a Visoko poslovno – tehni~kojN{koli strukovnih studija u okviruproslave Dana studenata organizovanesu brojne aktivnosti kojimase promovi{e kvalitet {kolovawaali i poboq{awe studentskog `ivotai van{kolskih aktivnosti.U ovoj generaciji studenatamladi su napravili napredak u raduStudentskog parlamenta rekao je naSve~anoj akademiji \or|e Forst,predsednik parlamenta. Nabrajaju}iaktivnosti istaknuta je saradwa saLokalnom i Regionalnom kancelarijomza mlade, pokretawe inicijativaoko novog ~asopisa, sportskihsusreta, dru{tveno korisnog radasa ciqem unapre|ewa studentskog`ivota u svim segmentima.Pomo}nik direktora za nastavuMilovan Milivojevi} govorioje o novim mogu}nostima u obrazovawui usavr{avawu, {ta {kolakoja je jedna od boqih u sistemu obrazovawapru`a i kakve su wenemogu}nosti. Jer su kolektiv i sveslu`be ulo`ile su zna~ajan naporda se formiraju studijski programikoji }e omogu}iti ~etvrtu godinu{kolovawa.- Sada imamo trogodi{wu{kolu sa {est semestara a formiralismo novih sedam studijskihprograma koji su trenutno u faziakreditacije. Velike su mogu}nostikoje se nude u domenu tehnike,menaxmenta, ekonomije… O~ekujemoda }emo dobiti akreditacije zaspecijalisti~ke studije informatike,gra|evinarstva, proizvodnogma{instva tako da }e svi oni koji`ele kroz nove predmete imatimogu}nosti da usavr{e svoje znawei da ga upotpune ukoliko ve} rade.-Napravqen je i elaborat menaxmentturisti~kih destinacija a takva ponudabi}e interesantna studentimakoje interesuje ekonomija i turizam.A specijalisti~ke studije menaxmentanamewene su onima koji vole biznis, upravqawe koji imaju interesda u~estvuju u poslovnom `ivotu.Aktuelan je i deo koji se odnosi naza{titu `ivotne sredine i bezbednostii zdravqa na radu tako da su tukreirana dva studijska programa koja}e potspe{iti ne samo obrazovawe una{em kraju nego i privredu.- Ambicija kolektiva je dapostanemo jedna od vode}ih visokih{kola u Srbiji. U tom kontekstu verujemda }e i mladi qudi koji tek dolazeu ovu {kolu poboq{ati kvalitetstudentskog `ivota. A mi kao wihovipredava~i osim preno{ewa znawatreba da stvorimo kvalitetne mladequde koji }e biti osnov za razvojprivrede i poboq{awe kvaliteta`ivota, isti~e Milivojevi}.Strukovne studije u svom obrazovawuakcenat daju prakti~nojобразовањеVISOKA POSLOVNO – TEHNI^KA [KOLA STRUKOVNIHSTUDIJA U@ICEКреирати кадрове за посаоFormirano je sedam novih studijskih programa za specijalisti~kestudije koji su u fazi akreditacijeStudenti na dodeli zahvalnicaza doprinos u radu studentskogparlamentaprimeni znawa, dok specijalisti~kestrukovne studije po obimu su nivoafakulteta jer traju ~etiri godine,ali to nisu akademske studije. Studentisa ove {kole prelaze i nafakultete gde moraju da pola`uodre|enu razliku u ispitima. Alinovi programi koje su kreiraliomogu}i}e novim generacijama daimaju veoma malu razliku do sticawatitule akademskog nivoa.- Prioritet na{ih studija jesticawe prakti~nih znawa i po tomosnovu predmeti su koncipirani kaprakti~nim problemima. Zato na{istudenti nalaze posao direktno uprivredi ili poslovnim sistemimai pokazuju zavidne rezultate. Na{aambicija je da poboq{amo taj aspektjer okru`ewe nezavisno odvlasni{tva od mladih qudi o~ekujupuno, odnosno da su odmah spremnida rade, dodao je na{ sagovornik.Zato se kroz prakti~nu nastavutrude da studentima pribli`erealne situacije, a od privredeo~ekuju korisne sugestije koje seodnose na obrazovne profile. U narednomperiodu tim povodom bi}eorganizovani i okrugli stolovi koji}e stru~no biti fokusirani kao {toje na primer, za odsek ma{instvaneophodno da u~estvuju stru~waci izmetalskog sektora. U planu je dakle,skup koji }e podr`ati tehniku kojaje osnov za razvoj dru{tva a to jeprilika i da se promovi{u buxetskamesta na ovoj {koli. Ciq je kreiratikadrove za posao tako da {kola ubudu}nosti treba da obezbedi mestaza najboqe studente.O zna~aju ove {kole govori ipodatak da se ve} du`i niz godinaorganizuju i Dani otvorenih vratakojima `ele da pribli`e studijskeprograme ne samo sredwo{kolcimakoji biraju svoj budu}i poziv ve} iwihovim roditeqima. Pa su im timpovodom u {koli bili gosti iz sredwih{kola.Mr Milivojevi} naveo je daMr Milovan Milivojevi}, pomo}nik direktora za nastavu, \or|e Forst, predsednik Studentskogparlamenta i Marija \uri~i} iz Studentskog parlamentaSa sve~ane akademijeje deo sredwo{kolca bio izuzetnozainteresovani za programe koji senude ali da je bilo i pitawa kojanisu ohrabruju}a s obzirom na situacijuu kojoj se danas nalaze mladi.Problemi su wihova nezaposlenost,u kom pravcu usmeriti svoje daqe obrazovawe,kao i konstatacije da svevi{e mladih odlazi iz ove zemqe.Osnov da bi se razvila zemqa i dabismo bili uspe{ni kako je re~eno utim susretima je da na prvom mestumoraju da budu znawe i rad.A iz Studentskog parlamentaplaniraju da nastave sa aktivnostimapoput davawa krvi,po{umqavawa, organizovanih odlazakana Vi{ijadu, kao i sportskemanifestacije. Dodajmo da su nasve-anosti u {koli u~estvovali iu~enici Sredwe muzi~ke {kole LazarTeji} - gitara, Sowa Spasojevi}- flauta i Olivera Nikoli} – violina,a besedu je govorila studentkiwaJelena Milivojevi}.D. Cvijovi}16 13. maj 2011.
vadeset {estog aprila, uDprepunoj sali Osnovne {kole„Jezdimir Tripkovi}“ u Latvici,u organizaciji Op{tinskogodbora potomaka ratnika Srbije1912-1920. i Op{tine Ariqe,odr`ana je sve~ana akademijaposve}ena 95. godi{wici Bitkena Kajmak~alanu 1916. godine.Pored u~enika i wihovihnastavnika i gra|ana Latvicei susednih sela, sve~aanojakademiji prisustvovali suop{tinski ~elnici – dr MirjanaAavakumovi}, predsednikOp{tine, dr Svetislav Petrovi},zamenik predsednika iMom~ilo Plazin~i}, predsednikSkup{tine op{tine, delegacijeOkru`nog odbora potomakaratnika Zlatiborskogokruga, Gradskog odbora „MajorKosta Todorovi}“ iz U`ica iOp{tinskog odbora „GeneralQubomir Mari}“ iz Kosjeri}a,delegacija Op{tinskog odboraSUBNOR-a Ariqe i drugi.Pozdravquju}i prisutne,predsednik Op{tinskog odborapotomaka ratnika DragutinNikoli} napomenuo je da se uLatvici prvi put organizujesve~ana akademija posve}enaoslobodila~kim ratovimaSrbije 1912-1918. godine i podsetiona aktivnosti Op{tinskogodbora, odnosno op{tinske organizacijekoja ima 80 ~lanovai koja je formirana pre dve godine.Predsednica Op{tine drMirjana Avakumovi} je, izme|uostalog, istakla da Ariqe, kojeje poznato kao svetska prestonicamaline, Skup{tina op{tinei gra|ani ariqske op{tinepo{tuju tradicije na{ih slavnihpredaka iz oslobodila~kihratova Srbije. Kao i do sada,naglasila je dr Avakumovi}, iubudu}e Skup{tina op{tinepodr`ava}e sve aktivnosti kojimase neguju tradicije, kojima odzaborava ~uvamo na{u pro{lost,jer je to na{a obaveza ne samozbog pro{losti, ve} i zbog na{esada{wosti i budu}nosti...O Bici na Kajmak~alanu1916. godine govorio je istori~ari general Krsman Milo{evi},autor nekoliko zapa`enih istorijskihkwiga. Po{to je podsetioda ove godine Srbijaobele`ava nekoliko jubileja,me|u kojima su najzna~ajniji – 70.godi{wica po~etka borbe protivfa{izma i 95. godi{wicaBitke na Kajmak~alanu, KrsmanMilo{evi} je istakao:- U pobedama i porazimakoji su se smewivali u burnoj,dugoj i prete{koj ratnoj istorijiSrbije, pobeda u Bici naKajmak~alanu predstavqa jednuod blistavijih. Ona je do{laposle uspe{no okon~anih Balkanskihratova i stravi~nogtrogodi{weg rata, koji se mo`enazvati „srpskom pogibijom“.Srbija je od 1912, zakqu~no saBitkom na Kjmak~alanu, izgubilapreko 1,200.000 qudi, od ~egablizu 400.000 vojnika, cvet svojemladosti, pa se demografskaravnote`a nije stabilizovalani do dana{wih dana. Saznaweo tom stradawu na{ih dedova13. maj 2011.традицијаi pradedova do te mere su bolna,da se postavqa sudbonosnopitawe – da li je ijedan narod usvetu, kao srpski, toliko stradaoda bi o~uvao svoju – slobodu,~ast, dostojanstvo, dr`avnost.To je pitawe na{ih predaka, alina `alost, i savremenika. Kaonarod, Srbi su imali nesre}u dase po cenu smawewa biolo{kesupstance otvoreno i krajweherojski opiru onima koji su{irili imperije. Ti silnici suod Srba, nekad i sad, tra`ili itra`e, da zaborave svoju – istoriju,nacionalne vrednosti, kulturu,veru. Primer odnosa premaKosovu to najboqe potvr|uje..Podse}aju}i na ono {tose zbivalo do Bitke na Kajmak-~alanu, kao i o samoj bici u toku1916. godine, general KrsmanMilo{evi} je rekao da su posleoporavka i reorganizacije Srpskevojske na Krfu, Francuziorganizovali prebacivaweSrpske vojske do Soluna, koje jetzrajalo 48 dana i da je srpskaVrhovna komanda znala da dokse ne osvoje Kajmak~alan, Dobropoqe i Veternik, ne}e biti definitivnepobede.-Zbog toga se ta bitka, kojaje pripremana u prole}e i leto,a izvedena u jesen 1916, pre 95godina, kojoj danas posve}ujemose}awe, misle}i i na U`i~anei Ariqce, koji su pali i zauvekostali, ubraja u najzna~ajnijebitke, a pobeda u woj slu`i na~ast Drinskoj diviziji, kojomje komandovao pukovnik KrstaSmiqani}, u kojoj su se nalazilina{i dedovi i pradedoviiz U`i~kog i Vaqevskog kraja,-rekao je Krsman Milo{evi}.-Osvajawem Kjamak~alana,Srpska vojska je tada kro~ilana teritoriju svoje dr`ave,u{la na „kapiju pobede“, kakoje Kajmak~alan tada nazivan...Nema dileme, ta tri i po mesecate{kih i krvavih srpskobugarskihdanono}nih borbi,bez odmora i sna, koje su se odvijalepo besputnom, vrletnomi te{ko prohodnom zemqi{tu,na kome je Srpska vojska probiladobro utvr|ene polo`ajena Gorni~evu, Kajmak~alanu,Sokolu, Gruni{tu, Crnoj reci idrugim boji{tima, ima}e kasnijeizuzetan strategijski zna~aj upripremama za proboj Solunskogfronta koji je, na `alost Srba,usledio tek dve godine kasnije(1918). Za tri i po meseca borbiod Soluna do Bitoqa, Srbi suimali 1.200 oficira i 32.000vojnika izba~enih iz stroja(poginulih i rawenih), dok suNemci i Bugari, prema sopstvenimpodacima, izgubili preko40.000 qudi...I danas, kako re~e Krsmanovi},95 godina posle tebitke, ni priroda nije uspela daporavna to stra{no popri{teborbi i ukloni sve tragove kojesu ratnici ostavili za sobomna Kajmak~alanu. Jo{ uvek senaziru ostaci rovova, grudobrana,polo`aja artiqerije,kupole postavqene od granata,ostaci bodqikave `ice ispredrovova...- I u ovom sve~anom trenutku,posve}enom se}awu na wih,-naglasio je Krsman Milo{evi}na kraju svog izlagawa – vaqase podsetiti da je sa prostorasada{we op{tine Ariqe, od1912-1918. godine, na putu bezpovratka ostalo oko 1.400 ratnika.Jedan sam od onih kojise zala`u da im generacijewihovih unuka i praunuka, podignutrajno obele`je u jedinstvenomSpomen-parku u Ariqu,pored spomenika wihovihUnuci i praunuci slavnih predakana sve~anoj akademiji(Foto:Mom~ilo Dimitrijevi})Достојно предака и јубилејаU Latvici obele`ena 95. godi{wica Bitke na Kajmak~alanu. Nasve~anoj akademiji govorio istori~ar i general Krsman Milo{evi}.U programu u~estvovale grupe peva~a i igra~a iz Ariqa, Brekova,Prilika i Kotra`e. Izlo`ba „Vitezovi slobode“sinova i najmilijih izginulih uNarodnooslobodila~koj borbi1941-1945. godine i sukobimapri raspadu Jugoslavije. Oni suto svojom `rtvom i delom odavnozaslu`ili.Tokom ovog svojevrsnog iveoma korisnog istorijskog ~asai podse}awa na slanvne pretke,na video bimu prikazivani suinserti iz borbi i `ivota vojnika,zahvaquju}i ratnim tvsnimateqima, a posetioci suu {kolskoj sali razgledaliizlo`bu „Vitezovi slobode“,koju je priredio Mom~ilo Lu~i},bibliotekar Narodne bibliotekeiz U`ica.U bogatom kulturno-umetni~komprogramu, pored u~enikaO[ „Jezdimir Tripkovi}“,u~estvovali su su i KUD„Ariqe“ i grupe igra~a i peva~aiz Brekova, Prilika i Kotra`e,kao i duva~ki orkestar MiodragaMi}a Jovanovi}a iz Sirogojna.Pre odr`avawa sve~aneakademije, delegacija potomakaratnika je polo`ila cve}ena spomenik pukovnika PetraMarkovi}a u selu Stup~evi}i,koji je bio u~esnik Balkanskihratova, Prvog i Drugog svetskograta.Latvi~ki 26. april, zahvaquju}iorganizatorima - Op{tinskomodboru potomaka iOp{tini Ariqe, kolektivuO[ „Jezdimir Tripkovi}“ iwenom direktoru SlobodankiVasilijevi}, ali i qudima dobrevoqe – sponzorima, bio jeu pravom smislu re~i praznikza Latvi~ane, dan se}awa nadedove i pradedove, koji su izaslu`ili da ih potomci ve~itopamte.\. Pil~evi}17