IMPOL SEVAL A.D. SEVOJNOпривредаПроизводња већаод планиранеGeneralni direktor Impol Sevala Ninko Te{i} ka`e da seposlovawe fabrike u prvom kvartalu mo`e oceniti kao uspe{no.Me|utim, u aprilu se bele`i pad tra`we na tr`i{tima zaproizvodima svih vaqaonica u Evropi tako da Te{i} smatra daje to po~etak novog poglavqa svetske ekonomske krizeSPECIJALNA BOLNICA„^IGOTA“Конгресфизијатара СрбијеУ Специјалној болници „Чигота“ на Златибору од 19. до 22.маја биће одржан 11. Конгрес физијатара Србије са међународнимучешћем.На конгресу ће бити презентовано 176 радова али иорганизована предавања најеминентнијих предавача из Србијеи земаља Европске уније која покривају различите областифизикалне медицине и рехабилитације.Р. В.prvom kvartalu ove godineU Impol Seval je ostvarioproizvodwu od 14.945 tona i uodnosu na planiranu ve}a je za2,43 odsto. Ukupan izvoz u prvatri meseca je 29.830.000 eura.Prose~na bruto zarada 710zaposlenih u Impol Sevalu uovom periodu je 70.676 , odnosnoneto - 50.386 dinara. Generalnidirektor Impol Sevala NinkoTe{i} ka`e da se poslovawefabrike u prvom kvartalu mo`eoceniti kao uspe{no.-U ovom periodu ostvarenaproizvodwa ve}a je od planirane,a finansijski rezultat jepozitivan. Sveukupno, mo`emobiti zadovqni onim {to smopostigli u prvom kvartalu.Ono {to u ovom momentu zabriwavajeste da je u aprilu do{lodo pada tra`we za na{improizvodima i taj pad tra`weose}a se na svim tr`i{tima, anajizra`eniji je na tr`i{timaItalije i Nema~ke. Pad tra`wenije samo slu~aj Impol Sevala,ve} svih vaqaonica u Evropi.Neki analiti~ari ka`u da naovo uti~e situacija u Japanu, adrugi smatraju da su se na evropskomtr`i{tu pojavile ozbiqnijekoli~ine traka i limovaiz Kine. Moje mi{qewe je daje ovo po~etak novog poglavqasvetske ekonomske krize.U svakom slu~aju, moramopratiti {ta se doga|a, odnosnogledati u kom pravcu se sve ovokre}e i u zavisnosti od togapreduzimati odre|ene mere, paizme|u ostalih i nivo cena preradekoji smo dostigli u zadwimmesecima korigovati na dole– ka`e Te{i}.Po wegovim re~ima, svidrugi fabri~ki poslovi, posebnorealizacija investicija, odvijajuse onako kako je planiranoi u najboqem mogu}em redu.- Krajem 2010.godine donelismo odluke o ulasku u investicijeod 26 miliona eura. Realizacijapojedinih investicijaje po~ela, a najve}a je Linija zabojewe ~ija je vrednost oko 15miliona eura. Za ovu investicijusmo potpisali Ugovoresa isporu~iocima opreme i od1. februara su po~eli da tekurokovi. Rok za zavr{etak oveinvesticije je 18 meseci. Ostaleinvesticije se odnose namodernizaciju postoje}e opremeu ciqu dobijawa ve}e pouzdanostiu radu opreme i jo{ boqegkvaliteta na{ih proizvoda. ZaNinko Te{i}sada radimo po planu investicijakoje smo usvojili i tu nemamonekih ve}ih problema. Jedino{to nam stvara probleme jedobijawe dozvola i saglasnostiod ministarastava. Tu je malousporenija procedura, ali nadamose da }emo i to prevazi}i,-isti~e Te{i}.Osvr}u}i se na privredniambijent u Srbiji, direktorNinko Te{i} ka`e da je on idaqe veoma lo{ i da ponekaddeluje deprimiraju}e.- Uvek isti~emo da oddr`ave ne o~ekujemo pomo} uvidu nekog nov~anog davawa,jedino {ta tra`imo je ure|enprivredni ambijent. Potrebnoje prvo sprovesti „giqotinupropisa“, sa ~ijom se realizacijompo~elo i odustalo. Ve}inapodzakonskih akata koji se donosesu nejasni i neprimenqivii ostavqeni dr`avnoj administracijida ih tuma~i na na~inkako to oni misle. Administriraweu Srbiji je ogromno, usporavarad privrednih subjekata ipove}ava korupciju koja je i beztoga velika. Privredni subjektimoraju da budu odgovorniji zasvoje postupke i mora se poslovnimoral podi}i na vi{i nivo,-zakqu~uje Te{i}.R. V.12 13. maj 2011.
сусретU@I^ANKA SAWA DESPOTOVI], STUDENTKIWAJAPANSKOG JEZIKA I KWI@EVNOSTIЈапан – обрнута СрбијаNemoj da brine{, u Japanu je sve isto kao u Srbiji. Samopotpuno obrnuto. Ova tvrdwa kojom je jedan na{ ~ovekohrabrio studenta koji se pripremao na daleki put u Japan,najboqe opisuje tu daleku pacifi~ku zemqu, ka`e za „Vesti“U`i~anka Sawa Despotovi}, koja je po~etkom godine dvameseca boravila u Japanu, a vratila se samo 10 dana prerazornog zemqotresa- Zaista je sve obrnuto, od toga daoni satarom seku povr}e, a obi~nim no`emmeso, preko kulturnih razlika, radnihnavika, discipline. Istina je da su Japancita~ni kao sat. Sve funcioni{e brzo,sve je ure|eno, disciplina je neverovatna,ispri~ala je Sawa, studentkiwa ~etvrtegodine japanskog jezika i kwi`evnosti uBeoradu.Poznanstvo na UniverzijadiSvoje budu}e doma}ine Sawa je upoznalana Univerzijadi u Beogradu. PorodicaKitagawa – otac Kazuja i majka Akiko do{lisu u na{u zemqu kako bi gledali svog starijegsina Soi}ira na premijernom takmi~ewuu inostranstvu. Kao volonterka na UniverzijadiSawa se radovala poznanstvu sawima jer je imala priliku da pri~a na japanskomsa qudima kojima je to materwi jezik.Simpatije su bile obostrane, ona je wimapri~ala o na{oj kulturi i na~inu `ivota.Definitivno ih je pridobila kada su ~ulida je zanimaju japanski borila~ki sportovii da je u Beogradu i{la na ~asove drevneve{tine nin|ucu. Usledio je poziv da do|eu Japan pre nego {to diplomira.- Oni su u~inili ne{to zaista lepoza mene, tim gestom postali su moji prijateqiza ceo `ivot. Posebno je velika~ast kada znate da Japanci ako neko `ivisa wima odre|eni period, tu osobu smatrajuza najmla|eg ~lana porodice. Tako da su mioni, po wihovim tradicionalnim obi~ajimakao otac i majka, ka`e Sawa.Za dva meseca koliko je provela uJapanu, imala je priliku da do`ivi kakoPraznici odraslih, lutakai isterivawa zlih duhovaPraznici koji su se proslavqaliu Japanu za vreme Sawine poste,ostavili su veliki utisak na wu. Zavreme Nedeqe odraslih svi qudikoji te godine postaju punoletni (pune20 godina) slave ro|endan u istidan. Devojke obla~e kimono, momcisve~ana odela i svi zajedno u~estvujuna paradi. Zanimqiv je bio i festivallutaka na kome su `ene izlagaleprelepe lutke od porcelana, tkaninai papira. Te lutke `ene nasle|uju odmajki, u svakoj porodici imaju svojkutak, pravi mali oltar gde se pale{tapi}i. Lutke simbolizuju polo`aj`ene u dru{tvu. Tradicionalno se organizujei dan isterivawa zlog duha,gde jedan od u~esnika stavi masku|avola, a drugi ga ritualno ~isti.13. maj 2011.funkcioni{e jedna tipi~na savremena japanskaporodica, da iskusi wihovu ~uvenubrzinu i istrajnost i vidi kako gusto naseqenigrad mo`e da izgleda prazno u vremeradnog vremena.- U porodici u kojoj sam boravila imadvoje dece. Stariji sin Soi}iro i mla|iRjunosuke. Obojica studiraju evropskoma~evawe sa sportskim menaxmentom. Ve}pri samom izboru studijske grupe vidi sekako oni misle na budu}i posao. Evropskoma~evawe nije dovoqno razvijeno u Japanui oni su to izabrali jer nemaju mnogokonkurencije u toj oblasti, objasnila jeSawa.Sawa i Akiko kod spomenika ratnikuOtac je biznismen ili kako Japancika`u sarariman, a majka od trenutka kada jerodila prvo dete prestala je da radi, i odtada se iskqu~ivo brine o porodici.- Tradicija je takva, Japanke jednostavnobiraju da li }e da grade karijeru ili dase brinu o ku}i i porodici. Tamo se i daqeneguju konfu~ijanski odnosi bez obzira namodernizaciju. A to podrazumeva da se qudiprvo po{tuju na osnovu broja godina, i ocuse pru`a ve}e po{tovawe. Oni u odnosu nanas, svojim roditeqima prilaze sa ve}impo{tovawem, nisam ~ula da se sva|aju i suprotstavqaju,a najve}a sramota i nevaspitaweje re}i „ne“. To je posebno dru{tvo imislim da to vi{e nigde na svetu nema.Sawa je do`ivela spoj tradicionalnogi modernog u kulturi, po ~emu je Japan ipoznat. Imala je priliku da oseti kako je to`iveti u savar{eno urbanizovanoj sredini,gde je sve robotizovano, gde sat mo`etenavijati po super brzim vozovima koji qudeprevoze iz obli`wih mesta do Tokija, kojije poslovni centar.Iz brzog `ivota koji prakti~nofunkcioni{e bez gre{ke i „na dugme“ vinuloih je putovawe u japansko selo.- Videla sam divna mesta, i{li smo uTradicionalno i moderno:zen hram i tokijska kulahram Niko posve}en {ogunu koji je ujedinioJapan, to je i riznica `ivotiwa i biqaka.Put koji do tamo vodi je okru`en je drvoredomkedrova. Pokazali su mi drvo koje je staro500 godina, a ima ih dosta tristogodi{wih.Videla sam i japanske okrugle ma~ke. To jeu stvari onaj Japan koji znamo iz pri~a osamurajima, se}a se Sawa.Glasno smejawe - nepristojnoPrema Sawinim re~ima, weni doma}inisu veoma fleksibilni qudi i tokom boravkakod nas po{tovali su na{e obi~aje,na~ine ishrane, pa su ~ak opona{ali i na{na~in opho|ewa.- S lako}om su prihvatili na{eobi~aje, jeli su na{u hranu, veselili sekao mi. Dok su bili ovde nisam primetilate velike kulturolo{ke razlike, jer su seoni trudili da ne odska~u od na{e sredine,ispri~ala je Sawa.Ona je uo~ila jo{ jednu suprotnost uodnosu na nas. Gestovi kojima pokazujemoda `elimo da se zbli`imo sa nekom osobom:glasno smejawe, prisnost, neposrednost, uJapanu se smatraju nekulturnim.- To mi je na po~etku bilo te{ko daprihvatim, a kasnije sam se navikla. Wimaje jako drago {to su imali priliku da poseteSrbiju, veoma im se dopala. Jedino {to imsmeta je ta lo{a infrastruktura, jer su oninavikli da brzo `ive.I na~in zabavqawa u Japanu je potpunodruga~iji.- Mladi ne izlaze kasno, nema pijanki,`urki, ve} uve~e odlaze u gejm centre, kojirade do 22 sata. Provod izgleda ovako:svako ima svoju ma{inu na kojoj se igra.Mislim da je to posledica naviknutosti nate ma{ine, pa se i zabavqaju na taj na~in.Meni takav izlazak nije prijao.Ono {to se Sawi najvi{e svidelo u tojdalekoj zemqi je qubaznost qudi i spremnostda pomognu u svakom trenutku.- Japan me je nau~io da ni{ta olako neodbacujem i da ni{ta nije potpuno dobro nipotpuno lo{e. Oni se ne predaju negativnimmislima. Pa i sada kada im je te{ko poslezemqotresa ka`u: „dobro nam je, vodu uvozimo,hranu dobavqamo sa juga, za pola godinesve }e biti isto kao pre.Nela Tomi}13