Riječ 45/46

Weitere Magazine

Empfehlungen

Info

RIJEČ - glasnik Hrvatske kulturne zajednice, broj 45/46, 2014. Berlinska konferencija o zapadnom Balkanu u kolovozu 2014. imala je za cilj demonstraciju podrške. Bila je to prilika za razgovore o prioritetima kao što su gospodarstvo, vladavina prava, pružanje sigurnosti stranim investicijama, otvaranje novih radnih mjesta. Ovaj „balkanski samit“ u Berlinu je bio prvi „prvi u nizu“ i sljedeći su već zakazan za 2015. i 2016. u Austriji, odnosno Francuskoj. Europski analitičari ukazuju na vidno zaostajanje pojedinih zemalja regije ali i na važnu činjenicu da se sastanak organizira u trenutku zategnutih odnosa Bruxellesa i Moskve. Berlinska konferencija je bila i obnavljanje poruke privrženosti Europske unije zajedničkoj budućnosti. Ali, i Berlin i Bruxelles žele čuti istoglasnu uzvratnu poruku. Na „Hrvatskom glasu Berlina“, obavljana je analiza medijskog odjeka na Berlinsku poruku. Od velike zadrške do posvemašnje euforije - Medijski odjeci Berlinske konferencije u Njemačkoj i na Jugoistoku Europe Nije bilo njemačkog medija koji nije najavio da će Angela Merkel u Berlinu organizirati Konferenciju o Zapadnom Balkanu. Dva tri dana prije samita šefova zemalja jugoistočne Europe, koji je zakazan za 28. kolovoza 2014., svi su se o tome raspisali, na svim razinama, od lokalne do savezne. Novinski dnevnici, internetski portali, radijske i televizijske emisije spominjali su dva cilja - kako što prije u Europsku uniju učlaniti Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju i kako međusobno pomiriti države nastale raspadom Jugoslavije. Stoga je bilo logično da su u Berlin došli i najviši predstavnici Hrvatske i Slovenije. Konferencija je završila Završnom izjavom, agendom, u kojoj su određeni okviri za postizanje tih ciljeva. U Njemačkoj je najava bilo jako puno, ali izvještaja, osim onih obligatnih u televizijskim dnevnicima, čista su rijetkost, a komentara gotovo i nema. Izdvajamo: U konzervativno-liberalnom dnevniku Frankfurter Allgemeine Zeitung, čiji su novinari obično izvrsno upućeni u tajne berlinske politike, na četvrtoj je, a ne na naslovnoj stranici slika Angele Merkel u pozdravljanju kosovskog premijera Hashima Thaçia, a u izvještaju „Barem neformalno priznanje“ odmah na početku tvrdnja da „se na međunarodnim konferencijama ne događa često da se s najvažnijim rezultatima izlazi na vidjelo, da ih se pokazuje javnosti nego da ih se ispregovara iza zatvorenih vratiju. ... Pred kancelarkinim uredom u četvrtak su se u jednom redu vijorile nacionalne zastave Srbije i Kosova. Tako što se ne dešava baš prečesto, čuli smo u njenom uredu. Rečeno nam je to usput, ali s dozom ponosa.“ FAZ-ov komentator „Perspektive“ počinje s konstatacijom: „Kad se nekoga poziva, onda je dobro razašiljati pozitivne poruke. Ovog se načela u četvrtak držala i savezna vlada. Budućnost država zapadnog Balkana je u Europskoj uniji, rekao je ministar gospodarstva Gabriel. Na svu sreću Gabriel to nije povezao ni s jednim konkretnim datumom.“ Komentator nakon toga nabraja argumente protiv proširenja – iskustvo s Rumunjskom i Bugarskom i sukobi među balkanskim državama te predlaže jedan drugi oblik približavanja: „Možda bi bilo čak jako dobro kad bi se se u život vratilo jedan zastarjeli pojam koji se onomad koristio u vezi s Turskom: privilegirano partnertstvo. Tada bi dugoročno bilo štošta moguće.“ „To nije milostinja za siromašne zemlje s jugoistoka kontinenta. Ne, to približavanje Europi iskonski je interes Njemačke - politički, strateški, sigurnosnopolitički i gospodarski.“, tvrdi Benjamin Pargan, šef Programa za Jugoistočnu Europu radiostanice Deutsche Welle u svom komentaru „Nova nada za dvorište Europe?“ i nastavlja: „To su mišljenje na Zapadnobalkanskoj konferenciji zastupali i izaslanici njemačke privrede. Naravno da oni pri tome misle na vlastiti boljitak i prije svega su zainteresirani za nova prodajna tržišta i proizvodne pogone s jeftinom i kvalificiranom radnom snagom. Njihove izjave jaki su politički signali jer se gazde ne ustručavaju otvoreno progovoriti o mnogim problemima – o nedostatku pravne države, bezvoljnoj borbi protiv korupcije, manjkavoj sigurnosti za ulaganja i lošoj infrastrukturi. ... Istovremeno se ni u kom slučaju ne smije podcijeniti strateško i političko značenje skorog približavanja tih zemalja Europskoj uniji. S obzirom na dramatičan razvoj događaja u Ukrajini, teško je shvatljiva dosadašnja berlinska nevoljkost glede mogućeg članstva tih zemalja u EU-u. To bezživotno držanje bilo je kontraproduktivno i zato ova jasno izražena podrška njemačke kancelarke stvarno predstavlja novu nadu za cijelu regiju.“ Pergan upozorava na činjenicu da su zadnjih godina Srbija, pa i Bosna i Hercegovina, Makedonija i Crna 48
RIJEČ - glasnik Hrvatske kulturne zajednice, broj 45/46, 2014. Gora po cijelom svijetu tražili investicije i financijsku pomoć i da su je našli: „U Rusiji, Kini, Turskoj i arapskim zemljama. ... To se tim zemljama ne smije zamjeriti. Stanje na njihovim tržištima rada je tako beznadno, da se svaka investicija prima zahvalno i bez pitanja. Osim toga novi partneri ne postavljaju neugodna pitanja o demokraciji i slobodi medija.“ Pergan je svjestan opasnosti koje bi mogle doći s novim proširenjem: „ ... jer to približavanje može uspjeti samo uz punu podršku vlada zemalja Zapadnog Balkana. No čini se da je upravo to, pored zamora s proširenjem koje vlada u starim članicama EUa, najveći problem. Pojedini članovi vlada koje su bile pozvane na konferenciju o Zapadnom Balkanu nisu baš pouzdani partner za Berlin i Bruxelles. Mnogi su, kako je dokazano, korumpirani. Pojedini predstavnici vlada, pa i visoko rangirani, često u Berlinu govore ono što njihovi sugovornici žele čuti, da bi onda kod kuće i dalje vodili politiku koja nema veze s europskom integracijom. Neki od njih su se čak proteklih godina iz velike europske nade razvili u male balkanske diktatore. Tim se ljudima mora jasno reći da jeftini populizam i sputavanje medija ne vode do cilja. ... Jasna perspektiva za članstvo u EUu za zemlje Zapadnog Balkana, koju je istaknula njemačka kancelarka, odvažna je najava.“ Ne treba se čuditi tako slabom medijskom odjeku ove konferencije u Njemačkoj. Oči njemačke javnosti u zadnje su vrijeme uprte na Istok Europe pa i dalje na Bliski Istok gdje se puca i odakle svakim danom stižu sve dramatičnije vijesti. Na konferenciji se ništa konkretno nije odlučilo što bi se ticalo Njemačke i Europske unije. Svi razgovori, pregovori, premišljanja, simbolične geste, obećavajući ili prijeteći pogledi, tiču se – za sada – samo jugoistok Europe. Medijima u Albaniji, čije stanovništvo s 95 % podržava članstvo u Europskoj uniji, zavladala je - euforija. Glasilo socijalističke stranke smatra da je berlinska konferencija od povijesnog značenja za zajedničku budućnost Zapadnog Balkana. Albanska državna televizija i nekoliko privatnih radiostanica u živo su prenosili konferenciju za medije iz ureda kancelarke Merkel. Mnogi novinari u ovom sastanku vide veliku šansu za brzi razvoj Albanije podsjećajući kako je prije 30 godina „prva zapadna lastavica“ doletjela u Albaniju. Bavarski premijer Franz Josef Strauß i familija mu u džipu su putovali zemljom da bi ih na kraju ugostio dugovječni diktator Enver Hodža. Susret je rezultirao prvim poslovima za njemačke tvrtke, a u državnu blagajnu u Tirani slilo se šest milijuna maraka. Ističe se da je Njemačka najviše investirala od svih članica Europske unije. U protekle 23 godine više od milijardu eura slilo se u energetske i komunalne projekte te u opskrbu pitkom vodom. Najvažniji dnevnici objavili su integralni tekst Završne izjave. Dnevnik Mapo ističe razgovore o Transjadranskom plinovodu kojim Zapadna Europa želi smanjiti svoju ovisnost o ruskome plinu. U jednom drugom članku piše da se u okviru „Balkanskog pakta najviše diskutiralo o energiji i korupciji“. Dnevna novina Shqip je objavila i izjavu šefa opozicije Lulzima Bashe u kojem ovaj između ostaloga kaže. „Ova konferencija u Berlinu korisna je i zbog toga što je ona protiv Ramine oligarhije.“ Kosovski mediji izvještavaju vrlo pozitivno. Najveće značenje vide u činjenici da se Kosovo Europskoj uniji i regiji predstavilo sa svim državnim simbolima iako pet zemalja nije priznalo Kosovo - Rumunjska, Grčka, Cipar, Slovačka i Španjolska. Mnogi mediji citiraju ministra vanjskih poslova Envera Hoxhaju koji konferenciju smatra važnim korakom na putu do priznanja Kosova i koji je od Bruxellesa zahtijevao veću podršku Bruxellesa za Balkan. Hoxhaj se u budućnosti nada i većim investicijama iz Njemačke. Prištinska Gazeta Express izvještava o odnosu premijera Hashima Thacia i Berlina koji da je pod svaku cijenu htio na ovaj put jer da je dugo čekao na ovaj trenutak između ostaloga i zbog toga što su u Prištini 2009. uhićeni agenti BNDa (njemačke Savezne obavještajne službe): „I dobio je slike koji je htio.“ Sastao se s njemačkom kancelarkom Merkel koja da mu je - prema dnevniku Koha Ditore, što izlazi i na Kosovu i u Albaniji - rekla: „Vaši su građani umorni od korupcije.“ U Makedoniji se nije previše izvještavalo s berlinske konferencije. Svi priželjkuju makedonsku integraciju, ali to je sporedna tema u javnim raspravama. Izvještaji su se usredotočili na značenje Njemačke za zapadni Balkan. Kažu da je Njemačka svjesna svojih obveza, ali da prije svega požuruje reforme. U mnogim je člancima težište na tome što Njemačka sasvim konkretno očekuje od Skopja s Grčkom konačno okončati nesretnu svađu oko imena, neograničenu slobodu medija, neovisno sudstvo i nesmetano djelovanje političke opozicije. S druge strane se ističe, pogotovu oni mediji koji su bliski vladi, a njih je većina, da su odnosi između Skopja i Berlina dobri s time da kad se kaže Berlin, da se misli na kancelarku. Nije bilo novine u kojoj nije izašla velika fotografija Angele Merkel. Crnogorski mediji ističu da je Europska unija u regiji obavila svoju mirovnu ulogu i da se to osjetilo na „Berlinskom kongresu“. Premijeri balkanskih država bili su ljubazni jedan prema drugome, a međusobno im ponašanje miroljubivo. Berlinska konferencija je pokazala da su zemlje bivše Jugoslavije i Albanija shvatile da 49
Seite 1 und 2: RY^ Riječ broj 45/46 rujan 2014. h
Seite 3 und 4: Dragi članovi i prijatelji Hrvatsk
Seite 5 und 6: RIJEČ - glasnik Hrvatske kulturne
Seite 49: RIJEČ - glasnik Hrvatske kulturne
Seite 59 und 60: 2. Sportski susret Hrvatske nastave

Riječ 45/46

Sie wollen auch ein ePaper? Erhöhen Sie die Reichweite Ihrer Titel.

Template löschen?

Als Template speichern?