veljača hrv

Izv. prof. dr. sc. Božidar Jaković, prodekan za studente, nastavu i
digitalizaciju, uručio je 10. veljače 2022. studentima Dekanovu nagradu
te Posebnu Dekanovu nagradu. Studentima je čestitke uputila
i prodekanica za poslovne procese i strateška partnerstva izv. prof.
dr. sc. Sanja Sever Mališ. Nagrade se tradicionalno dodjeljuju u sklopu
proslave Dana fakulteta, no s obzirom na epidemiološku situaciju
bila je odgođena te je naknadno održana u prilagođenim uvjetima.
Dobitnici Dekanove nagrade u akademskoj godini 2020./2021.
su:
za seminarski rad:
Lea Božić: „Utjecaj pandemije covid-19 na državnu reviziju“
za završne radove:
Lucija Gorup: „Ocjena sigurnosti i uspješnosti poslovanja poduzeća
Prostoria d. o. o.“
Tomislav Vlajčić: „Percepcija mladih potrošača o recikliranju i zbrinjavanju
otpada“
za diplomske radove:
Luka Filar: „Utjecaj financijske strukture na gospodarski rast u kontekstu
unije tržišta kapitala“
Posebnu Dekanovu nagradu za akademsku 2020./2021. godinu
dobili su:
Ekonomska klinika za projekt – Underline: Franka Kasunić, Pia Koren,
Martina Kuzmić, Kristijan Margetić, Monika Perolić, Patricia
Petričko, Barbara Štimac, Tea Toman
Tourism LAB za projekt – Dani turizma: Maja Kelava, Tomislav Matić,
Lucija Hodak, Ana Vrdoljak, Lana Lebo, Ivana Vukorepa, Hana
Pražić, Petra Merle, Kristina Đurđević, Ivan Peranić, Tena Šutalo i
Karla Janković.
Studenti za projekt – EFZG Humanitarac: Ena Beč, Anja Kljajić, Anja
Milković, Ivona Krmpotić, Dino Krpan, Luka Otašević
Tibor Kovač: „Utjecaj ljudskog kapitala na jaz u mirovinama između
muškaraca i žena u Europi“
Karlo Krstanović: „Poslovanje i regulacija banaka uslijed krize uzrokovane
pandemijom bolesti covid-19“
Marija Mihalj: „Analiza performansi odabranih dionica CEE regije i
nacionalnih tržišta“
2

Ekonomski fakultet – Zagreb u suradnji s Veleposlanstvom SAD-a u
Hrvatskoj i Američkom gospodarskom komorom u Hrvatskoj
(AmCham Croatia) organizator je međunarodnog gospodarskodiplomatskog
skupa The U.S. – Croatia Forum: A 21 st Century Partnership
koji će se 4. i 5. travnja 2022. održati u Zagrebu.
“Poslovanje na američkom tržištu puno je brže, brže se donose odluke,
brže se izlazi na tržište, brže propada, ali i brže kreće ispočetka”, zaključio
je Sumina. Cijeli podcast je dostupan na Youtube kanalu
EFZG-a.
Gost drugog podcasta bio je naš proslavljeni tenisač, doktor prava s
Columbije i potpredsjednik One Equity Partners Mario Ančić. U
razgovoru s moderatorom izv. prof. dr .sc. Davorom Zoričićem, Ančić
je odgovarao na pitanja o svom zanimljivom karijernom putu, sportu,
studiju prava u SAD-u te radu u dinamičnim sektorima investicijskog
bankarstva i private equity fondova. Cijeli podcast uskoro će
biti dostupan na Youtube kanalu Fakulteta.
Serija podcasta kojom se najavljuje Forum sastojat će se od tri epizode
i uključivati razgovore s vodećim poslovnim ljudima, inovatorima
i liderima mišljenja iz Hrvatske i SAD-a. U prvoj epizodi gostovao je
Alan Sumina, izvršni direktor Nanobita. U ležernom razgovoru s
moderatoricom Sandrom Horvat, profesoricom na Katedri za marketing
EFZG-a, Alan Sumina odgovarao je na pitanja o poduzetničkoj
klimi u Hrvatskoj, tržištu video igara i percepciji hrvatskih poduzeća
na američkom tržištu.
Točno 30 godina nakon što su Sjedinjene Američke Države
priznale hrvatsku neovisnost, Ekonomski fakultet – Zagreb
domaćin je Foruma koji se održava na visokoj međunarodnoj
razini, a uključivat će panel sesije o temama od zajedničkog
interesa poput poticanja političkih, trgovinskih, poslovnih i
investicijskih veza između SAD-a i Hrvatske, američkohrvatskog
vodstva u rješavanju pitanja energetike i klimatskih
promjena, sigurnosti i međunarodnih odnosa, američkohrvatskog
ekosustava tehnologije, poslovanja i rizičnog
(venture) kapitala, te znanstvene i tehnološke suradnje.
“The U.S. – Croatia Forum prilika je za razmišljanje o zajedničkim
uspjesima i dodatno artikuliranje načina za državljane
obiju zemalja u budućnosti”, istaknuli su organizatori.
Više informacija o Forumu, programu i sudionicima dostupno
je na web stranici Foruma
3

Druga aktivnost učenja, podučavanja i osposobljavanja uspješno je
organizirana u sklopu projekta strateškog partnerstva sufinanciranog
iz programa Erasmus+ pod nazivom Challenges and practices of
teaching economic disciplines in era of digitalization - DIGI4Teach,
unatoč izazovima pandemije. Aktivnost pod nazivom Short-term
joint staff training – Trade and International Business (LTTA C2) održana
je na Ekonomskom sveučilištu u Krakovu (UEK; Cracow University
of Economics, CUE), Poljska, u razdoblju od 1. do 3. veljače
2022. godine. Na LTTA C2 sudjelovalo je ukupno 12 predstavnika
partnerskih institucija uz prisustvo članova sveučilišta domaćina.
Prvi dan LTTA C2 započeo je službenim pozdravima i govorima
predstavnika uprave krakovskog sveučilišta: prof. dr hab. Karolina
Klecha-Tylec (prorektorica za nastavu i studente); prof. dr hab. Kinga
Michałowska (prodekan Visoke škole za ekonomiju, financije i
pravo); prof. dr hab. Michał Głuszak (zamjenik ravnatelja Ekonomskog
instituta). Prvo predavanje pod nazivom International business/
trade studies and research at UEK/CUE održao je pročelnik Katedre za
međunarodnu trgovinu prof. dr hab. Krzysztof Wach.
Nakon uvodnog predavanja sudionici aktivnosti su predstavili svoje
institucije (škole/sveučilišta) te podijelili svoja nastavna iskustva
poučavanja iz područja trgovine i međunarodnog poslovanja primjenom
digitalnih alata (predstavnice nositelja projekta Sveučilišta u
Zagrebu, Ekonomskog fakulteta: prof. dr. sc. Blaženka Knežević i izv.
prof. dr. sc. Nikolina Dečman; predstavnica Prve ekonomske škole
Zagreb: Zorica Hrgovčić, prof.; predstavnica Druge ekonomske škole
Zagreb: Ivana Virovac Bilandžija, prof.; predstavnik Treće ekonomske
škole Zagreb: Marin Romić, prof. i predstavnica Ekonomske,
trgovačke i ugostiteljske škole Samobor: Blankica Odak, prof.). Dvoje
predavača s Katedre za međunarodnu trgovinu: prof. dr hab. Agnieszka
Głodowska i mgr Krystian Bigos održali su drugo predavanje
na temu Teaching Digitalization of International Trade and International
Business at UEK/CUE: Present Experience and a Way Forward. U
poslijepodnevnim satima prvoga dana treninga bilo je planirano
studijsko putovanje, međutim, zbog pandemije COVID-19 i važećih
restrikcija, nije bilo moguće fizički posjetiti Krakovski tehnološki
park (KPT) i poslovni visoko-tehnološki inkubator stoga se aktivnost
4

odvijala online. Predstavnici KPT-a Krzysztof Krzysztofiak, direktor i
Mateusz Kowacki, razvojni specijalist, bili su online domaćini. Svaki
govor i prezentacija završavali su uzbudljivom sesijom pitanja i odgovora
te raspravom između sudionika i izlagača.
Drugi dan započeo je predstavljanjem projekta koji na CUE provodi
prof. dr hab. Bartosz Kurek (Katedra za računovodstvo): MCHE: Education
Cloud for Secondary Schools. Nakon toga je prof. dr hab. Jan
Brzozowski (Odsjek za europske studije i ekonomske integracije)
prezentirao CASPAR: Center for Advanced Studies of Population and
Religion; OWIM: Multiculturalism and Migration Observatory. U sljedećem
dijelu radionice pozvani su predstavnici poduzeća koja provode
projekte gamifikacije na UEK/CUE. Anna Gąsiorowska, predsjednica
Uprave Aribo-a, održala je predavanje pod nazivom Use of Aribo
platform for education: Why gamification?, a Wacław Wykrytowicz,
direktor istraživanja i razvoja Gamfi-a, održao je predavanje pod
nazivom: Use of Gamfi platform for education: Marking students engaged.
U drugom dijelu dana sudionici su sudjelovali u razgledu CUE
kampusa, uključujući Jurtu (nastalu u sklopu CASPAR inicijative) i
CUE knjižnicu. Obilazak kampusa imao je za cilj upoznati sudionike
treninga s razinom digitalizacije CUE-a i resursima digitalne knjižnice.
Po povratku u zgradu kampusa gdje su se održavala predavanja,
održana je interaktivna Simulacija međunarodne trgovine u organizaciji
dr. Remigiusza Gawlika (Katedra za međunarodnu ekonomiju).
Zadnji dan aktivnosti sastojao se od dva dijela. Prvi dio je obuhvaćao
studijsko putovanje: Digitalization of Cultural Heritage of Kraków:
Rynek Underground Museum. Drugi dio bio je trening na temu How to
Teach E-commerce koji je moderirao mgr Krystian Bigos (Katedra za
međunarodnu trgovinu). Po završetku službenih aktivnosti sudionici
su razmijenili mišljenja o LTTA C2 treningu te su im uručene potvrde
o sudjelovanju. Tijekom trodnevnoga treninga poticana je neformalna
rasprava koja je rezultirala osnaživanjem suradnje među članovima
projekta. Sudionici su istaknuli vrlo dobru ravnotežu između
aktivnosti treninga i društvenih aktivnosti tijekom LTTA C2. Svi
sudionici su stekli mnoge nove spoznaje, iskustva, kolege koji su
obogatili njihova stručna znanja iz područja te unaprijedili njihove
nastavničke vještine korištenjem digitalnih tehnologija. Svi sudionici
su se složili da je organizacija bila odlična, s puno aktivnosti te su
na tome iskreno zahvalni prof. dr hab. Krzysztofu Wachu i cijelom
njegovom timu.
*Potpora Europske komisije proizvodnji ove objave ne predstavlja potporu sadržaju
koji odražava samo stavove autora i Komisija ne može biti odgovorna za
uporabu sadržanih informacija
5

Statutarnom odlukom od 25. svibnja 2021. pravno je ustanovljena
nova Katedra za poduzetništvo (s de facto oživotvorenjem s 1.
listopadom 2022.). Tako se nakon 83 godine broj fakultetskih
katedri „popeo“ na 18, čime se izjednačio s brojem katedri Ekonomsko-komercijalne
visoke škole nakon velike organizacijske i
znanstveno-nastavne reforme. Ova reforma provedena uredbom
(Ministarskog savjeta) sa snagom od 17. lipnja 1939. je bila toliko
kvalitetna da je „preživjela“ promjenu čak tri politička režima i
izmijenjena tek transformacijom EKVŠ-a u Ekonomski fakultet i
njegovim ulaskom u sastav Zagrebačkog sveučilišta.
Naravno, u tom dugom vremenskom razdoblju neke katedre su
prošle preobrazbu, neke su „ugašene“, a neke posve novo ustanovljene
potrebama i u skladu s razvojem znanosti.
Katedre EKVŠ-a prema organizacijskoj shemi 1939. Katedre EF-a prema organizacijskoj shemi 2022.
1. Katedra za političku (narodnu) ekonomiju 1. Katedra za financije
2. Katedra za ekonomsku politiku 2. Katedra za demografiju
3. Katedra za socijalnu nauku i socijalnu politiku 3. Katedra za ekonomsku teoriju
4. Katedra za ekonomsku historiju 4. Katedra za ekonomiku poduzeća
5. Katedra za ekonomsku geografiju 5. Katedra za informatiku
6. Katedra za zadrugarstvo 6. Katedra za makroekonomiju i gospodarski razvoj
7. Katedra za nauku o osiguranju 7. Katedra za marketing
8. Katedra za financijsku znanost 8. Katedra za matematiku
9. Katedra za komunalnu nauku i komunalnu politiku 9. Katedra za međunarodnu ekonomiju
10. Katedra za statistiku 10. Katedra za poslovne strane jezike
11. Katedra za nauku u privatnom gospodarstvu 11. Katedra za organizaciju i menadžment
12. Katedra za tehniku privrednog poslovanja (knjigovodstvo,
komercijalna tehnika)
12. Katedra za pravo
13. Katedra za tehniku međunarodne trgovine 13. Katedra za računovodstvo
14. Katedra za tehnologiju (istraživanje i poznavanje) robe 14. Katedra za statistiku
15. Katedra za privatno (nacionalno i internacionalno) pravo 15. Katedra za trgovinu i međunarodno poslovanje
16. Katedra za javno (nacionalno i internacionalno) pravo 16. Katedra za turizam
17. Katedra za privredno pravo 17. Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu
18. Katedra za diplomatsku historiju 18. Katedra za poduzetništvo
6

U sklopu novog online Brown bag seminara 17. veljače 2022. izlaganje
je održao Martin Hodula (Nacionalna banka Republike Češke i
Sveučilište u Ostravi), koji je prezentirao rad u nastajanju Propušta li
makroprudencijalna politika? Rezultati iz nebankovnog kreditnog posredovanja
u EU zemljama.
Ozana Nadoveza (Ekonomski fakultet – Zagreb i Hrvatska narodna
banka) 24. veljače 2022. prezentirala je rad u nastajanju pod naslovom
Regionalni učinci monetarne politike, u koautorstvu s Davorom
Kunovcem i Karlom Kotarcem (oboje HNB).
Istraživanjem se ispituje utječu li mjere makroprudencijalne politike
na pozajmljivanje bankarstva u sjeni (engl. shadow bank lending).
Koristeći široki skup podataka koji obuhvaća 23 zemlje EU-a, autori
kvantificiraju indikator aktivnosti bankarstva u sjeni usmjeravajući
se na praćenje kreditnog posredovanja nebankovnih subjekata.
S namjerom rješavanja problema endogenosti, svojstvenog modeliranju
učinaka makroprudencijalne politike na financijski sektor,
autori uvode novi indeks snage makroprudencijalnih tijela, koji se u
radu koristi kao instrumentalna varijabla za varijablu makroprudencijalne
politike.
Provedene analize robusno dokazuju da restriktivna makropudencijalna
politika intenzivira pozajmljivanje bankarstva u sjeni.
Autori koriste prostornu (engl. cross-sectional) dimenziju podataka
kako bi pokazali da je taj učinak osobito snažan u slabo kapitaliziranim
bankarskim sektorima, gdje se očekuje više obvezujuća makroprudencijalna
politika, što dovodi do kreditne preraspodjele od banaka
k nebankarskim subjektima.
U ovom radu u nastajanju autori istražuju efekte (konvencionalne i
nekonvencionalne) monetarne politike ECB-a na regionalni BDP
europodručja te pokušavaju doći do zaključaka je li „one size fits all“
politika, koja ne može adresirati probleme heterogenih regija, primjerena
za regije 11 analiziranih zemalja europodručja (originalne
zemlje članice bez Luksemburga). Također, posredno pokušavaju
ustanoviti je li politika ECB-a doprinijela rastu regionalnih nejednakosti
u razdoblju nakon globalne financijske krize. Kako bi istražili
efekte monetarne politike na regionalnoj razini, i s njom povezanu
primjerenost zajedničke monetarne politike u regijama europodručja,
korištenjem podataka o BDP-u 165 NUTS 2 regija analiziranih
zemalja, inflaciji europodručja i kamatnim stopama ECB-a uz pomoć
FAVAR (engl. Factor Augmented Vector Autoregression) modela analiziraju
1) u kojoj mjeri su NUTS 2 regije pod utjecajem zajedničkih i
simetričnih šokova (teorija optimalnog valutnog područja) i 2) koji
7

su dominantni pokretači poslovnih ciklusa pojedinih NUTS 2 regija
te koliko su heterogeni između i unutar zemalja, ali i u relativno
bogatim i relativno siromašnim regijama.
Iz preliminarnih rezultata istraživanja autori zaključuju kako unutar
europodručja postoje regije i zemlje u kojima zajednička monetarna
politika nije optimalna. Međutim, čini se kako se heterogenost učinaka
monetarne politike na razini europodručja ne razlikuje značajno
od heterogenosti njenih učinaka unutar zemalja u većini analiziranih
članica Europske monetarne unije. Stoga u ovoj fazi istraživanja
postoje indicije da je u analiziranim zemljama zajednička monetarna
politika na razini Europske monetarne unije podjednako neprimjerena
koliko je neprimjerena (zajednička) nacionalna monetarna
politika. U skladu s tim zaključkom, korijene i rješenja regionalnih
nejednakosti i divergencije je potrebno tražiti izvan djelokruga zajedničke
monetarne politike.
Od 7. do 9. veljače 2022. godine održane su dvije interaktivne radionice
o izradi diplomskoga rada, za studente integriranog preddiplomskog
i diplomskog sveučilišnog studija te za studente stručnog
diplomskog studija Digitalni marketing. Na radionicama su studenti
mogli dobiti više informacija o procesu pisanja diplomskog rada s
naglaskom na proces prijave, akademsko pisanje, pretraživanje baza
podataka korištenjem knjižničnih resursa, pisanje pregleda literature
i izabranih vrsta istraživanja. Radionice su vodile izv. prof. dr. sc.
Sandra Horvat, izv. prof. dr. sc. Morana Fudurić i dr. sc. Tanja Komarac
(s Katedre za marketing).
Više informacija o radionici možete saznati na web stranici https://
www.efzg.unizg.hr/radionica-diplomski.
8

Ured za međunarodnu suradnju 10. veljače 2022. organizirao je prvi
u nizu sastanka sa studentima na razmjeni koji će ljetni semestar
provesti na EFZG-u. Koordinatorice za dolaznu mobilnost putem
Google Meeta pobliže su objasnile prve administrativne korake te
informirale studente o početku nastave.
U ljetnom semestru akademske godine 2021./22., EFZG je domaćin
rekordnom broju dolaznih studenata na razmjeni, njih 139. Većina
ih dolazi u okviru programa Erasmus+, najviše iz Francuske, Njemačke
i Španjolske. U sklopu drugih programa mobilnosti ugostit ćemo
i studente iz dalekih zemalja, poput Meksika, Kolumbije, Čilea, Kazahstana,
Južne Koreje, Tajvana i Indonezije.
U organizaciji Ureda za savjetovanje i razvoj karijera od 21. do 23.
veljače 2022. za studente stručnog diplomskog studija Digitalni marketing
održane su interaktivne online radionice na temu Napiši svoj
životopis i motivacijsko pismo!, Kako se predstaviti poslodavcima kroz
svoj LinkedIn profil i Pripremi se za (online) razgovor za posao. Radionice
su održane putem aplikacije Google Meeta, a voditeljice su bile
Paulina Lučić i Maja Mažar.
Studenti su prilikom prijave na radionice morali priložiti svoje životopise
i motivacijska pisma koje je voditeljica pregledala te su zajed-
9

no prokomentirali koje promjene bi se trebale napraviti, a u skladu s
informacijama i primjerima životopisa i motivacijskih pisama koji su
izneseni kroz prezentaciju.
Voditeljice su se osvrnule na poslovnu društvenu mrežu LinkedIn te
sa studentima diskutirale o važnosti postojanja takve mreže u današnjem
poslovnom svijetu te kako bi trebao izgledati profil na LinkedIn
mreži da bude privlačan poslodavcima.
U konačnici, intervju je jedna od najvažnijih stavki prilikom dobivanja
posla. Vođene time, sa studentima su obradile najrelevantnije
dijelove intervjua kao i samu pripremu za intervju.
10

11