IO SPECIJAL BRENDOVI
Specijalno izdanje časopisa Internet ogledalo "Brendovi i Trendovi"
Specijalno izdanje časopisa Internet ogledalo "Brendovi i Trendovi"
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Specijalno izdanje:
BRENDOVI I TRENDOVI
ISSN 1821 - 4169
BRENDOVI I TRENDOVI
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
吀 甀 爀 椀 稀 愀 洀 猀 愀 最 氀 攀 搀 愀 渀 椀 稀 爀 愀 稀 氀 椀 椀 椀 栀 甀 最 氀 漀 瘀 愀
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Impressum
Internet ogledalo
Izdavač
Internet ogledalo, Društvo sa ograničenom odgovornošću
za promet intelektualnih usluga,
Beograd - Zemun, Gradski park 2,
t.r. 145-7386-30 (Marfin Bank A.D.)
Adresa redakcije
Zemun, Gradski park 2 (Hala "Pinki")
Direktor, glavni i odgovorni urednik
Zoran Kovačević
zoran@internetogledalo.com
Pomoćnik glavnog i odgovornog urednika
Vesna Kovačević
vesna@internetogledalo.com
Video & Editing:
Veljko Kovačević
veljko.kovacevic@internetogledalo.com
Naučni savet
Nikola Marković, prof. dr Milorad Ivković, prof. dr Mirjana
Drakulić, mr Ratimir Drakulić, prof. dr Đorđe Paunović,
dr Vojkan Vasković, prof. dr Radovan Bigović,
prof. dr Božidar Radenković
Saradnici
Vladan Aleksić, Stevan Majstorović, Saša Milašinović,
Dušan Katilović, Srđan Stević, mr Dejan Ilić, Dejan Protić,
Sanja Milovanović, Marko Talijan, Mihajlo Pavlović,
Aleksandar Jovanović, Vuk Stojsavljević, Katarina Delač,
Kristina Delač
Kontakt
Redakcija: redakcija@internetogledalo.com
Marketing: marketing@internetogledalo.com
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Narodna biblioteka Srbije, Beograd
004
INTERNET ogledalo : business &
technologies magazine / glavni i odgovorni
urednik Zoran Kovačević. - 1999, br. 1- .
- Beograd (Gradski park 2) : Internet
ogledalo, 1999- (Beograd : AMD Sistem). - 27
cm
Dostupno i na:
http://www.ogledalo.rs - Mesečno
COBISS.SR-ID 172229895
PARTNERI U SPECIJALNOM IZDANJU
(po abecednom redu)
ADATA
CAD CAM
Check Point Software Technologies Ltd.
EasyPark
Enel PS
HP Ink
HTC
IBM SEE
IDC
Ingram Micro
Kaspersky Lab
Kingston
Microsoft
Net plus plus
Oracle
Plativoo
SAP
SAS
SAT-TRAKT
Schneider Electric
Sophos
TeleGroup
TO-NET
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
Du šan Ra i če vić,
As so ci a te Re se arch Analyst, IDC
Kakvo nas
digitalno sutra
če ka?
Kako se sadašnja decenija bliži kraju, digitalna ekonomija
se približava kritičnoj prekretnici. IDC predviđa da
će do 2023. godine globalna ekonomija konačno dostići
„digitalnu dominaciju“. Ova transformacijaće rezultirati
sa više od polovine celokupnog BDP-a koji donose usluge
digitalno transformisanih preduzeća.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Di gi tal na tran sfor ma ci ja
pred sta vlja je dan od ključ
nih po slov nih pri o ri teta
or ga ni za ci ja ko je su usme re ne ka
una pre đe nju kom pe ti tiv no sti u di gital
no ra stu ćoj eko no mi ji. Pred vi đa se
da će do 2024. go di ne 50% bu džeta
kom pa ni ja bi ti usme re no ka transfor
ma ci ja ma i ino va ci ja ma ko je će
di gi tal no una pre di ti po sto je će in forma
ci o ne si ste me. Cilj je usme ren ka
ve ćoj in te gra ci ji po da ta ka, apli ka cija
i upra vlja nju po da ci ma. Iz tih raz
lo ga, do 2020. go di ne 70% pred u-
ze ća će in te gri sa ti svo je jav ne i privat
ne cloud teh no lo gi je pri me nom
je din stve nih hybrid/mul tic loud alata
i pro ce sa. Do 2025. go di ne go tovo
dve trećine preduzeća biće ve ćinski
pro iz vo đa či soft ve ra, vi še od 90%
iz vor nih apli ka ci ja će ima ti sop stveni
cloud, dok će se 80% kôda do bija
ti pre ko eks ter nih iz vo ra, što će rezul
ti ra ti sa 1,6 pu ta vi še pro gra me ra
ne go da nas.
Sveprisutna veštačka
in te li gen ci ja
Sa teh no loš kim na pret kom i sa
kon stan tom te žnjom ka di gi tal nim
ino va ci ja ma, AI je ne iz be žan. Do
2025. go di ne naj ma nje 90% no vih
po slov nih apli ka ci ja ko ri sti će veš tač
ku in te li gen ci ju. Uglav nom će to biti
apli ka ci je ospo so blje ne za AI, ko je
će do no si ti in kre men tal na po bolj šanja
ka ko bi po sta le "pa met ni je" i dina
mič ni je. AI-vo đe ne apli ka ci je će
zah te va ti du ži vre men ski okvir prili
kom raz vo ja, a sa mim tim i spo ri je
ko mer ci jal no usva ja nje, pred sta vljaju
ći oko 10% od ukup nih po slov nih
apli ka ci ja do 2025. Do 2024. go dine,
pre ko 50% in ter ak ci ja na ko ri snič
kom in ter fej su koristiće ra ču nar ski
vid, go vor, ob ra du pri rod nog je zika
sa omogućenim AI (NLP) i AR/VR.
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Budućnost clouda
Do 2023. go di ne, pet naj ve ćih jav
nih cloud plat for mi će imati naj manje
75% od Ia aS + Pa aS učešća na tržiš
tu, dok će se broj Sa aS do ba vlja ča
ko ji po sta ju „plat for me“ dra ma tič no
povećati. De set naj ve ćih Sa aS do bavlja
ča ostvariće go to vo 20% pri ho da
od pro ši re nja svo jih Pa aS uslu ga. Pome
nu ti trend biće po seb no va žan za
po sma tra nje s ob zi rom da do ba vlja či
Sa aS-a po sta ju ključ ni iz vo ri di gi talnih
ino va ci ja za preduzeća ko ja tra že
tran sfor ma ci ju.
Nova uloga CIO-a
Pred vi đe no je da će CIO po zi cija
bi ti jed na od ključ nih u okvi ru svih
tran sfor mi sa nih pred u ze ća. Kon kret
no, do 2023. go di ne 65% CIO-a će
bi ti pred u zet nič ki li de ri ko ji će uči ni ti
svo je po slo va nje cen trom sa rad nje i
ino va ci ja na ni vou preduzeća.
Na putu modernizacije i
povećanja agilnosti
preduzeća
Vo đe ni po ra stom saj ber pret nji i potre
bom za bo ljim, od no sno ino vi ra nim
funk ci o naln sti ma, 65% preduzeća će
na glo mo der ni zo va ti na sle đe ne si steme
(le gacy systems), što će zah te vati
visoke investicije u novu tehnološku
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
IDC Adriatics
IDC (In ter na ti o nal Da ta Com pany) po sto ji već 55 go di na i po slu je pod vla sniš tvom In ter na ti o nal Da ta Gru pa ci je
(IDG), vodeće svet ske kom pa ni je za teh no loš ke me di je, uslu ge po da ta ka i mar ke tin ga. Sa vi še od 1.100 ana li ti ča ra
ši rom sve ta, IDC nu di glo bal nu, re gi o nal nu i lo kal nu eks per ti zu o mogućnostima i tren do vi ma u teh no loš koj in dustri
ji u pre ko 110 ze ma lja. IDC-ova ana li za i uvid po ma že IT struč nja ci ma, ru ko vo di o ci ma preduzeća i in ve sti ci o nim
za jed ni ca ma da do no se teh no loš ke od lu ke za sno va ne na či nje ni ca ma i ti me po stig nu svo je po slov ne ci lje ve. Na
re gi o nal nom tr žiš tu IDC se pred sta vlja kao IDC Adri a tics sa se diš tem u Be o gra du. IDC je or ga ni za tor dva ve li ka
do ga đa ja, IDC Se cu rity Sum mit u Be o gra du i IDC CIO Sum mit u re gi o nu, gde oku plja vo de će struč nja ke, bren do ve
i fir me iz IT sve ta.
plat for mu do 2023. go di ne.
Ta ko đe, 70% IT or ga ni za ci ja će imple
men ti ra ti stra teš ki kon tej ner/apstrak
ci ju/AP I ple jer za po bolj ša nje
pre no si vo sti apli ka ci ja i flek si bil no sti
ho stin ga. Go di na 2023. je ona u ko joj
će 80% IT or ga ni za ci ja ubr za ti raz voj
soft ve ra ka ko bi se omogućila barem
ne delj na ažu ri ra nja/re vi zi je kôda
i is po ru ka po slov ne vred no sti. Uz to,
70% IT or ga ni za ci ja će za u ze ti ulogu
di zaj ne ra i in te gra to ra di gi tal nih
re še nja či je po slo va nje će bi ti usmere
no ka de fi ni sa nju pro iz vo da, uslu ga
i p roc es a . Toko m 2 0 2 2 . g od in e v e št a -
č ka in te li gen ci ja će pred sta vlja ti
ključ ni me ha ni zam za una pre đe nje,
po jed no sta vlje nje i ubr za nje IT opera
ci ja. Glav na ulo ga CIO funk ci je će
bi ti pre ra spo de la IT re sur sa, uklju čuju
ći bu dže te, sred stva i za po sle ne. Time
će se una pre di ti agil nost pred u-
ze ća, što će di rekt no vo di ti ka smanje
nju njihovih fik snih troš ko va.
U ma ti ci de ša va nja
Sve ovo ja sno go vo ri – glo bal na
eko no mi ja, glo bal no druš tvo i sva ko
od nas deo je ne iz be žnog pro ce sa
ko ji se ubr za va i me nja svet oko nas,
za da ju ći nam za da tak da pro ba mo
da is pra ti mo i pred vi di mo to ko ve
bu du ćih di gi tal nih de ša va nja. Io
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
SSD ADA TA SC685
– kom pak tan i brz –
Kompsnija ADA TA Tec hno logy, vo de ći pro iz vo đač DRAM
mo du la vi so kih per for man si, NAND fleš pro iz vo da i
do dat ne opre me za mo bil ne ure đa je, pred sta vi la je
svoj spolj ni SSD ADA TA SC685. Kom pakt nih di men zi ja
i ta nak, spolj ni SSD ADA TA SC685 je dan je od ma njih
di sko va na tr žiš tu. Us pr kos skrom noj ve li či ni ko ja ga či ni
la ko pre no si vim, on je ve lik ka pa ci te tom i po dat ke će
ko pi ra ti si gur no i za ti li čas.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Masa modela SC685 iznosi
svega 35 grama. Sa svojih
9,5 mm tanak je poput
pametnog telefona. Zahvaljujući
dimenzijama nalik na karticu, može lako
stati u svaki zadnji džep ili torbu, što
garantuje mobilnost. Uprkos takvim
dimenzijama, SC685 je do 6,6 puta brži
od uobičajenog spoljnog hard diska.
Stoga korisnici mogu uživati u izuzetno
brzom prenosu podataka i sigurnosnom
kopiranju. Uz takve performanse
4K film veličine 10 GB moguće
je preneti za samo 20 sekundi.
SC685 dolazi u kapacitetima 250
GB, 500 GB, 1 TB ili 2 TB i zadovoljava
potrebe različitih korisnika. Uz to,
korisnici mogu mirne duše uživati u
svom SSD-u SC685 znajući da on ima
trogodišnju garanciju.
Sjajna upotrebljivost
SC685 ima USB-C priključak, koji je
reverzibilan. Stoga nema iritantnog
okretanja i isprobavanja kao kod uobičajenih
USB priključaka. Nema pogađanja
– svaki put ćete ga priključiti iz
prvog pokušaja. Korisnici mogu umetnuti
i koristiti uređaj na Windows, Mac
OS i Android sistemima, te prenositi
sadržaje sa jednog uređaja na drugi
bez ograničenja. Bilo da se radi o poslu
ili uživanju, SC685 korisnicima nudi
jednostavno povezivanje. Korisnici ga
mogu koristiti i sa konzolama za ubrzavanje
učitavanja.
Tačna dostupnost SSD-a ADATA
SC685 može varirati u zavisnosti od
regiona. Da biste saznali više o dostupnosti
i cenama na konkretnim
tržištima, obratite se najbližem predstavništvu
kompanije ADATA ili maloprodajnom
predstavniku putem
sajta www.adata.com . Io
ADATA Technology (ADATA) drugi je najveći proizvođač DRAM memorijskih modula, nalazi se među 20 najpoznatijih
međunarodnih robnih marki poreklom sa Tajvana i vlasnik je više od 500 patenata u oblasti kompjuterske
memorije. Najvažnije proizvodne linije kompanije ADATA su memorijski moduli, USB memorijski pogoni, memorijske
kartice, SSD uređaji i prenosni hard diskovi. Fokusirani na inovacije, kvalitet i performanse, proizvodi kompanije
ADATA međunarodno su cenjeni i nagrađeni su međunarodnim priznanjima uključujući iF Design (Nemačka),
Red Dot De sign, CES Best of In no va ti ons, Good Design (Japan), Best Cho i ce of Com pu tex i Ta i wan Ex cel len ce. Maskota
kompanije ADATA je kolibri koji predstavlja kompanijinu agilnost u inovacijama i poboljšanju ljudskog života.
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
XPG SX8100
za superiornu stabilnost
i performanse
Kompanija ADATA Technology nedavno je predstavila svoj
PCIe Gen3x4 M.2 2280 SSD pod na zi vom XPG SX8100. Ko risteći
PCIe Gen3x4 i 3D NAND fleš uz brzine čitanja i pisanja
3500/3000 MB/s, M.2 2280 SSD SX8100 over klo ke ri ma i profesionalnim
grafičkim dizajnerima nudi željene performanse.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Budući da podržava PCIe
Gen3x4 i stan dard NVMe
1.3, SX8100 nudi brzine čita
nja i pi sa nja do 3500/3000 MB u
sekundi i nasumično čitanje i pisanje
od 300K/240K ulazno-izlaznih
operacija u sekundi. U kombinaciji
sa 3D NAND fle šom nu di vi so ke
ka pa ci te te, efi ka snost i traj nost, dok
faktor veličine M.2 2280 podržava
naj no vi je In tel i AMD plat for me. Uz
SLC keširanje i DRAM cache buffer
SX8100 ubrzava performanse PC-ja
omogućujući brz pristup datotekama
i hitro učitavanje igara.
SX8100 podržava tehnologiju ispravljanja
grešaka LDPC (Low-Density
Parity-Check) koja otkriva i ispravlja
širok raspon grešaka. Sveobuhvatna
E2E (End-to-End) zaštita
podataka i modul za RAID osigurava
ju si gur nost, in te gri tet i traj nost.
Sva ki deo di ska SX8100 Pro pro šao
je strogu proveru i testiranje, i stoga
pro iz vod do la zi uz pe to go diš nju
ga ran ci ju.
Tačna dostupnost SSD-a SX8100
može varirati u zavisnosti od regiona.
Da biste saznali više o dostupnosti
i cenama na konkretnim tržištima,
obratite se najbližem predstavništvu
kompanije ADATA ili malopro
O liniji proizvoda XPG
daj nom pred stav ni ku pu tem saj ta
www.ada ta.com . Io
Xtreme Performance Gear (XPG) je robna marka kompanije ADATA
Technology osnovana sa ciljem da igračima, tehnološkim entuzijastima
i profesionalcima u oblasti e-sporta ponudi proizvode najvišeg
kvaliteta. XPG nastoji da u svoju ponudu uključi proizvode koji korisnicima
pomažu da dostignu izuzetne performanse i stoga sarađuje sa
zajednicom igrača i e-sportista, prikupljajući informacije o njihovim
potrebama, a koje potom pretvara u hardverska rešenja. Osim perfor
man si, sva ki XPG pro iz vod pro la zi stro gu ADA TA A+ me to do lo gi ju
te sti ra nja, da bi se osi gu ra li naj vi ši stan dar di za su per i o r nu sta bil nost i
per for man se. XPG pro iz vo de od li ku je ve li ka funk ci o nal nost i traj nost,
ali i sjajan dizajn, nagrađen prestižnim međunarodnim priznanjima,
uključujući i nagradu Good De sign (Japan). XPG omogućava ekstremna
is ku stva igra nja ka ko bi sva ki tre nu tak bio uz bu dljiv.
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
3DEXPERIENCE platforma
3DEXPERIENCE je sveobuhvatna poslovna platforma koja povezuje
inženjere, projektante, dizajnere, menadžere, marketing,
prodaju i druge sektore i lokacije u integrisano okruženje, omogućavajući
stvaranje više od proizvoda, a to su iskustva za kupce ili
potrošače. Ova platforma objedinjuje u jedinstveno rešenje razne
brendove i rešenja kompanije Dassault Systemes, čiji je ovlašćeni
predstavnik u Srbiji preduzeće CADCAM Data.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
CAD CAM Da ta je zva nič ni zastup
nik, edu ka tiv ni centar
i part ner naj vi šeg sta tusa
kom pa ni je Das sa ult Syste mes. Na
triš tu Sr bi je po slu je sko ro 20 go di na
i pre po zna tlji va je u seg men tu di stribu
ci je i im ple me ta ci je so fi sti ci ra nih indu
strij skih re še nja za ma šin sko pro jek
to va nje, si mu la ci je, upra vlja nje komplet
nim ži vot nim ci klu som pro iz vo da.
„Broj ni pro jek ti i is ku stvo ko je po se dujemo
da ju nam ve tar u le đa u mi si ji da
po mog nemo pro iz vod nom sek to ru u
svim industrijama da unaprede svoje
pro ce se i tran sfo r mi šu svo je po slo vanje
i bu du kon ku rent ni ka ko u re gi o nu
ta ko i u sve tu. Ve ru je mo da je do maća
in du stri ja za po če la svoj put di gi talne
tran sfor ma ci je i že lja nam je da svojim
zna njem i is ku stvom ite ka ko dopri
ne se mo ovom pro ce su, jer čvr sto
ve ru je mo da u raz vi je no sti in du strije
le ži sna ga či ta ve jed ne ze mlje. Eduka
ci ja ko ri sni ka i kon stant na po drš ka
su nam naj va žni ji i za to smo po uz dan
part ner to kom ce log ci klu sa di gi tal ne
tran sfor ma ci je i re or ga ni za ci je po slovnih
pro ce sa, po čev od ini ci jal nih pi tanja
i ma pi ra nja po tre ba kli je na ta do
pri me ne pro jek to va nih re še nja u svako
dnev nom ra du", kažu u kompaniji
CADCAM Data.
CAD CAM Da ta je ovlaš će no zastup
niš tvo Das sa ult Syste me sa za reše
nja CA TIA, ENO VIA, DEL MIA, SI
MU LIA, 3DVIA i re vo lu ci o nar ne, inova
tiv ne po slov ne plat for me 3DEX PE
RI EN CE.
O 3DEXPERIENCE platformi
Sa je din stve nim ko ri snič kim in terfej
som, la kim za ko riš će nje, re še nje za
in du stri je ba zi ra no je na 3D pro jekto
va nju, ana li zi, si mu la ci ja ma i in te ligen
ci ji pro gram skih re še nja. Ova jedin
stve na po slov na plat for ma omogu
ća va raz me nu po da ta ka bez potre
be za pro me nom for ma ta, a mo že
se in te gri sa ti sa raz li či tim CAD, CAM,
CAE, ERP i PDM/PLM si ste mi ma. Pruža
in for ma ci o no okru že nje sa pre cizno
de fi ni sa nim ulo ga ma i ovlaš ćenji
ma ko ri sni ka, apli ka ci je za 3D konstru
i sa nje, mo de lo va nje i si mu la ci je,
kao i apli ka ci je za in te li gent no upravlja
nje po da ci ma tj. pre tra ži va nje i siste
ma ti za ci ju po da ta ka.
3DEX PE RI EN CE plat for ma ob je di
nju je raz ne bren do ve i re še nja kom pani
je Das sa ult Syste mes - CA TIA, ENO
VIA, DEL MIA, SI MU LIA, 3DVIA, DYMO
LA, ICEM, EXA LE AD, NE TVI BES u jedin
stve no re še nje. Svi ko ri sni ci ra de
integrisani u jednom jednostavnom
ko la bo ra tiv nom i in ter ak tiv nom okruže
nju sa je din stve nom ba zom po data
ka, bu du ći da su pro gram ska re šenja
integrisana u jedinstveno rešenje
pre ko do sled nog kon cep ta ko ri sni ka i
in te gri sa nog mo de la po da ta ka o proizvodu.
Ova jedinstvena poslovna platforma
omo gu ća va in te gra ci ju svih pro ce sa i
po da ta ka to kom ce log ži vot nog ci klusa
pro iz vo da, a do stup na je u dve verzi
je: na opre mi kod ko ri sni ka (on premi
se) i na uda lje noj ser ver skoj in frastruk
tu ri (on cloud).
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
3DEXPERIENCE On Premise
3DEX PE RI EN CE na opre mi kod kori
sni ka (on pre mi se) nu di ko ri sni ku
mo guć nost da se pro gram sko re šenje
po sta vi lo kal no, pri če mu je podat
ke mo gu će pri la go di ti i in te grisa
ti pre ma je din stve nim po tre ba ma
ko ri sni ka. In te gra ci ja svih po da ta ka
omo gu ća va do stup nost iz jed nog i-
z vo ra, či me se sma nju je po tre ba za
do dat nim IT uslu ga ma.
3DEX PE RI EN CE plat for ma
omogućava:
- cen tra li zo va no upra vlja nje i in tegra
ci ju pro ce sa i po da ta ka u jed no
okru že nje to kom ce log ži vot nog ciklu
sa pro iz vo da
- efi ka snost po slov nih pro ce sa, proto
ka in for ma ci ja i do ku me na ta
- brz pri stup po da ci ma i in for maci
ja ma
- bo lji pre gled i kon tro lu do ku mena
ta i pro ce sa
- efi ka sni je upra vlja nje do ku men tima
kroz sle dlji vost do ku me na ta
- upra vlja nje ovlaš će nji ma i ko ri snič
kim ulo ga ma kao i ži vot nim ve kom
do ku me na ta
- upra vlja nje ver zi ja ma i re vi zi ja ma
do ku me na ta
- upra vlja nje raz li či tim sa stav ni cama
(in že njer ska, pro iz vod na, ser vi sna
i sl.) pro iz vod nje i od go va ra ju ćim speci
fi ka ci ja ma
- po zna va nje sta tu sa do ku men ta ci je
- in te gra ci ju dis lo ci ra nih i ne ko or dini
ra nih pro jekt nih ti mo va
- in te gra ci ju di zaj na, na bav ke, konstruk
ci je i pro iz vod nje
- „aku mu li ra nje" zna nja i nje go vu
po nov nu upo tre bu i oču va nje in telek
tu al nog vla sniš tva kom pa ni je
- upra vlja nje pro gra mi ma i pro jektima
- in te gra ci ju sa ERP si ste mom kompanije
Prednosti implementacije
3DEXPERIENCE platforme:
- pla ni ra nje i upra vlja nje re sur si ma
na osno vu tre nut nih po da ta ka iz proizvodnje
- uvid u pro iz vod ne fa ze u re al nom
vre me nu i upra vlja nje pro jek ti ma i
pro ce si ma kom pa ni je
- kra ći raz voj ni i pro iz vod ni ci klusi
i kra će vre me do pla si ra nja pro iz voda
na tr žiš te
- sma nje nje troš ko va
- una pre đe nje pro duk tiv no sti (iz bega
va nje du pli ra nja po da ta ka, teš kog
pro na la že nja in for ma ci ja, ruč nog preno
sa do ku men ta ci je, ne tač nih i ne a žuri
ra nih sa stav ni ca)
- una pre đe nje tač no sti pro jek to va nja
i proizvodnje
- si gur nost i ču va nje po da ta ka
- zaš ti ta in te lek tu al nog vla sniš tva
kom pa ni je (know-how)
Aplikacije na 3DEXPERIENCE
platformi
3DEX PE RI EN CE plat for ma sa dr ži
in tu i tiv ni na vi ga ci o ni kom pas - meni
ko ji po dr ža va rad u svim Das sa ult
Syste mes apli ka ci ja ma, uklju ču ju ći soci
jal ne i ko la bo ra tiv ne, apli ka ci je za 3D
mo de lo va nje, za pro jek to va nje i si mula
ci je, kao i apli ka ci je za in te li gent no
upra vlja nje po da ci ma, od no sno pretra
ži va nje i si ste ma ti za ci ju po da ta ka.
3DEXPERIENCE industrijska
rešenja
3DEX PE RI EN CE in du strij ska re še nja
su pro ce sno ori jen ti sa na na po je di nu
in du strij sku gra nu i u skla du sa in dustrij
skim stan dar di ma. Pri la go đe na su
po tre ba ma i zah te vi ma po je di ne in dustrij
ske gra ne, ka ko bi se op ti mal no inte
gri sa li svi pro ce si i di sci pli ne, od same
ide je, pre ko pro jek to va nja i mo delo
va nja, do pro iz vod nje i is po ru ke proizvoda.
Sve o bu hvat no pra će nje po ma že u
po jed no sta vlje nju upra vlja nja pro mena
ma au to mat skim ažu ri ra njem i uvidom
u sve pret hod ne ver zi je i mo difi
ka ci je de lo va. Kom pa ni je ta ko mo gu
efi ka sni je upra vlja ti pro jek ti ma, raz menji
va ti in for ma ci je i po dat ke unu tar i izvan
kom pa ni je i ostva ri ti zna čaj ne uštede.
3DEX PE RI EN CE on Cloud
Po slo va nje u „obla ku“ tran sfor mi še
na čin upo tre be i troš ko ve soft ve ra za
pro jek to va nje. Više ne po sto ji po treba
za ula ga njem u fi zič ki pri su tan hardver
i troš ko ve in sta la ci je i ad mi ni straci
je. Za mi sli te da im ple men ta ci ja re šenja
za ino va ci ju pro iz vo da mo že da se
ura di u sve ga par kli ko va mi šem i da
vam je alat za pro jek to va nje do stu pan
24 sa ta, se dam da na u ne de lji, sa bi lo
ko je lo ka ci je.
U vre me ka da kom plek snost po slova
nja ra ste i ka da su is ku stva naj va žni ja,
sve vi še kom pa ni ja je u po tra zi za jedinstvenom
poslovnom platformom
ko ja stva ra ino va tiv na is ku stva i ob u
hva ta ceo pro ces stva ra nja pro iz vo da.
Za to je kru ci jal no obez be di ti kom pani
ja ma funk ci o nal ne ala te ko ji ujed no
stva ra ju do dat nu vred nost i po jed nosta
vlju ju pro jekt ne za dat ke.
Una pre di te svo je pro jek te pu tem
vo de će svet ske plat for me za pro jekto
va nje ko ja je po me ri la gra ni ce u 3D
pro jek to va nju. Sa da, ne sa mo da može
te ne sme ta no da is pro jek tu je te sve
svo je ide je, već niz ala ta za ko la bo ra ciju
či ni da va še po slo va nje bu de uvek i
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
CADCAM Data je članica CADCAM Groupe, vodećeg ponuđača PLM rešenja i usluga u Jugoistočnoj
Evropi. Njihov tim visokoobrazovanih inženjera i eksperata pruža usluge PLM savetovanja, projektovanja
i implementacije poslovnih rešenja, usluge na području projektovanja proizvoda, poslovnih integracija u
preduzećima i obrazovanja u CAD projektovanju, CAM tehnologiji, CAE inženjeringu i mehatronici. Nude
usluge odabira i uvođenja odgovarajućeg CAD/CAM/CAE/PLM rešenja, konsultacije vezane za procese
kompanije, kao i konsultantske usluge o sveobuhvatnim poslovnim rešenjima.
zaš ti te ko ji se pri me nju ju u skla du sa
naj no vi jim bez be do no snim stan dar dima.
Das sa ult Syste mes u sva kom trenut
ku ga ran tu je za bez bed nost va ših
po da ta ka i omo gu ća va vam da ura dite
bac kup i pre u zme te ih u bi lo kom
tre nut ku.
svu da sa va ma. Va še je sa mo da ima te
ide ju ko ju že li te da re a li zu je te, a Dassault
Systemes brine o sistemu i vašim
po da ci ma.
3DEX PE RI EN CE je sve o bu hvat na
poslovna platforma ko ja omo gu ća va
stva ra nje vi še od pro iz vo da, a to su IS
KU STVA (EX PE RI EN CE) za kup ce ili potro
ša če.
Sva re še nja ko ja su do stup na na
„teh no lo gi ji u obla ku“ ima ju obez beđen
si gu ran pri stup i skla diš te za podat
ke. Me ha ni zmi zaš ti te ko ji sto je iza
va ših po da ta ka su na naj vi šem ni vou
i u skla du sa naj no vi jim stan dar di ma.
Postupak instalacije
Ka ko se sve od vi ja „on lajn“, od trenut
ka ka da kre i ra te po rudž bi nu, pri mite
ini ci jal ni email sa po treb nim uputstvi
ma i za poč ne te po stu pak in sta laci
je, ope ra tiv ni ste za 5 do 20 mi nu ta.
Bi lo da se ra di o lo kal nim ili veb aplika
ci ja ma, sve su pri sut ne i ko ri ste licen
ce ko je se na la ze u obla ku (cloud),
gde se ču va ju po da ci, ka ko za desk top,
ta ko i za veb ori jen ti sa ne apli ka ci je.
Minimum tehničkih preduslova
Pošto se ko mu ni ka ci ja sa „oblakom“
vr ši on lajn, neo p ho dan vam je
sta lan pri stup in ter ne tu za ne sme tan
pri stup va šim po da ci ma. Sve što je
is pro jek to va no kon stant no se ot prem
a n a s e rv e r, g d e s e p od ac i s k l ad i-
š te, ka ko bi vam ka sni je bi li uvek dostup
ni. U tom smi slu, po treb no je da
obez be di te „dow nlo ad“ i „upload“
br zi nu od po naj ma nje 2 MB/sec,
što je u da naš nje vre me deo ve ćine
stan dad nih in ter net pa ke ta. Ta kođe,
re zul ta ti ping te sta ne bi tre ba lo
da pre la ze 120 mi li se kun di. Na ve dene
broj ke mo že te u sva kom tre nut ku
pro ve ri ti na ne kom od saj to va ko ji su
na me nje ni te sti ra nju br zi ne in ter net
ko nek ci je.
Bezbednost podataka
Va ši po da ci su bez bed ni ji ne go što
mo že te da za mi sli te. Me ha ni zmi zaš tite
su na ve o ma vi so kom ni vou i po daci
su bez bed ni ji ne go na ve ći ni ser ve ra
gde se ču va ju lo kal no. Po sto je tri ni voa
Zašto 3DEXPERIENCE
on Cloud?
- Br zo pri la go đa va nje no vom kli jen tu
- Bez bed na upo tre ba
- IT re sur si ni su po treb ni
- Do stu pan 24 sa ta, 7 da na u ne de lji
- Au to mat ski bac kup po da ta ka
- Au to mat sko ažu ri ra nje soft ve ra na
novije verzije
- Neo gra ni če na ska la bil nost u bro ju
ko ri sni ka/po da ta ka
- Obez be đe ni ala ti za mi gra ci ju poda
ta ka
CADCAM Data - zastupnik
kompanije Dassault Systemes
Das sa ult Syste mes zna ko li ko je važno
da se pra va pi ta nja po sta vlja ju
pra vim oso ba ma, da se raz u me sa dašnjost
i upra vlja bu duć noš ću. Oni su vaš
part ner u ostva re nju do sad ne za mi slivog,
a CAD CAM Da ta je njihovo ovlaš
će no za stup niš tvo kojem se možete
obratiti za sve dodatne informacije. Io
Kontakt:
info.rs@cadcam-group.eu
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
Kako veštačka inteligencija
pomaže da se postigne
najbolja prevencija
sajber pretnji
Sajber napadi se neprekidno razvijaju sve većom brzinom, što ih
čini sofisticiranijim i opasnijim u poređenju sa onima od pre samo
nekoliko godina. Zaštita od ovih naprednih napada zahteva
napredne tehnologije. Ovaj tekst objašnjava kako Check Point
aktivno sprečava današnje sofisticirane sajber napade pete generacije
koristeći veštačku inteligenciju u svojim bezbednosnim rešenjima.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Zašto je veštačka inteligencija
toliko važna u sajber
bezbednosti? Tradicionalna
bezbednosna rešenja se zasnivaju
na jednom mehanizmu detekcije
ili kombinaciji nekoliko mehanizama
koji su izgrađeni na logici koja koristi
potpise i analizu zasnovanu na pravilima.
Iako su ove metode značajne
za brzu detekciju mnogih poznatih
pretnji (kao i nekih nepoznatih),
one su ograničene u smislu obima i
mogućnosti.
Brzina razvoja malvera, sve veći
broj uređaja i tehnologija kojima je
potrebna zaštita i ogromna količina
podataka za obradu čine nemogućim
da modeli koje su stvorili ljudi
pruže sveobuhvatnu najsavremeniju
zaštitu. Stoga isključivo oslanjanje
na tradicionalne mehanizme detekcije
ostavlja organizacije izložene
neverovatno opasnim pretnjama.
Check Point prevazilazi ovaj izazov
inkorporiranjem veštačke inteligencije
u svoju jedinstvenu, višeslojnu
bezbednosnu arhitekturu. Čineći to,
kompanija pruža inteligentni sistem
koji se stalno unapređuje, koji ne samo
da otkriva, već i aktivno sprečava
složene, sofisticirane napade.
Uključivanje AI u sve četiri
faze ciklusa adaptivne
bezbednosti
Svaka faza ciklusa adaptivne bezbednosti
(predviđanje, sprečavanje,
otkrivanje i odgovor) je tačka odluke
dostojna AI modela. Check Pointova
vizija je da se AI modeli inkorporiraju
kroz ceo ciklus i kroz celu IT infrastrukturu
radi kraćeg vremena odgovora
i povećane bezbednosti.
Zašto predviđanje
Današnji napadi se brzo šire kroz
mreže organizacija i između organizacija,
vrlo brzo uzrokujući ozbiljnu
štetu. Zbog toga je predviđanje
napada pre nego što se oni dese od
ključnog značaja.
Check Point koristi nekoliko AI modela
za unapređivanje predviđanja
napada. Ovi modeli su integrisani
u sve SandBlast proizvode (mreža,
agent i mobilni), CloudGuard proizvode
(SaaS, IaaS i Dome9) i u ThreatCloud.
Na primer, SandBlast Agent Behavioral
Guard je jedan od mehanizama
predikcije SandBlast Agenta i koristi
SandBlast Agent Forenziku za efikasno
i jedinstveno identifikovanje ponašanja
novog, nepoznatog malvera
i omogućavanje precizne klasifikacije
porodica zlonamernog softvera. Mehanizam
kombinuje obeležavanja ponašanja
koja su kreirali Check Pointovi
istraživači sa AI modelom koji analizira
obrasce ponašanja da bi se detektovao
i identifikovao malver. Ova
jedinstvena kombinacija generičkih
potpisa i AI-modela validacije omogućava
aktivaciju potpisa koji prethodno
nisu mogli biti aktivirani zbog
visokih stopa lažno pozitivnih. Inkorporiranjem
AI validacije, Check Point
tehnologija ignoriše 99% sumnjivih
ponašanja i precizno sprečava samo
istinske napade.
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Studija slučaja: SandBlast Agent predviđa nepoznati cryptominer
Napadači često koriste slična imena procesa kao tehniku kamuflaže
(Mitre ATT&CK Technique: Masquerading). Međutim, čak i legitimni
procesi ponekad koriste slična imena procesa. Prema tome, klasifikovanje
događaja kao malicioznog samo na osnovu sličnosti imena moglo
bi dovesti do mnogo lažnih upozorenja – i do propuštanja istinskih
pretnji. Check Point je razvio jedinstveni AI mehanizam koji procenjuje
ponašanje procesa i zatim ga klasifikuje.
U ovom primeru Sandblast Agent je detektovao sličan proces u
jednom od Check Pointovih korisničkih endpoint uređaja. U tom trenutku
proces još nije bio poznat kao maliciozan. Onda je Behavioral
Guard AI mehanizam procenio ponašanje procesa i klasifikovao ga
kao cryptominer malver, i u tom trenutku pokušaj napada je sprečen.
Zašto sprečiti?
Check Pointov pristup sajber bezbednosti
se fokusira na prevenciju
pretnji, jer je sprečiti napad jeftinije
nego ga detektovati i ukloniti nakon
što provali u mrežu i prouzrokuje
štetu. Zbog toga je Check Point značajno
investirao u razvoj AI mehanizama
za prevenciju pretnji.
Check Pointova jedinstvena tehnologija
uključuje AI modele u tačke
odluke o prevenciji kroz celu IT
infrastrukturu. Sva SandBlast i CloudGuard
rešenja koriste AI za sprečavanje
napada pre nego što oni
uđu u organizaciju. Zato Check Point
može postići najbolju prevenciju
u desetinama nezavisnih testova
treće strane.
Na primer, sofisticirani antifišing
AI mehanizam Cloud Guard SaaS-a
pravi razliku između čistog emaila i
malicioznog fišing emaila analiziranjem
više od 300 parametara, uključujući
jezik koji se korsti u svakoj dolaznoj
email poruci. Na osnovu različitih
parametara, antifišing AI mehanizam
donosi zaključak (fišing, spam
ili čisto). CloudGuard SaaS blokira
sve maliciozne email poruke da ne
bi došle do poštanskog sandučeta
određenog primaoca.
Detekcija sprečava štetu
Organizacije danas treba da pretpostave
da će u nekom trenutku biti
ugrožene. Čak i ako je organizacija
opremljena najopsežnijim i najsavremenijim
bezbednosnim proizvo-
dima, rizik od upada ne može biti u
potpunosti eliminisan. Otkrivanje i
automatsko blokiranje napada u ranoj
fazi može sprečiti štetu.
Zbog toga detekcija i prioritizacija
ostaju važne. Check Point koristi
AI da otkrije incidente u različitim
mehanizmima i automatski blokira
napad. Na primer, SandBlast Mobile
izvodi analizu sistema zasnovanu
na AI koristeći različite tehnike.
Check Point analizira reputaciju aplikacije,
uključujući njeno ponašanje,
metapodatke i sličnost sa bilo kojim
drugim malicioznim aplikacijama.
Ovi modeli testiranja su obučeni
na osnovu sveobuhvatnih analiza
miliona aplikacija koje su prikupljene
od 2013. godine. Rezultat je sjajna
stopa detekcije koja omogućava
i sprečavanje štete i najbrži mogući
oporavak kada je to potrebno.
Studija slučaja: SandBlast Network sprečava novu varijantu
Fareit trojanca
Varijante ovog trojanca obično kradu osetljive informacije korisnika,
kao što su lozinke, FTP nalozi i drugi kredencijali koji se čuvaju u veb brauzerima.
Fareit je otkriven pomoću Check Pointovog AI modela dinamičke
emulacije, pet dana pre nego što je prvi put viđen u Virus Totalu.
Check Point Threat Emulation je sandboxing tehnologija integrisana
i unutar on-premise mreža i u cloud. Rešenje inkorporira AI model
koji procenjuje akcije koje je uradio izvršni fajl tokom vremena rada.
Izlazna vrednost modela je rezultat koji koristi Threat Emulation da
bi se odredilo da li je fajl maliciozan. Ako model odluči da je fajl zlonameran,
SandBlast Network će ga blokirati i sprečiti napad. AI model
je zaslužan za 50% detekcija Check Pointovog Threat Emulationa.
Polovina aplikacija koje je Sand-
Blast Mobile blokirao bile su otkrivene
isključivo Mobile AI modelom,
a bile su nepoznate i neotkrivene od
strane drugih vendora. Sledeća studija
slučaja „Agent Smith" pokazuje
kako rano otkrivanje napada može
da spreči štetu.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Studija slučaja: Detekcija „Agent Smith" core malvera
„Agent Smith” je kampanja koju su otkrili Check Pointovi istraživači mobilnih pretnji. Kampanja je inficirala oko 30 miliona
uređaja radi finansijske dobiti. Prerušen u Googleovu aplikaciju, osnovni deo malvera koristi razne poznate ranjivosti
Androida i automatski zamenjuje više aplikacija instaliranih na uređaju zlonamernim verzijama.
Check Pointov AI mehanizam je detektovao ovaj malver pre nego što je kampanja prvi put otkrivena i pre nego što je
bilo poznato da su mesta komande i kontrole maliciozna.
Osnovni malver su otkrila tri Check Pointova AI mehanizma, od kojih je svaki posmatrao različit tip indikatora. Na primer,
jedan model prima kôd aplikacije kao input i vraća zaključak na osnovu analize protoka kôda. Mehanizmi koji su otkrili
ovaj malver rade nezavisno, što znači da čak i ako se neki od indikatora ne pojavi u nekoj varijanti malvera, ipak će ga
otkriti drugi mehanizmi.
Otkrivanje malvera je sprečilo štetu, pošto je „Agent Smith” detektovan pre nego što je zamenio aplikacije malicioznim
verzijama.
SandBlast Mobile podiže svaku instaliranu aplikaciju u cloud radi procene. U oblaku, aplikaciju ispituje nekoliko endžina,
od kojih su neki bazirani na AI. Svaki od AI modela izračunava verovatnoću da aplikacija bude zlonamerna. Model agregatora
odlučuje, na osnovu tih verovatnoća i unapred definisane norme, da li je aplikacija zlonamerna, rizična ili benigna. U
ovom slučaju aplikacija je uspešno identifikovana kao maliciozna.
Odgovor: Potreba za brzinom
Brzo i precizno reagovanje na napad
može sanirati štetu ili je čak u potpunosti
sprečiti. Check Point koristi AI za nekoliko
faza procesa odgovora – kao što
su identifikacija žrtve, eliminacija alerta i
klasifikacija napada. On generiše specifična,
delotvorna upozorenja koja skraćuju
vreme odgovora i saniranja.
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Studija slučaja: ThreatCloud AI je identifikovao nekoliko desetina zaraženih hostova
ThreatCloud AI ispituje log ulaze i iz njih filtrira primenljive događaje. U ovom slučaju, kompanija koja pruža IT usluge
ključnim državnim institucijama je kontaktirala Check Point nakon što je primila desetine hiljada upozorenja u vezi sa navodno
malicioznim aktivnostima koje je prijavilo rešenje koje nije Check Pointovo.
ThreatCloud AI je dao preciznu listu 25 inficiranih uređaja. Uređaji su zatim očišćeni pre nego što je malver naneo bilo
kakvu štetu.
Koncept koji stoji iza ThreatCloud AI je stvaranje mašine koja je sposobna da donosi odluke sofisticiranošću i preciznošću
istraživača sajber bezbednosti. Mašina donosi odluku u sekundi, dok istraživač bezbednosti može provesti nedelje samo
istražujući jedan tip pretnje. ThreatCloud AI će zatim usmeriti korisnika na glavne događaje u njegovoj mreži koji zahtevaju
trenutnu pažnju. Sistem povezuje sumnjive i maliciozne događaje iz više izvora, tako prepoznajući ponašanje infekcije
i identifikujući zaražene hostove. Primenljiv izveštaj se odmah šalje emailom korisniku, omogućavajući brzo saniranje.
Šta Check Pointove modele
čini tako efikasnim?
Modeli Check Pointa su efikasni
i sprečavaju napade zahvaljujući
ogromnoj količini podataka iz realnog
sveta o poznatim pretnjama i stručnjacima
za ovu oblast koji razvijaju, obučavaju
i validiraju modele.
Realni podaci
Check Point uvežbava svoje modele
koristeći milione validnih uzoraka
koji dolaze od korisnika. Stotine
hiljada novih uzoraka podataka
automatski se beleže svaki dan na
osnovu internog i eksternog sajber
izveštavanja. Check Point beleži fidove
produkcije i koristi ih za obuku
sledećeg modela na još novijim
podacima. Ovaj proces se nikada ne
zaustavlja, proizvodeći sistem koji se
stalno unapređuje.
Stručnjaci za ovu oblast
Definisanje odgovarajućih karakteristika
za svaku vrstu podataka i pravilno
označavanje podataka su ključni
za proces izgradnje efikasnog modela,
što zahteva značajnu stručnost za
ovu oblast. Saradnja Check Pointovih
eksperata za bezbednost i stručnjaka
za podatke (data scientists) povećava
vrednost modela.
Pouzdana temeljna istina
Check Point je razvio svoju vlastitu
metodologiju obeležavanja koja
pruža nepristrasnu ravnotežu između
visokih stopa otkrivanja i niskih
lažno pozitivnih nalaza.
Jedinstven set
funkcionalnosti
Check Pointovi stručnjaci za podatke
(data scientists) ocenjuju
ogromnu količinu podataka i pažljivo
selektuju jedinstveni set funkcija
koje omogućavaju stopu detekcije
koja je vodeća u industriji.
Obogaćivanje podataka
Obogaćivanje real-time podataka
vlastitim izveštajima iz istraživanja
kampanja i drugih izvora poboljšava
preciznost i efikasnost modela.
Integracija nekoliko
algoritamskih pristupa
Check Point koristi brojne algoritamske
pristupe na istom ulazu da bi
povećao preciznost.
Prevencija u realnom vremenu
Check Pointov pristup uključuje AI
model u proizvodnom okruženju kako
bi se sprečili napadi pre nego što oni
naprave štetu. Korišćenje AI modela u
produkciji štiti korisnike od poznatih i
nepoznatih napada.
Check Point ThreatCloud
ThreatCloud je kolaborativna baza
znanja koja isporučuje dinamične bezbednosne
izveštaje u realnom vremenu
Check Pointovim sigurnosnim rešenjima.
Baza znanja ThreatClouda se
dinamički ažurira korišćenjem fidova
iz ogromne mreže globalnih senzora
pretnji, informacija sa gejtveja širom
sveta i Check Pointovih istraživačkih laboratorija.
Rezultujući bezbednosni izveštaj
koji se ažurira svaki minut deli se
kroz celu liniju proizvoda.
Kada jedan od ThreatCloudovih
senzora otkrije nepoznat zero-day napad,
ThreatCloud distribuira indikatore
napada svim senzorima širom mreže
u realnom vremenu, i napad postaje
poznat i biće sprečen. Dakle, kada bilo
koji od Check Pointovih AI endžina
detektuje nepoznati napad, on odmah
postaje poznat svim Check Pointovim
korisnicima.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
ThreatCloud je glavni izvor podataka
koje Check Pointovi naučnici
za podatke (data scientists)
koriste za obuku, testiranje i unapređivanje
AI modela. On svakodnevno
obrađuje stotine milijardi
zahteva, od kojih su milioni maliciozni.
ThreatCloud konstantno koristi AI
da bi isporučio jedinstvene izveštaje.
Na primer, ThreatCloud ima reputacioni
servis zasnovan na AI koji
obrađuje desetine miliona zahteva
na dan. Servis predviđa rizik s obzirom
na indikatore kao što su domeni,
URL-ovi, IP i pruža bogat fid jedinstvenih
zlonamernih indikatora.
Polovina od malicioznih indikatora
koje je Check Point primetio detektovana
je upravo od strane ovog
servisa. ThreatCloud čuva zapise o
desetinama miliona malicioznih veb
sajtova i fajlova i ažurira milione zapisa
svaki dan.
Check Point Infinity
Check Point Infinity je jedina potpuno
konsolidovana arhitektura sajber bezbednosti
koja štiti preduzeća i IT infrastrukturu
od mega sajber napada širom
svih mreža, endpointa, clouda i mobilnih
uređaja. Infinity arhitektura pruža najveću
prevenciju pretnji u industriji, sa najboljim
rezultatima NSS Labs testa zabeleženim
u poslednje četiri godine. AI mehanizmi
igraju glavnu ulogu u ovim odličnim rezultatima.
AI endžini se koriste širom
Infinity arhitekture
Check Point je u prtoteklih nekoliko
godina izgradio desetine AI modela.
Oni su integrisani u SandBlast i Cloud-
Guard rešenja i u ThreatCloud. Modeli
integrisani u SandBlast i CloudGuard
rešenja poboljšavaju mehanizme za detekciju
i prevenciju, dok oni integrisani
u ThreatCloud obogaćuju izveštaje.
Zaključak
Postoji ograničenje u sposobnosti logike
koju je stvorio čovek da se nosi
sa očiglednom raznolikošču i brzinom
napada. Da bi konstantno povećavao
svoju izvanrednu stopu detekcije i prevencije,
Check Point je razvio desetine
AI endžina i inkorporirao ih u ključne
tačke odlučivanja na svim Check Point
proizvodima. Check Pointovi stručnjaci
za ovu oblast konstantno definišu odgovarajuće
karakteristike i obeležavanje
podataka za svaki endžin. Oni koriste
ogromnu količinu podataka za treniranje,
testiranje i validiranje modela, a podaci
su obogaćeni Check Pointovim jedinstvenim
obaveštenjima. Rešenja integrišu
nekoliko algoritamskih pristupa
na istom inputu. Retultat svega toga je
vodeća stopa prevencije poznatih i nepoznatih
napada. Io
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
EasyPark po ma že gra do vi ma
da bu du bo lje me sto za ži vot
Život u gradovima donosi brojne prednosti kao što su veći broj
mogućnosti za zaposlenje i veća dostupnost kvalitetnih proizvoda
i usluga. Međutim, postoji i ona druga strana života u gradovima
koja ponekad ljude tera na pomisao da se presele u neka manja
mesta. Jedna od takvih negativnih karakteristika života u velikim
gradovima, barem kada je reč o Beogradu, je često gubljenje
vremena u saobraćaju, zagađenje vazduha koje je u velikoj
meri uzrokovano starijim godištem automobila na ulicama i
sve teže nalaženje slobodnog parking mesta. Švedska kompanija
EasyPark, koja je od ove godine prisutna i u Srbiji, radi na
rešavanju nekih od tih problema.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
EasyPark je naj ve ća di gi talna
sma rt par king plat forma
na sve tu, pri sut na u preko
1.300 gra do va u 16 dr ža va sve ta.
Ne dav no su ostva ri li pre ko 11 mi li o
na tran sak ci ja ka da je reč o par ki ranju
pre ko nji ho vih apli ka ci ja.
„Do 2030. go di ne, svet ska ur bana
po pu la ci ja će se uve ća ti za mi lijar
du lju di. Već da nas pro seč ni vo zač
go diš nje iz gu bi 111 sa ti zbog za guše
nja u sa o bra ća ju i tra že nja par king
me sta, što koš ta druš tvo oko 2 tri li o
na do la ra. Isto vre me no, broj par king
me sta se sma nju je, dok se broj vo zača
po ve ća va ve li kom br zi nom. Naš
cilj je da po ve že mo vo za če sa dostup
nim par king me sti ma, omo guća
va ju ći bo lje is ko riš će nje pro sto ra
za ze le ni je, po god ni je za ži vot, grado
ve“, ob jaš nja va Vla di mir Džo džo,
šef re gi o nal ne di stri bu ci je EasyPar ka
u SEE re gi ji.
To je ono što oni na zi va ju Par king
eks per ti zom – sta nje u ko jem su di gital
na teh no lo gi ja par ki ra nja, po nu da i
po tra žnja par ki ra nja sa vr še no iz ba lansi
ra ni, a do stup na par king me sta isko
riš će na, što či ni grad ski ži vot lak šim,
ka ko za sta nov ni ke ta ko i za in sti tu ci je.
Ka ko se to po sti že
EasyPark je je di na apli ka ci ja na tržiš
tu ko ja je raz vi la svoj si stem po
ime nu Find&Park (pro na đi i pla ti)
ko ji omo gu ća va ko ri sni ci ma da ih
apli ka ci ja usme ri sa ve li kom pre ci
znoš ću na ona me sta gde je ve lika
ve ro vat no ća da će pro na ći slo bod
no par king me sto. Pri tom, za da vanje
tih in for ma ci ja se ne ko ri sti senzor,
što je ina če prak sa kod dru gih
apli ka ci ja, već se in for ma ci je pru ža ju
kom bi na ci jom veš tač ke in te li gen ci je,
mac hi ne le ar nin ga i Big Da ta, a gde
je mo gu će i IoT re še nja. Kom plet
no di gi ta li zo van par king eko si stem
omo gu ća va vo za či ma da op ti mi zu ju
pre tra gu, po ka za ju ći im naj kra će puta
nje za pro na la že nje par king me sta,
i ta ko do pri no si zna čaj nom sma njenju
za gu še nja u sa o bra ća ju.
EasyPark je još 2014. go di ne omogu
ćio 100% di gi tal ni par king gra du Frede
rik sber gu u Dan skoj, što je bio prvi
ta kav slu čaj u sve tu a, ka ko na vo de,
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
že lja im je da na svim tr žiš ti ma gde
po slu ju udeo di gi tal nog par kin ga u
ukup nom pro cen tu ko riš će nja parking
uslu ga bu de bli zu 100%. To je
već slu čaj u osta lim skan di nav skim
ze mlja ma gde ima ju ube dlji vu li dersku
po zi ci ju.
„Po red po me nu te op ci je pronađi
i plati na ša apli ka ci ja pru ža ko risni
ci ma je din stve ni ko ri snič ki do življaj,
tzv. look&feel. Di zaj ni ra na po
naj sa vre me ni jim stan dar di ma, in tu i
tiv na je i ko ri sni ci ma pru ža vi še ko risnih
op ci ja kao što su di gi tal no plaća
nje pu tem plat ne kar ti ce tzv. file
on card, par king ro a ming, što ko risni
ci ma omo gu ća va da jed nom istom
apli ka ci jom mo gu da pro na đu
i pla te par king na svim tr žiš ti ma gde
smo pri sut ni, a zna mo ko li ko može
da bu de stre sno ka da se na đe te
u no vom gra du i ni ste upo zna ti kako
da pla ti te par king, po go to vo ako
mo bil ni ope ra ter ne po dr ža va ko rišće
nje pre mi um ser vi sa u ino stranstvu.
Ta ko đe, na onim tr žiš ti ma ko ja
to omo gu ća va ju, nu di mo ko ri sni cima
da pla te par king upra vo ono li ko
ko li ko su ga ko ri sti li - ne po za po četom
sa tu, već po mi nu ti ma. Ko ri sni
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
ci ma je omo gu će no da jed nim klikom
za u sta ve ili pro du že par king i
pu tem apli ka ci je do bi ju ko ri sna obaveš
te nja ko ja ima ju ve ze sa nji ho vim
par kin gom“, na vo di Vla di mir Džodžo
ne ke od funk ci o nal no sti apli kaci
je ko ji ma ona du gu je svo ju po pular
nost.
Po moć kor po ra tiv nom
sek to ru
Po sto ji tri glav na na či na ka ko Easy-
Park po ma že kom pa ni ja ma. Pr vi je
pru ža nje mo guć no sti da one sma nje
ad mi ni stra ci ju par king troš ko va na
naj ma nju mo gu ću me ru ta ko što se
u okvi ru apli ka ci je mo že, po red plaća
nja za in di vi du al nog ko ri sni ka, dode
li ti i bi znis pla ća nje, pa ta ko svi u
okvi ru fir me ko ji ima ju po tre bu da
ko ri ste par king za vre me rad nog vreme
na mo gu da ga pla te pre ko aplika
ci je. Ta ko fir ma ne će mo ra ti da im
re fun di ra no vac, već će oni ko ri stiti
kar ti cu fir me, a zna mo ko li ko je nezgod
no re fun di ra ti no vac za po sleni
ma ka da pla ća ju par king pu tem
SMS-a a ne ma ju po slov ni broj.
Dru gi na čin je us po sta vlja nje sarad
nje sa kom pa ni ja ma pri če mu im
se nu di mo guć nost da sve svo je parking
troš ko ve pla te jed nom me seč
no pre ko ra ču na.
Tre ći mo del sa rad nje je im ple menta
ci ja pot pu no di gi tal nog kor po rativ
nog par kin ga, gde za po sle ni u
kom pa ni ji i nji ho vi po se ti o ci ima ju
bo lje par king is ku stvo. Ovaj mo del
je po seb no po pu la ran kod ve li kih tržnih
cen ta ra. Na pri mer, ko ri snik koji
pri la zi par kin gu po kre će apli ka ci ju,
ram pa se po di že i apli ka ci ja ga navo
di do slo bod nog par king me sta,
bez lu ta nja. Pri li kom iz la ska sa parkin
ga, ka me ra pre po zna re gi star ske
ta bli ce ko ri sni ka, au to mat ski po diže
ram pu i na pla ta par kin ga se zavr
ša va.
„Pu tem na še apli ka ci je, pru ža
o ci par king uslu ge mo gu na lak način
da po nu de od re đe ne po god nosti
ko ri sni ci ma. Re ci mo, ako po tr o
še od re đe ni iz nos, do bi ju pro mo kôd
i pri me ne ga u apli ka ci ji. Pr vi ta kav
kor po ra tiv ni par king u re gi ji pri vo dimo
kra ju u okvi ru par kin ga Orion Tele
ko ma“, na vo di da lje Vla di mir Džodžo.
To ni je sve
„Po red sma rt par king re še nja, tr žištu
smo ponudili jedinstveni EasyPark
Sma rt City kon cept, gde ko ri sni ci ma
nu di mo bes pla tan Wi Fi, Lo Ra senzo
ri ku, Klik Pay ser vis ko ji će omogu
ći ti pla ća nje ra ču na pu tem QR
ko da, i ono što će bi ti sve ak tu el nije
u na red nom pe ri o du – pu nje nje
elek trič nih au to mo bi la. Ak tiv no radi
mo na pro mo ci ji i po di za nju sve sti
ka da je reč o upo tre bi EV, jer je to
je dan od glav nih na či na da se smanji
za ga đe nje u gra do vi ma“, is ti če
na kra ju go spo din Džo džo, na gla šava
ju ći da je uvo đe nje sma rt city reše
nja za gra do ve i kom pa ni je mogu
će za vr lo ra zum nu ce nu, opo vrga
va ju ći ta ko uvre že no miš lje nje da
je to neš to što zah te va ve li ke in vesti
ci je. Io
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
Mi loš Stoj ko vić M.Sc.
En gi ne er/Con sul tant, Enel PS
Moderni i efikasni
data centri
Posmatrajući jednu modernu kompaniju (objekti, infrastruktura..)
brzo se uviđa da je IKT najosetljiviji deo, uključujući
podatke, aplikacije, softver, hardver. Prateći napredak
IKT hardvera, data centri doživljavaju evoluciju, tako da više
ne važe pravila dobre prakse od pre deset godina. Moderna
rešenja (čiji razvoj diktiraju najveći brendovi ove industrije)
omogućuju danas daleko efikasniji DC, uz napajanje i hlađenje
sa minimalnim rasipanjem energije.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Kon stant ne ino va ci je u digi
tal noj sfe ri pri mo ra va ju
kom pa ni je da ula žu u IKT
in fr struk tu ru, kao i da po di žu ni vo
po u zda no sti i bez bed no sti po da taka.
Di gi ta li za ci ja je do ne la mno go
ve će ko li či ne po da ta ka ko ji se ob rađu
ju i skla diš te, a kom pa ni je mo raju
bi ti sprem ne na to. Im pe ra tiv po u
zda no sti je ve ći ne go što je bio, a IoT
i 5G teh no lo gi je će taj zah tev po dići
još vi še.
Da ta cen tri i Ed ge okru že nja su
pri mar no na pa ja ni UPS si ste mi ma i
kli ma ti zo va ni va zduš nim hla đe njem.
Pri me na clo u da, IoT-a, AI i Ed ge forsi
ra sve ve će gu sti ne čip se ta i ukup
no gu sti nu na pa ja nja i hla đe nja reka.
Naj no vi ji tren do vi su Mi kro DC
do volj ni za je dan do dva ser ve ra i
neš to mre žne opre me.
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Da ta cen tar re še nja
Pro jek tan ti spe ci ja li zo va ni za ovakve
si ste me naj bo lje mo gu da odgo
vo re na po sto je će tren do ve, sasta
ve od go va ra ju ći pro jekt ni za datak
i spro ve du pro jek to va nje ko je će
omo gu ći ti mo de ran i efi ka san DC.
Naj ve ći iza zov za kom pa ni ju je
oda bra ti ade kva tan pro stor za DC.
Naj češ će se oda bi ra ju po moć ne
pro sto ri je ko je ne za do vo lja va ju sve
što je po treb no, kao što je zaš ti ta
od pla vlje nja, po ža ra i sl. Uklo pi ti
se u pro tiv po žar ne uslo ve po sto jećeg
objek ta ni je lak za da tak, a potreb
ne in sta la ci je če sto ne ma ju ku da
da pro đu. Pre fa bri ko va ni DC kon tejner
skog ti pa je ele gant no re še nje za
ova kve si tu a ci je.
Ed ge da ta cen tar
Ed ge DC je re še nje ko je omo gu ćava
pro ce si ra nje po da ta ka vr lo bli zu
nji ho vom iz vo ru. Di gi tal na tran sforma
ci ja i ge ne ri sa nje ogrom ne ko liči
ne po da ta ka na jed noj lo ka ci ji je
oki dač za po ja vu Ed ge DC. Ne ka da
je po sto jao cen tra li zo va ni ma in frame
gde su se ob ra đi va li svi po da ci,
a sa da se de ša va de cen tra li za ci ja obra
de po da ta ka po mo ću Ed gea, ko
Da ta cen tar je pro stor u ko jem je smeš ten ra ču nar ski si stem, si stem
za skla diš te nje po da ta ka i te le ko mu ni ka ci o na opre ma. Nje go va suš
ti na je upra vlja nje po da ci ma i upra vo zbog to ga ima zna čaj nu ulo gu
u po slo va nju sva ke kom pa ni je.
Od iz bo ra pro fe si o nal nog part ne ra za pro jek to va nje, re a li za ci ju i održa
va nje da ta cen tra uve li ko za vi si ne sme ta no i bez bed no po slo va nje
va še kom pa ni je. Uko li ko vaš part ner mo že da za o kru ži ce lo ku pan
pro ces u jed noj tač ki kon tak ta, kroz re a li za ci ju „ključ u ru ke”, to će
sva ka ko do pri ne ti op ti mi za ci ji re sur sa i troš ko va.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Vodeno hlađenje
– naredna generacija
da ta cen ta ra
Mi kro da ta cen tar 6U
ji na do pu nju je ko lo ka cij ske ili cloud
da ta cen tre.
Ed ge DC je ka rak te ri sti čan po tome
što ne ma ni ka kvu po sa du, tj. mora
ima ti da ljin ski nad zor sa uda lje ne
lo ka ci je. Naj bo lje je is po ru či ti ga kao
pre fa bri ko va nu i pre-te sti ra nu in frastruk
tu ru, tzv. „self-con ta i ned” ti pa.
Mi kro da ta cen tar 24U
I u ovom slu ča ju, na po sto je će
tren do ve naj bo lje mo gu da od govo
re pro jek tan ti spe ci ja li zo va ni za
ova kve si ste me, a pre fa bri ko va ni
DC kon tej ner skog ti pa je ele gant
no re še nje u si tu a ci ji ka da kom pani
ja ne ras po la že ade kvat nim prosto
rom za DC.
Schne i der Elec tric je u kon zor ciju
mu sa AV Net i Ice o to pe pri premio
no vu ge ne ra ci ju ure đa ja za data
cen tre – re kov ske ser ve re hlađe
ne vo dom u za tvo re nom ku ćiš
tu. Za hva lju ju ći nji ma, do sti žu se
Kon tej ner ski da ta cen tar
ogrom ne gu sti ne hla đe nja po re ku
(čak do 100kW/rek). Ven ti la to ri vazdu
ha vi še ne po sto je, spolj na tempe
ra tu ra za kli ma ure đaj vi še ni je
re le vant na, a to plo ta iz DC se može
ubo tre bi ti za gre ja nje zgra de u
grej noj se zo ni. Io
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
Iskorak iz granica realnosti
uz Vive Cosmos
HTC Vive Cosmos je modifikovan, premijum sistem virtuelne realnosti,
zasnovan na PC-ju koji uz modernistički i komforan dizajn
omogućava korisnicima impresivan doživljaj virtuelnog sveta.
Namenjen je individualnim korisnicima koji putem jedinstvene
Viveport Infinity platforme mogu pristupiti igrama i aplikacijama.
Ipak, VR i sistemi poput HTC Vive Cosmosa sve češće se primenjuju
i u poslovne svrhe.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Upo tre ba ove teh no lo gi je može
zna čaj no sma nji ti troš kove
iz ra de pro to ti pa. Kom pani
ja Air bus ta ko ko ri sti upra vo HTC Vive
Co smos ka ko bi za po sle ni ma na poslo
vi ma mon ta že omo gu ći la uvid u 3D
modele aviona koji su još u procesu
pro iz vod nje. VR mo že omo gu ći ti i efika
sni je tre nin ge za po sle ni ma ko ji rade
sa ope ra tiv nim ma ši na ma, ali i onima
ko ji se ba ve pro da jom, poš to omogu
ća va i si mu la ci ju sce na ri ja sa vir tu elnim
kupcima. Jedna od kompanija koja
u svr he edu ka ci je ko ri sti upra vo HTC Vive
Co smos je Vol kswa gen, ko ja na ovaj
na čin ob u ča va pre ko 10.000 za po sle nih
u sektorima logistike i produkcije.
Iz u ze tan do pri nos teh no lo gi je može
se pri me ti ti i u zdrav stvu, gde se kori
sti za obu ku me di cin skih struč nja ka i
za dijagnostifikovanje. VR je pogodan
za pla ni ra nje hi rurš kih in ter ven ci ja, a
efi ka sni ji je od tra di ci o nal nih kog ni tivnih
te sto va ka da je u pi ta nju ra no otkri
va nje Al zhaj me ro ve bo le sti. Sa druge
stra ne, VR je efi ka san u una pre đenju
veš ti na rav no te že kod pa ci je na ta
sa Par kin so no vom bolešću.
HTC Vive Cosmos
karakteristike i unapređenja
HTC Vi ve Co smos je na pra vljen da
se pri la go di po tre ba ma VR kli je na ta sa
la ko ćom, sve stra noš ću i per for mansa
ma u fo ku su. Pot pu no no vi Vi ve sistem
ubr za va i olak ša va ula zak u VR,
po mo ću šest sen zo ra ka me ra za ši roko
i pre ci zno pra će nje iz nu tra ka spolja.
Kom bi no va na re zo lu ci ja pik se la od
2880 x 1700 – što je uve ća nje od 88%
u od no su na ori gi nal ni Vi ve – pru ža
kri stal no čist tekst i gra fi ku. Efe kat gleda
nja kroz mre žu uma njen je za hva ljuju
ći LCD pa ne li ma ko ji sma nju ju raz dalji
nu iz me đu pik se la u kom bi na ci ji sa
pravim RGB ekranima.
Za hva lju ju ći no vom di zaj nu ure đaja
te ži na je ras po re đe na rav no mer nije
i pri la go đa va se svim ob li ci ma glava.
Una pre đe na er go no mi ja ob u hva ta
pre klop ni di zajn, po de si vu uda lje nost
so či va, po de siv IPD i slu ša li ce. Pre ci zno
pra će nje i imer ziv ni zvuk upot pu njuju
do ži vljaj pa žlji vo di zaj ni ra nog vir tuelnog
sveta.
Ka da je u pi ta nju soft ver - Vi ve
Reality System je iznova osmišljeno
osnovno softversko iskustvo za Vive.
To je potpuno nova filozofija dizajna
za VR, ka ko bi VR do ži vljaj imao manje
primese aplikacije a više iskustvo
stu pa nja iz me đu sve to va. HTC Vi ve
Co smos do la zi uz re di zaj ni ra ni ko risnič
ki in ter fejs ko ji se zo ve Lens ra di
jed no stav ne na vi ga ci je kroz apli ka cije,
kao i no vu di na mič ku plat for mu za
po kre ta nje VR apli ka ci ja i in ter ak tivnih
iskustava.
Dostupnost
Svi avan tu ri sti želj ni te sti ra nja svojih
gejmerskih veština ili kompanije
sprem ne da is tu pe iz mo de la kon venci
o nal nog i po dig nu svo je po slo vanje
na vi ši ni vo, mo gu na ba vi ti HTC Vive
Co smos, ko ji je od de cem bra 2019.
do stu pan i na tr žiš tu Sr bi je. Io
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
IBM studija:
Izvršni direktori koji donose odluke
na osnovu uvida iz podataka
korak su ispred konkurencije
Liderstvo se stiče ili gubi na osnovu poverenja koje organizacija
može da stvori na tržištu
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
IBM-ovim dvadesetim izdanjem
C-Su i te stu di je ko ja se iz vodi
na sva ke dve go di ne, na zvane
„Stvori prednost kroz poverenje“
(„Bu ild Your Trust thro ugh Advan tage“),
an ke ti ra no je sko ro 13.500 rukovodilaca
na C nivou širom sveta da
bi se ispitalo kako kompanije postižu
li der sku po zi ci ju na tr žiš tu upra vo
ko ri ste ći svo je po dat ke. Pri to me se
mi sli lo na dve osnov ne stva ri u ve zi
sa podacima: koliko lideri veruju poda
ci ma i na osno vu njih do no se odlu
ke, kao i ka ko i ka da de le po dat ke
u svom poslovanju.
Studija koju je sproveo IBM Institut
za poslovne vrednosti (IBM Institute
for Bu si ness Va lue - IBV) u sa rad nji sa
Oksford ekonomiksom (Oxford Econo
mics), an ke ti ra la je iz vrš ne di rekto
re ko ji upra vlja ju vodećim svet skim
bren do vi ma u 98 ze ma lja i 20 in dustri
ja. Stu di ja je ot kri la da se tr žiš no
li der stvo najčešće po sti že ka da organizacija
uspostavi visok nivo poverenja
u podatke koje je prikupila od
svo jih kli je na ta, sop stve ne po slov ne
procese i svoj partnerski ekosistem.
Predvodnici najmalobrojniji
Kroz kvan ti ta tiv ne i kva li ta tiv ne inter
vjue ko je je IBM spro veo po sta lo
je ja sno da po sto je li de ri, sa mo devet
pro ce na ta ukup nog bro ja is pita
ni ka - na zva ni „Predvodnici“ - koji
ve ru ju da su tran spa rent nost, među
sob na sa rad nja i po ve re nje ključ ni
za sti ca nje po ve re nja me đu za in te reso
va nim stra na ma. Ovi li de ri ko ri ste
po dat ke za iz grad nju po ve re nja sa
svo jim kli jen ti ma, za stva ra nje kul ture
po slo va nja ko ja se te me lji na dono
še nju od lu ka za sno va nih na uvi dima
iz po da ta ka, i te po dat ke de le sa
part ne ri ma iz svog eko si ste ma, bez
oda va nja po ver lji vih in for ma ci ja. Otkri
ve no je da je ova gru pa li de ra uspeš
ni ja u po slo va nju i nad ma šu je rezul
ta te ko le ga u ra stu i pro fi ta bil nosti
pri ho da - sa 165 od sto bo ljim rezul
ta ti ma - kao i u po gle du ino va ci ja
i upra vlja nja pro me na ma.
Ovi li de ri u suš ti ni shva ta ju da je
iz grad nja po ve re nja u od no se sa klijen
ti ma stra teš ki im pe ra tiv i na porno
ra de ka ko bi ga ste kli i odr ža li.
Za pra vo:
- 82 od sto li de ra čvr sto ve ru je da
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
po da ci po ma žu u stva ra nju stra teš ke
pred no sti kom pa ni ja na tr žiš tu i poma
žu u sti ca nju po ve re nja sa kli jentima
- Lideri koji poštuju privatnost poda
ta ka svo jih kli je na ta ta ko đe su ispred
svoje konkurencije i njihovo poslovanje
je za 22 posto uspešnije ako
ih upo re đu je mo sa li de ri ma u nji hovoj
industriji
Privatnost podataka
Privatnost podataka je od presud
ne va žno sti u vre me nu ka da po troša
či iz ra ža va ju za bri nu tost ve ću ne go
ika da pre u sprem no sti da de le lič ne
podatke. Srodna IBM studija o privatnosti
podataka otkrila je da 81 posto
po tro ša ča ši rom sve ta ka že da su
u prošloj godini bili zabrinutiji kako
kompanije koriste njihove podatke.
Srećom, ista stu di ja je utvr di la da
po sto ji i veća sprem nost po je di na ca za
deljenje informacija sa kompanijama
ko je su tran spa rent ne u na či nu na ko ji
se njihovi podaci koriste - 81 procenat
an ke ti ra nih re klo je da ak tiv no po dr žavaju
kompanije koje su transparentne
u na či nu na ko ji ko ri ste nji ho ve po datke,
i da iz be ga va ju po slo va nje sa kompa
ni ja ma ko je to ne či ne. Kao re zultat,
or ga ni za ci je ko je su ste kle po ve renje
ku pa ca ima ju ve ću od go vor nost da
ču va ju i ko ri ste nji ho ve po dat ke. Studi
ja je po ka za la da kli jen ti neće tra ži ti
od ta kvih kom pa ni ja da ih ob ri šu iz baze
ko ri sni ka, jer raz u me ju da kom panije
prikupljaju njihove podatke kako
bi im pru ži le do dat nu vred nost i no ve
na pred ne uslu ge budućnosti. Isto tako,
li de ri iz go re na ve de nih kom pa ni ja
an ke ti ra nih u IBM-ovoj stu di ji ka žu da
upotrebljavaju 71 posto podataka svojih
korisnika za identifikaciju i ispunjenje
ne is pu nje nih po tre ba ku pa ca, dok
njihovi kolege iz drugih kompanija koriste
samo 28 odsto podataka od svojih
korisnika.
„Kompanije koje su postavile upotre
bu po da ta ka kli je na ta u sre dište
svog poslovanja kreiraju ogromne
mogućnosti za veći uspeh. Na rav no,
tu mi sli mo na etič ko i tran spa rent no
ko riš će nje po da ta ka“, re kla je Nataša
Sekulić, direktorka IBM-a za Srbiju,
Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju.
„Da naš nja preduzeća mo ra ju da budu
u sta nju da stek nu po ve re nje svojih
kli je na ta ka da je reč o po da ci ma,
a istovremeno moraju verovati uvidima
iz podatka iz sopstvenih procesa i
ekosistema da bi ostvarili konkurentsku
prednost.“
Poverenje u podatke
unutar organizacije
Ia ko se stu di ja fo ku si ra na va žnost
tran spa rent no sti u na či nu na ko ji kompa
ni je ko ri ste po dat ke kli je na ta, stu di ja
ta ko đe na gla ša va va žnost po ve re nja u
podatke unutar organizacije. Otkriveno
je da li de ri ima ju naj ve će pro ble me
kako bi osigurali da su podaci unutar
nji ho vih sop stve nih re do va tač ni i ja sni,
da bi mogli iskoristiti takve podatke i
iz vu ći iz njih uvi de za do no še nje najbo
ljih od lu ka o va žnim po slov nim podu
hva ti ma, kao što su raz voj no vih poslov
nih mo de la i ula zak na no va tr žiš ta.
- Osam od de set li de ra du bo ko veru
je u po dat ke ko ji im po ma žu u donošenju
kvalitetnih i brzih odluka
- Podatke za razvoj novih poslovnih
mo de la već uve li ko ko ri sti 70 pro ce nata
lidera (112 procenata više od konku
ren ci je), dok 66 pro ce na ta li de ra već
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
koristi podatke za donošenje informisa
ni jih od lu ka o ula sku na no va tr žiš ta
- 65 procenata izvršnih rukovodilaca
ve ru je da će se au to ma ti za ci ja proce
sa do no še nja od lu ka povećati u njiho
vom po slov nom okru že nju u na red
ne 2-3 go di ne.
Razmena podataka
Stu di ja je ta ko đe ot kri la da je na glasak
na va žno sti stva ra nja eko si ste ma
baziranih na poverenju. „Podaci koji
jednostavno ostaju unutar organizacije
ve ro vat no će pre ne sta ti ne go što će
im po ra sti vred nost. Vodeće or ga ni zaci
je otva ra ju svo je po dat ke, isto vre meno
vo de ći bri gu gde i ka ko raz me nju ju
po dat ke na na čin da eli mi ni šu ri zik raz
me ne po da ta ka iz me đu de lje nih ekosi
ste ma. U isto vre me, one do puš ta ju
ši ro ko cir ku li sa nje po da ta ka, ali istovre
me no od svih ak te ra tra že od govor
nost u ko riš će nju i de lje nju po dataka.
Doneti odluku koje podatke da
podele za dobitne (win-win) poslovne
poduhvate – i koje podatke treba da
za dr že ka ko bi za dr ža li pred nost na tržiš
tu – jed na je od naj te žih od lu ka ko je
bi or ga ni za ci je tre ba lo da do ne su“, istakla
je Nataša Sekulić.
Predvodnici su tu is pred svo je kolega:
- 56 pro ce na ta li de ra već uve li ko prikuplja
i deli podatke sa partnerima iz
mre že, a 85 od sto oče ku je da će se njiho
ve part ner ske mre že pro ši ri ti u narednih
nekoliko godina.
- Li de ri oče ku ju da će raz voj di gi talnih
poslovnih platformi zahtevati novi
pristup u deljenju podataka. Na primer,
is pi ta ni ci iz ba na ka sa naj bo ljom
vi zi jom iz ne li su da oče ku ju da će u naredne
tri godine u proseku zaraditi 58
procenata prihoda od aktivnosti u vezi
sa radom njihovih digitalnih platformi.
- 62 pro cen ta li de ra već in te gri še
no ve na či ne mo ne ti za ci je u svo je strategije
podataka.
Preporuke
Dok stu di ja da je smer ni ce ka ko
kompanije uvek treba da praktikuju
tran spa rent nost, me đu sob nu sa rad nju
i poverenje u upotrebi podataka i anga
žo va nju kli je na ta i po slov nih part nera,
dru ge pre po ru ke su:
1. Oja čaj te od no se sa kli jen ti ma i
po sta ni te po u zda ni ču var nji ho vih lič
nih po da ta ka, bu di te tran spa rent ni u
ko riš će nju po da ta ka i oba ve sti te ih o
ko riš će nju nji ho vih po da ta ka za ci lja ne
ponude. Cenite poverenje koje su vam
poklonili vaši korisnici i koristite njihove
po dat ke tran spa rent no, te za pru ža nje
naprednih usluga i stvaranje naprednih
poslovnih modela poslovanja.
2. Verujte podacima i sistemima
veš tač ke in te li gen ci je. Sti mu li ši te kultu
ru gde va ši za po sle ni i me na džeri
istinski veruju u podatke i donosite
od lu ke na osno vu uvi da iz vu če nih iz
po da ta ka, a na iz me nič no, una pre di te
uslugu i iskustva prema vašim klijentima
i partnerima unutar njihovih struktura
i industrija.
3. Na u či te ka ko da de li te po dat ke
na poslovnim platformama uz zadrža
va nje svo je kon ku rent ske pred no sti.
Napravite pomak od pukog gomilanja
po da ta ka do utvr đi va nja ka ko najbo
lje ko ri sti ti i unov či ti po dat ke, i ka ko
na osnovi podataka izgraditi ekosisteme
za stvaranje dodatne vrednosti u
poslovanju.
4. Da detaljno pogledate celu studiju,
po se ti te www.ibm.com/ibv Io
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
Planiramo da se širimo
i da rastemo
Kom pa ni ja In gram Mi cro doo Be o grad, na sta la u ju nu 2016.
go di ne akvi zi ci jom kom pa ni je RRC, deo je In gram Mi cro
grupacije, najvećeg svetskog distributera informatičkih
poslovnih rešenja koji ima kancelarije u 45 zemalja i 154
distributivnih centara širom sveta.
Ingram Micro pomaže svojim partnerima da u praksi iskoriste
sav potencijal naprednih tehnologija, pružajući im širok
spektar end-to-end usluga i rešenja, kao i podršku u svim
fazama poslovnog ciklusa.
O kompaniji, njenom prisustvu na tržištu Srbije, izazovima i
planovima govori Vladimir Popović, izvršni direktor Ingram
Micra za Jugoistočnu Evropu (Bugarska i evropske države
koje nisu članice EU).
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
VIDEO
Kao deo In gram Mic ro gru pa cije
u Sr bi ji po slu je te već če ti ri godi
ne...
Da, mi po slu je mo već če ti ri go dine
na ovom tr žiš tu, ne sa mo u Sr biji,
od no sno, ne sa mo u non-EU zemlja
ma, ka ko se zo ve re gion gde radi
mo, ne go i u dru gim ze mlja ma istoč
ne Evro pe. Kao što zna te, In gram
Mi cro je do šao na tr žiš te ta ko što je
ku pio već vr lo eta bli ra nu RRC grupa
ci ju. Prak tič no, na sta vi li smo trend
po slo va nja RRC-a, ko ji je bio iz u zet
no do bro pre po zna ta kom pa ni ja,
i do da li ono što In gram či ni glo bal
no jed nim od naj ve ćih di stri bu tera
u sve tu. Ta ko da ono što se desi
lo u po sled nje če ti ri go di ne je ste
kom bi na ci ja tra di ci je do br og i us pe-
š nog po slo va nja RRC-a sa pro ši renom
po nu dom In gram Mi cr oa, ko ja
je pr ven stve no fok su i ra na na zna nje,
od no sno na do da tu vred nost ko ju
pru ža mo svim na šim part ne ri ma i
kup ci ma u od no su na re še nja ko ja
nu di mo, kroz tre nin ge, obu ke.
Šta bi ste na ve li kao naj ve ći izazov
u po slo va nju na do ma ćem tržiš
tu?
Ra ni je, do sta pro ble ma tič no je bilo
pla ća nje, prav na re gu la ti va, si gurnost
pla ća nja… Ima li smo do sta veli
ke ka ma te i vi so ku ce nu ka pi ta la,
do sta kaš nje nja i ne si gur no sti u smislu
da li ne ko po tra ži va nje ko je je
spo r no mo že da se na pla ti i ka ko.
Sa da je to dra stič no po bolj ša no. Tu
je Dr ža va uči ni la ve li ki is ko rak i puno
na pre do va la. Ta ko đe, či ni mi se
i da je Za kon o jav nim na bav ka ma
tre nut no mno go efi ka sni ji. Ta ko da
u tom de lu po slo va nja vi di mo za i sta
ve li ki na pre dak.
Ono što je pro blem, što du go roč
no sve vi še bo li, je ste od liv kva litet
nog ka dra, ne sa mo pro gra mera,
ne go i in že nje ra, pro da va ca, admi
ni stra tiv nog ka dra. Ne iz raz lo ga
što im je ov de lo še, već za to što nas i
da lje če ka dug put do jed ne Au stri je,
Ne mač ke, Švaj car ske... Na rav no, mi
re a gu je mo po ve ća njem pla ta, bo ljim
uslo vi ma, kva li tet nim okru že njem, ali
pro sto ne ka da ne ke stva ri se ne mogu
po re di ti. Re kao bih da je tre nut
no to naj ve ći iza zov – pro na ći kvali
te tan ka dar.
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Spona između partnera
i brendova
Radite sa velikim brojem vendora,
po zna tih svet skih kom pa ni ja. Na
ko ji na čin se vr ši nji hov oda bir?
In gram Mi cro na glo bal nom ni vou
ra di sa ve ro vat no sva kim ven do rom
ili pro iz vo đa čem naj po zna ti jih re še nja,
naj po zna ti jih IT uslu ga. Me ni je ne kada
lak še da ka žem sa kim In gram Micro
ne ra di, ne go sa kim ra di. Re ci mo,
SAP ne ra di sa In gram Mi cr om, ali zato
što on ne ra di kroz di stri bu tiv ni model,
a ina če sve dru ge svet ske kom pani
je - IBM, Ci sco, Dell EMC, Chec kPo int
i mno ge dru ge - ra de i na svet skom
ni vou i kod nas lo kal no. Na ma kao distri
bu te ri ma, u suš ti ni, core business je
da na šim part ne ri ma po nu di mo što
vi še vo de ćih svet skih re še nja. Ali mi
na šim part ne ri ma, fir ma ma ko je sa nama
ra de, nu di mo i naj bo lja zna nja, da
raz u me ju sva ta re še nja i da ih pri lago
di mo po tre ba ma tr žiš ta u Sr bi ji. Jer,
sve te ve li ke svet ske kom pa ni je ima ju
vr lo ši rok port fo lio, pa ne ka da ni je lako
raz u me ti gde su pred no sti, gde su
raz li ke, šta to do no si kraj njim ko ri snici
ma. Tru di mo se da bu de mo ta spona,
da ve li ke svet ske tren do ve pri la godi
mo na šem tr žiš tu, od no sno da iz vuče
mo ono što je naj bo lje za nas, za naš
da lji raz voj i da to zna nje da mo partne
ri ma.
In gram Mic ro glo bal no ima vi še
od 200.000 part ne ra. Ka kva je partner
ska mre ža u Sr bi ji?
In gram Mi cro je na svet skom nivou
jed na od vo de ćih ku ća. Dve sta
hi lja da part ne ra je ogro man portfo
lio. U Sr bi ji ima mo ne kih sto ti nak
part ne ra sa ko ji ma iz u zet no bli sko i
vr lo če sto sa ra đu je mo, a to kom godi
ne sa vi še od pet sto part ne ra obavi
mo ne ku tran sak ci ju, od no sno oni
ku pe neš to od nas. To je na ša mreža.
Raz log to me je što u Sr bi ji ko risti
mo sa mo deo In gra mo vog portfo
lija. Na i me, In gram Mi cro se u
sve tu, iz me đu osta log, ba vi i di stribu
ci jom mo bil nih te le fo na, ra znih
pe ri fer nih ure đa ja, ra ču na ra, pre nosi
vih kom po nen ti. Mi u Sr bi ji to radi
mo u jed nom vr lo uskom de lu, na
pri mer pro ce so re ili me mo ri je, ta ko
da je i to raz log zaš to ima mo ma nji
broj part ne ra u od no su na tih dve sta
hi lja da ši rom sve ta.
Na dohvat ruke
Kompanija Ingram Micro Srbija
po slu je na pan-evrop skom, re gio
nal nom i lo kal nom ni vou. Ob jasni
te ukrat ko ovaj prin cip ra da i
ka ži te nam u če mu le ži taj na vašeg
us peš nog po slo va nja?
In gram Mi cro je jed na ve li ka global
na ku ća. On ima ve li ki di stri bu tiv
ni cen tar, je dan od naj ve ćih u sve tu,
u Ne mač koj, ko ji se u okvi ru In gram
Mi cro za jed ni ce zo ve pan-evrop ski
di stri bu tiv ni cen tar. Jed na od ve li kih
pred no sti In gram Mic ra kao glo balnog,
pan-evrop skog, re gi o nal nog i
lo kal nog po nu đa ča je to što je dostup
nost ro be mno go ve ća i mnogo
jed no stav ni ja za na še kup ce, što
je iz u zet no va žno u ovom po slu. Dakle,
ka da je od re đe na ro ba po treb na,
ce na je ste bi tan kri te ri jum, sa mo reše
nje je ključ no, ali ne ta ko ret ko vrlo
va žno je i vre me is po ru ke. Taj panevrop
ski di stri bu tiv ni cen tar je jed na
od ključ nih pred no sti In gram Mic ra
i na na šem tr žiš tu, ali i na re gi o nalnom,
i na pan-evrop skom, i na global
nom ni vou.
Obuke i planovi
Nu di te ši rok spek tar kur se va za
obu ku pro da va ca i in že nje ra. Kakva
je za in te re so va nost na do ma
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
ćem tr žiš tu za vaš tre ning cen tar?
To je jed na od na ših ključ nih strate
gi ja. Tu kul tu ru zna nja, kul tu ru dobre
i kva li tet ne uslu ge, svo je vre meno
je ne go vao RRC, a sa da to ra di
i In gram. Od proš le go di ne smo to
pre po zna li ne sa mo kao na šu in ternu
pred nost, ne go kao neš to što želi
mo da pro mo vi še mo i da ak tiv no
da je mo na šim part ne ri ma i kraj njim
ko ri sni ci ma.
Za in te re so va nost za i sta pre va zi la zi
na ša oče ki va nja, ta ko da je to jed na
od ta ča ka po slo va nja ko ju će mo sve
vi še raz vi ja ti. U pre go vo ri ma smo sa
svim na šim pro iz vo đa či ma ka ko bi
nam omo gu ći li ta ko zva ni au to ri zova
ni cen tar. Mi je smo već au to ri zova
ni za ve li ki broj na ših pro iz vo đača,
re ci mo VMwa re, za tim Chec kPoint
, Ve e am, ali u pre go vo ri ma smo i
sa mno gim dru gim ve li kim svet skim
pro iz vo đa či ma či je tre nin ge nu di mo,
da po sta ne mo nji hov au to ri zo va ni
cen tar, lo kal ni, re gi o nal ni.
Ov de ima mo naš tre ning cen tar,
ta ko da uvek mo že mo da flek si bilno
od go vo ri mo na zah te ve. Ra di mo
i ser ti fi ka ci je. Po sto je pro jek ti ko ji
zah te va ju od re đe ni ni vo zna nja koji
se na ovaj na čin prak tič no i do kumen
tu je. Ta ko da smo vr lo za do voljni
ti me i ši ri će mo to i da lje.
Re ci te nam neš to o pla no vi ma
za na red nu go di nu?
Pla no vi su ma lo raz li či ti iz me đu
lo kal nog, re gi o nal nog i pan-evropskog
ni voa. Pri rod no je da svaka
svet ska kor po ra ci ja že li da ra ste.
Rast je je di na kon stan ta ko ja se uvek
i svu da po na vlja ka kvo god bi lo vreme.
Plan je, sa jed ne stra ne, da proši
ri mo naš port fo lio po nu dom proiz
vo đa ča sa ko ji ma sa ra đu je mo, a s
dru ge stra ne na šim zna njem, tre ning
cen trom, ser vi si ma ko je nu di mo na
tr žiš tu. Vi di mo po zi ti van trend privred
nog raz vo ja i ve ru je mo da će se
on na sta vi ti kod nas lo kal no, u na šoj
ze mlji, kao i u re gi o nu ko ji po kri vamo
- Ma ke do ni ja, Al ba ni ja, BiH, Crna
Go ra. Ve li ka ve ći na na šeg po sla je
u Sr bi ji, ta ko da ve ru je mo da će mo,
bez ob zi ra na tr žiš ne uslo ve, na konku
ren ci ju, na iz bor nu go di nu ko ja
de fi ni tiv no ima uti ca ja na pri vred no
po slo va nje, sa no vim pro iz vo đa či ma
i tre ning cen trom us pe ti da ra stemo
i u sle de ćoj go di ni, i da će ona
b it i m ak a r m al o b ol j a o d i n ač e o dl i-
č ne 2019. Io
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
Predviđanja kompanije Kaspersky
za 2020. godinu: očekuju nas
zloupotrebe „big data” podataka
i još sofisticiraniji napadi
Istraživači kompanije Kaspersky izneli su svoja predviđanja u
vezi sa naprednim upornim pretnjama (Advanced Persistent
Threats – APTs) i aktivnostima koje nas očekuju tokom 2020.
godine, ističući kako će se okruženje pretnji menjati u narednim
mesecima. Celokupan trend ukazuje na to da će pretnje postati
sofisticiranije i sve više ciljane. Takođe se navodi da će doći i do
diverzifikacije usled uticaja spoljašnjih faktora poput razvoja
i širenja mašinskog učenja, tehnologija za razvoj „deep fake“
tehnika, ili tenzija oko trgovinskih ruta između Azije i Evrope.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Predviđanja su razvijena na
osnovu promena koje je GRe
AT Tim (Tim za globalno istraživanje
i analizu) uočio tokom 2019.
godine prilikom svojih istraživanja koja
su imala za cilj pružanje podrške
sajberbezbednosnoj zajednici putem
smernica i uvida. Ovo poslednje, zajedno
sa serijom predviđanja industrijskih
i tehnoloških pretnji, pomoći će
da se pripremimo za izazove koji nas
očekuju u narednih 12 meseci.
Zloupotreba ličnih podataka:
od „deep fake“ tehnika do
curenja DNK podataka
Posle brojnih curenja ličnih podataka
koja su se dogodila proteklih
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
godina, broj dostupnih ličnih informacija
olakšao je napadačima izvođenje
ciljanih napada zasnovanih na
procurelim podacima žrtava. Akteri
pretnji postaju sve veštiji i u 2020.
godini će ići još dalje i loviti osetljivije
podatke poput biometrijskih.
Istraživači ukazuju na niz ključnih
tehnologija koje mogu da namame
žrtve zloupotrebe podataka u zamku.
Među njima je i poznati video i
audio „Deep Fakes” koji može da se
automatizuje i podrži profilisanje i
stvaranje prevara i šema socijalnog
inženjeringa.
Ostala predviđanja
ciljanih pretnji
za 2020. godinu
„False flag“ napadi dostižu potpuno
novi nivo. Oni će nastaviti da
se razvijaju, a akteri pretnji ne samo
da će pokušati da izbegnu prip
i s i v a n j e o v i h n a p a d a , v e ć ć e a k t i-
vno prebacivati krivicu na nekog
drugog. Malveri, skripte, javno dostupni
bezbednosni alati ili administratorski
softveri, zajedno sa nekoliko
„false flag“ operacija mogu biti
dovoljni da se autorstvo prebaci na
nekog drugog u slučajevima kada su
istraživači bezbednosti u potrazi za
bilo kakvim tragom.
Ransomver se pomera ka ciljanim
pretnjama. Potencijalni zaplet
može biti to da, umesto nemogućnosti
da se povrate podaci, akteri
pretnji zaprete da će objaviti podatke
koje su ukrali od žrtve.
Nove bankarske regulative u EU
kreiraju nove vektore napada. Kako
će banke biti u obavezi da otvore
svoju infrastrukturu i podatke trećim
stranama koje žele da pruže usluge
bankarskim korisnicima, moguće je
da će napadači težiti da prevarantskim
šemama zloupotrebe ove nove
mehanizme.
Više napada na infrastrukture i
mete koje ne koriste PC računare.
Odlučni akteri pretnji već neko
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
O kompaniji Kaspersky
Kompanija Kaspersky je globalna sajber bezbednosna kompanija osnovana 1997. godine. Opsežno
iskustvo i stručnost zaposlenih u kompaniji Kaspersky konstantno se koristi u razvoju novih bezbednosnih
rešenja i usluga koje štite kompanije, kritične infrastrukture, državne institucije i potrošače
širom sveta. Sveobuhvatni portfolio proizvoda kompanije obuhvata vodeća bezbednosna rešenja za
krajnje korisnike, kao i veliki broj specijalizovanih rešenja i usluga za zaštitu od sofisticiranih i naprednih
digitalnih pretnji. Preko 400 miliona korisnika zaštićeno je tehnologijom kompanije Kaspersky,
dok preko 270.000 korporativnih klijenata koristi njihove usluge kako bi zaštitili svoje vredne informacije.
Saznajte više na www.kaspersky.com.
vreme razvijaju svoje setove alata
i van Windows operativnog sistema,
pa čak i van računarskih sistema.
VPNFilter i Slingshot su, na primer,
ciljali mrežni hardver.
Sajber napadi se fokusiraju na trgovinske
rute između Azije i Evrope.
Postoji nekoliko načina na koje
se ovo može odvijati. Oni uključuju
rast političke špijunaže s obzirom na
to da vlade teže da obezbede svoje
interese u zemlji i inostranstvu. Verovatno
je da će se ovo proširiti i na
tehnološku špijunažu u situacijama
potencijalne ili stvarne ekonomske
krize i rezultujuće nestabilnosti.
Nove mogućnosti presretanja i
metode eksfiltracije podataka. Korišćenje
lanaca snabdevanja nastavlja
da bude jedna od metoda isporuke
kojoj će biti najkomplikovanije pristupiti.
Verovatno je da će napadači nastaviti
da proširuju ovu metodu putem,
na primer, manipulisanih softverskih
spremišta i zloupotrebom paketa
i datoteka sa izvornim kodom.
Mobilne napredne uporne pretnje
se razvijaju brže. Nema razloga
zašto se ovaj trend ne bi nastavio.
Međutim, zbog povećane pažnje koju
im pridaje bezbednosna zajednica,
verujemo da će se povećati i broj
detaljno identifikovanih i analiziranih
napada
Zloupotreba ličnih podataka raste,
podržana tehnologijom veštačke
inteligencije. Ovo je veoma
slično tehnikama za pokretanje reklama
tokom izborne kampanje putem
društvenih mreža. Ova tehnologija
je već u upotrebi i samo je pitanje
vremena kada će je neki napadač
iskoristiti.
„Budućnost nosi toliko različitih
mogućnosti da je vrlo verovatno da
ima stvari koje nisu obuhvaćene našim
predviđanjima. Obim i kompleksnost
okruženja u kojima se dešavaju
napadi pružaju mnogo opcija. Osim
toga, nijedan istraživački tim nema
potpuni uvid u operacije APT akter
a p r e t n j i . N a s t a v i ć e m o d a p o k u -
šavamo i predvidimo aktivnosti APT
grupa i razumemo metode koje koriste,
dok pružamo uvid u njihove
kampanje i uticaj koji imaju“, izjavio
je Visente Dijaz (Vicente Diaz), bezbednosni
istraživač u kompaniji Kaspersky.
Detaljna lista kompanije Kaspersky
o predviđanjima pretnji za
2020. godinu dostupna je na Securelist
sajtu.
Lista predviđanja je deo serije Kaspersky
Security Bulletin (KSB) – serije
godišnjih predikcija i analitičkih
članaka o ključnim promenama u
oblasti sajber bezbednosti. Io
Ukoliko želite da saznate više o
tome šta su stručnjaci kompanije
Kaspersky predviđali kada je reč
o naprednim ciljanim pretnjama u
2019. godini, pročitajte ovaj tekst.
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
Finansijske pretnje u 2020:
mete su fintek,
mobilne bankarske aplikacije
i e-trgovina
Akteri sajber pretnji koji su motivisani finansijskim dobicima verovatno
će tokom 2020. godine početi da ciljaju investicione aplikacije,
onlajn sisteme za obradu finansijskih podataka i nadolazeće
kritpovalute, zajedno sa obezbeđivanjem plaćenog pristupa
bankarskim infrastrukturama i razvoju novih sojeva malvera za
mobilne bankarske aplikacije na osnovu procurelih izvornih kodova.
Ovo su glavna predviđanja stručnjaka kompanije Kaspersky o
očekivanom razvoju okruženja pretnji u finansijskom sektoru.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Fi nan sij ske saj ber pret nje se
sma tra ju jed nim od naj o pasnijih,
jer njihov uticaj dovodi
do finansijskih gubitaka za žrtve.
To kom 2019. go di ne bi li smo
svedoci značajnih dešavanja u ovoj
industriji i dobili bolji uvid u to kako
fi nan sij ski na pa di i ak te ri pret nje
funk ci o ni šu. Na osno vu ovih do gađaja
istraživači kompanije Kaspersky
predviđaju nekoliko važnih potencijalnih
scenarija za okruženje finansijskih
pret nji u 2020. Ov de su na ve dena
ključna predviđanja.
Fintek je pod napadom
Mobilne aplikacije za investiranje
su postale popularne među korisnicima
širom sveta. Ovaj trend neće proći
neprimećeno pored sajber kriminala
ca u 2020. Mno ge od ovih apli ka ci ja
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
ne koriste najbolje bezbednosne prakse,
poput multi-faktorske autentikacije
ili zaštite mreže aplikacije, što može
omogućiti sajber kriminalcima da
ciljaju korisnike ovakvih aplikacija.
Novi trojanci za mobilne
banking aplikacije
Istraživanje i nadzor koje sprovodi
kompanija Kaspersky nad underground
fo ru mi ma su ge ri šu da su iz vorni
ko do vi ne kih po pu lar nih tro ja naca
za mo bil ne ban kar ske apli ka ci je
pro cu re li u jav ne do me ne. Pret hodno
poznati slučajevi curenja kodova
malvera (npr. Zeus, SpyEye) su rezultovali
povećanim brojem novih
va ri ja ci ja ovih tro ja na ca. U 2020. ovo
se može ponoviti.
Plaćen pristup infrastrukturi
banaka i ransomver napadi
na banke
U 2020. stručnjaci kompanije Kaspersky
očekuju povećanu aktivnost
grupa specijalizovanih za prodaju pristupa
mrežama banaka u afričkim i
azijskim regionima, kao i istočnoj Evropi.
Nji ho ve glav ne me te su ma le banke,
kao i finansijske organizacije nedavno
kupljene od strane velikih igrača
koji izgrađuju njihove sisteme sajber
bezbednosti u skladu sa standardima
matične kompanije. Pored toga, očekivano
je da će iste banke postati žrtve
ciljanih ransomver napada, jer banke
spadaju u organizacije koje su spremnije
da plate otkupninu nego da prihvate
gubitak podataka.
Magecarting 3.0: više sajber
kriminalnih grupa će ciljati
onlajn sisteme za obradu
plaćanja
Tokom proteklih nekoliko godina, takozvani
JS-skiming (metoda krađe podataka
sa platnih kartica iz onlajn prodavnica)
postao je izuzetno popularan
među napadačima. Trenutno, istraživači
kompanije Kaspersky su svesni najmanje
10 različitih aktera uključenih u
ovakve vrste napada, i stručnjaci veruju
da će njihov broj nastaviti da raste tokom
sledeće godine. Najopasniji napadi
će biti na kompanije koje pružaju usluge
poput e-trgovine, što će dovesti do
kompromitovanja na hiljade kompanija.
„Ove godine je bilo mnogo važnih
događaja. Kako smo i predvideli na
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
kraju 2018. godine, došlo je do pojave
novih sajberkriminalnih grupa, poput
grupe CopyPaste, novih geografskih lokacija
napada od strane grupe Silence, i
sajber kriminalci prebacuju svoj fokus na
podatke koji pomažu da se zaobiđu sistemi
za borbu protiv prevara u njihovim
napadima. Bihejvioralni i biometrijski
podaci se prodaju na crnom tržištu.
Dodatno, očekivali smo povećanje napada
zasnovanih na JS-skimingu, što se
i dogodilo. Kako nam se bliži 2020, preporučujemo
bezbednosnim timovima
u potencijalno pogođenim oblastima finansijske
industrije da se pripreme za
nove izazove. Ne postoji ništa neizbežno
u potencijalnim nadolazećim napadima,
samo je važno biti dobro pripremljen za
njih“, izjavio je Juri Namestnjikov, istraživač
bezbednosti u kompaniji Kaspersky.
Druge ugrožene industrije
Pored finansijskog sektora, istraživači
kompanije Kaspersky su identifikovali
druge industrije koje će se suočiti sa novim
bezbednosnim izazovima u nadolazećoj
godini:
- Zdravstvenoj industriji se savetuje
da se fokusira na zaštitu medicinske dokumentacije
i povezanih medicinskih
uređaja, s obzirom na to da postaju meta
aktera pretnji. Više o tome pročitajte
ovde.
- Timovi za korporativnu bezbednost
bi trebalo da obrate više pažnje na cloud
infrastrukturu i insajdere koji pristupaju
njihovim mrežama. Postoje grupe kriminalaca
specijalizovanih za regrutovanje
insajdera različitim tehnikama, uključujući
i ucene. Više o tome pročitajte ovde.
- Telekomunikacije i druge industrije
koje naširoko koriste mobilnu komunika
ci ju bi tre ba lo da se pri pre me za procenu
i reagovanje na rizike koji će doći
sa širom upotrebom 5G mreže, što se
očekuje početkom 2020. Više o tome
pročitajte ovde.
Detaljna lista kompanije Kaspersky o
predviđanjima pretnji za 2020. godinu
dostupna je na Securelist sajtu.
Lista predviđanja je deo serije Kaspersky
Security Bulletin (KSB) – serije
godišnjih predikcija i analitičkih članaka
o ključnim promenama u oblasti sajber
bezbednosti.
Ukoliko želite da saznate više o tome
šta su stručnjaci kompanije Kaspersky
predviđali kada je reč o naprednim
ciljanim pretnjama u 2019.
godini, pročitajte ovaj tekst. Io
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
King ston DC450R i DC500R
serije SSD-ova su savršen
iz bor za upo tre bu u
data centrima svih vrsta
Novi modeli nude velike brzine, predvidljive performanse, kao i
veliki opseg izdržljivosti i zaštita za sve primene
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Kompanija Kingston je oduvek
va ži la za pro iz vo đa ča koji
pri da je pod jed na ku va žnost
kuć nim i po slov nim ko ri sni ci ma, pa i
kor po ra tiv nim. Po red iz u zet no us peš
nih re še nja za desk top i no te bo ok raču
na re, King ston je ne dav no lan si rao i
nove serije SSD-ova namenjenih upotrebi
u data centrima i drugim poslovima
gde je po tre ba za br zi nom, ali i gene
ral no pred vi dlji vim i odr ži vim perfor
man sa ma, od iz u zet ne va žno sti.
DC450R
No vi Da ta Cen ter 450R (DC450R)
SSD vi so kih per for man si sa 3D TLC
NAND tehnologijom je dizajniran za
upo tre bu ko ja je fo ku si ra na na vi soke
per for man se pri či ta nju po da taka.
Ovaj ser ver ski SSD pru ža vr hunske
per for man se, isto vre me no osi gura
va ju ći iz van red ni I/O i pred vi dlji ve
la ten ci je, što se sa da zah te va od svih
SSD-ova na me nje nih da ta cen tri ma. Izgra
đen pre ma King sto no vim stro gim
QoS zah te vi ma, DC450R je di zaj ni ran
da obez be di kon zi stent nost per forman
si u ši ro kom ra spo nu rad nog opte
re će nja in ten ziv nog či ta nja i ke ši ranja
po da ta ka.
DC 500R i 500M
Po red po me nu tog mo de la, u ponu
di se ta ko đe mo gu na ći i Da ta Center
500R i 500M SSD-ovi ko ji nu de još
ve ću iz dr žlji vost, po go to vo u slu ča ju
DC500M mo de la, gde je ni vo DWPD
(da ta wri tes per day) čak 1.3, da le ko
iz nad pro seč ne po tre be od 1 DWPD
u slu ča ju 80% da ta cen ta ra. Osim odlič
ne iz dr žlji vo sti, 500R i 500M se rije
ta ko đe po se du ju i zaš ti tu od iz nenad
nog ne stan ka stru je, gde po mo ću
kon den za to ra i soft ve ra uma nju ju šanse
za ko rup ci ju po da ta ka.
Za zah tev na rad na okru že nja
King sto no vi DC SSD-ovi su dizaj
ni ra ni za rad no okru že nje ko je
zah te va 24/7 po u zda nost, kao što je
na pri mer upo tre ba u mre ža ma za ispo
ru ku sa dr ža ja (CDN), ED GE ra ču narstvo
i ši rok spek tar dru gih soft ver ski
de fi ni sa nih skla diš nih ar hi tek tu ra. Ovi
SSD-ovi do no se po seb no fo ku si ra ni
skup funk ci ja ko je da ta cen tri ma omogu
ću ju oda bir naj po volj ni jeg SSD-a za
nji ho vo rad no op te re će nje. Pred u zeći
ma su po treb ni re zul ta ti, re še nja i
spo ra zu mi o ni vou uslu ge (SLAs), a
DC450R, DC500R i DC500M pru žaju
si stem bil de ri ma i cloud pro vaj deri
ma vi so ke per for man se, kao i ekono
mi čan SSD stan dard na ko ji mo gu
da ra ču na ju.
Do stup nost
DC450R, DC500R i DC500M su
do stup ni u ka pa ci te ti ma od 480GB,
960GB, 1.92TB, 3.84TB, a ta ko đe dola
ze i uz li mi ti ra nu pe to go diš nju garan
ci ju, bes plat nu teh nič ku po drš
ku i le gen dar nu King ston po u zdanost.
Io
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
Work Re wor ked
no va kul tu ra po slo va nja
„po Mic ro sof tu”
Kada govorimo o brendovima i trendovima, nezaobilazan i jedan
od naj ve ćih bren do va na sve tu – Mic ro soft – po znat je po us posta
vlja nju tren do va pred vo đe nih teh no loš kim ino va ci ja ma. Po slova
nje u obla ku, pri me na veš tač ke in te li gen ci je, sa mo su ne ki od
tren do va teh no loš ke re vo lu ci je ko ji me nja ju na šu sva ko dne vi cu, a
či ji je Mic ro soft pred vod nik. Ova kom pa ni ja po sta je li der i ka da je
jed na pot pu no dru ga či ja te ma u pi ta nju – kul tu ra po slo va nja. Šta
se me nja u na či nu ra da, da li se tran sfor mi še rad ni pro stor i ko je su
to po tre be za po sle nih i kli je na ta pro me nje ne u po sled nje vre me?
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Microsoft je nedavno predsta
vio kon cept Work Reworked,
koji upravo ima
za cilj da pred sta vi kom pa nij sku vi ziju
bu duć no sti ra da. Kon cept je do šao
kao od go vor na is tra ži va nje spro vede
no u 15 ze ma lja za pad ne Evrope,
gde se ve ći na za po sle nih iz ja snila
da vi še od po lo vi ne rad nog vreme
na ni je u pot pu no sti is ko riš će no.
Kao tri naj češ ća raz lo ga na vo de se:
ne po treb no pre ki da nja ra da, ne e
fi ka sni te le fon ski po zi vi, sa stan ci i
mej lo vi, kao i tra že nje in for ma ci ja
od ko le ga.
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Ka ko kom pa ni je mo gu da po mog
nu za po sle ni ma da se ose ća ju zado
volj ni je, sreć ni je i efi ka sni je na svojim
rad nim me sti ma, ali i da ra ni je
za vr še sve svo je po slo ve? Ne ki od
be ne fi ta ko ji da ju re zul ta te su flek sibil
no rad no okru že nje ko je ob u hva ta
pro stor ka ko za grup ni ta ko i za in divi
du al ni rad, kao i mo guć nost da radi
mo ka da i gde že li mo, što je da nas
za hva lju ju ći teh no lo gi ja ma lak še nego
ika da pre.
Šta za pra vo pred sta vlja no va kultura
poslovanja „po Microsoftu“ obja
snio je Ni ko la Ili jin, HR ma na ger za
re gion od 24 ze mlje u Cen tral no-istoč
noj Evro pi. „No va kul tu ra po slova
nja za sno va na je na ino va ci ja ma,
omo gu ća va nju ti mo vi ma da sa mostal
no do no se od lu ke i ose ća ju da su
va žan deo kom pa ni je u ko joj ra de.
Teh no lo gi ja je vi še ne go ikad u slu žbi
za po sle nih, po slo vi se sve češ će obavlja
ju u vi r tu el nim ti mo vi ma, a tehno
lo gi je po put Mic ro soft Te ams platfor
me omo gu ća va ju oba vlja nje vi deo
po zi va, br zu raz me nu sa dr ža ja, za jednič
ki rad na do ku men ti ma u re al nom
vre me nu. Uš te de vre me na su ne merlji
ve, a sa rad nja sa ko le ga ma na raz li
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
či tim me ri di ja ni ma je ni kad br ža i lak
ša. Veš tač ka in te li gen ci ja in te gri sana
u na še e-mail na lo ge, Ex cel ta be le
ili Po wer Po int pre zen ta ci je olak ša va
nam po sao i po ma že da bu de mo efika
sni ji i pro duk tiv ni ji“, is ti če Ni ko la Ilijin
i do da je da kom bi na ci ja od go vara
ju ćeg rad nog me sta, teh no loš kih
ala ta i ru ko vo đe nja pred sta vlja ideal
nu for mu lu za po sti za nje pro fe si o
nal nog za do volj stva za po sle nih, a samim
tim i uspe ha kom pa ni je.
Po slo da vac go di ne
u Sr bi ji
Mi cr o soft u Sr bi ji već pri me njuje
flek si bil no rad no vre me, ta ko da u
za vi sno sti od rad nog me sta za po sleni
ima ju slo bo du or ga ni zo va nja svog
vre me na, dok ti mo vi či ja pri ro da posla
ne zah te va sva ko dnev no pri sustvo
u kan ce la ri ji mo gu da bi ra ju da
li će po sao oba vlja ti iz svog do ma ili
sa bi lo kog dru gog me sta ko je im u
tom tre nut ku od go va ra.
Stal no po me ra nje gra ni ca, uvo đenje
ino va ci ja i uslo va za rad ko ji pogo
du ju raz vo ju sva kog za po sle nog,
već dru gu go di nu zare dom svr stalo
je Mic ro soft u naj po želj ni je po slodav
ce u Sr bi ji. Srp ska aso ci ja ci ja mena
dže ra pro gla si la je Mic ro soft u Srbi
ji Po slo dav cem go di ne 2019, dok
je slič no pri zna nje do bio i Raz voj ni
centar ove kompanije u Srbiji, koji je
u okvi ru naj ve ćeg is tra ži va nja do maće
IT sce ne, spro ve de nog od stra ne
saj ta Po slo vi.in fo stud.co m, pro gla šen
naj po želj ni jim IT po slo dav cem.
Budućnost pripada
inovativnima
Ne go va nje kul tu re ino va ci ja kompa
ni ja ma do no si dvo stru ko ve ću ve rovat
no ću da u bu duć no sti ostva re dvocifren
rast u odnosu na „tradicionalne”
kom pa ni je. Ino va tiv ne kom pa ni je će
od ne ti po be du i u bor bi za ta len te, jer
ve li ki pro ce nat za po sle nih (86%) u ovakvim
kom pa ni ja ma že li da na sta vi da
ra di na svom rad nom me stu. Kom pani
je ko je se na ovaj na čin tran sfor mišu
po sta ju bren do vi, nji ho vi za po sle ni
brend ambasadori, dok nova korporativna
kultura predstavlja trend koji menja
sve što smo do sa da zna li o us peš
nom po slo va nju. Teh no loš ka re vo luci
ja je sti gla, a sa njom i Work Re worked.
Io
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
Iskorak u budućnost
Kompanija Oracle slovi za globalnog lidera kada je reč o kreiranju
i praćenju trendova invativnih tehnologija. Zato i ovog puta razgovaramo
o novim konceptima i alatima koje ova svetska korporacija
nudi svojim korisnicima kao odgovor na izazove vremena. Naš
sagovornik je Vladimir Knežević, Country Leader Oracle Srbija i
Crna Gora.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Na svo joj po sled njoj go diš njoj
smotri u SanFrancisku, Oracle je
najavio nove koncepte. Recite nam
nešto detaljnije o tome?
Ove godine San Francisco Open
World je doneo stvarno dosta novosti.
Inače, to je najveća godišnja smotra
koju Oracle organizuje. Keynote je
držao Larry Ellison i ja bih iskoristio nekoliko
stvari iz njegovog predavanja,
zato što mislim da su jako važne ne samo
za Oracle nego i za tržište.
Pre svega, tema je cloud. Oracle je
još pre više od pet godina promenio
strategiju i postao cloud kompanija,
međutim sada je priča sazrela i izbacili
smo novu generaciju clouda – Oracle
Cloud Infrastructure generacija 2. Šta
je to novo što donosi cloud? Vratiću
se jedan korak nazad. Zašto se pojavio
cloud? Cloud computing je bio logičan
evolutivni nastavak i interneta i socijalnih
mreža, jer je dao dobar odgovor
na potrebu obrade ogromne količine
podataka. Međutim, izazov je bilo prilagoditi
cloud rešenja korisnicima, bilo
consumerima bilo enterprise korisnicima,
tako da su morali da se pojave neki
novi alati. Mi smo ove godine pokazali
da bez machine learning i AI alata
cloud koncept kao takav nema baš puno
smisla, i u verziji 2 Oracle Cloud Infastructure
najavili da će ubuduće svi
alati koji se budu hostovali u našem
cloud okruženju imati te komponente.
Objasniću to na plastičnom primeru.
Zamislite da koristite autonomni automobil.
Autonomni automobil nije više
budućnost, on već postoji. On vam
daje mogućnost da izbegnete ljudske
greške: pravi najbolju putanju, bira
da li treba da se smanji ili poveća brzina.
Kako IT može da uradi sličnu stvar?
Mi smo napravili autonomnu bazu podataka
koja u ovom trenutku može da
radi self-healing, self-patching, bukvalno
sve ono što bi na nekom osno-
vnom administrativnom nivou mogao
da radi čovek. Ali postoje neke operacije
koje čovek ne može da uradi. Recimo,
u ovoj eri sajber napada nekada
je jako teško uočiti da li vašem sistemu
preti neka opasnost ili ne, a ti autonomni
sistemi, zahvaljujući naprednim
algoritmima pretrage i machine learningu,
mogu da ustanove anomalije u
sistemu i da brzo reaguju. To čovek ne
može da uradi. Tako da kada ljudi pitaju
zašto smo uopšte krenuli tim putem,
zašto cloud vendori guraju machine
learning u sve svoje alate, ja odgovaram:
upravo da bi vaše okruženje
bilo bezbednije i da biste vi sav svoj
potencijal usmerili na posao, a ne na
adminstraraciju IT resursa. Jer, IT treba
da bude supportive funkcija u vašoj firmi.
Ako ste finansijska institucija, onda
se bavite finansijama, a ne infrastrukturom,
kablovima, žicama, bitovima
ili virtuelnim mašinama. Pustite cloud
provajdere da se bave time.
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Druga bojazan proizilazi iz dileme
da li je za čovečanstvo dobro ili nije
da neka treća strana upravlja našim
životima, pa se postavlja pitanje kako
isprogramirati algoritam da donese
pravilnu odluku. Objašnjeno na primeru
autonomnih automobila, to je ona
čuvena dilema iz scenarija kada se vozite
autonomnim automobilom i nalazite
se na auto-putu u srednjoj traci,
u levoj traci pored vas je automobil
u kojem čovek vozi dvoje dece, a u
desnoj je motociklista koji na zadnjem
sedištu vozi žensku osobu, a onda iz
nekog razloga kamion ispred vas počinje
naglo da koči i teret koji on prevozi
pada na vas. Autonomni automobil
treba da donese odluku šta da radi.
Ako ostanete u svojoj traci postoji
velika verovatnoća da vi poginete, ako
skrenete levo velika verovatnoća je da
će poginuti troje ljudi u kolima sa leve
strane, a ako skrenete desno poginuće
dvoje ljudi sa desne strane. Kako isprogramirati
algoritam? Ako se rukovodite
altruizmom i treba da se sačuva
što veći broj ljudi, onda bi to neminovno
značilo da se primeni prvi scenario.
Međutim, pitanje je da li biste vi onda
seli u takav auto u kome biste po
ovom scenariju poginuli. Sada se vodi
polemika etičke prirode kako isprogramirati
artificial intelligence alate da u
takvim slučajevima pobede. To je i povod
za sve one koji ne vole nove tehnologije
da tvrde kako treba ostati tu
gde jesmo i ne prelaziti u nešto što je
„nehumano“. Ja se ne slažem sa tim,
zato što podatak o broju saobraćajnih
nesreća godišnje ne ide u prilog toj
konstataciji. Godišnje preko milion i po
ljudi pogine u saobraćajnim nesrećama,
a blizu 50 miliona biva povređeno.
Uvođenjem autonomnih automobila
taj broj će se drastično smanjiti. Kao
što postoje autopiloti u avio-saobraćaju
koji pomažu ljudima da bezbedno
uzlete, slete i da se voze, tako je i u
drumskom saobraćaju.
Ovo je dobar primer i ljudima tako
pokušavam da objasnim da ne treba
da se plaše ni autonomnih cloud servisa,
zato što će im oni u konačnici pomoći
da kreativno obavljaju svoj posao.
Ono što je Larry Ellison najavio
jeste cloud kroz primenu autonomnih,
machine learning i AI koncepata.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
To je nešto što je novost u Generaciji
2. Ono što nas izdvaja od ostalih
cloud provajdera. Mi imamo konkurente
kada je reč o cloud insfrastrukturi,
međutim, u domenu aplikativnih
rešenja mi smo jedini koji mogu
da pruže sva svoja rešenja u cloudu,
a da koriste svoju cloud infrastrukturu.
A to jeste važno.
Takođe, najavljeno je da će korisnicima
biti data mogućnost da lakše upravljaju
svojim cloud rešenjem kroz primenu
digitalnih asistenata i voice-enable
funkcija.
O svemu tome je bilo reči u San
Francisku.
Linija customer-experience
proizvoda
Sva ko dnev no se ge ne ri šu ogromne
količine podataka, pa upravljanje
njima već postaje problematično.
Šta Oracle nudi kao reše
nje?
Trenutak u kome živimo je trenutak
ekonomije iskustva. Sve je vezano
za to kako doživljavamo procese,
stvari i uopšte stvarnost. Trenutno
na Zemlji ima preko 7,7 milijardi ljudi,
od čega 4,5 milijardi njih aktivno
koristi internet. Oko tri milijarde ljudi
je na socijalnim mrežama ovog ili
onog tipa. Zamislite koliko tu informacija
generiše pojedinac o sebi i o
drugima. U tom univerzumu podataka
nekada je jako teško snaći se.
Zato moraju da postoje neki udaljeni,
ozbiljni dati centri koji mogu
da skladište toliku količinu podataka,
jer je postalo nemoguće to uraditi
na nivou lokalnih data centara.
Zašto je danas trenutak da se brže
i intenzivnije prelazi u cloud? Zato
što cloud provajderi zbog upotrebe
machine learning i artificial intelligence
alata mogu da daju dodatnu
vrednost koja će vam pomoći da
dobijete kompetitivnu prednost na
tržištu. Danas se brzo dolazi do informacija,
ali nije bitno samo imati
informaciju, bitno je imati kontekst
iz te informacije. Oracle ima ozbiljan
set alata koji se bavi obradom
podataka. Napravili smo čitavu liniju
customer-experience proizvoda,
gde je u fokusu krajnji korisnik, ali
su oko korisnika zapravo kongregirani
podaci. Oni postoje u strukturiranom
i nestrukturiranom obliku.
Ideja je spojiti ta dva sveta kroz korisničko
iskustvo, jer mi u centar stavljamo
korisnika, a ne sistem. Naravno,
sve to, poštujući sva pravila privatnosti,
konkretno GDPR-a, u zavisnosti
od regiona kojem pripadate.
Mi kao velika vendorska kuća imamo
odgovornost da edukujemo ljude.
Nama u Oracleu jeste bitan poslovni
aspekt, ali uzimamo u obzir
tržište i trenutak u kome živimo. Mi
se bavimo poslovnim rešenjima, ali
znamo da su svi ti podaci dostupni i
unutar firme i spolja i negde ih treba
konsolidovati za dobro krajnjeg
korisnika. Gde to ima primenu? Mi
već danas koristimo te alate. Ako, na
primer, koristite marketing kampanje,
mnogo bolje i lakše se profilišu
potrebe klijenata, a kampanja može
da dâ bolji rezultat, ukoliko bolje
poznajete svog korisnika. Ranije
je to bilo statički - napravite neku
ponudu i šaljete je klijentima koje
imate u svojoj bazi. Sad se radi bukvalno
real-time ponuda, u trenutku
kada je to korisniku najpotrebnije.
A on i ne zna da je ceo taj sistem
u pozadini prošao kroz neki ozbiljan
alat koji radi analitiku na nivou marketiranja
podataka.
Koje nove alate vi možete da
po nu di te va šim kli jen ti ma i ko risni
ci ma?
U poslednje dve godine se pojavilo
dosta toga. Krenuću od autonomous
sistema. Oracle je investirao
u autonomous bazu podataka koja
može da radi u dva moda, bilo transakciono
ili analitički za obradu podataka
i za izveštavanje. Na tom infrastrukturnom
nivou korisnici mogu
da probaju našu verziju autonomne
baze u cloudu i da se uvere u
sve benefite koje ona donosi. Zatim,
Oracle jedini nudi koncept koji se
zo ve cloud at customer ili software as
a service at customer. Šta to znači?
Kada se naiđe na slučaj gde bi klijent
hteo da ima sve benefite koje
donosi cloud velikog provajdera, ali
ima problem sa privatnošću – prosto
ne želi da brine gde mu se nalaze
podaci, nego želi da oni bude iza firewalla
u njegovom data centru – mi
možemo opremu iz našeg data centra
da spustimo u data centar krajnjeg
korisnika. To je isti cloud bez
obzira da li se nalazi u vašem data
centru ili ste ga pokrenuli preko
interneta iz nekog udaljenog data
centra u svetu. Po tome smo stvarno
jedinstveni. Kažem jedinstveni, jer
iako postoje drugi vendori koji imaju
sličan koncept, mi bukvalno pravimo
ceo stack od nule do sto, dok drugi
to ne mogu.
Takođe, novi alati u domenu korisničkog
iskustva daju mogućnost
da se sprovode B2B i B2C kampanje.
Recimo, jedan od zanimljivih alata
je Eloqua koja daje mogućnost da
se lakše dođe do novih korisnika. Tu
su i alati poput Oracle Responsesa,
a najavljuje se Oracle Unity... Mislim
da je sad i kod nas sazrelo tržište i
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
da treba malo ozbiljnije da se krene
u primenu tih customer experience
alata.
Mašinsko učenje
kao ne mi nov nost
Nedavno ste izjavili da bez mashine
learninga nećemo više moći
da funk ci o ni še mo. Po ja sni te nam
ma lo tu tvrd nju?
Opet je priča oko količine podataka
koja je generisana pojavom interneta
i socijalnih mreža. Neverovatna količina
podataka kruži oko nas. Univerzum
podataka je toliki da je bez primene
cloud rešenja nemoguće hendlovati
ga. Cloud je postao deo svakodnevice.
Međutim, sledeći korak u razvoju
cloud orijentisanih sistema je primena
machine learning alata. Tu će se praviti
razlika. Upravo zbog te velike količine
podataka i nemogućnosti da ih obradite
na pravi način, morate da koristite
naprednu inteligenciju. Mislim da je to
neminovnost.
Međutim, i dalje postoje određeni
strahovi kada je reč o upotrebi veštačke
inteligencije (AI) i mašinskog
učenja (ML). Kakav je vaš komentar
po tom pitanju?
Čovek jeste kreativno biće, ali ljudski
mozak je limitiran kada je reč o
obavljanju velikog broja matematičkih
operacija u jednoj sekundi i, na žalost
ili na sreću, mašine, softveri to mogu
da rade mnogo brže i bolje. To ne
znači da ta ista mašina i softver može
da razvije svoju svesnost o tome. Tako
da kada se priča da će u nekom
trenutku artificial intelligence alati
biti dovoljno „pametni“ da samostalno
obavljaju funkcije bez nas ljudi, postavlja
se pitanje svesnosti i kreativnosti.
Koliko god razvijali artificial intelligence
alat ili koliko se god on razvijao
u budućnosti samostalno, bez uticaja
ljudi, takav alat nikada neće imati
svestnost i kreativnost ljudi.
Neki smatraju da će mašine u jednom
trenutku zavladati i da će svet
postati besmislen. Ja prosto ne verujem
u te crne vizije. Trenutno, čovečanstvu
su potrebne tehnologije zbog načina
na koji živimo. I to je sigurno priprema
za neki sledeći evolutivni korak.
Ako uzmemo u obzir da Zemlja postoji
preko četiri milijarde godina, poslednjih
50 godina koliko se tehnologije
razvijaju na nivou o kom danas pričamo,
kroz primenu machine learninga,
bukvalno su zrno peska u univerzumu.
Ljudi ne treba da budu zabrinuti
šta će se desiti sa čovečanstvom, jer
se sve to dešava prosto spontano. Naravno,
treba biti mudar i ne preterivati.
Bitno je da mi kao velike vendorske
kuće upozoravamo i na dobre i na loše
strane primene tehnologije. Treba brinuti
o privatnosti podataka, o sigurnosti;
treba imati dovoljno etike da se te
stvari odbrane. A na prvom mestu mi,
predstavnici velikih kompanija, treba
to da glorifikujemo. Ja nikada ne bih
nudio neka rešenja ukoliko u to ne verujem,
ali s druge strane poštujem stav
pojedinaca. Ako neko ne želi da svoje
poslovanje stavi u cloud, u redu, nemojte
stavljati u cloud. Verovatno neke
government i finasijske institucije to
nikada neće hteti da urade, pa nemojmo
onda forsirati ideju da sve pređe
u cloud. Mi zato i imamo taj hibridni
model – da ako korisnik želi može da
pređe u cloud, a ako ne želi može da
radi i u on-premises okruženju. Ali, izbeći
koncept clouda ili koncept konektivitija
danas je nemoguće.
Za kvalitetniji život građana
Ove godine je obnovljen „krovni
ugovor“ koji ste potpisali prošle godine
sa Vladom Srbije. Takođe ste sa
Vladom potpisali i Memorandum o
razumevanju. Recite nam na šta se
on odnosi?
Prošle godine smo potpisali jednogodišnji
ugovor koji smo ove uspešno
obnovili na još dve godine. To je zaista
jedan od najvažnijih ugovora koje
je Oracle kancelarija u Srbiji potpisala.
Mislim da je jako bitan i dobar momenat
da se kaže da je zapravo Oracle jedan
od prvih strateških partnera Vlade
Republike Srbije, tačnije Kancelarije
za IT, od njenog nastanka. Poznato
je da najveći broj institucija u javnom
sektoru, uprava, agencija, ministarstava
koristi Oracle tehnologije u većoj ili
manjoj meri, i bilo je logično, pre svega
sa ekonomskog aspekta, da se radi
jedan konsolidovani ugovor koji će Državi
dati veće pogodnosti, ne samo u
smislu popusta koji bi joj se obezbedili,
nego i u smislu nekih dodatnih servisa
koje Oracle može da ponudi. I tako
se rodila ideja, potpisali smo ugovor, a
ove godine ga produžili na još dve godine.
Ono što je takođe važno, poslali
smo poruku regionu. Srbija je prva zemlja
koja je potpisala jedan cloud ugovor
sa ovakvim vendorom. Prvi smo
u Evropi koji koriste tehnologiju koja
se zove cloud at customer. To je
zapravo Oracleov cloud, ali se nalazi
iza firewalla države, u državnom data
centru. I svi benefiti koji postoje
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
u Oracle cloudu „spušteni su“ u data
centar Kancelarije za IT. Započeli smo
nekoliko projekata koji već daju rezultate,
poput lokalne poreske administracije,
a evo sad ide i centralni registar.
Neke institucije su izabrale da tu
prave svoj disaster recovery, da rade
backupe, tako da je dobar deo te infrastrukture
već iskorišćen, i već vidimo
koji su to projekti koje bismo mogli da
radimo u naredne dve godine.
Ka ko kao stra teš ki part ner Vlade
možete da pomognete u proce
su di gi tal ne tran sfor ma ci je Srbije?
To jeste važna tema. Kancelarija
za IT je već uveliko krenula u to,
pa građani već vide benefite digitalne
transformacije u smislu vremena
koje se provodi da bi se dobio neki
dokument, veće efikasnosti državne
uprave. Nama je drago da smo,
u pozadini i nevidljivo, kako i treba
da bude, deo jedne takve strategije.
Naravno da postoje i druge vendorske
kuće koje su potpisale ugovor
sa Kancelarijom, ali Država je u
velikoj meri oslonjena na Oracle. Bez
obzira da li govorimo o Ministarstvu
unutrašnjih poslova, Ministarstvu finansija,
poreskim sistemima, core sistemima,
Narodnoj banci, svi vitalni
i ključni podaci se nalaze na Oracle
sistemima. U tom smislu, i pre
nego što smo potpisali krovni ugovor
imali smo odgovornost kao građani
ove zemlje da ukažemo na to
da bi modernizacija tih sistema donela
mnogo više stanovništvu, i drago
mi je da smo pre godinu i po dana
ušli u taj aranžman.
U infrastrukturnom smislu, potpisali
smo Memorandum o razumevanju
za izgradnju data centra, tako
da će naš fokus biti da oplemenimo
taj data centar novim infrastrukturnim
servisima, a i našom opremom.
Oracle je poznat po tome što ima
sofisticiranu opremu za hendlovanje
specifičnih Oracle ali i nekih non-
Oracle okruženja. Nastavićemo dalje
da budemo strateški partner Vlade
Republike Srbije u izgradnji cloud
infrastrukture i uticati na to da građani
lakše dolaze do informacija koje
su im bitne za svakodnevnu administraciju.
Na kraju krajeva, dobra
stvar je što veliki deo tih sistema u
pozadini funkcioniše na Oracleu i mi
možemo ponuditi lakšu integraciju,
povezivanje, korišćenje mobilnih
uređaja, elektronskih servisa za lakše
dostavljanje informacija, sve to u
službi kvalitetnijeg života. Io
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
Plativoo – esencija fintecha
Fintech je termin koji se koristi za opisivanje finansijske tehnologije,
industrije koja obuhvata bilo koju vrstu tehnologije u finansijskim
uslugama - od poslovanja do potrošača. Termin se odnosi na svaku
kompaniju koja pruža finansijske usluge putem softvera.
SPECIJALNO IZDANJE :: Digitalna transformacija 2.0
Dakle, fintech opisuje bilo
koju kompaniju koja koristi
internet, mobilne uređaje,
softversku tehnologiju ili usluge
oblaka za obavljanje ili povezivanje
sa finansijskim uslugama. Mnogi
fintech proizvodi osmišljeni su
tako da povežu finansije potrošača
sa tehnologijom radi jednostavnije
upotrebe, mada se taj pojam takođe
primenjuje i na poslovne tehnologije
(B2B).
Fintech - spona između
finansijskih usluga
i tehnologije
Zbog njegove prirode fintech ne
možemo posmatrati kao samostalan
segment tehnologije, već kao nadogradnju
na već postojeće tehnologije
bez kojih on ne bi bio moguć. Dakle,
morali smo prvo da izgradimo
temelje na kojima počiva fintech, a ti
temelji su zasnovani na tri sloja:
- Povezanost (internet) – sa pojavom
komercijalnog interneta započele
su i aktivnosti vezane za razvoj
internet verzija postojećeg poslovanja,
pre svega maloprodaje i medija.
Zbog tehničkih ograničenja, ovo
su uglavnom bili katalozi ili magazini.
Tek, skoro desetak godina kasnije,
kada je osnovan Facebook, ljudi
počinju da prepoznaju internet kao
mesto za povezivanje – kreiranje konekcija.
- Inteligencija (oblak) – Softver u
Oblaku takođe ima svoj napredak.
Sa različitim softverskim rešenjima,
uvek dostupnim putem interneta,
korisnici zaista imaju na raspolaganju
širok spektar različitih online
uslu ga.
- Sveprisutnost (mobile) – preteče
modernih veb aplikacija bile su
uglavnom veb stranice pravljene za
male ekrane. Danas već intuitivno
pravimo razliku između desktop veb
stranica i prirodnih mobilnih aplikacija
koje su uvek povezane, uvek sa
nama, usko fokusirane na set funkcija
koje se koriste samostalno.
Šablon je prilično jasan. Došao je
internet i ljudi su na njega preselili
već postojeće stvari. Nakon toga su
počeli da prave sasvim nove stvari,
ali sa mogućnošću povezivanja kao
ključnim elementom. Od prvobitnih
internet kompanija došli smo do trenutka
kada sve kompanije koriste internet
kao komponentu poslovanja.
Softver u oblaku je isti slučaj - na
početku su kompanije koristile internet
samo za distribuciju softvera koji
je nakon toga instaliran na desktop,
da bismo danas došli u situaciju da
te iste kompanije nude svoj softver
kao veb aplikacije, i to je promenilo
„pra vi la igre“.
Povrh interneta i online aplikacija
dolazi Mobile mogućnost Sveprisutnosti.
Naravno, u početku se i Sveprisutnost
koristila da bi se povezali
sa već postojećim stvarima. Sa razvojem
Povezanosti i Inteligencije i Sveprisutnost
je postala funkcionalna,
pa su nastale nove aplikacije koje su
Mobile iskoristile kao sastojak.
Ovaj skup (Internet, Oblak i Mobile)
omogućio nam je da postojeće finansijske
usluge napravimo u digitalnom
okruženju; omogućio nam je razmenu
i deljenje finansijskih informacija.
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Plativoo – sanduče
za e-račune
Ako prethodno navedene slojeve
posmatramo kroz prizmu kućnih računa,
dakle računa kojih svako domaćinstvo
prima u proseku 4-5 mesečno,
možemo jasno da sagledamo evoluciju
računa od papirnog do zaista pravog
e-računa.
U prvom sloju računi su „podignuti“
na internet u onom obliku u kom
su bili, samo su sa papira prešli u PDF.
Osim uštede u troškovima distribucije,
nikakvu drugu korist nismo dobili. Isporuka
emailom je i dalje nepouzdana
(račun može da završi u spam sandučetu…),
a korisnik i dalje mora da prekuca
(ili u boljem slučaju prekopira)
vrednosti sa računa u nalog za plaćanje
unutar svoje e-banking aplikacije.
U drugom, pa i u trećem sloju račune
„krasi“ inteligencija, pa korisnik može
da se uloguje na veb-portal bilera,
kako bi u okviru svog korisničkog naloga
pogledao račun i platio ga karticom.
U ovom slučaju računi su se i dalje
distribuirali u PDF formatu na email,
a troškove kartičarske transakcije snosio
sam biler. Sa druge strane, korisniku
je potrebno nekoliko korisničkih naloga
(korisničko ime plus lozinka) kako
bi eventualno pregledao sve svoje račune,
da ne pominjemo činjenicu da
je velikom broju JKP-a u Srbiji veb portal
sa pregledom računa teško izvodljiva
avantura.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
I tu dolazimo do Plativooa, platforme
za distribuciju računa, smeštene u
četvrtom - FinTech sloju, koja omogućava
istinsku razmenu računa između
dve osnovne strane – izdavača računa
(bilera) i njegovog korisnika, ali i drugih
institucija koje imaju dodirnih tačaka
sa računima, poput banaka, platnih
i drugih finansijskih institucija.
Plativoo je u početku zamišljen samo
kao digitalno sanduče za račune
koje bi korisnicima olakšalo svakodnevno
rukovanje kućnim računima.
Kompanijama omogućava automatizaciju
i digitalizaciju slanja računa, a
korisnicima da sve svoje račune objedine
u jedno digitalno sanduče, da ih
plate jednom od nekoliko ponuđenih
opcija i da ih nakon toga arhiviraju.
Međutim, tehničke potrebe za razvojem
mobilne aplikacije (Plativoo
MOBILE) dovele su platformu do naprednije
verzije koja sada ima nekoliko
delova, od kojih je najznačajniji PlativooAPI,
a PlativooAPI je omogućio
razvoj koncepta PlativooEMBEDDED.
PlativooEMBEDDED
Šta to konkretno znači? Treća strana,
na primer e-bank aplikacija, povezuje
se na PlativooAPI i nakon toga vam
omogućava da sve račune koje inače
primate u PlativooWEB preuzmete i u
svoju e-bank aplikaciju. Kada su računi
u e-bank aplikaciji, svega dva-tri klika
dele vas od plaćanja. Teško da trenutno
postoji bolji koncept za distribuciju
i plaćanje računa.
Jedino na ovaj način nema nikakvih
prekida u procesima, od distribucije
digitalnog računa pa sve do njegovog
elektronskog plaćanja.
Cardless payment
gateway
Cardless payment gateway (CPG) ili
koncept bezkartičnog platnog protokola
predstavlja e-commerce most između
veb trgovina i kupaca. Preduslov
PlativooEMBEDED omogućava i trećim
stranama, kao što su e-bank aplikacije,
bilo mobilne bilo veb, povezivanje
na PlativooAPI i preuzimanje strukturiranih
računa direktno u samu e-
bank aplikaciju.
za CPG jeste da e-bank aplikacija ima
mogućnost da se poveže na Plativoo
API i da strukturirane dokumente preuzme
u samu aplikaciju.
Koncept je vrlo jednostavan, kupac
na veb trgovini napuni korpu i započne
proces plaćanja. Umesto da bira
da porudžbinu plati karticom, on može
da traži slanje predračuna u svoje
Plativoo sanduče. Za potrebe identifikacije
postoji PlativooID koji kupac
unosi kao identifikaciju svog Plativoo
sandučeta. Kada predračun stigne u
Plativoo sanduče, kupac mu pristupa
iz svoje e-bank aplikacije. Na osnovu
predračuna generiše se nalog za plaćanje
koji kupac mora da izvrši. Naravno,
neophodno je da to bude instant
nalog za plaćanje. E-bank aplikacija na
PlativooAPI treba da vrati status transakcije,
u smislu da je transakcija izvršena
ili ne. Nakon izvršene transakcije,
sam kupac sa veb šopa pokreće proces
validacije transakcije i nastavlja dalje
svoj put po saj tu.
CPG svakako predstavlja jeftiniju i
bezbedniju alternativu za klasične online
kartičarske transakcije. Io
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
Registar u svetu brendova
Kada bi vam neko zatražio da brzo nabrojite nekoliko kompanija
kojih se prvo setite, verovatno biste nabrojali upravo one koje
su zaista pravi brendovi. Njihova imena su čvrsto usađena u naš
um iako većina od nas u stvari i ne zna zašto je to tako. Neko
ko se bavi marketingom će vam reći da je to zato što se proces
brendinga ne događa na tržištu proizvoda i usluga, već isključivo
u glavama i svesti potrošača. Pozicija brendova u našoj svesti
učvršćuje se njihovim dugotrajnim naporima i radom na održanju
kvaliteta sopstvenih proizvoda ili usluga, kao i na ispunjenju
obećanja koja brend daje kroz svoju svakodnevnu komunikaciju.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
У Србији има око 120.000
привредних друштава, 220.000
предузетника и 26.000
удружења. Од предузећа са 10
и више запослених, њих 75,2%
има свој интернет сајт.
Serbia has around 120,000
companies, 220,000 sole traders
and 26,000 associations. 75.2%
of companies with 10 or more
employees have their own
website.
Registar nacionalnog internet
domena Srbije (RNIDS) je organizacija
koja upravlja registrom
naziva nacionalnih domena i internet
infrastrukturom od posebnog
značaja za funkcionisanje interneta u
Srbiji. Zapitajmo se, da li je ova organizacija
prepoznata kao jedinstven domaći
brend? Kakva su očekivanja postavljena
ispred nje i sa kakvim se izazo-
vima suočava u odnosu prema svojim
korisnicima?
Zašto je RNIDS toliko važan za razvoj
interneta i privrede u Srbiji? Na
ovo naizgled jednostavno pitanje ne
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
ismo mogli da damo tako jednostavan
odgovor. Postoji više razloga za
to. Ako bismo pokušali da pojednostavimo
kompletnu ideju i svedemo
je na činjenicu da je zemlji potreban
uređen internet na kome svaka kompanija,
organizacija, institucija, pojedinac…
ima svoje jedinstveno mesto
ubeleženo u registar kao svoj naziv
internet domena, onda je RNIDS
centralni stožer oko koga gravitiraju
svi ostali činioci nacionalne internet
zajednice.
Međutim, ova nevladina i neprofitna
organizacija je znatno više od navedenog.
Ići u korak sa razvijenim svetom
podrazumeva Српским informatizaciju путевима се i digitalizaciju
postojećih креће offline око 1.800.000 sistema i
poslovnih procesa путничких u kompanijama, аутомобила, državi,
privredi, svim industrijama. Digita-
36.000 мотоцикала,
9.000 аутобуса и
lna transformacija 140.000 postaje камиона. sine qua non
opstanka na sve konkurentnijem tržištu.
Domaćem i inostranom. Novi poslovni
modeli, pametniji a ne teži rad,
kao i promene u načinu razmišljanja,
pre svega menadžmenta kompanija,
pa onda i svih ostalih činilaca privrednog
ekosistema, jedini su put ka digitalnoj
ekonomiji. A u takvom okruženju,
ako ga ikad dosegnemo, postoji realna
šansa da i naša zemlja bude ravnopravni
partner kompanijama u razvijenom
svetu. Sve ovo nije moguće bez
razvijene internet infrastrukture, organizovanog
veb prostora, besprekornog
funkcionisanja internet domena. Svega
onoga čime u Srbiji upravlja RNIDS.
Svesni smo toga da savremeni digitalni
život u bilo kojoj zemlji na svetu,
pa tako i u našoj, bez ovakve postavke
There stvari, are around kao i bez ovakve organizacije,
1,800,000 ne bi davao passenger prave rezultate. Nacionalni
cars, 36,000 internet domen je oznaka
motorcycles, 9,000
teritorijalne pripadnosti i kao takav
buses and 140,000
izuzetno lorries on Serbia’s je bitan roads. za definisanje internet
identiteta svih koji žive i rade
u Srbiji, što i posao samog RNIDS-a
čini izuzetno bitnim.
IDN in ter na ci o na la
Osnovan pre više od 13 godina, domaći
registar nacionalnog domena
već skoro 12 godina brine o nazivima
domena registrovanim sa ekstenzijom
.RS, a punih 8 godina o nazivima
domena registrovanim sa ekstenzijom
.СРБ. Decembra 2018. godine
prvi srpski nacionalni domen postao
je IDN drugog nivoa – omogućena je
registracija naziva .RS domena na latiničkim
pismima 16 jezika koji se govore
u Srbiji, pri čemu većina podržanih
slova sadrži dijakritike. Pored .СРБ domena,
koji je od 2012. deo internacionalne
IDN porodice, sada je njen član i
latinički srpski nacionalni domen.
Preko 108.000 registrovanih naziva
.RS i preko 2.500 registrovanih naziva
.СРБ domena govori nam o značaju
rada ove organizacije, kao i o njenoj
misiji i viziji koje ostvaruje kroz
svoju strategiju veoma uspešno i na
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
efikasan način. RNIDS je danas prepoznat
i priznat kao nezavisna i otvorena
stručna organizacija od poverenja, od
strane svih zainteresovanih strana, kako
u Srbiji tako i u svetu. Ono sa čime
može da se diči je svakako primena
najnovijih tehničkih rešenja i najboljih
pravila na domaćem internetu.
Stabilnost pre svega
Međutim, ono što je najznačajnije
za funkcionisanje celokupnog sistema
koji možemo nazvati i „domaći internet”
je njegova stabilnost. Činjenica
da je RNIDS jedan od malobrojnih registara
u svetu koji nikad nije imao pad
DNS servisa, ključnog za stabilnost interneta
jedne zemlje, dovoljno govori
o vrednosti ove organizacije i stručnosti
ljudi zaduženih za bezbednost i
zdravlje nacionalnih domena.
Bez bed nost
Kada govorimo o zaštiti informacionih
sistema na internetu, veoma mali
broj ljudi razmišlja o nazivima domena
i DNS sistemu. A zamislite situaciju da
vam neko „kidnapuje“ naziv domena
koji koristite za poslovni veb sajt ili za
adresu e-pošte. Sve vaše internet aktivnosti
bile bi prekinute, a zlonamerno
preusmeravanje korisnika moglo bi
da vas košta i finansijski i kroz gubitak
reputacije. Svako ispravno razmišljanje
o internet bezbednosti kreće od pojedinca
kao korisnika uređaja povezanih
na internet.
„DNS je najkritičnija tačka interneta“,
ističe Žarko Kecić, rukovodilac Sektora
IKT usluga RNIDS-a, kada je reč
o najčešćim napadima do kojih dolazi
zloupotrebom ranjivosti DNS-a, i podvlači
da žrtve takvih napada nisu samo
pojedinci, već i velike korporacije, ali i
internet resursi vlada.
Ove pretnje su relno moguće u svakoj
zemlji, premda RNIDS, kada je naša
u pitanju, drži konce zaštite prilično
zategnutim. Naime, ova organizacija je
trenutno jedini nacionalni internet registar
u svetu koji ima tri nivoa zaštite
domena za svoje korisnike. A koliko
je nezaštićen DNS sistem kritična
bezbednosna pretnja ilustruje činjenica
da je od 3 milijarde hakerskih napada
izvedenih u prošloj godini njih preko
50% bilo usmereno na DNS sistem.
Baš zbog toga je RNIDS registrantima
naziva .СРБ i .RS domena stavio na
raspolaganje ove tri vrste zaštite naziva
domena – siguran režim, zaključavanje
na strani klijenta i zaključavanje na
strani registra. A omogućeno je i potpisivanje
naziva nacionalnih domena
kriptografskim ključevima – DNSSEC.
Šta ka žu me di ji…
Malo je organizacija u Srbiji, a da nisu
u sferi političke delatnosti, koje su
ovoliko zastupljene u medijima. Mediji
vrlo dobro shvataju značaj i vrednost
RNIDS-a i otuda njegova izuzetno velika
prisutnost u njima. Samo 2018. godine
bilo je preko 900 različitih medijskih
objava koje su se odnosile na aktivnosti
ove organizacije. Tu su uključeni
kako elektronski mediji (radio i TV)
tako i svi ostali: dnevni listovi, nedeljnici
i mesečnici kao predstavnici štampanih
medija, kao i internet mediji, onlajn
portali i na kraju blogeri i influenseri.
U lo kal noj za jed ni ci…
Rad sa lokalnom internet zajednicom
je još jedna dobro osmišljena aktivnost
RNIDS-a, a odvija se kroz organizovanje
stručnih konferencija sa fokusom
na globalne internet trendove, kao i
na dostignuća u nacionalnom internet
prostoru.
Ove konferencije su veoma posećene,
što ukazuje na veliko interesovanje
za trendove u novim tehnologijama.
Skupovi kao što je DIDS, ali
i oni posvećeni sajber bezbednosti,
donose nove vrednosti u razvoj interneta
u Srbiji i ne prolaze bez odgovarajućeg
odjeka u javnosti.
Ovde je, dakle, reč o značaju edukacije
na svim nivoima, počevši od
zaposlenih u kompanijama, do edukacije
stanovništva o poslovanju na
internetu i bezbednoj upotrebi informacionih
tehnologija.
Ne smemo da zaboravimo ni organizacije
stručnih skupova u saradnji sa
predstavnicima lokalnih internet zajednica
ili podršku lokalnim projektima,
prevashodno sa ciljem edukacije
šire zajednice o različitim aspektima
upotrebe interneta. Oni su jako važni u
smislu društveno odgovornog delovanja
RNIDS-a i svakako pozitivno utiču
na njegov imidž u javnosti.
… i na kra ju
Da se vratimo na početak i zapitamo
da li RNIDS ispunjava očekivanja
svojih korisnika i da li ima sve karakteristike
brenda. Ako imamo na umu
sve emocije, asocijacije i iskustva korisnika,
vrednost informacija i znanja
koje oni dobijaju od RNIDS-a i izuzetno
ih cene, na ovo naizgled komplikovano
pitanje odgovor postaje
sasvim jednostavan – da, RNIDS jeste
jedinstven domaći brend. Io
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
Kyla Kent, pridruženi menadžer za
content marketing, SAP Concur
Inovacije putem podataka:
predvidite budućnost
izmišljajući je
Ako se pogleda u prošlost, oni koji ne daju prioritet inovacijama
u svo jim po slov nim te žnja ma obič no za o sta nu. U stva ri,
ne u speh u ino vi ra nju, u po slov nom sve tu, mo že vas do ve sti u
si tu a ci ju da po sr će te za kon ku ren ci jom ko ja je nad moć na jer su
oni od lu či li da ažu ri ta ju svo je po slov ne mo de le. Ali ka ko or gani
za ci je da od re de ka da ili gde da ino vi ra ju? Od go vor naj češ će
le ži u po da ci ma.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Koji tip podataka? Postoje interni,
eksterni, operativni,
analitički, strukturirani, nestrukturirani
– listi ovde nije kraj. Pored
istraživanja spoljašnjih podataka, kao
što su oni o konkurenciji, korisnicima ili
celokupnom tržištu, deo znanja o tome
kako inovirati takođe može poticati
i iz sopstvene organizacije. Ovaj tip
podataka, interni podaci, jesu informacije
dobijene iz samog preduzeća koje
pokrivaju oblasti kao što su poslovanje,
održavanje, kadrovi i finansije.
Recimo, što preciznije i kompletnije
upoznavanje sa internim finansijskim
podacima organizacije, kroz
sve kanale potrošnje, od ključnog je
značaja pri određivanju uspeha preduzeća.
SAP-ovi klijenti ih koriste za otkrivanje
područja za pojednostavljivanje
procesa, smanjenje otpada i na
kraju povećanje ušteda – dobro mesto
za početak kada se određuje gde
inovirati.
Uraditi više sa manje –
inovirajte pomoću
finansijskih podataka
Današnja ekonomija je ujedinila velike
i male organizacije u njihovom zahtevu
da se uradi više sa manje. Izvlačenje
više informacija iz finansijskih
podataka je uobičajena krovna strate
gija. Razumevanje mesta za smanjenje
troškova i preusmeravanje potrošnje
može biti veoma vredno za organizacije
koje pokušavaju da ostanu agilne
i podstaknu inovacije. Ali preduzeća
primaju sve više i više finansijskih podataka
iz sve većeg broja izvora potrošnje,
pa postaje sve teže da se dešifruje
– a kamoli odredi – gde tačno finansijske
inovacije treba da počnu.
Na primer, poslednjih godina je sve
veći fokus na optimizaciji poslovnih
putovanja. Većina organizacija misli da
je inoviranje putem finansijskih podataka
jednostavno praćenje troškova
službenih putovanja i usklađivanje izdataka.
Ali nije dovoljno samo imati
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
pristup tim podacima. Tek bolje razumevanje
benefita i rezultata službenog
putovanja može navesti organizaciju
da razmišlja u pravom smeru. Umesto
da samo pregledate podatke, pitajte:
- Da li je putovanje prodajnog tima
vredelo?
- Da li smo poslali pravi tim?
- Kako je putovanje uticalo na poslovanje?
Iako se ova pitanja čine jednostavnim,
ona zahtevaju dublji nivo sposobnosti
da bi se sortirale informacije.
Posebno ako zaposleni moraju da objedine
podatke o potrošnji koji su rasejani
u više sistema, strukturirani su
i nestrukturirani, ili su možda istorijski
nasuprot onih u realnom vremenu.
Upoređivanje podataka koji nisu standardni
ili objedinjeni je izuzetno kompleksno
kada je svrha toga da se oni
povežu sa ciljevima najvišeg nivoa.
Srećom, ovaj nivo poređenja podataka
može se postići pomoću alata
kao što je napredna analitika, na kraju
identifikujući jedinstvene obrasce potrošnje
i usklađujući smernice za putovanje
i troškove (travel and expense
- T&E) sa njima. Uparivanje tih podataka
iz drugih višefunkcionalnih odeljenja
može otključati još vrednije uvide.
Da bi se ilustrovala ova karakteristika,
vratimo se na prethodni primer optimizacije
poslovnog putovanja. Provođenje
analize preseka T&E troškova
na osnovu očekivanih rezultata omogućava
predikciju najvrednijih lokacija
za članove prodajnog tima.
Vrednost prikupljanja i
povezivanja podataka
o potrošnji zaposlenih
Iako je već i uočavanje obrazaca i
kontrolisanje troškova kompleksno i
dugotrajno, još teže postaje efikasno
prepoznati trendove ako se finansijski
podaci protežu u više sistema. Razmislite
o vremenu kada je nedostatak jedinstvenog
izvora istine u izveštavanju
dovodio donosioce odluka u stanje
panike kada dođe vreme da se donesu
strateške odluke za poslovanje.
Ovde je problem što potrošnja koju
iniciraju zaposleni (potrošnja koju oni
podstiču i kontrolišu u korist svoje uloge
ili poslovne funkcije) obično sadrži
čitav spektar izolovanih podataka.
Pošto transakcioni detalji o potrošnji
koju su inicirali zaposleni dolazi iz decentralizovanih
sistema, oni se često
prebacuju u glavnu knjigu u agregiranom
formatu pre nego što budu uknjiženi.
To obično ostavlja glavnu knjigu sa
visokim nivoom pregleda nekoliko velikih
T&E kategorija, kao što su avio-karte,
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
hoteli, milje, tako da finansijskom timu
nedostaju vredni transakcioni detalji
potrebni za utvrđivanje uzroka probijanja
budžeta ili drugih zabrinjavajućih
trendova kao što je manipulisanje
troškovima.
Čak i u situacijama kada sve funkcionalnosti
isporučuje samo jedan vendor,
nivo integracije podataka može varirati.
Usklađivanje podataka koji dolaze iz tih
sistema sa glavnom knjigom često je
manuelni proces koji uključuje obiman
eksport i inport, pa i više sati IT resursa.
Nemogućnost tačnog izveštavanja o
troškovima koje iniciraju zaposleni takođe
može rezultirati smanjenjem potrošnje,
što utiče na konačni bilans stanja.
Studija Journal of Accounting and
Economicsa otkrila je da su menadžeri,
kada se suoče sa scenarijem gde bi
njihove kompanije mogle da propuste
zaradu, skloni manipulisanju rezultatima,
ne time kako izveštavaju o performansama
već u pogledu svakodnevnih
odluka. Na primer, u 80% slučajeva rukovodioci
bi sekli diskrecionu potrošnju,
kao što su istraživanje i razvoj,
broj zaposlenih, obuke i održavanje.
Oni bi odložili početak novog projekta
u 55% slučajeva, čak i ako to uključuje
žrtvovanje vrednosti. I ponudili bi podsticaje
svojim korisnicima zarad povećanja
kupovine u tom tromesečju skoro
u 40% slučajeva.
Važno je imati prave alate za automatsko
prikupljanje i povezivanje svih
troškova koje iniciraju zaposleni na
jednom mestu. To pomaže da se obezbedi
da svaki nivo unutar organizacije
ima prave informacije u pravo vreme i
na pravom mestu kako bi se donosile
bolje poslovne odluke, tako da kasnije
niko ne mora da žrtvuje konačni bilans
stanja.
Zašto su podaci
i izveštavanje
ključni za poslovni uspeh
Korisnici navode da su podaci krv
njihovih organizacija. Oni im pomažu
da analiziraju, kontrolišu i donose
odluke ključne za uspeh njihovih
organizacija. Bez njih, organizacije
ne mogu da vide gde su bile, gde su
sada, ni kuda idu. Na primer, finansijska
merenja, poput potrošnje po kategorijama,
neophodna su da bi se doprinelo
izveštajima o profitu i gubitku
ili izveštajima o tome šta kompanija
poseduje i duguje. Nefinansijska
ili kvantitativna merenja su neophodna
za održavanje efikasnosti poslovanja i
merenje atributa kao što su vreme ciklusa
– vreme za odobravanje i vreme
za plaćanje – ili carbon otisci.
Ovaj tip izveštavanja se može dalje
podeliti u sledeće kategorije:
Vodeći indikatori: tipično nefinansijski,
ovi indikatori govore o tome kako
preduzeće posluje sada i daju uvid
u buduće performanse. Stvari poput
trendova putovanja, plaćanje prema
uslovima ugovora i unapred odobrene
kupovine mogu ispričati priču i spoljašnjem
svetu i menadžerima unutar
organizacije.
Zaostajući indikatori: tipično finansijski,
ovi indikatori razmatraju performanse
prošlosti – šta je potrošeno.
Oni se mogu koristiti za identifikovanje
trendinga, kao i za uključivanje
year-over-year merenja potrošnje
ili prihoda radi otkrivanja organizacionih
trendova.
Sposobnost organizacija da održe
finansijsku kontrolu i rast jasno zavisi
od snage njihovog programa izveštavanja.
Konzistentno postojanje
mogućnosti da se obezbede ključna
merenja performansi pomaže menadžerima
i rukovodiocima C-nivoa
da donose edukovane, informisane
poslovne odluke. Snažan program
izveštavanja ne uključuje samo analiziranje
podataka za osnovne odluke
o ranijem i trenutnom učinku, već
i spajanje podataka o potrošnji koju
iniciraju zaposleni sa korporativnim
ciljevima, pošto se oni odnose
direktno na finansije. Ovde je izazov
pružanje jasnih podataka kako bi
se pomoglo organizaciji da promeni
po na ša nja ko ja mo gu ne ga tiv no
uticati na korporativne ciljeve i inicijative.
Ne biti u stanju da se kontroliše
nepoznato rezultira „krizom odlučivanja”,
što proizvodi samo provizornu
i po ne kad po greš nu od lu ku.
Sve se svodi na to da razumevanje
gde treba inovirati leži u ključnim
indikatorima performansi (key
performance indicators - KPIs) koji
su jedinstveni za organizaciju. Na
primer, ako je jedan od ključnih ciljeva
smanjiti troškove, aktuelni režijski
troškovi mogu se uporediti sa
predviđenim budžetom. Razumevanje
odstupanja može pomoći u
stvaranju efikasnijih budžeta u budućnosti,
kao i strateškijih inicijativa
koje omogućavaju redukciju i bolje
upravljanje troškovima. KPI-e koji
odgovaraju ciljevima organizacije
treba redovno koristiti i ispitivati
kako bi se obezbedilo da potrošnja
bude pod kontrolom, a svaka potencijalna
ušteda realizovana. Nakon
što se KPI-i targetiraju, oko tih
podataka se može izgraditi respektabilna
strategija izveštavanja kako
bi se merio uspeh i otkrile oblasti
za ino va ci ju. Io
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
SAS – napredna analitika
u slu žbi čo ve čan stva
Kompanija SAS je u 2019. godinu ušla najavom da će u razvoj veštačke
inteligencije uložiti milijardu dolara. Investicija obuhvata
oblasti poput inovacije softvera, obrazovanje i eksperstske usluge
tokom tri godine. To je samo jedan od pokazatelja koliko je razvoj
napredne analitike i veštačke inteligencije važan za ostvarenje
uspeha na tržištima koja se sve većom brzinom menjaju.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
VIDEO
Ino va tiv nim re še nji ma u oblasti
na pred ne ana li ti ke, SAS poma
že kom pa ni ja ma da spre če
pre va re u fi nan sij skom sek to ru, bore
se sa smr to no snim bo le sti ma, bolje
upra vlja ju ri zi ci ma, a sa rad njom
sa vla da ma omo gu ća va pru ža nje vrhun
ske uslu ge ko ri sni ci ma i gra đani
ma.
Pri me na na pred ne ana li ti ke, ia ko
je po sta la ne iz o stav ni deo di gi tal ne
tran sfor ma ci je kom pa ni ja, no si izazo
ve sa ko ji ma se su sre ću ko ri snici
pri im ple men ta ci ji. Pre ma is tra živa
nju MIT SMR Con nec ti ons, sa mo
tre ći na kom pa ni ja uspe va da im plemen
ti ra svo je mo de le. Ove go di ne
pred sta vlje no je no vo SAS Mo delOps
re še nje, ko je po ma že kom pani
ja ma da pre va zi đu iza zo ve pri mene
no vih teh no lo gi ja i ostva re svoje
ci lje ve.
„Zbog im ple me ta ci je re še nja ko je
ne ka da pre du go tra ju, ru ko vod stvo
kom pa ni ja če sto zna da do ne se odlu
ke ko je se ne po kla pa ju sa re zul tati
ma ana li ti ke, a svi ma nam je ja sno
ko li ko va žnu ulo gu u pro ce su od luči
va nja ima ju va lid ne in for ma ci je i
da su od lu ke vo đe ne ana li tič kim putem
bo lje. Za to je ja ko va žno da veru
je mo u pro gram ko jim se slu ži mo
i sle di mo ko ra ke ko ji su ana li tič kim
pu tem po nu đe ni kao naj bo lji“, ka že
Mi loš Đur ko vić, Di rec tor, SAS Adri a
tic re gion.
Pri me ri pri me ne
na pred ne ana li ti ke
Male bebe i veliki uticaj
veštačke inteligencije
De set od sto svih be ba se ro di pre
vre me no, a one su ve o ma pod lo žne
in fek ci ja ma. Ka ko bi se pra ti lo njiho
vo zdra vlje, pre vre me no ro đe ne
be be su ne ret ko po ve za ne na ve li ki
broj apa ra ta.
To kom de set go di na, Uni ver zitet
ski me di cin ski cen tar u Utreh tu
(UMC Utreht) u Nor veš koj pri ku pljao
je ano nim ne po dat ke sa ode lje nja
in ten ziv ne ne ge neo na to lo gi je. Ta ko
je za po čet pro je kat „Ve li ki po da ci za
ma le be be” (Big da ta for small ba bies),
sa ci ljem da ko ri ste ći na pred nu
ana li ti ku, ma šin sko uče nje i veš tač
ku in te li gen ci ju, pro ak tiv no tre ti ra
ili čak spre či in fek ci je kod pre vre meno
ro đe nih be ba.
Ko ri ste ći SAS re še nja za veš tač ku inteligenciju
i naprednu analitiku, tim
struč nja ka iz UMC Utreht je ana li zirao
isto rij ske po dat ke ure đa ja sa odeljenja
intenzivne nege neonatologije
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
i raz vio ana li tič ki mo del ko ji predvi
đa mo guć nost in fek ci je. Pred vi đanja
uklju ču ju i mo guć nost do bi ja nja
sep se, in fek ci je kr vi ko ja mo že bi ti
opa sna po ži vot. Mo del ko ji je razvi
jen sa 90% pre ci zno sti mo že predvi
de ti pri su stvo bak te rij skih in fek ci ja
ko je su uzroč ni ci sep se, što je značaj
no ve ći pro ce nat od di jag no sti ke
le ka ra za sno va ne na pre gle di ma paci
je na ta i po sto je ćim simp to mi ma.
Piraeus Grupa za 30% smanjila
vreme analize podataka i
generisanja izveštaja
U tur bu lent noj eko no mi ji, stro go i
pre ci zno upra vlja nje kre dit nim ri zi cima
je kri tič no da bi se sma nji la iz lože
nost opa sno sti ma ko je oni no se. Iz
tog raz lo ga Pi ra e us Bank Gro up ko risti
SAS rešenje kre dit sko ring za banke.
Uz po moć SAS-a, ban ka je mo dernizovala
i automatizovala prikupljanje
i upra vlja nje po da ci ma iz ri zi ka, op timi
zo va la raz voj mo de la i iz ra đu je iz veš
ta je br že i pre ci zni je. Re zul tat su uš tede
u troškovima i vremenu.
Ob ra da i in te gri sa nje po da ta ka iz
osnov nih si ste ma ban ke na raz li či tim
platformama predstavljali su izazov
za tim za rizike Piraeus Bank Group.
Upra vlja nje kre dit nim ri zi kom i pruža
nje op ti mal nog upra vlja nja ka pi talnim
re sur si ma ban ke po sta lo je još izazov
ni je ka da je grč ka eko no mi ja do žive
la bru tal ni udar na po čet ku glo balne
recesije.
SAS re še nje omo gu ći lo je im plemen
ti ra nje sta ti stič ke ana li zu ba rem
30% br že ne go ra ni je. Po red to ga, na
nivou ekonomske analize, proces sada
zahteva mnogo manje vremena.
Podacima za čovečanstvo –
#Data4Good
SAS je po no san što je deo po kre ta
Da ta for Good, ko ji pod sti če upo trebu
po da ta ka za re ša va nje hu ma ni tarnih
pitanja poput siromaštva, zdravlja,
ljud skih pra va, obra zo va nja i ži vot ne
sre di ne. Od spre ča va nja bo le sti opasnih
po ži vot, pre ko zaš ti te ugro že nih
vr sta, do ob no ve po sle pri rod nih ka tastro
fa, or ga ni za ci je ši rom sve ta pri kuplja
ju po dat ke da bi uti ca le na re ša vanje
ovih izazova. Primena podataka za
druš tve no do bro do ve la je do no vih i
kre a tiv nih na či na za re ša va nje glo balnih
pro ble ma, a WildTrack je jed na od
takvih inicijativa.
WildTrack iden ti fi ku je i pra ti ugro žene
vr ste analizirajući di gi tal ne sli ke otisa
ka ži vo ti nja. Uz pomoć SAS teh nolo
gi je, is tra ži va či kom pa ni je WildTrack
is tra žu ju ka ko veš tač ka in te li gen cija
i po da ci o oti sci ma ži vo ti nja iz celog
sve ta mo gu pomoći u pro na la ženju
od go vo ra na glo bal na pi ta nja očuva
nja ugro že nih vr sta. Gde su ove životinje
migrirale? Koliko ih je ostalo?
Veš tač ka in te li gen ci ja mo gla bi do dati
spo sob nost pri la go đa va nja kroz algo
rit me pro gre siv nog uče nja i is pri ča ti
pot pu ni ju pri ču.
Trenutno WildTrack prati nekoliko
raz li či tih ugro že nih vr sta, uključujući
cr nog no so ro ga, be log no so ro ga, bengal
skog ti gra, amur skog ti gra, ni zinskog
i Ba ir do vog ta pi ra i po lar ne medve
de. Pomoću de ep le ar nin ga, ra čunar
se mo že ob u či ti za oba vlja nje ljudskih
poslova kao što su prepoznavanje
sli ka oti sa ka i pre po zna va nje obra za ca
na sli čan na čin kao i au toh to ni tra gači,
ali uz do dat nu spo sob nost pri mene
ovih kon ce pa ta u mno go većem
obi mu i br žim tem pom. Ana li ti ka za i
sta po dr ža va ce lo kup ni pro ces, po tenci
jal no omogućavajući uvid u po pu lacije
vrsta koje WildTrack ni ka da ra nije
ni je imao.
VI DEO
WildTrack
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Pri zna nja
IDC – SAS prvi u oblasti
napredne i prediktivne analitike
SAS je po no vo na pr vom me stu
po tr žiš nom ude lu, pre ma iz veš taju
IDC-a Wor ldwi de Big Da ta and
Analytics Soft wa re 2018 Mar ket Shares:
De mand Ac ross All Use-Ca se
Pat terns.
SAS ima 27,7% tr žiš nog udela
u ka te go ri ji na pred ne i pre dik tivne
ana li ti ke u 2018. go di ni, vi še nego
dvo stru ko u od no su na sledećeg
kon ku ren ta. Ta ko đe, kom pa ni ja je na
vo de ćoj po zi ci ji u ka te go ri ji pre dik
tiv ne i na pred ne ana li ti ke ot ka ko je
IDC po čeo da pra ti tr žiš te 1997. godi
ne i sva ke go di ne po ka zu je kon tinu
i ra ni rast pri ho da u toj ka te go ri ji.
Ka ko bi na sta vi la sa ra stom i inova
ci ja ma u obla sti na pred ne ana li tike,
kom pa ni ja sva ke go di ne re in vesti
ra u is tra ži va nje i raz voj vi še ne go
dvo stru ko od pro se ka za ve li ke tehno
loš ke fir me. U 2018. go di ni, SAS je
26% svog ukup nog pri ho da usme rio
u raz voj veš tač ke in te li gen ci je (AI),
IoT, soft ve ra za upra vlja nje po da cima
i ana li ti ku.
Po red to ga, SAS je na dru gom
me stu na tr žiš nom ude lu soft ve ra
AI pre ma iz veš ta ju IDC-a Wor ldwi de
Analytic Ar ti fi cial In tel li gen ce Softwa
re Plat form Mar ket Sha res, 2018:
Steady Growth – Mo ving To ward
Pro duc tion (dok. Br. US45262419,
ju ni 2019.). Iz veš taj na vo di da je, iako
je tr žiš te AI proš le go di ne be le žilo
sta bi lan rast, SAS ra stao vi še od tri
pu ta br že od ukup nog tr žiš ta.
SAS® Plat for ma pru ža sna žnu
osno vu za ana li ti ku i je din stve no
me sto za upra vlja nje i po dr ža va nje
sva ke fa ze ana li tič kog pu ta or ga niza
ci je, od po čet nog pri ku plja nja i
pri pre me po da ta ka, pre ko raz vo ja,
upra vlja nja i pri me ne moćnih ana litič
kih mo de la u preduzeću. Sa stav ni
deo SAS plat for me, SAS® Viya® je
cloud re še nje ko je pru ža br ze, tač ne
i po u zda ne ana li tič ke uvi de. Io
Za vi še in for ma ci ja o kom pa ni ji,
po se ti te www.sas.com.
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
Vasilije Kodžopeljić,
SEE ITD Service Sales Director,
Schneider Electric
Budućnost je „aaS“
Na pr vi po gled iz gle da kao da budućnost IT-a ni kad ni je
bi la ne iz ve sni ja. U ne ta ko da le koj proš lo sti, di sku si je oko
IT im ple men ta ci ja bi le su usme re ne na to ko ji har dver i
soft ver tre ba pri me ni ti, i ko li ko je in fra struk tu re po treb no
za po drš ku is ti ma. A da nas? Da nas od lu ka za vi si od to ga
da li uopšte iš ta upo sli ti na saj tu. Zahvaljujući ta ko zvanim
„as-a-ser vi ce“ („sve je uslu ga“) mo de li ma, kom pa ni je
se vi še od lu ču ju za ova kav vid iz meš ta nja da ta cen ta ra,
ume sto da in ve sti ra ju u svo je da ta cen tre. Ume sto sku pih,
du go traj nih im ple men ta ci ja, kom pa ni je ko ri ste apli ka ci je
i uslu ge do stup ne u obla ku na osno vu pret pla te ka ko bi
za do vo lji le svo je teh no loš ke po tre be.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Ovaj pristup smanjuje (njihov)
ukupan IT i povećava
fleksibilnost. Ali im i omogućava
brži pristup novim tehnologijama,
tako da mogu da uvode inovacije
i nove usluge da bi ubrzano poboljšali
iskustvo svojih korisnika. Međutim,
upravljanje IT-jem, čak i kada
se koristi kao usluga, sve je manje
atraktivno za kompanije kojima to nije
osnovna delatnost. Dakle, najbolje
je da to prepuste stručnjaku – pružaocu
usluga – i time se fokusiraju na
svoju osnovnu delatnost. Tu na scenu
stupaju pružaoci usluga. Usluge su
evoluirale od osnovnih funkcija daljinskog
nadzora i upravljanja radnim
stanicama i uslugama do isporuke
bilo čega kao usluge (XaaS – gde je
ovo X svima nama poznato iz matematike
kao promenljiva). Vodeći princip
je da se gotovo svaka IT funkcija,
uključujući razvoj platforme i upravljanje
infrastrukturom, može pretvoriti
u uslugu. Ako se može pretvoriti u
uslugu, njome može upravljati pružalac
usluga.
Mnoš tvo op ci ja
As-a-service modeli se kreću od
uobičajenih ponuda kao što su SaaS
(softver kao usluga) i PaaS (platforma
kao usluga) do novijih inovacija
kao što su CaaS (gotovina kao usluga
) i DMaaS (upravljanje data centrom
kao usluga). Moramo pretpostaviti
daće broj ponuda „kao usluga"
nastaviti da raste u doglednoj
budućnosti.
Naravno, nisu sve ponude usluga
prikladne za svakog pružaoca usluga,
kao ni za svakog klijenta. Dok su
neki klijenti dobro opsluženi SaaS
poslovnim aplikacijama dostupnim
preko veb portala, drugima je možda
potrebna pomoću razvoju i testiranju
internih aplikacija. Za ovo
drugo bolje se uklapa PaaS rešenje
koje im omogućava da prilagode,
testiraju i upravljaju aplikacijama
na jednostavan i ekonomičan način.
Kompanije koje treba da razviju
ili prošire svoju infrastrukturu mogu
izbeći velika ulaganja u hardver tako
štoće iskoristiti IaaS (infrastruktura
kao usluga), koja daje njima ili njihovom
pružaocu usluga mogućnost
daljinskog nadzora i upravljanja za
funkcije data centra kao što su računarstvo,
skladištenje i umrežavanje.
IaaS pomaže u smanjenju troškova
infrastrukture i olakšava skaliranje
prema stvarnim, i kratkoročnim i dugoročnim,
potrebama klijenta.
Drugi tip modela koji pružaoci usluga
mogu da koriste za svoje klijente je
DMaaS, koji se zasniva na IaaS modelu
tako što obezbeđuje vidljivost svih
funkcija i analitiku zasnovanu na efektivnim
uvidima kroz hibridna okruženja.
DMaaS kompanije Schneider
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Electric, EcoStruxure IT koji ne zavisi
od proizvođača opreme, nudi, na primer,
transformisanje upravljanjem data
centra iz uglavnom reaktivnog pristupa
u prediktivni model dizajniran
da poveća efikasnost i performanse.
Stiže toga još
Računarstvo u oblaku je stvorilo
osnovu za modele as-a-service, ali to
je bio samo početak. Sa internetom
stvari (Internet of Things) i računarstvom
na ivici (edge computing) pojaviće
se mnogo više modela zasnovanih
na servisima. Za pružaoce usluga,
ovo bi trebalo da bude dobra stvar.
Što više opcija, to bolje. Izazov je donošenje
pametnih odluka o tome
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
kojeće usluge pružiti najbolju kombinaciju
profitabilnosti, rasta i zadovoljstva
kupaca. To je nešto što svaki pružalac
usluga mora lično da proceni na
osnovu trenutnih mogućnosti i potreba,
kao i izazova i ciljeva klijenata. Koja
god usluga to bude bila, moraće da se
uklopi u prave potrebe klijenta.
Četiri načina da
pružaoci sluga
pomognu korisnicima
u digitalnoj transformaciji
Kako kompanije procenjuju prednosti
novih tehnologija kao što su internet
stvari (IoT), računarstvo na ivici
i veštačka inteligencija (AI), one opredeljuju
velike delove svojih budžeta
digitalnim transformacijama. Prelazak
na digitalizaciju nije bez izazova, jer
se kompanije često bore sa onim šta
to znači digitalna transformacija i kako
se transformisati. Mnogiće tražiti
pomoćizvana kako bi se razvili i ispunili
svoje planove. To stvara savršenu
priliku za pružaoce usluga da se dodatno
učvrste kod već postojećih klijenata,
ali i da stignu do novih. Prilika
je ogromna: procenjeno na 206 milijardi
dolara u 2017. godini, tržište digitalnih
transformacija širi se za 19 odsto
godišnje na predviđenih 493 milijarde
dolara u 2020. godini, prema nekim istraživanjima.
Ali šta je tačno uloga pružaoca
usluga u digitalnoj transformaciji?
Oni pružaoci usluga koji ne mogu
da odgovore na ovo pitanje moraće
dosta da rade na sebi. Zadatak im je
da porade na internoj digitalnoj transformaciji
i relevantnim tehnologijama
kao što su hibridni oblak, internet
s t va r i i r a č u n a r s t vo n a i v i c i , i r a z v i j a-
ju sopstvenu strategiju za izgradnju
rešenja i konsultantskih usluga za korisnike
sa inicijativama za digitalizaciju.
Evo četiri načina za MSP-ove da
pomognu korisnicima sa digitalnom
transformacijom:
1. Proceniti potrebe klijenata -
Ono što pokreće digitalnu transformaciju
su poslovni rezultati, kao što
su poboljšano iskustvo korisnika,
operativna efikasnost i optimizacija
radne snage. Ali šta sve to znači i
kako se to razlikuje od biznisa do biznisa?
Zato pružaoci usluga moraju
raditi sa klijentima kako bi izvršili temeljne
procene svih digitalnih sredstava.
Te procene pomažu da se napravi
trasiranje puta za implementaciju,
dok se stvaraju temelji za dugoročni
angažman između klijenta i
pružaoca usluga.
2. Postaviti ciljeve digitalizacije
- Nijedan tehnološki projekat ne
može postići optimalan uspeh bez
unapred određenih ciljeva, a digitalna
transformacija se tu ne razlikuje
od ostalih tansformacija. Pružaoci
usluga treba da rade sa klijentima
kako bi postavili ciljeve i implikacije
tih ciljeva. Svaki cilj utiče na grupu
aktera, bilo da je reč o zaposlenima,
kupcima, partnerima ili kombinaciji
nekih od njih ili svih. Neophodno je
da kompanije shvate efekte tih ciljeva
i udeo zainteresovanih strana kako
bi radile i izvršile neophodna prilagođavanja.
3. Preporučiti investicije - Kada se
procena završi, počinje faza planiranja.
To uključuje utvrđivanje investicija koje
su potrebne i kako ih finansirati. Pružalac
usluga treba da prođe sa klijentima
kroz investicioni proces i opcije finansiranja
kako bi se osiguralo realno planiranje.
Digitalna transformacija se ne
dešava odjednom, tako da korisnici
moraju odlučiti kojeće investicije
prvo napraviti. Investicije mogu
uključivati zamenu hardvera virtuelnim
sistemima, uvođenje novih aplikacija,
povećanje kapaciteta propusnog
opsega i kupovinu rešenja za
monitoring serverskih soba i udaljenih
lokacija.
4. Ostvariti viziju – I velikim i malim
kompanijama treba pomoću ostvarivanju
njihove vizije digitalizacije. U nekim
slučajevima, kompanijeće predati
glavninu posla pružaocima usluga,
dokće u drugim zadržati dosta toga
kod sebe. U svakom slučaju, pružaoci
usluga mogu igrati ključnu ulogu u
obezbeđivanju profesionalnih i konsultantskih
timova, rukovodeći se svakodnevnim
zadacima, dok se interno
osoblje fokusira na transformaciju ili
kombinaciju oba.
Budućnost je digitalna
Strategije digitalizacije postale su
od suštinskog značaja za buduće planiranje
kompanije, što objašnjava zašto
toliko visokih rukovodilaca opredeljuje
velike delove svojih budžeta
upravo tome. Budući uspeh kompanije
može zavisiti od planiranja i izvršenja
kompanijske strategije - i pružaoci
usluga imaju odličnu priliku da stvore
sopstveni budući uspeh pomažući
klijentima da oblikuju svoje uspehe.
Da bi uopšte započeli, pružaoci usluga
mogu da iskoriste prednosti Eco
Struxure IT paketa kompanije Schneider
Electric, koji nudi procenu koja
pomaže da se razume postojeće stanje
klijentovog IT-a, napajanja i hlađenja.
EcoStruxure IT pruža holistički
pogled na to kako korisnici trenutno
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
troše svoje virtuelne IT resurse i njihov
efekat na fizičku infrastrukturu. Tako
se stiže do iskoristivih podataka kako
bi se omogućile smislene diskusije sa
klijentima o tome gde investirati kada
žele da optimizuju svoje virtuelno
okruženje, prouče održivost migracije
na oblak ili prelazak na hiperkonvergentna
okruženja - a sve to može biti
deo strategije digitalne transformacije.
Internet stvari i pružaoci
usluga: Zašto je to važno?
Internet stvari (IoT) je podstakao
nebrojene diskusije tokom proteklih
godina o svom obećanju daće povezati
sve što se može povezati, ali za
većinu pružaoca usluga ostaje pitanje:
„Koju ulogu mogu JA da odigram
u ovom novom svetu?“ Samo mali
procenat pružalaca usluga je počeo
da pravi svoje mesto na IoT tržištu sa
uslugama nadgledanja i upravljanja
za povezane uređaje. Ali mnogi se još
uvek pitaju da li uopšte ima mesta za
njih. Što pre to shvate, to bolje. Jer je
internet stvari spreman za eksplozivan
rast u bliskoj budućnosti. Do 2020. godine,
instalirana baza uređajaće dostići
20,4 milijardi, a prema nekima i svih
50 milijardi. To znači da pružaoci usluga
koji ignorišu ove prognoze, to čine
na sopstveni rizik. Čak i ako nisu sigurni
kako da iskoriste mogućnosti interneta
stvari, klijenti će to zahtevati
od njih. Sličan obrazac se dogodio i
sa oblakom, pošto su klijenti reagovali
na svaki signal oko tehnologija zasnovanih
na oblaku. Ako klijenti ne mogu
dobiti zadovoljavajući odgovor od jednog
pružaoca usluga o internetu
stvari, logično je daće se okrenuti konkurentu
koji to zna. Zbog toga, kao
MSP-ovi, trebalo bi da pokrenete temu
IoT-a sa klijentima, objašnjavajući
tehnologije i predlažete procene da bi
se utvrdilo da li su klijenti spremni za
automatizaciju, praćenje i tehnologije
za analizu u realnom vremenu koje su
srce interneta stvari.
Šta se valja iza brega?
Razmišljajte
mikrodatacentrično
Mikro data centri, mini verzija
rekova u data centru, mogli bi da
funkcionišu kao računarstvo na ivici
i to u različitim industrijama. Šta pokreće
ovaj koncept mikro data centra.
Smrt korporativnog data centra
može biti malo preuranjena. Da,
preduzeća idu u oblake, ali bi data
centar mogao postati decentralizovan
preko „mikro data centara“. Mikro
data centri su u suštini upravo
ono kako to zvuči. Koriste rekove i
zauzimaju mnogo manje mesta. Da
dragi moji, u budućnostiće možda
postojati data centar koji se nalazi u
sredini prodavnice ili filijale banke.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Schneider Electric je sebi postavio za
cilj optimizaciju potrošnje energije i
spram toga priprema referentne dizajne
za rekove i opremu u data centru.
U fokusu kompanije Schneider
Electric obično su uštede u potrošnji
električne energije, ali sve više Eco
Struxure platforma dobija na značaju.
Evo tehnologija koje nam dolaze
i podstiču potražnju za mikro data
centrima:
- računarstvo na ivici
- 5G
- internet stvari u industrijskim okruženjima
- hibridne arhitekture koje se povezuju
na oblak, ali imaju više lokalnog
izračunavanja da bi bile blizu same
proizvodnje.
Pitate se da li postoji potražnja za mikro
data centrima? Činjenica je da interesovanje
za mikro data centre ubrzano
raste nakon nekoliko godina radoznalosti.
Zašto je tako? Ako pokrećete novi
posao, verovatno ste neko vreme planirali
i pripremali se. Ali uz ograničena
sredstva za pokretanje, morate iskoristiti
svaki dinar (evro, jen, dolar?) ulaganja.
To uključuje ne samo izbor prave tehnologije
već i pravo mesto upotrebe.
Koji su slučajevi upotrebe? Maloprodaja
je jedan slučaj korišćenja, zato što
je potrebno računati sa niskim kašnjenjem
za sve, od personalizovanog marketinga
do IT-a na licu mesta, pa do otpornosti
mreže. Pored toga, mikro data
centri su pouzdaniji, bez potrebe za opsluživanjem,
tako da lokalno osoblje ne
mora da upravlja njime. Lokalni ogranak
banke je još jedno mesto za upotrebu
mikro data centra.
Šta je sa oblakom? U mnogim slučajevima,
mikro data centri komplementarni
su oblaku. Mikro data centar
može da radi obradu podataka
sa lokalizovanih uređaja, senzora i
potrošača, a da ne prebacuje podatke
na i sa oblaka. Manji su troškovi, a
i kašnjenje signala.
Imamo li pobednika?
Konkurencija u IT sferi je uvek žestoka,
a postaje još intenzivnija kada tehnologije
i povezane usluge postanu
kurentna roba. Da biste se vi kao pružalac
usluga izborili sa konkurencijom
i da biste se izdvojili iz gomile, morate
to učiniti nešto drugačije od konkurenata.
Iako je istina da neke upravljane
usluge takođe postaju robotizovane,
imate bolje šanse da se izborite sa
ovim obrascem tako štoćete podesiti
svoje poslovanje da podrži nove tehnologije
i izgradi usluge sa dodatom
vrednošću oko njih. Na taj način postajete
vredniji za klijente nego što biste
ikada mogli da budete prodajom
istih proizvoda i usluga koje svi drugi
nude. Otplivajte iz crvenog okeana
u duboke, čiste vode plavog okeana i
kupajte se sami u njemu... Io
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
Zašto organizacijama treba
inteligentni EDR
Da bismo razumeli potrebu za detekcijom i odzivom
krajnjih tačaka (endpoint detection and response - EDR),
započnimo s raspravom o okruženju sajber bezbednosti.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Da biste dobili osećaj razmera,
reći ćemo da naši
stručnjaci za sajber bezbed
nost u Sop ho sLab su sva ki dan
procesiraju 500.000 nikada viđenih
uzo ra ka zlo na mer nog soft ve ra.
Nacionalni institut za standarde i
tehnologiju (NIST) objavio je prošle
godine da je otkrivena 16.451 ranjivost
softvera. Izazov za odbranu stalno
raste, što vodi ka želji za boljom vidljivošću
i mogućnostima otkrivanja.
Do pu na po sto je ćih ala ta
Or ga ni za ci je se sva ko dnev no su o
čavaju s višestrukim pretnjama koje
po ku ša va ju da pro dru u nji ho vo poslovno
okruženje. Naravno, mnoge
od njih za u sta vlje ne su u pot pu no sti
jakom cyber bezbednošću. Ali one
neuobičajene ili nejasne mogu proći
kroz odbranu, a to je mesto na kojem
EDR ula zi u igru.
EDR je na stao iz po tre be za do punom
postojećih alata za zaštitu krajnjih
tačaka.
Da biste ovo lakše razumeli, uzmimo
vi zu el ni pri mer:
1 Dobroćudan
Reč je o zlonamernim programima
koji su deo svakodnevnog života
ogromne većine organizacija, kao
na primer Microsoft Word, Outlook
ili Google Chrome. Ne želimo da se
mešamo u njih, jer bi to moglo izazva
ti pro ble me ši rih raz me ra u preduzeću.
2 Si va oblast ili „jaz“
Ovo područje se odnosi na pred
me te za ko je na pr vi po gled ne
možemo da utvrdimo da li su dobri
ili loši, pa ne znamo da li je u redu
osta vi ti ih ili ih tre ba blo ki ra ti bez
daljeg, ručnog ispitivanja. EDR je
razvijen kako bi istražio jaz. Jesu li te
stavke zapravo zlonamerne, zahteva
ju li ak ci je po put izo la ci je po gođenih
uređaja ili obavljanja čišćenja?
Radi li se o potencijalno neželjenim
apli ka ci ja ma (PUA) ili je to neš to dobroćudno
što se može zanemariti?
Kako se pretnje razvijaju, mnoge
postaju nevidljive, koristeći poseb
ne me to de za za va ra va nje an ti vi rusnih
re še nja. EDR da je or ga ni za ci jama
ala te za lov na sum nji ve po ka zate
lje kom pro mi to va nja (IOC) i ot kriva
nje ovih skri ve nih pret nji.
3 Zlo na me r ni
Zlo na mer ne da to te ke mo ra ju odmah
bi ti za u sta vlje ne ja kom zaš titom
na krajnjoj tački i odbranom
ser ve ra. One su oce nje ne kao zlona
mer ne i ne zah te va ju ljud sku inter
ak ci ju.
Nažalost, neki tradicionalni alati za
EDR ovde padaju, propuštajući zlonamer
ni soft ver ko ji je mo rao bi ti uhvaćen.
To se dešava zato što je njihova
snaga u dokumentovanju nakon događaja,
a ne u preventivnoj zaštiti.
Šta tra ži ti u EDR re še nju
EDR ala ti mo gu do sta da se raz li
ku ju u po gle du kom plek sno sti korišćenja
i preciznosti analize. Ključna
pi ta nja ko ja tre ba po sta vi ti pri li kom
pro ce ne EDR re še nja su:
• Da li su vam potrebna dodatna
sredstva ili možete dobiti vrednost
sa svo jim tre nut nim ti mom?
• Da li vam pomaže da prioritizujete
svoje vreme pokazujući vam najsumnjivije
predmete?
• Da li možete videti kako je potencijalna
pretnja došla i čega se dotakla?
• Da li dobijate podatke o sumnjivim
stavkama, poput mašinskog
učenja ili stručnjaka za cyber bezbed
nost?
• Je li lako preduzeti akciju kada
jed nom do ne se te od lu ku? Na primer,
blokiranje pretnje ili izolacija
uređaja. Io
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
Nikad dosta zaštite
– Sop hos MTR –
Ako ima mo u vi du da je za us peš nost sva kog na pa da va žno bi ti
neo t kri ven što je du že mo gu će, lak še nam je da raz u me mo zaš to
na pa di evo lu i ra ju i me nja ju svoj ob lik i pot pis od slu ča ja do slu čaja,
ta ko da ne mo gu bi ti pra vo vre me no de tek to va ni stan dard nim
(sig na tu re ba sed) ala ti ma za zaš ti tu, već sa mo next-gen ala ti ma
pot po mog nu tim veš tač kom in te li gen ci jom (AI). Ipak, uz svu do bro
vo lju, ni ta kvi ala ti ne mo gu ga ran to va ti 100% zaš ti tu, upra vo zbog
spo sob no sti na pa da ča da evo lu i ra ju ka ko u stva ra nju zlo na mernog
kôda ta ko i u teh ni ka ma skri va nja ko ji ma se slu že. U pre vo du,
ne mo že se ga ran to va ti pot pu na zaš ti ta od onog što nam do sa da
ni je bi lo po zna to ili či je po na ša nje se ne po tvr di pot pu no kao zlona
mer no.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Pa ra le la sa si tu a ci jom iz živo
ta je ka da ne ki sa svim
uo bi ča je ni sva ko dnev ni
pred me ti u po seb nim si tu a ci ja ma
mo gu po sta ti smr to no sno oruž je:
upa ljač, lak za ko su, pla stič na ke sa,
žen ska ča ra pa... Sta ti sti ka Sop hosa
go vo ri da su na pa da či u na padnu
tom si ste mu pro seč no 144 dana,
ana li zi ra ju ći nje go ve ra nji vo sti
pre ne go do sa mog na pa da do đe.
Za to se ko ri sti veš tač ka in te li genci
ja da bi se pret hod no ste če no isku
stvo o evo lu ci ji na pa da ugra di lo
u pro iz vod i ti me obez be di la zaš tita
od ne po zna tog u pro cen tu ko ji je
vr lo bli zak 100%. I uko li ko ni je mogu
će pru ži ti in stant i out-of-the-box
zaš ti tu, va žno je iden ti fi ko va ti sumnji
ve ak tiv no sti, pra ti ti ih i do dat no
ana li zi ra ti. Tj. dr ža ti pod kon tro lom
sve ne po zna to i sum nji vo, i bi ti na
opre zu.
Ni voi zaš ti te
Zaš ti ta si ste ma se mo ra iz ve sti u
vi še ni voa, ko ji sva ki za se be do nose
po bolj ša nja pret hod no uve denom
ni vou zaš ti te. U tu svr hu, Sophos
pro iz vo di se na sla nja ju je dan na
dru gog, i to u sle de ćem ob li ku:
1. In ter cept X Advan ced je nextge
ne ra tion pro iz vod za zaš ti tu rad
nih sta ni ca i ser ve ra. Ovaj pro iz vod
pru ža zaš ti tu od do sa da pre po znatih
pri jet nji, kao i zaš ti tu od ze roda
y na pa da, tj. onih pret nji či je posto
ja nje ni je bi lo iden ti fi ko va no do
mo men ta na pa da.
2. EDR modul je do dat ni alat, nadograd
nja za In ter cept-X Advan ced,
ko ji je u svo joj osno vi fo ren zič ki alat
i ko ji ad mi ni stra to ri ma omo gu ćava
uvid u sam me ha ni zam de lo va nja
ne kog kôda ili ak tiv no sti ko ja izaziva
ima lo sum nje, a za ko je ne do sta je
do volj no in for ma ci ja da bi se po tvrdi
li kao ško dlji vi, a sa mim tim i au tomat
ski blo ki ra li. Jer, za po slo va nje je
vr lo va žno ima ti što ma nji broj pogreš
nih („fal se po si ti ve”) de tek ci ja i
re ak ci ja.
3. Sop hos MTR je ser vis ko ji pruža
Sop hos tim sa sta vljen od vi so ko
ob u če nih eks pe ra ta, a ko ji na osnovu
svih do stup nih in for ma ci ja po punja
va ne do stat ke veš tač ke in te li genci
je od stra ne teh no lo gi ja.
Sle de ći slajd pri ka zu je na ko ji
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
na čin se In ter cept X Advan ced nado
pu nju je sa EDR-om i MTR-om:
Managed Threat Response
S ob zi rom da smo u pret hod nom
ar ti klu bi li fo ku si ra ni na EDR, ov de
će mo se fo ku si ra ti vi še na sle de ći
ko rak u pra će nju ra ču nar skih si stema
- MTR.
Veš tač ka in te li gen ci ja, ko li ko god
bi la na pred na, ne mo že u pot pu nosti
za me ni ti ljud sku, ko ja je ipak i dalje
su per i or na. I u da naš nje vri je me
za uspeh je pre sud na spre ga ma šina
i lju di u ovim pro ce si ma. I tu dola
zi mo do MTR-a (Ma na ged Thre at
Re spon se).
Sle de ći di ja gram pri ka zu je ve zu
EDR-a i MTR-a:
Do stup na su dva ni voa ser vi sa koje
pru ža MTR tim:
Stan dard
- 24/7 Lead-Dri ven Thre at Hun ting
- Se cu rity He alth Check
- Ac ti vity Re por ting
- Adver sa rial De tec ti ons
Advan ced (Stan dard + do dat ni
servisi)
- 24/7 Le a dless Thre at Hun ting
- En han ced Te le me try
- Pro ac ti ve Po stu re Im pro ve ment
- De di ca ted Thre at Re spon se Lead
- Di rect Call-In Sup port
- As set Di sco very
Da bi bo lje raz u me li, stan dard nivo
ser vi sa je ni vo kad Sop hos MTR
tim pru ža ad mi ni stra to ri ma ko ri snika
po drš ku i po moć u de tek ci ji i raz
u me va nju naj na pred ni jih i naj komplek
sni jih pret nji i na pa da, kao i reša
va nju bez bed no snih pro ble ma, a
na osno vu in fo r ma ci ja iz In ter cept X
advan ced with EDR. Dok advan ced
ni vo ser vi sa pod ra zu me va pro ak tivni
mo ni to ring ko ri sni ko ve in fra struktu
re u ci lju ot kri va nja pret nji ko je ne
mo gu bi ti ot kri ve ne au to mat ski, posto
je ćim teh no lo gi ja ma, već is klju čivo
na osno vu is ku stva i ljud ske eksper
ti ze, kao i di rekt nu po drš ku u sluča
ju po tvr de da se in ci dent do go dio.
U oba slu ča ja, ko ri snik mo že da
iza be re re spon se mod MTR ti ma:
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Zaključak
In ter cept X advan ced with EDR
je pro iz vod za zaš ti tu rad nih sta nica
i ser ve ra od po zna tih i ne po znatih
pret nji ko riš će njem ši ro ke pa le te
teh ni ka, teh no lo gi ja i me to da, kao i
fo ren zič ki uvid u de ša va nja i de tekci
ju sum nji vih ak tiv no sti (EDR), a na
osno vu ko jih ad mi ni stra tor pred u zima
da lje ko ra ke.
MTR je ser vis ko ji na do pu nju je
rad se cu rity ad mi ni stra to ra (standard
ser vi ce le vel), ili ga čak za menju
je i na di la zi (advan ced ser vi ce level).
Tj. ser vis od go vo ra na pret nju od stra ne eks pert skog ti ma (hu man in tel li gen ce). Io
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
Na putu ekonomije iskustva
U kom pa ni ji Te le Gro up ka žu da po sve će no tra ga ju za op ti mal nim
re še nji ma iza zo va sa vre me nog bi zni sa, kom bi nu ju ći teh no lo gi ju
sa daš nji ce i naj bo lju prak su u im ple men ta ci ji sa vre me ne in frastruk
tu re i na pred nih IT re še nja. Ka ko iz gle da ju ovi na po ri, ko ji su
naj ve ći iza zo vi sa ko ji ma se kom pa ni ja su o ča va i ka ko vi de svo ju
ulo gu u na stu pa ju ćoj eko no mi ji is ku stva is pri čao nam je Aleksan
dar Vra to njić Gli go ri je vić, no vi di rek tor mar ke tin ga Te le Gro up
si ste ma.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Te le Gro up je kre nuo kao firma
ko ja se ba vi pru ža njem usluga
kon sal tin ga, pro jek to va nja, izgrad
nje i in te gra ci je in fra struktu
ra na me nje nih pre no su go vo ra,
po da ta ka i sli ke (tri ple play). Danas
je, me đu tim, po lje va šeg delo
va nja ve o ma ši ro ko. Na ko ji način
se u kom pa ni ji od re đu je u kom
prav cu će po slo va nje da ide i koje
će te no ve seg men te da otvo ri te?
Tru di mo se da ima mo dvo go diš
nje i pe to go diš nje pla no ve ko ji se
re vi di ra ju u skla du sa tren do vi ma u
in du stri ja ma ko ji ma se ba vi mo. Neka
da kad ula zi te u no ve stva ri i nemate
prethodne merljive rezultate na
osno vu ko jih pla ni ra te, on da to či ni te
osla nja ju ći se na is ku stvo. Zbog toga
veliki deo našeg posla predstavlja
is tra ži va nje no vih tr žiš ta, teh no lo gija,
part ne ra i po slov nih mo de la i ja ko
nam je va žno da po sto ji si stem ski pristup
tome. Sve aktivnosti koje se vrše
na tom polju polaze prvenstveno od
raz u me va nja re al nih po tre ba na ših
ko ri sni ka. Na rav no, ide je va lja re a li zova
ti, jer bez re a li za ci je one ne zna če
niš ta. Me nadž ment je umet nost mogu
ćeg, a ovaj deo od ide je do re a li zaci
je za vi si od do br og upra vlja nja ljudi
ma i pro ce si ma.
U ovom no vom sve tu ne ke stva ri se
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
mo žda mo gu ra di ti ta ko što će te ko pira
ti tu đe ide je ili ne ke us peš ne poslov
ne mo de le, ali ako ho će te da
na pra vi te raz li ku na tr žiš tu, po treban
vam je me ha ni zam u kom pa ni ji
ko ji je u sta nju da ne pre kid no stvara
no vu vred nost za ko ri sni ka nu deći
iz no va i iz no va je din stve na re šenja.
Tre ba se od va ži ti i ući u to, pogo
to vo da nas ka da se tak mi či mo sa
ce lim sve tom, a ne sa mo na svo joj
ge o graf skoj du ži ni i ši ri ni. Za to mi
po ku ša va mo da stvo ri mo neš to što
je na še, au ten tič no, dru ga či je, ra čuna
ju ći na sop stve no is ku stvo, krea
tiv nost i zna nje. Otu da na še ćerke
kom pa ni je, po put Gre en sof ta,
Agrobytea, TG SEC-a, i još ne ke druge
plat for me na ko ji ma tre nut no radi
mo da bi smo ostva ri li ovaj va žan
cilj.
Nećemo da budemo
pasivni posmatrači...
Šta zapravo jednoj kompaniji kao
što je Te le Gro up pred sta vlja naj veći
iza zov? Prav na re gu la ti va, tr žiš no
okru že nje, kon ku ren ci ja, pro na la ženje
kva li tet nog ka dra ili neš to dru go?
U IT in du stri ji ko joj pri pa da mo, svi
se pr vo uhva te za pro ble ma ti ku kadra
i to je na ša re al nost. Ako ho će te
da ino vi ra te i ura di te neš to dru ga čije,
naj va žni ji su vam lju di ko ji su ka dri
da akvi zi ra ju od re đe na zna nja, da zau
zmu ne ki no vi stav ili pri stup po slova
nju. U tom smi slu, bit ka za ka dar je
naj va žni ja bit ka na šeg do ba. Mi smo u
po sled nje dve go di ne na pra vi li par inici
ja ti va, po put na še „Aka de mi je za digi
tal nu tran sfor ma ci ju“ ko ja je usmere
na ka stu den ti ma dru ge go di ne fakul
te ta, gde im pru ža mo plat for mu da
rade na rešavanju realnih poslovnih
iza zo va na ših ko ri sni ka. To se po ka zalo
kao sjaj no is ku stvo za njih, a na ma
je da lo ve tar u le đa da gra di mo mla de
ka dr o ve ko ji će su tra po ten ci jal no bi ti
deo na šeg ti ma. Od njih uči mo o navi
ka ma no vih ge ne ra ci ja, što je iz u zetno
bitno za dalji razvoj našeg biznisa.
Ne dav no smo uve li i pro gram za
raz voj ta le na ta ko ji se sim bo lič no zove
„Te le Gro up zma je vi“. Pro gram traje
go di nu da na i na me njen je za po sleni
ma iz raz li či tih or ga ni za ci o nih ce li na.
Dok je ono pr vo se lek ci ja stu de na ta,
ovo je se lek ci ja za po sle nih. Oni kroz
taj program treba da steknu dodatna
zna nja za ko ja sma tra mo da će im biti
neo p hod na za ne ku va žnu po zi ci ju
ko ja ih če ka u bu duć no sti.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Te le Gro up je i član raz li či tih privred
nih udru že nja, od NA LED-a,
Ame rič ke pri vred ne ko mo re, pre ko
Pri vred ne ko mo re Sr bi je, do Ini ci ja tive
Di gi tal na Sr bi ja. I u okvi ru njih naši
lju di se an ga žu ju kao men to ri na
broj nim pro jek ti ma i ne se bič no posve
ću ju svo je vre me ka ko bi po di gli
ni vo zna nja, ne sa mo lju di ko ji su poten
ci jal no na ši ko ri sni ci, ne go mo žda
i na ši part ne ri su tra, a sve u na me ri
da do pri ne se mo raz vo ju ce lo kup nog
pri vred nog okru že nja. Ka ko se ba vimo
raz li či tim in du stri ja ma i teh nolo
gi ja ma, uvi đa mo da po sto je ne ke
sjaj ne ini ci ja ti ve ko je se spro vo de na
ni vou dr ža ve, ko je omo gu ća va ju da
se su tra ra di lak še i br že, ali da, na žalost,
ima i mno go to ga što ko či. Mi se
tru di mo da ne bu de mo pa siv ni posma
tra či, već upra vo kroz po me nu ta
udru že nja da je mo pred lo ge ka ko da
se za kon ske re gu la ti ve uskla de sa real
nim sta njem na tr žiš tu da bi svi ma
bi lo bo lje – i pri vre di i dr ža vi.
Dugi niz godina pratimo rad vaše
kom pa ni je i sa mi smo se uve rili
da mno go pa žnje po kla nja te zapo
sle ni ma. Tu su raz ne sti mu lacije,
edukacija zaposlenih i druge
interesantne stvari. Kada neko sa
stra ne uđe u Te le Gro up ima ne pode
lje ni ose ćaj kao da je ušao u jako
ener get sko po lje. Šta je iz vor vaše
ener gi je?
Od u vek smo ga ji li po ro dič ni am bijent
u smi slu pri stu pač no sti me nadžmen
ta. Kom pa nij ska kul tu ra je ta kva
d a s e u t ok u p auz e l j ud i m eđ us o -
b no dru že bez ob zi ra na to da li je neko
di rek tor ili sa rad nik u ne koj or ga niza
ci o noj ce li ni. Mi stvar no iz gleda mo
kao ku ća i ne gu je mo taj po ro dič ni
duh. Ni smo te ra li mo du da poš topo
to, kao mno ge IT kom pa ni je, uvede
mo „open spa ce“ kon cept, gde ljudi
se de u istom pro sto ru sa slu ša lica
ma i ni ko ni sa kim ne raz go va ra.
Na rav no, kao i sva ki pro fe si o nal no
ure đen si stem ima mo pod ra zu me vana
pra vi la i pro ce du re, ali či ni mi se
da smo naš li pra vu me ru u to me i da
je upra vo ta po ro dič na ener gi ja ono
po če mu nas lju di pre po zna ju.
U kom pa ni ji Te le Gro up su se od samog
po čet ka raz dva ja le funk ci je profe
si o nal nog upra vlja nja i vla snič ke
struk tu re, i to je neš to što se i da nas
pod ra zu me va. Ia ko smo po ro dič na
fir ma, ne gu je mo prin cip da udeo u
vla sniš tvu ne zna či nu žno da ste i naji
de al ni ji kan di dat za ne ko rad no mesto.
Po zi ci ja se sti če zna njem, lič nim
za la ga njem, us pe si ma i pre đaš njim
is ku stvom. Ko je ne za slu žu je, taj je i
ne do bi ja. Ta ko da vi še li či mo na nemač
ku ne go na ita li jan sku po ro di cu. :)
Ljudi treba da znaju
šta im je posao
Ne dav no ste po sta li CMO Te le
Gro u pa. Na toj po zi ci ji ste na sle di li
osobu koja je dala izuzetan doprinos
za da naš nji uspeh kom pa ni je
– Di a nu Gli go ri je vić. Šta ste na u čili
od nje, a šta će te ra di ti dru ga či je?
Ovo pi ta nje se, po me ni, svo di na
te mu raz li či tih ge ne ra ci ja i dru ga či jeg
pri stu pa upra vlja nja pro ce si ma i ljudi
ma. Ka ko nas knji ge uče, osnovna
raz li ka iz me đu pred u zet nič kog
i korporativnog pristupa radu je što
ste ne ka da do no si li od lu ke, iz među
osta log, i na ba zi in tu i ci je, a sad
do no si te od lu ke na osno vu suš tinskog
po zna va nja svo jih ko ri sni ka.
Reč je o pri stu pu ko ji u cen tar pažnje
sta vlja ko ri sni ka, što je po men
i p r im a rn a r a zl ik a i zm eđ u p r eđ a -
šnjeg i sadašnjeg pristupa radu.
Us pe si ko je smo do sa da po sti zali
na tr žiš tu re zul tat su si ner gi je top
me nadž men ta, ko ji je obez be dio jasne
ci lje ve i pra vac ku da že li mo da
ide mo, i svih ce li na u si ste mu, gde je
mar ke ting uvek bio taj ko ji je gle dao
una pred i do pri no sio da se svi me hanizmi
sistema upogone kako bismo
stigli tamo gde smo zamislili.
Ono na šta će mo ubu du će sta viti
fo kus je re de fi ni sa nje ci lje va i uspostavljanje
efikasnijih mehanizama
za merenja rezultata. Suština je da se
za po sle ni mno go bo lje i kom for nije
ose ća ju ka da ja sno vi de re zul ta te
svog ra da, a ne da se to is klju či vo bazi
ra na ne či joj tu đoj pro ce ni. Ra di ćemo
i na to me da kom pa nij ske ci lje ve,
mi si ju, vi zi ju i vred no sti ja sno pre nese
mo za po sle ni ma, ka ko bi ti mo vi i
po je din ci, sva ko u svom do me nu, na
naj bo lji mo gu ći na čin do pri ne li re a liza
ci ji po slov nih za mi sli.
Me ni je ja ko va žno da lju di shvate
šta je nji hov po sao i da me nadžment
ni je taj ko ji tre ba da im ka že kako
da ra de. Me nadž ment tre ba da jasno
pre ne se šta su ci lje vi, a na profe
si o nal ci ma je da lje da ka žu na ko ji
na čin pla ni ra ju da ih ostva re. Pro sto,
ja ne mogu biti najpametniji u sobi.
Ako sam naj pa met ni ji, on da sam u
pogrešnoj sobi.
Korisnik je kralj
Sigurni smo da i TeleGroup prolazi
kroz pro ces pre o bra ža ja pri stu pa
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
poslovanju, odnosno kroz digitalnu
transformaciju. Kompanija se danas
ba vi sve o bu hvat nim raz vo jem re šenja
za svo je kli jen te sa iz ra že nim customer
centric pristupom. Kako vidite
svo je me sto u na stu pa ju ćoj ekono
mi ji is ku stva?
Proš le go di ne smo for mi ra li Te le Group
In no va tion tim. Reč je o po slov nim
konsultantima koji ne sede negde u
svo joj kan ce la ri ji i „iz miš lja ju to plu vodu“
po ku ša va ju ći da na met nu stva ri tržiš
tu, već baš su prot no. Mi smo raz vili
sop stve nu me to do lo gi ju ko ja se poka
za la us peš na u prak si, kroz ko ju zajed
no sa na šim ko ri sni ci ma ana li zi ra mo
re al ne pro ble me ko ji ko če nji hov raz
voj i pro na la zi mo re še nja, bi lo da je u
pi ta nju raz voj ne kog no vog pro iz voda,
uslu ge ili no vog po slov nog mo dela.
Ovaj seg ment bi zni sa nam omo guća
va ne sa mo da po mog ne mo na šim
ko ri sni ci ma, već da i sa mi ra di mo bo lje.
Ka da je u pi ta nju „cu sto mer-cen tric“
pri stup u okvi ru mar ke tin ga kao or gani
za ci o ne ce li ne, ko ri sni ci su ti ko ji dik
ti ra ju tem po, in spi ri šu nas da bu de mo
još kre a tiv ni ji i uti ču na pla no ve u Sr biji,
Bo sni i He r ce go vi ni, Cr noj Go ri, Slove
ni ji i Ne mač koj. Oni su naj me ro davni
ji da pro ce ne da li im do no si mo vrednost
i da li do bro ra di mo svoj po sao. To
su ne ke ini ci ja ti ve i raz lo zi zaš to marke
ting ra di na ovaj na čin i zaš to pru ža
po drš ku, ali i pred vo di ceo si stem.
Mi kao or ga ni za ci o na je di ni ca ni smo
nu žno ve za ni za jed nu re gi ju, već po kri vamo
ši re ge o graf sko tr žiš te i usme re ni smo
na raz li či te in du stri je. Sva ka ta tr žiš na verti
ka la ima svo je spe ci fič no sti, a sva ki ko risnik
unu tar nje raz li či te pro ble me. Ključ no
je da sa tim ko ri sni ci ma raz go va ra ju ljudi
sa domenskim znanjem kako bismo
mo gli da im pru ži mo opi plji vu vred nost.
TeleGroup se izdvojio i kada je u
pi ta nju druš tve no od go vor no po slova
nje. Šta bi ste is ta kli kao va še najva
žni je ak tiv no sti na tom po lju?
Društveno odgovorno poslovanje je
in te gral ni deo na še po slov ne stra te gije.
Ako je sa mo na ma do bro, a vi di mo
da se druš tvo ko me pri pa da mo sporo
raz vi ja, niš ta ni smo ura di li. Za to smo
se po ve za li sa raz li či tim or ga ni za ci jama
i po dr ža va mo ini ci ja ti ve iz do mena
pred u zet nič kog obra zo va nja, na u
ke, in klu zi je druš tve no ugro že nih grupa,
spor ta, kul tu re i umet no sti ne samo
u Sr bi ji već i na osta lim tr žiš ti ma
gde poslujemo.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Proš le go di ne smo do bi li na ci o nal nu
na gra du za druš tve no od go vor no poslo
va nje „Đor đe Vaj fert” ko ju do de ljuje
Privredna komora Srbije. Ovo nam je
iz u zet no va žna po tvr da da smo na dobrom
pu tu da po dig ne mo pred u zetnič
ko obra zo va nje u Sr bi ji na no vi ni vo.
Mi pet go di na za re dom ra di mo za jed
no sa me đu na rod nom or ga ni za ci jom
Do stug nu ća mla dih na im ple men taciji
globalnog programa preduzetnič
kog obra zo va nja za de cu sred njoš
kol skog uz ra sta. Us pe li smo da podig
ne mo svest no vih ge ne ra ci ja da je
IT neo dvo ji vi deo bi zni sa i da pro budi
mo u nji ma glad za ino va ci ja ma i auten
tič nom pred u zet nič kom ini ci ja tivom.
Je dva če ka mo da vi di mo šta će
ove go di ne „Uče nič ke kom pa ni je“ iz
Sr bi je ura di ti na Evrop skom tak mi če nju.
Da naš nje kom pa ni je se na la ze pred
broj nim iza zo vi ma. Po pred vi đa nji ma
ana li ti čar skih kom pa ni ja ve ći na fir mi
ko je ne us pe ju da se tran sfor mi šu neće
mo ći da pre ži ve u na red nih de setak
go di na. O če mu one mo ra ju da raz
miš lja ju i šta su, po va šem miš lje nju,
pr vi ko ra ci ko je bi mo ra le da na pra ve?
To je mo žda jed na od pri mar nih
stva ri na ko je sta vlja mo ak ce nat ka da
go vo ri mo o to me šta mi u po slov nokon
sul tant skom smi slu ra di mo. Da kle,
mi na šim ko ri sni ci ma omo gu ća va mo
da naprave prvi korak u razumevanju
se be i svih koč ni ca u tre nut nom na či nu
ra da. Da ću vam jed no sta van pri mer.
Ko ri snik je iz in du stri je osi gu ra nja, hoće
da uve de nov pro iz vod u svoj portfo
lio i tre nut no se ba vi osna ži va njem
s voj e m rež e k ako b i , k ad a t a j p roiz
vod bu de pla si ran na tr žiš te, ko ri snici
ima li ko me da se obra te. Me đu tim,
ka da ih pi ta mo ka ko su kre i ra li proiz
vod, ka ko su doš li do za ključ ka da
re ša va ju re al ne pro ble me i ko jih kori
sni ka, nji hov od go vor se svo di na to
da su vi de li da se u ne koj dru goj zemlji
ra di na ta kvom pro iz vo du, pa su
od lu či li i oni da ga po nu de.
I tu le ži ključ pro ble ma na ko ji na i lazi
mo kod kom pa ni ja u naj ve ćem broju
slu ča je va. Lju di su vi de li da se ne gde
neš to ra di, pod ra zu me va ju da će to
funk ci o ni sa ti i ov de, i od mah kre ću da
se bave operativom. Mi slabo razmiš
lja mo svo jim gla va ma i ret ko se „drzne
mo“ da ka že mo da mo žda ti ne ki
ta mo ni su pa met ni ji. A u Sr bi ji i re gi o
nu ima mnogo pametnih i sposobnih
lju di. Zaš to ne ko ri sti mo taj po ten cijal?
Zaš to je sve što do đe sa stra ne dobro,
a pod ce nju je mo do ma ću pa met?
Mi slim da se ra di o manj ku sa mo po u
zda nja i, s dru ge stra ne, na še druš tvo
ne sme da se uhva ti u koš tac sa ri zikom
i preuzme odgovornost.
Da kle, pr vi ko rak ko ji kom pa ni je
mo ra ju da na pra ve u pro ce su tran sforma
ci je je ste da do bro raz u me ju svo je
korisnike i njihove stvarne probleme.
Ta ko đe, da raz u me ju da ne po stoji
„jed no re še nje za sve“ i da pu ko kopiranje
poslovnih modela sa drugih
tr žiš ta ni je me ra odr ži vog po slo vanja
u digitalnoj ekonomiji. Suština je
da pri la go di te po nu du raz li či tim tržiš
nim seg men ti ma, a da teh no lo gi ju
posmatrate kao samo jedan od alata
ko ji će vam omo gu ći ti da br že i efi kasni
je do đe te do ci lja. Io
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
BRENDOVI I TRENDOVI
Znanje i iskustvo
u slu žbi dru gih
Digitalna transformacija, apsolutni poslovni trend u koji sve
kompanije teže da se uklope, zahvatila je sve industrije i na
našem tržištu. Svesna činjenice da preduzeća koja ne obave
ovaj za savremeno poslovanje neophodan proces, odnosno
koja ne uspeju da se na pravi način i u pravo vreme transformišu,
neće moći da izdrže tržišnu utkamicu, kompanija TO-NET
kvalitetnim rešenjima za telemetriju i daljinsko upravljanje u
oblasti distribucije prirodnog gasa pomaže svojim partnerima
u sek to ru ener ge ti ke da idu u ko rak sa sve tom i pro me ne mo del
poslovanja.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Kom pa ni ja TO-NET je osnova
na u apri lu dav ne 2004.
go di ne u No vom Sa du.
Sam po če tak nje nog ra da ka rak teri
šu po slo vi pri me re ni sta nju i stepe
nu raz vo ja do ma ćeg tr žiš ta u tom
tre nut ku, ko je se već ne ko li ko go dina
opo ra vlja lo od po sle di ca blo kada
i eko nom ske re ce si je. To su mahom
bi li po slo vi pro da je in for matič
ke opre me, soft ve ra i har dve ra,
kao i pru ža nje IT uslu ga i edu ka cije.
U ovom periodu, ko ji tra je sve do
2008. go di ne, kom pa ni ja je ste kla
do volj no is ku stva, re fe ren ci i zna nja
ko ji su joj omo gu ći li da na pra vi znača
jan is ko rak ka kom plek sni jem poslo
va nju ko je će do ne ti no ve vredno
sti i na tr žiš te iz ba ci ti no va re še nja
i pro iz vo de.
Na red na go di na je bi la pre sud
na za TO-NET, jer su kre nu li sa projek
to va njem i raz vo jem soft ver skih
re še nja „ER Vi KO“,“ INIS“ (In fra struktur
ni In for ma ci o ni Si stem), „Vir tu el ni
šal ter“ i dru gih. Ova fa za po slo va nja
je ka rak te ri stič na i po do br oj sa radnji
sa fa kul te tom Teh nič kih na u ka u
No vom Sa du.
Tre ća fa za ra da po či nje 2014. godi
ne i tra je do da nas. U ovom pe rio
du raz vi ja se TO-NET-ov naj va žniji
pro iz vod - „Mer na plat for ma za
gas“, i pro jek tu je se ne ko li ko hardver
skih ure đa ja, kao što je, na primer,
INIT 50. Ta ko đe, ra di se in te
gra ci ja opre me i si ste ma raz li či tih
pro iz vo đa ča sa soft ver skim re šenji
ma ko je je TO-NET pro iz veo. U
ovom pe ri o du za po če ta su in te zivna
part ner stva sa do ma ćim i stranim
fir ma ma.
Zna nje upa ko va no
u sve o bu hvat na re še nja
Sko ro 80% TO-NET-ovih re sur sa
usme re no je na sek tor pri rod nog
ga sa i kom pa ni ja je da nas ap so lut
no pre po zna tlji va po svo jim softver
skim i har dver skim re še nji ma
na me nje nim upra vo ovom sek to ru.
Me đu tim, nji hov bo ga ti port fo lio
sa dr ži i pro iz vo de dru ge na me ne,
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
TO-NET je kom pa ni ja ko ja je fo ku si ra na na raz voj, im ple men ta ci ju i odr ža va nje in for ma ci o nih si ste ma.
Naj zna čaj ni je ICT re še nje ko je su raz vi li i im ple men ti ra li je INIS – IN fra struk tur ni In for ma ci o ni Si stem.
Na me njen je di stri bu te ri ma pri rod nog ga sa, to pla na ma, elek tro di stri bu ci ji, te le ko mu i odr ža va nju dru gih
in fra struk tur nih si ste ma (pu te vi, da le ko vo di, ce vo vo di, ka blo vi, …)
Po red INIS-a raz vi li su i im ple men ti ra li i INIS SCA DA - si stem za nad zor, da ljin sko me re nje, ob ra du ala r ma
i vi zu e li za ci ju.
pa se TO-NET-ovi pro zvo di mo gu
po de li ti u tri ce li ne. Pr va i naj veća
ce li na ob u hva ta, na rav no, grupu
pro iz vo da za pri rod ni gas, softver
ska re še nja i har dver sku opremu.
Tu je zatim rešenje za evi denci
ju rad nog vre me na i kon tro lu
pri stu pa za po sle nih, dok tre ću celi
nu či ne spe ci ja ni pro iz vo di koji
se ra de po na rudž bi ni, kao što
je An dr oid apli ka ci ja za mo bil ne
te le fo ne ko ja re ša va op ti mi za ci ju
iti ne re ra za poš ta re, a ko ju da nas
ko ri sti oko dve i po hiljade poš tara
u Sr bi ji.
Ko ri sni ci
Da nas pre ko sto kom pa ni ja ko risti
„TO-NET-ove“ pro iz vo de i re šenja.
Naj ve ći broj njih ko ri sti ER Vi
KO re še nje za kon tro lu rad nog vreme
na i pri stu pa na po slu.
Me đu pet na e stak pro iz vo da i reše
nja TO-NET-a po seb no se is tiče
soft ver sko-har dver sko re še nje
„Mer na plat for ma za gas“ ko je ovu
kom pa ni ju iz dva ja od kon ku ren cije
na tr žiš tu.
Tri naj ve ća i naj zna čaj ni ja ko ri snika
TO-NET-ovih re še nja su DP No vi
Sad - gas, JP Sr bi ja gas i GA-MA AD
iz Sko plja.
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Mer na plat for ma ob u hva ta ce lo ku pan har dver i soft ver po tre ban za pri jem, pri ka zi va nje, evi den ti ra nje i ar hivi
ra nje oči ta va nja me ri la sa GMRS, MRS i KMRS, kao i za stavlјanje ovih in for ma ci ja na ras po la ga nje dru gim
po slov nim si ste mi ma i eks ter nim ko ri sni ci ma. Mer na plat for ma pret sta vlja po se ban si stem ko ji ima cen tra lizo
va nu ba zu po da ta ka (cen tral no po hra nji va nje i ču va nje ori gi nal nih mer nih in for ma ci ja – ne mo di fi ko va ne,
ne pre ra đe ne i pret hod no ne po hra nji va ne). To je po uz dan (re dun dant nost, ras po lo ži vost, be kap) i zaš ti ćen
si stem (au to ri zo van pri stup, in te gri tet po da ta ka…) ko ji ima in ter fej se pre ma dru gim po slov nim si ste mi ma.
Ši ro ka pa le ta pro iz vo da
i re še nja
Re še nja za gas ove kom pa ni je pokri
va ju sve pro ce se, od upra vlja nja
ga so vo dom i da ljin skog me re nja
pro to ka ili po troš nje pri rod nog gasa,
do iz veš ta va nja naj vi šeg me nadžmen
ta.
Po red ovih, raz vi je na su i re še nja
za kon tro lu rad nog vre me na i kon
tr o lu pri stu pa u kla sič noj ra ču nar skoj
va ri jan ti, za desk top i mo bil ne uređa
je, gde prak tič no te le fon ili ta blet
po sta je ER Vi KO vir tu el ni ter mi nal.
Pu to kaz dru gi ma
Kao što je to do bro pri me tio i na
jed noj od re dov nih go diš njih konfe
ren ci ja TO-NET-a re kao Mi lan Šola
ja, pred sed nik Voj vo đan skog ICT
kla ste ra, kom pa ni je po put TO-NET-a
su pra vi pi o ni ri ko ji po ka zu ju put i
na čin na ko ji se do ma ćom pa meću
mo gu obez be di ti re še nja ko ja su
na me nje na ne sa mo do ma ćim kompa
ni ja ma i do ma ćoj pri vre di, ne go
s u ko nk ur e n tn a i n a s v e ts ko m t rž i-
š tu. Io
I
SPECIJALNO IZDANJE :: Brendovi i trendovi