ZAÅ TITA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI - Solidar

Radna prava u Bosni i Hercegovini
da se na području Federacije primjenjuje Zakon o zaštiti na radu iz 1990.g. dovoljno
govori kakva je situacija na polju zaštite zaposlenika. Međutim, u zadnje vrijeme učinjeni
su pomaci u ovoj oblasti, obzirom da je Vlada Federacije utvrdila Prijedlog zakona o
sigurnosti i zdravlju na radu i uputila isti u parlamentarnu proceduru.
Problem zaštite na radu je ogroman jer su nesreće na poslu vrlo česte, a neke od njih
imaju fatalan ishod. Svijest poslodavaca i zaposlenika o rizicima je niska, a zbog opće
krize zaposlenici prihvaćaju da rade u opasnim uvjetima bez adekvatne zaštite samo da
bi osigurali plaću za sebe i obitelj. Vrlo često zaposlenici koji rade na po život opasnim
poslovima rade na crno i nisu osigurani za slučaj nesreće, tako da se nakon nesreće
oni i njihova obitelj suočavaju sa dodatnim problemima kako naplatiti naknadu od
osiguravajuće kuće, odnosno naknadu štete od poslodavca. Također, usljed povrede
na radu i posljedičnog gubitka radne sposobnosti radnici koji rade na crno ne stiču
pravo na invalidsku mirovinu u punom iznosu kao radnici koji su socijalno osigurani.
Sindikalne organizacije, ali i svi subjekti koji sudjeluju u uređivanju, i kontroli
nacionalne politike o zaštiti na radu, zdravstvenoj zaštiti i radnoj okolini (država,
poslodavci, zaposlenici i druga tijela) bi trebalo da se više pozabave ovim problemom
te da im pitanje zdravlja zaposlenika i njihove bezbjednosti na poslu bude jedna od
glavnih preokupacija.
c. Uloga internih i eksternih aktera
Prema odredbama Zakona o radu oba entiteta, zaposlenici kod poslodavca koji
zapošljava najmanje 15 radnika, imaju pravo formirati vijeće ili savjet zaposlenika
koji će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti njihovih prava i interesa. Također, ovim
zakonima je defi nirano pravo zaposlenika da organiziraju sindikat, slobodno se u njega
učlane, kao i da istupe, a da zbog toga ne budu stavljeni u nepovoljniji položaj kod
poslodavca. Svrha vijeća ili savjeta zaposlenika kao i radničkih sindikata je da štiti i
zastupa interese svojih članova i svih zaposlenika kod poslodavca.
Pravo radnika na udruživanje i kolektivno pregovaranje predstavlja model za
izgradnju povjerenja između ove dvije na prvi pogled suprotstavljene strane – s jedne
strane poslodavca za koga se smatra da je motiviran prvenstveno na ostvarivanje profi ta
i s druge strane radnika koji žele što bolje uvjete na radu. Interesi ove dvije strane samo
prividno mogu izgledati suprotstavljene. Suštinski, interes poslodavca i radnika je isti, a
to je ostvarivanje što većeg profi ta od poslovne aktivnosti - razina poslovne dobiti često
determinira iznos plaća, razinu i obim novih poslovnih investicija, itd. Brojne studije su
pokazale da dinamika koja rezultira iz slobode udruživanja rezultira u poboljšanju uvjeta
rada i time povećanju produktivnosti, dohotka i profita za sve u procesu proizvodnje.
Radna prava u Bosni i Hercegovini
23