja količina, olakšavanja rukovanjem i poboljšavanjaiskoristivosti otpada.(2) Otpad se u reciklažnom dvorištu iz stavka 1.ovog članka ne može odlagati, već je moguće vršitisamo njegovu oporabu radi korištenja u materijalnei energetske svrhe, a aktivnosti se mogu odvijati uuređenom i ograđenom prostoru, te za određenetehnološke procese u zatvorenom prostoru.(3) U reciklažnom dvorištu moguće je prikupljatii obrađivati papir i karton, stakleni ambalažni otpad(boce), ravno prozorsko staklo, metalni ambalažniotpad, PET ambalaža, PE folije, stiropor, tekstil, pluto,kabeli itd.(4) U sklopu lokacije za reciklažno dvorište mogućaje izgradnja građevine skladišta u kojoj se privremenosmještava odnosno skladišti otpad do njegove oporabei/ili zbrinjavanja, odnosno do roka koji definirajuposebni propisi.(5) Za potrebe reciklažnog dvorišta iz stavka 1.ovog članka moguće je koristiti površinu od 1 do 3 ha,a prema potrebi i više, posebice u slučaju izgradnjeskladišta.(6) Reciklažno dvorište mora biti nadzirano i posebnoopremljeno za odvojeno skupljanje iskoristivihotpadnih tvari. U reciklažnom dvorištu mora biti zaposlenoeducirano osoblje.(7) Najveća dopuštena visina skladišta, ili drugihpotrebnih građevina u reciklažnom dvorištu, ukoliko ćese iste graditi, može iznositi 6 m do vijenca, odnosno10 m do sljemena. U slučaju da je zbog tehnološkogprocesa potrebno graditi građevine veće visine odmaksimalno dozvoljenih, potrebno je prilikom određivanjamikrolokacije takvih visokih građevina konzultiratinadležnu stručnu službu za zaštitu kulturne baštine.(8) U postupku procjene utjecaja na okoliš će sekonkretnije utvrditi ograničenja, uvjeti i mjere/režimikorištenja kako samog reciklažnog dvorišta (i skladišta),tako i korištenja i zaštite prostora uz ovaj sadržaj.(9) Za lokaciju reciklažnih dvorišta (i skladišta)ovim Planom se definiraju slijedeće mjere i uvjetiuređenja, izgradnje i korištenja prostora, koji će sedetaljnije razraditi u postupku pribavljanja propisanedokumentacije i procjene utjecaja na okoliš:- reciklažna dvorišta (i skladište) ne smiju vršitiutjecaj na podzemne vode te je građevinepotrebno izvesti na nepropusnoj podlozi, aoborinske vode i vode s manipulativnih povr-
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«725šina potrebno je prije upuštanja tretirati prekoseparatora (odvajanje ulja i masti),- otpad je potrebno obrađivati i skladištiti na takavnačin da se onemoguće i spriječe emisije u zraki okolni prostor, sukladno zakonskim propisima,- otpad se mora razvrstavati po vrstama,- u cilju zaštite vizualnih značajki prostora prilikomizgradnje i uređenja lokacije potrebno je izvršitisadnju bjelogoričnog i crnogoričnog drveća igrmlja kako bi se formirao vegetacijski pojaskoji bi pridonio očuvanju biološke i krajobrazneraznolikosti i ekološkog potencijala šireg šumskogpodručja definiranog kao osobito vrijedan predio- prirodni krajobraz nizinske šume Zelendvor,- prilikom izgradnje građevina u istočnom dijelupodručja definiranog za reciklažna dvorišta potrebnoje uvažavati propise o šumama, posebiceu smislu dozvoljene minimalne udaljenosti odpostojećih šumskih površina.Članak 249.(1) Na dijelu lokacije određenom za prikupljanjegrađevnog otpada moguće je prikupljati i privremenoskladištiti građevni otad s područja Općine.(2) Ukoliko će se na lokaciji formirati reciklažnodvorište za građevni otpad na istom će se, uz prikupljanjei privremeno skladištenje građevnog otpada,moći vršiti i odgovarajuća obrada tog otpada sukladnoposebnim propisima i prema potrebi graditi odgovarajućegrađevine.Članak 250.(1) Moguće privremeno rješenje postupanja s građevnimotpadom, do uspostave nekog od sustavnihrješenja, je sanacija postojećih depresija inertnimgrađevnim otpadom i zbrinjavanje direktnim ugovaranjems ovlaštenim sakupljačem građevnog otpada.(2) Ukoliko se Planom gospodarenja otpadom uVaraždinskoj županiji definiraju drugačija rješenjavezano uz gospodarenje građevnim otpadom, ista ćese primijeniti i na području Općine Vinica. Ako premanavedenom Planu neće biti potrebe za realizacijomlokacije za preuzimanje građevnog otpada/reciklažnogdvorišta za građevni otpad na području Općine, nalokaciji će se realizirati samo reciklažno dvorište zaodvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnimotpadom.8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOGUTJECAJA NA OKOLIŠČlanak 251.(1) Zahvati i radnje u prostoru i okolišu (vezaniuz naselja, poljoprivredu, šumarstvo, gospodarstvo,rekreaciju, prometne, energetske i vodnogospodarskesustave, gospodarenje otpadom i dr.) trebaju bitiusklađeni s interesima zaštite prirode i krajobraza,očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, očuvanjezraka, zaštite voda, tala, klime, biljnog i životinjskogsvijeta i zaštite od buke.Članak 252.(1) Mjere zaštite, očuvanja, unapređenja okoliša(tla, vode, zraka, prirodne baštine i dr.) i sanacijenjegovih ugroženih dijelova provodit će se u skladus važećim zakonima i propisima relevantnim za ovuproblematiku.Članak 253.(1) Unutar građevinskog područja naselja i u neposrednojblizini naselja ne mogu se graditi građevinekoje bi svojim proizvodnim procesima neposredno iliposredno ugrožavale život i rad ljudi odnosno uzrokovalevrijednosti emisija iznad dozvoljenih granicautvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.(2) Proizvodni pogoni i vanjski prostori na kojimaće se odvijati rad moraju biti udaljeni od stambenihgrađevina u skladu s odredbama ovog Plana kakobi se povremeno opterećenje (bukom, vibracijama,dimom, čađi, prašinom, mirisima i sl.) svelo na dozvoljenumjeru.Članak 254.(1) Zaštita voda provodi se sukladno odredbamaZakona o vodama, a osnovni planski dokument zaupravljanje vodama, zaštitu voda i zaštitu od štetnogdjelovanja voda je vodogospodarska osnova, odnosnovodnogospodarski plan slivnog područja.(2) Na području Općine ne mogu se graditi gospodarskei stambene građevine bez riješenog zbrinjavanjai pročišćavanja otpadnih voda, odnosno ukoliko nisusukladne planiranoj odvodnji otpadnih i oborinskih voda,jer otpadne vode mogu procjeđivanjem u podzemljezagaditi podzemne vode, što se posebice odnosi nanizinsko područje koje se nalazi unutar III B zonesanitarne zaštite vodocrpilišta »Varaždin«.(3) Radi smanjivanja količine štetnih tvari u podzemnojvodi potrebno je također kontrolirati tretiranjezemljišta mineralnim gnojivima te kemijskim i zaštitnimsredstvima u poljoprivredi, riješiti odvodnju otpadnihvoda iz peradarskih i drugih farmi, osobito većih farmiizvan građevinskog područja naselja, spriječiti odlaganjeotpada i u cijelosti izgraditi sustav odvodnje otpadnihvoda za sva naselja.(4) Potrebno je hitno riješiti odvodnju otpadnih vodakoje se preko upojne jame Greblica upuštaju u tlo.Članak 255.(1) Zaštita površinskih voda sastoji se od mjerakojima se sprječava pogoršanje kvalitete vode u vodotocima,što se posebice odnosi na kanal Boršanec čijaje kvaliteta vode IV vrste. Sve značajnije onečišćivačena vodotocima treba inventarizirati, a isti moraju primjenjivatimjere zaštite prirode i okoliša. U vodotokese ne smiju ispuštati nepročišćene otpadne vode izdomaćinstava (osoka, otopine umjetnih gnojiva i drugeštetne tvari, posebno iz gospodarskih objekata), kaoni iz proizvodnih pogona, radionica i sl.(2) Nova namjena u prostoru ne smije utjecati nasmanjenje kvalitete vodotoka.(3) Izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoketreba se izvoditi u skladu s vodopravnim uvjetima.
726»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.Članak 256.(1) U svrhu zaštite prirodne i krajobrazne vrijednostipojedinih prostora, unutar područja planiranog za zaštituu kategoriji značajnog krajobraza (Goruševnjak - izvorišnidio Plitvice), te unutar osobito vrijednih predjela(šumska područja Zelendvor i Ladenjska gmajna) nijedozvoljena izgradnja građevina za uzgoj i tov životinjaizvan građevinskog područja (farme, tovilišta).(2) Izgradnja takvih građevina nije dozvoljena i nadrugim područjima sukladno članku 107. ovih Odredbi.Članak 257.(1) Kod namjeravanih zahvata uz vodotoke i u pripadajućemvegetacijskom pojasu potrebno je poštivatiuvjet da u prirodnim inundacijama nije dozvoljenaizgradnja radi zaštite ljudi i imovine i zbog očuvanjacjelovitosti prirodnog vodnog krajolika. To se posebiceodnosi na područje uz rijeku Plitvicu.(2) Uvažavajući preporuke iz PP<strong>Ž</strong>-a, prije izvođenjaradova na uređenju vodotoka i zaštiti od štetnogdjelovanja voda (tehničko i gospodarsko uređenjei održavanje korita vodotoka) potrebno je provjeritisvrhovitost zahvata u smislu usporedbe planirane gospodarskekoristi i gubitka biološko-ekoloških značajki(narušavanja ili umanjivanja ekoloških i krajobraznihvrijednosti).(3) Prije izvođenja vodoprivrednih zahvata i eventualneprenamjene zemljišta uz vodotoke (npr. uređenjekorita vodotoka uz isušivanje vlažnih livada i pretvaranjeu oranice) potrebno je valorizirati predjele uz vodotoke,a ekonomske interese uskladiti s vrijednostima prirodnesredine, a eventualno opravdane zahvate izvoditiuz maksimalno očuvanje izvornih obilježja prostora.(4) Prirodnu ravnotežu i biološku raznolikost vodnogekosustava kao i šireg vegetacijskog pojasa uz rijekumoguće je očuvati na način da se potrebni radovi nauređenju i održavanju vodotoka izvedu uz odgovarajućausklađenja s drugim strukama, odnosno da serazmotri izvođenje radova uz očuvanje staništa vlažnihlivada, izvornih prirodnih obilježja, zadržavanje visokevegetacije, oblikovanja različitog profila korita i sl.(5) Radove na uređenju i održavanju vodotokapotrebno je izvoditi sukladno Planu upravljanja lokalnimvodama slivnog područja ‘»Plitvica-Bednja«, teuvažavajući uvjete zaštite prirode izdane od straneMinistarstva kulture koji čine sastavni dio navedenogPlana.(6) Ostale regulacijske radove i radove na održavanjui uređenju vodotoka treba provoditi uz maksimalnouvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja i uvjetimaiz ovog članka.propisu o šumama. Šuma se može krčiti samo zapotrebe infrastrukturnih linijskih građevina predviđenihovim Planom i planovima višeg reda, te sukladnoposebnim propisima. Pri tom bi bilo svrhovito osiguratizamjensku površinu i pošumiti je. U cilju zaštite šuma snaglaskom na njihove prirodne, ekološke i krajobraznevrijednosti, daje se preporuka da se ne sijeku većešumske površine.(3) U svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fondau privatnim šumama poželjno je korištenje postojećihosnova gospodarenja državnim šumama, a ta se preporukaposebno odnosi na dva veća šumska kompleksau predjelima Zelendvor i Ladenjska gmajna.Članak 259.(1) U cilju zaštite tla utvrđuju se slijedeće mjere:- u slučaju predvidivih opasnosti za važne funkcijetla prednost treba dati zaštiti istih ispredkorisničkih interesa,- mjere koje se poduzimaju pri korištenju tla trebajubiti primjerene danom staništu, uz smanjenjeuporabe površina, izbjegavanje erozije i nepovoljnestrukture tla, kao i smanjenje unošenjanepovoljnih tvari,- površine koje se više ne koriste (kao npr. rudnejalovine, klizišta, zatvorena odlagališta otpada)poželjno je rekultivirati (ponovno obrađivati),- nekvalitetno poljoprivredno i ostalo neobradivozemljište koje ekonomski nije opravdano koristitiu poljoprivredne svrhe može se pošumiti,naročito na području uz koridore brzih cesta iautocesta, te na predjelima uz vodotoke,- mozaik poljoprivrednog tla i šuma (označen nakartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjenapovršina«) može se pošumiti u dijelu koji se nekoristi za poljoprivrednu proizvodnju (nekvalitetnatla, zapuštene i neobrađene površine,ekonomska neisplativost ulaganja).Članak 260.(1) Za napušteno eksploatacijsko polje kamenolomaSobrnje (otkopno polje - ostaci rudarenja u prošlosti)planira se sanacija kojom će biti definirano eventualnopotrebno preoblikovanje terena, rješavanje površinskeodvodnje i ozelenjavanje prostora s obzirom načinjenicu da je ta površina već djelomično saniranaprirodnom sukcesijom. Nakon sanacije kamenolomapreporuča se definiranje nove namjene saniranepovršine (rekultivacija prostora kroz oplemenjivanjesportskim, rekreacijskim, edukacijskim, kulturnim,zabavnim i dr. programima i sadržajima).Članak 258.(1) Gospodarenje šumom i njena eksploatacijamoraju biti takvi da se očuva ekološka ravnoteža, biološkaraznolikost i vrijednosti krajobraza, a detaljnijiuvjeti gospodarenja šumama propisani su člankom226. ovih Odredbi za provođenje.(2) Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu,te se na istima može graditi samo sukladnoČlanak 261.(1) Izgradnja sustava za odvodnju treba uvažavatislijedeće:- otpadne vode koje ne odgovaraju propisima osastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javniodvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanomdo tog stupnja da ne budu štetne zarecipijente u koje se upuštaju,
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«727- kad se na dijelu građevinskog područja izgradijavna kanalizacijska mreža, postojeće i novestambene i ostale građevine se moraju priključitina nju,- do izgradnje javne kanalizacijske mreže, otpadnevode upuštaju se u vodonepropusneseptičke jame s mogućnošću pražnjenja, a zagospodarske sadržaje primjenjuju se odredbečlanaka 209. i 210. ovih Odredbi,- ako se odvodnja otpadnih voda u zatvoreni sustavpočne provoditi prije realizacije uređaja zapročišćavanje, neophodno je odvođenje otpadnihvoda provoditi preko trodjelnih septičkih jama.Članak 262.(1) Unutar građevinskog područja naselja potrebnoje zadržati postojeće javne slobodne (zelene i neizgrađene)površine, a posebice oko društvenih građevina(škola, vrtić, crkva, pošta, trgovina, vatrogasni domovii dr.). Poseban naglasak treba staviti na formiranjevisokih vegetacijskih masa unutar naselja zbog njihoveizuzetne važnosti u smislu organizacije prostora,reprezentativnosti, povoljnog mikroklimatskog učinka,psihološke uloge i dr.Članak 263.(1) Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepropusniza tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke ugnojišnu jamu. Dno i stjenke gnojišta do visine od 50cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnogmaterijala.(2) Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta morase odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije serazlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osokumoraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvoreza čišćenje i zračenje.Članak 264.(1) Sukladno zakonskim propisima potrebno jesanirati nelegalna odlagališta komunalnog otpada.Sporadična odlagališta uz putove, u šumama i sl.,individualna odlagališta otpadaka iz domaćinstava,neuređena gnojišta na seoskim gospodarstvima islično, potrebno je regulirati općinskim propisima kojise odnose na komunalne djelatnosti.(2) U cilju zaštite prostora Općine od sporadičnogi nekontroliranog odlaganja građevnog otpada planirase u istočnom djelu naselja Vinica lokacija za preuzimanjegrađevnog otpada s područja Općine, koja možeimati status reciklažnog dvorišta za građevni otpad.Članak 265.(1) Na području obuhvata Plana, mjere zaštite odbuke potrebno je provoditi sukladno nadležnim propisima(Zakonu i Pravilniku) koji reguliraju zaštitu od buke.(2) Prema nadležnom Zakonu vezanom na zaštituod buke, jedinice lokalne samouprave dužne su izraditikartu buke i akcijske planove.(3) Odgovarajuće zakonom propisane mjere vezaneuz zaštitu od buke, sprječavanje nastaja nja buke isma njenje postojeće buke na dopuštenu razinu, potrebnoje primijeniti ovisno o konkretnim sadržajimai djelatnostima.(4) Mjere od prekomjerne buke provode se:- lociranjem objekata i postrojenja koji mogu bitiizvor prekomjerne buke u izdvojenim građevinskimpodručjima izvan naselja, odnosno unutarnaselja na odgovarajućim udaljenostima odgrađevina u kojim ljudi žive, rade i borave,- upotrebom postrojenja, uređaja i strojeva kojinisu bučni,- ograničavanjem ili zabranom rada objekata ipostrojenja koja su izvor buke ili utvrđivanjemposebnih mjera i uvjeta za njihov rad; premještanjemobjekata i postrojenja koja su izvorbuke iz ugroženih zona na nove lokacije,- regulacijom prometa u svrhu zabrane ili ograničenjaprotoka vozila ili isključenjem iz prometaodređenih vrsta vozila,- pri izgradnji ili rekonstrukciji građevine kojaje izvor buke ili se nalazi u sredini gdje bukaprekoračuje dozvoljenu vrijednost, potrebnoje ishoditi posebne uvjete od strane službenadležne za zaštitu od buke.Članak 266.(1) Zaštita zraka provodi se sukladno propisu(Zakonu) o zaštiti zraka.(2) Nije dozvoljeno prekoračenje propisanih graničnihvrijednosti kakvoće zraka, niti ispuštanje u zrakonečišćujućih tvari u koncentraciji višoj od propisanepodzakonskim propisima (uredbama).(3) U cilju zaštite zraka:- Lokalna samouprava provodi ocjenjivanje razinenečišćenosti zraka na svom području. Natemelju ocijenjene razine onečišćenosti <strong>Općina</strong>uspostavlja mrežu za trajno praćenje kakvoćezraka na svom području ako su razine onečišćenostiviše od graničnih vrijednosti (GV). Lokalnasamouprava tada donosi i program mjerenjarazine onečišćenosti te određuje lokacije postajau lokalnoj mreži.- Na području gdje je utvrđena I kategorija kakvoćezraka, djeluje se preventivno kako se zboggrađenja i razvitka područja ne bi prekoračilegranične vrijednosti. Na područjima II kategorijekakvoće zraka provode se mjere smanjivanjaonečišćenosti zraka kako bi se postigle graničnevrijednosti; na područjima III kategorije provodese sanacijske mjere kako bi se kratkoročnopostigle tolerantne vrijednosti, a dugoročnogranične vrijednosti.Članak 267.(1) Ukoliko se ocijeni potrebnim posebno zaštititipojedine dijelove okoliša na području Općine, mogućeje pokrenuti izradu Programa zaštite okoliša, sukladnopropisu o zaštiti okoliša.(2) <strong>Općina</strong> može iskoristiti zakonsku mogućnostizrade Izvješća o stanju okoliša i Programa zaštite
728»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.okoliša za pojedina uža područja s obzirom na resurse,značajke i posebnosti sredine (npr. detaljnijei konkretnije utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaštiteokoliša za osobito vrijedne resurse: vodu, šume, tlo,zrak i krajolik, uvjete za ekološku proizvodnju hranei turističku promidžbu, uvjete za zaštitu određenogpodručja Općine).(3) Programom zaštite okoliša, ukoliko se isti izrađujuza područje Općine, potrebno je, uz detaljnije ikonkretnije utvrđivanje uvjeta, smjernica i mjera zaštiteokoliša za osobito vrijedne resurse, analizirati ivrednovati postojeće stanje s obzirom na klasifikaciju,kvalitetu i kvantitetu eventualnih poremećaja.Članak 268.(1) Gospodarski subjekti koji postupaju s opasnimtvarima, naftom i naftnim derivatima (količine kojepremašuju propisane granične vrijednosti) u obvezisu izraditi unutarnji plan intervencija u zaštiti okoliša.Članak 269.(1) Ovim Planom se, osim zahvata utvrđenih posebnimpropisom, ne utvrđuju drugi zahvati za koje jepotrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš (PUO).9. MJERE PROVEDBE PLANA9.1. Obveza izrade prostornih planovaČlanak 270.(1) Obveza izrade urbanističkih planova uređenja(UPU) definira se ovim Planom za:IPojedine veće (uglavnom neizgrađene) rezerviranezone namjena unutar građevinskog područjanaselja, odnosno zone izdvojenih građevinskihpodručja izvan naselja, i to:a) Gospodarsku zonu - za malo i srednje poduzetništvote proizvodne djelatnosti - u naseljuVinica, južno od državne ceste D 2,b) Gospodarsku zonu - za malo i srednje poduzetništvote proizvodne djelatnosti - u naseljuVinica, uz lokalnu cestu L 25034,c) Zonu ugostiteljsko-trgovačke namjene - u naseljuVinica,d) Zonu zelenila, sporta i rekreacije - u naseljuVinica,e) Zonu zelenila, sporta i rekreacije - u naseljuGornje Ladanje,f) i g) Dva veća neizgrađena područja mješovite,pretežito stambene namjene u naselju Vinica.II Ostale neizgrađene dijelove građevinskog područjasukladno odredbama Zakona o prostornomuređenju i gradnji i propisima donesenim natemelju Zakona (uglavnom mješovite, pretežitostambene namjene).(2) Izuzetno, izrada UPU-a nije nužno potrebna na:- područjima iz stavka 1. točke II ovog članka,ukoliko se usklađenjem s katastarskim i vlasničkimstanjem može osigurati formiranjejavnih prometnica i građevinskih parcela odgovarajućihveličina i oblika (sukladno uvjetimadefiniranim ovim Planom) i s pristupom na tejavne prometnice, te mogućnošću priključenjana odgovarajuću infrastrukturu,- područjima iz stavka 1. točke I, alineje d i e (zonezelenila, športa i rekreacije) ukoliko pojedinazona bude namijenjena jednom korisniku/vlasnikuili jedinstvenoj namjeni, te pod uvjetom da semože osigurati pristup svih sadržaja zone najavnu prometnu površinu i osigurati odgovarajućakomunalna infrastruktura,- području iz stavka 1. točke I, alineje b (gospodarskazona uz Petrijanečku ulicu u Vinici), ukolikodijelovi zone sjeverno ili južno od Petrijanečkeulice budu namijenjeni za jednog do najvišečetiri korisnika/vlasnika, te pod uvjetom da seusklađenjem s katastarskim i vlasničkim stanjemmože osigurati da svaka namjena/gospodarskacjelina ima pristup na javnu prometnu površinutj. Petrijanečku ulicu, te da se svaka pojedinanamjena/gospodarska cjelina može na jednostavannačin opskrbiti potrebnom komunalnominfrastrukturom.(3) U slučajevima iz stavka 2. ovog članka lociranje/građenjegrađevina, uređenje zelenila, športskih,rekreacijskih i drugih sadržaja/namjena, kao i opremanjekomunalnom infrastrukturom provodi se temeljemovog Plana. Prikaz i uvjeti gradnje, uređenje parcelei priključenje građevina na infrastrukturu trebaju bitisadržani u idejnom projektu za ishođenje propisanogakta za lociranje/građenje.Članak 271.(1) Obuhvat izrade urbanističkih planova uređenjaoznačen je na kartografskom prikazu br. 3.1. Uvjetikorištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja i dijeloviprimjene planskih mjera zaštite prostora i prikazubr. 4.a Građevinska područja naselja Donje Vratno,Vinica, Marčan i Gornje Ladanje radi bolje razvidnostipodručja za koja se planira izrada UPU-a.(2) Obuhvat izrade UPU-a prikazan na kartografskomprikazu 3.1. i 4. predstavlja najmanje prostornecjeline neizgrađenog i neuređenog područja za kojese UPU može izrađivati, te nije moguće izraditi UPUza područja manja od utvrđenih minimalnih cjelinaprikazanih u tom kartografskom prikazu, pa i u slučajukada se ta cjelina nalazi na području dva ili više naselja.(3) Jednim jedinstvenim UPU-om moguće je obuhvatitidvije ili više najmanjih prostornih cjelina neizgrađenogi neuređenog građevinskog područja, odnosnorezerviranih zona namjene tj. moguće je izraditi jedanUPU za dio naselja ili rezerviranu zonu namjene,kao i za cijelo naselje ili za više naselja zajedno, aovisno o konkretnoj situaciji s obzirom na potrebe imogućnosti JLS.(4) Ukoliko je granica planiranog UPU-a definiranaprometnicom, granicom se smatra vanjski rub teprometnice.
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«729(5) Konkretan i detaljan obuhvat pojedinog UPU-adefinirat će se odlukom o njegovoj izradi.Članak 272.(1) Ukoliko se unutar obuhvata UPU-a iz članka270. ovih Odredbi za provođenje nalazi izgrađeni diograđevinskog područja naselja, njega je potrebnoodgovarajuće obuhvatiti UPU-om u ovisnosti o konkretnojsituaciji, a najmanje u cilju usklađenja prometnihpovršina, odvodnje otpadnih voda i propisanog brojaparkirališnih mjesta, ukoliko je postojeće stanje nezadovoljavajuće.(2) U slučaju da je postojeće stanje u izgrađenomdijelu građevinskog područja naselja, koji je ušao uobuhvat UPU-a, zadovoljavajuće, te su ispunjeni minimalniuvjeti o uređenosti i opremljenosti postojećihgrađevinskih parcela, tada je izdavanje propisanogdokumenta za lociranje/gradnju, odnosno rekonstrukcijumoguće i prije donošenja UPU-a.(3) Prilikom izrade UPU-a potrebno je sagledatistanje u kontaktnom prostoru, naročito radi uklapanja,odnosno usuglašavanja rješenja pristupa s prometnihpovršina, odvodnje otpadnih voda, broja parkirališnihmjesta, kao i drugih infrastrukturnih i oblikovnih elemenatabitnih za razvoj naselja, te elemenata zaštiteokoliša.(4) Do izrade i donošenja UPU-a, unutar područjaza koja je obvezna njihova izrada moguća je samoizgradnja zahvata za koje su pravomoćne odgovarajućedozvole za gradnju izdane sukladno propisima.Članak 273.(1) Urbanističkim planovima uređenja potrebno je,uz osnovnu organizaciju - namjenu prostora i drugeelemente utvrđene zakonom i propisom o sadržaju,mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornimpokazateljima i standardu elaborata prostornih planova,razraditi i slijedeće:- definirati mogućnost etapne realizacije ukolikose prostori za koje se izrađuje UPU neće moćiodjednom realizirati, te vezano uz to dinamikuaktiviranja pojedinih dijelova prostora unutarobuhvata UPU-a,- odrediti nužne, odnosno minimalne pretpostavkekoje je potrebno osigurati vezano uz dinamikuzaposjedanja pojedinih prostora (aktiviranjesvakog novog dijela prostora nakon popunjavanjaprethodnog dijela barem preko 50% ili sl.),- odrediti minimalni standard infrastrukturnogopremanja i imovinsko pravnog sređenja prijeizgradnje.(2) Urbanističkim planom uređenja gospodarskezone uz lokalnu cestu L 25034 u Vinici potrebno jeosigurati zaštitni pojas zelenila sukladno članku 148.Odredbi za provođenje.Članak 274.(1) Ukoliko za prostore ili dijelove prostora koji suu kartografskom prikazu 3.1. Uvjeti korištenja, uređenjai zaštite prostora - Područja i dijelovi primjeneplanskih mjera zaštite prostora označeni kao obuhvatobvezne izrade prostornog plana (UPU-a), jedinicalokalne samouprave namjerava provoditi urbanu komasacijupotrebno je te prostore razraditi detaljnimplanom uređenja.Članak 275.(1) Prioritet izrade dokumenata prostornog uređenjautvrdit će <strong>Općina</strong> svojim aktima (programima,odlukama i dr.).Članak 276.(1) Za komplekse Arboretum »Opeka« i »Bajnskidvori« potrebno je izraditi odgovarajuću dokumentaciju/povijesnustudiju i studiju - projekt obnove što jedetaljnije definirano člancima 94. i 95. ovih Odredbi,te druge dokumente propisane posebnim propisimaza zaštićena područja.(2) Nezaposjednute zone je potrebno realiziratipočevši od jednog dijela područja, odnosno nastavnona prvo zaposjednuto područje unutar zone.Članak 277.(1) Stupanjem na snagu ovog Plana više se neprimjenjuje dio Prostornog plana bivše općine Varaždin,u dijelu koji se odnosi na područje Općine Vinica.(2) Svi dokumenti prostornog uređenja užeg područja,kao i propisani dokumenti za lociranje i izgradnjumoraju biti izrađeni u skladu s ovim Planom.(3) Dokumentima prostornog uređenja užeg područjamogu se propisati detaljniji (i stroži) uvjeti za izgradnjui uređenje prostora, te se kod izdavanja propisanihdokumenata za lociranje/građenje primjenjuju uvjetiiz tih planova.Članak 278.(1) Kod prijenosa granica iz kartografskih prikazaProstornog plana u mjerilu 1 : 25.000 na podloge uvećim mjerilima, osim onih elemenata plana koji seprikazuju u mjerilu 1 : 5.000, dozvoljena je prilagodba/usklađenjegranica odgovarajućem mjerilu i vrstipodloge, te manja odstupanja od granica obuhvataUPU-a prikazanih u grafičkom prikazu, a u skladu sastvarnim stanjem na terenu.9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjeraMJERE ZAŠTITE OD PRIRODNIH I DRUGIHNESREĆAZahtjevi zaštite i spašavanjaČlanak 279.(1) U slučaju ugroženosti ljudi i dobara, koja bizahtijevala evakuaciju, za smještaj većeg broja ljudimogu se koristiti slobodne, neizgrađene površine (zonezelenila i javne zelene površine), eventualno škola idvorana, društveni i vatrogasni domovi, ugostiteljske
730»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.građevine i vikendice, koje su planirane unutar građevinskogpodručja naselja, te i druge neizgrađene izelene površine izvan građevinskog područja, a svesukladno važećoj Procjeni ugroženosti stanovništva,materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofai velikih nesreća za područje Općine Vinica i Planuzaštite i spašavanja Općine Vinica.Mjere zaštite od požara i eksplozijaČlanak 280.(1) Posebne mjere zaštite od požara i eksplozija(u smislu stacionarnih potencijalnih izvora opasnosti)potrebno je provoditi u dijelovima naselja gdjese nalaze pilane i drugi drvno-prerađivački sadržaji,nelegalna odlagališta otpada, gdje se skladišti benzin(benzinska pumpa u Donjem Vratnu), ukapljeni naftniplin (gospodarski sklopovi - farme peradi KOKE) i sl.,kao i na područjima gdje se nalaze sadržaji na kojimaje uskladištena određena količina drugih opasnih ieksplozivnih sredstava (kamenolomi i dr.).(2) Mjere vezane uz moguće zapaljenje ili eksplozijuna pojedinim lokacijama i područjima ugroženostisu evakuacija ugroženih u okruženju, a za požare ieksplozije u gospodarskim građevinama definiranesu člankom 286. tj. u poglavlju Mjere zaštite od tehničko-tehnološkihkatastrofa izazvanih nesrećama ugospodarskim objektima.(3) Osnovne mjere zaštite od požara kod izgradnjei rekonstrukcije su građevina provode se temeljemodredbi posebnih propisa o zaštiti od požara. U ovomPlanu definirane su slijedeće osnovne mjere za projektiranje,izgradnju i rekonstrukciju građevina:- u svrhu sprječavanja širenja požara na susjednegrađevine, građevina mora biti udaljena odsusjednih građevina najmanje 4 m, a ako sedokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje,brzinu širenja požara, požarne karakteristikematerijala građevina, veličine otvora na vanjskimzidovima građevine i drugo, da se požar nećeprenijeti na susjedne građevine i manje ali nemanje od 3 m,- kao dvojne ili u nizu građene građevine morajubiti međusobno odvojene od susjednih građevinapožarnim zidom vatrootpornosti najmanje90 minuta, koji u slučaju da građevina imakrovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krovvatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisujekrov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostrukomkonzolom iste vatrootpornosti, dužinenajmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji morabiti od negorivog materijala najmanje na dužinikonzole,- radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevinei gašenja požara na građevini i otvorenomprostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz ipovršinu za operativni rad vatrogasaca određenuprema posebnom propisu, a prilikom gradnje ilirekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se,ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantskamreža, s osiguranim potrebnim pritiskom vode iprofilom cjevovoda sukladno posebnom propisu.(4) Na mjere zaštite od požara primijenjene u glavnomprojektu potrebno je ishoditi suglasnost Policijskeuprave sukladno posebnom propisu.(5) Građevine i postrojenja u kojima će se skladištitii koristiti zapaljive tekućine i plinovi (objekti posebnenamjene, spremnici plina, benzinske postaje i sl.) ilidruge eksplozivne tvari, moraju se graditi na sigurnosnojudaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređajasukladno posebnom propisu. Druge građevine morajuse graditi tako da su zadovoljene najmanje sigurnosneudaljenosti od građevina distribucijskog sustava zavisnoo vrsti građevine sukladno posebnim propisima.(6) Osobitu zaštitu od požara potrebno je osiguratiza arboretum »Opeka«.(7) Ostale potrebne mjere zaštite od požara naotvorenom prostoru (šumski prosjeci, crpilišta, mjestasmještaja sredstava i opreme za gašenje požara i dr.)određene su Planom zaštite od požara i tehnološkiheksplozija za područje Općine Vinica koji se temelji naProcjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozijaza područje Općine Vinica.Mjere zaštite od potresaČlanak 281.(1) Projektiranje, građenje i rekonstrukcija građevinamora se provoditi tako da građevine budu otpornena potres.(2) U svrhu efikasne zaštite od potresa potrebno jekonstrukcije svih građevina koje se planiraju graditi ilirekonstruirati na području Općine uskladiti sa zakonskimpropisima za seizmičnu zonu intenziteta do VIIstupnja MCS skale (Pravilnik o tehničkim normativimaza izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkimpodručjima - »Službeni list«, broj 31/81, 49/82, 29/83,21/88 i 52/90 i eventualno drugi propisi koji utvrđujuili će utvrđivati navedenu tematiku).(3) Koeficijent seizmičnosti za potrebe projektiranjagrađevina iznosi Kc = 0,002.(4) Za područja u kojima se planira intenzivnijaizgradnja (većeg broja značajnih građevina) potrebnoje izvršiti detaljnije specifično ispitivanje terena (geomehaničkai druga ispitivanja) kako bi se postiglamaksimalna sigurnost konstrukcija na predviđenepotrese i racionalnost građenja.(5) To je osobito potrebno za veću i značajniju izgradnju(ne za građevine povremenog stanovanja) nainženjersko-geološki nestabilnom području i uz područjevažnijih rasjeda (označeni u grafičkom dijelu Plana -karti 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora).(6) U građevinama društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske,zdravstvene i slične namjene kojekoristi veći broj različitih korisnika, potrebno je osiguratiprijem priopćenja nadležnog županijskog centra 112o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«731Članak 282.(1) S obzirom na mogućnost zakrčenosti ulica iprometnica uslijed urušavanja građevina i objekatapotrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne puteve zaevakuaciju ljudi i materijalnih dobara, te za nesmetanpristup svih vrsta pomoći, u skladu s važećim propisima.(2) Mjere za zaštitu od eventualnog urušavanja,posebice na prometnicama, osigurane su Planomkroz odgovarajuće dimenzioniranje javnih prometnicai uz odgovarajuće održavanje istih, kroz definiraneudaljenosti regulacijske linije (linije ograde parcele)od ruba kolnika (poglavlje 5.1. Prometna infrastruktura,Cestovni promet, ovih Odredbi za provođenje),kroz definirane udaljenosti građevinskog pravca odregulacijske linije, te međusobne udaljenosti izmeđugrađevina (poglavlje 2.2. Građevinska područja, 2.2.1.Zone mješovite, pretežito stambene namjene, Smještajgrađevine na parceli, ovih Odredbi za provođenje).(3) Vodeći računa o zonama urušavanja, tj. potrebnimudaljenostima prometnica od građevina, te planiranjemminimalnih koridora prometnica, ovim Planomstvaraju se uvjeti da značajnije postojeće i planiraneprometnice omogućavaju brz i siguran izlaz iz naselja.(4) Potrebno je održavati kvalitetnu razinu opremljenostii uređenosti postojeće državne ceste D 2i županijske ceste <strong>Ž</strong> 2029 koja prolazi kroz gustonaseljeno područje, a pojačano održavanje potrebnoje i za županijsku cestu <strong>Ž</strong> 2101 i lokalnu cestu L25034 (kako bi u svako doba te ceste mogle preuzetina sebe pojačan promet kao obilazne prometnice),te za prometnice u brežnim područjima na kojima sepojavljuju klizišta.(5) Kod izgradnje novih dijelova naselja brutto gustoćanaseljenosti ne smije prelaziti 200 stanovnika/ha, a na utvrđenim rasjednim zonama potrebno jeograničiti brutto gustoću naseljenosti najviše do 50st/ha. Navedeni elementi su Planom ispunjeni, s obziromda prosječna gustoća naseljenosti u pojedinimnaseljima ne iznosi više od 10 st/ha.Mjere zaštite od poplavaČlanak 283.(1) Plavno područje, koje je ranije postojalo uzrijeku Plitvicu (ugrađeno je i u PP<strong>Ž</strong>) nije definiranoovim Planom na području Općine Vinica, s obziromda je Plitvica regulirana nizvodno od ceste PešćenicaVinička - Plitvica Voćanska (u Općini Donja Voća), ana predmetnom području planira se osobito vrijedanpredio - prirodni krajobraz.(2) Sukladno novim podacima nadležnog tijelaplavno područje nalazi se u manjem dijelu uz rijekuPlitvicu, a prikazano je u karti 3. Uvjeti korištenja,uređenja i zaštite prostora.(3) Postojeći vodotoci su zacijevljeni u dijelovimakoji prolaze kroz izgrađeno područje.(4) Za rijeku Plitvicu i kanal Črna Mlaka definiranje inundacijski pojas.(5) U definiranim (i budućim) inundacijskim područjimanije dozvoljena izgradnja.(6) U cilju zaštite od štetnog djelovanja voda napodručju Općine planira se izgradnja retencije Gaj narijeci Plitvici i akumulacije Vinica na potoku Vinica, štoje detaljnije definirano člankom 213. ovih Odredbi.(7) Za ostale manje vodotoke i kanale potrebnoje osigurati pristupni pojas u kojem nije dozvoljenaizgradnja, u širini od najmanje 4 m barem uz jednustranu vodotoka, radi osiguranja pristupa mehanizacijiu cilju čišćenja i uređenja vodotoka. Isto se posebiceodnosi na vodotoke unutar građevinskog područja (nadijelovima koji nisu zacijevljeni), a sukladno članku212. Odredbi.(8) U područjima gdje nisu regulirani vodotoci, akoji su bujičnog karaktera, ne planira se izgradnjagrađevina, a ukoliko bi prema Planu eventualno bilamoguća neka vrsta izgradnje, ista se mora graditi odčvrstog materijala i na način da dio građevine ostanenepoplavljen i za najveće vode.(9) Uređenje područja uz vodotoke, te eventualnomoguće zahvate na vodotocima i područjima uz vodotoke,potrebno je izvoditi sukladno posebnim propisimai posebnim uvjetima nadležnog tijela, te uvjetima izovog Plana (poglavlje 5.2. Komunalna infrastruktura,Vodnogospodarski sustav - Uređenje voda i 8. Mjeresprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš).(10) Postojeće lokalne izvore, bunare i cisternepotrebno je zaštititi na način da se isti ne smiju zatrpavatiili na drugi način uništavati.(11) Za područje Općine planira se izgradnjakanalizacije i to razdjelnog sustava (zasebno oborinskevode, a zasebno sanitarne), čime će se riješiti ieventualni problemi plavljena uslijed sporog otjecanjaoborinskih voda.Mjere zaštite od sušaČlanak 284.(1) S obzirom na klimatske promjene koje su nastupileu posljednjih godina, a koje karakteriziraju dugi ljetnisušni periodi, kao i zbog promjene vodnog režima, ubudućnosti se mogu očekivati još veće i češće suše svelikim materijalnim štetama (osobito u poljoprivredi).(2) Preventivna mjera zaštite od suše i smanjenjaeventualnih šteta je sagledavanje mogućnosti izgradnjesustava navodnjavanja poljoprivrednih površina, a štoje detaljnije definirano člankom 216. ovih Odredbi.Mjere zaštite vezane uz klizištaČlanak 285.(1) U brežnom dijelu Općine utvrđena su tri klizišta(na lokalnoj cesti Vinica - Barbara kraj Starog grada,u naselju Goruševnjak i na lokaciji Prekorje rubno uzpodručje Općine Cestica - označena u grafičkom dijeluPlana - karta 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštiteprostora), od kojih je jedno već sanirano, a ostala seplaniraju sanirati.
734»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.2. priključak na građevine i uređaje komunalneinfrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica),ukupne površine max. 12 m 2 ,4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenihili pomoćnih prostora, s tim da ukupna brutoizgrađena površina svih etaža, uključujući postojeće,ne prelazi 75 m 2 ,5. uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutarpostojećeg gabarita u stambeni prostor,6. postava novog krovišta, bez nadozida kod građevinas dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidomako se radi o povećanju stambenog prostora iztočke 4. ovog stavka,7. izgradnja nove ograde i sanacija postojećeograde;II građevine druge namjene (poslovne građevine,javne i društvene, komunalne, prometne):1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnihdijelova građevine,2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremištai sl. do najviše 16 m 2 za građevine do100 m 2 bruto izgrađene površine, odnosno do16 m 2 + 5% ukupne bruto izgrađene površineza građevine preko 100 m 2 ,3. prenamjena i funkcionalna preinaka građevineunutar postojećih gabarita, ali pod uvjetom danovoplanirana namjena ne pogoršava stanječovjekove okoline i svojim korištenjem ne utječeštetno na zdravlje ljudi u okolnim stambenimprostorima,4. promjena tehnologija unutar postojećih gabarita,također pod uvjetom da ista ne pogoršava stanjeokoliša ili ne utječe štetno na zdravlje ljudi,5. priključak na građevine i uređaje komunalneinfrastrukture,6. dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalneinfrastrukture,7. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija,8. sanacija postojećih ograda i potpornih zidovaradi sanacije terena.Članak 298.(1) Rekonstruirati se mogu i pomoćne i gospodarske(vezano uz poljoprivredu) građevine koje nisu uskladu s namjenom definiranom ovim planom, ali samounutar postojećih gabarita i uz zadržavanje postojećihnamjena, a do realizacije planiranog.(2) Do realizacije planiranog, mogu se rekonstruiratii javne prometne površine, te građevine i uređajiinfrastrukture na javnim prometnim površinama, uobimu neophodnom za korištenje.
Broj 16/2011. »SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE«735
736»SLU<strong>Ž</strong>BENI VJESNIK VARA<strong>Ž</strong>DINSKE <strong>Ž</strong>UPANIJE« Broj 16/2011.»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, službeno glasilo <strong>Ž</strong>upanije, gradova i općina Varaždinskežupanije. Izdaje: Varaždinska županija, 42000 Varaždin, Franjevački trg 7. Telefon (042) 390-562.Glavna i odgovorna urednica: pročelnica Upravnog odjela za poslove Skupštine i opće poslovemr.sc. Ljubica Križan. Tehnički uređuje, priprema i tiska: »GLASILA« d.o.o., 44250 Petrinja, D. Careka 2/1,tel: (044) 815-138 i fax: (044) 815-498, www.glasila.hr, e-mail: glasila@glasila.hr. Pretplata za 2011.godinu iznosi 200,00 kn + PDV. Svi brojevi »Službenog vjesnika Varaždinske županije« objavljeni su i naInternetu: www.glasila.hr.
Change language