ZAÅ TITA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI - Solidar

More documents

Recommendations

Info

Socio-ekonomska prava u Bosni i Hercegovini Poglavlje III Konačni zaključci i preporuke Unatoč međunarodno preuzetim obvezama koje proizilaze ratifi ciranjem Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima kao i ratifi ciranjem Europske socijalne povelje, država Bosna i Hercegovina niti njeni entiteti ne čine dovoljno na garantiranju, zaštiti i ispunjavanju socio-ekonomskih prava garantiranih ovim međunarodnim aktima. Također, unatoč preuzetim međunarodnim obvezama Bosna i Hercegovina svakim danom sve više postaje zemlja izražene nejednakosti unutar društva gdje mnogi postaju uskraćeni za osnovna socio-ekonomska prava. Mreža socijalne zaštite naslijeđena iz bivšeg sustava i sada podijeljena prema entitetskim granicama a unutar Federacije BiH i prema administrativno upravnim granicama kantona, je uzrok dodatnih nejednakosti između kategorija stanovništva. Ovo je posebno slučaj sa zdravstvenom zaštitom, mirovinskim osiguranjem, naknadama za invalide, civilne žrtve rata i ostalome. Socio-ekonomska prava u Bosni i Hercegovini Sustav socijalnog osiguranja kojim su obuhvaćeni rizici starosti, invalidnosti, zdravstvenog osiguranja, osiguranja za nezaposlenost koji funkcioniraju prema naslijeđenim bismarkovskim načelima osiguranja temeljenom na radu, odnosno radnom odnosu, ne može osigurati adekvatnu zaštitu i obuhvatnost širih kategorija stanovništva. Glavni razlog leži u činjenici što relativno mali broj osoba radno sposobnog stanovništva ima zaposlenje, što podrazumijeva da su socijalno osigurani. Drugi, problem leži u činjenici što bosansko-hercegovačko tržište rada, pored ogromnog broja zaposlenih u sivoj ekonomiji, sve više karakterizira privremeni i povremeni rad i drugi novi oblici rada karakteristični za post industrijsko društvo. Oblast socijalnog osiguranja treba prilagoditi ovim novim oblicima rada i naći načina da se osobe zaposlene u sivoj ekonomiji također obuhvate socijalnim osiguranjm, prvenstveno zdravstvenom zaštitom. Adekvatnu zaštitu prava socijalno ugroženih kategorija stanovništva najlakše je osigurati prema modelu harmonizirane decentralizacije. Centri za socijalni rad, naslijeđeni iz bivšeg stava, su nadležni za identifi ciranja i pomoć socijalno ugroženih kategorija, no njihova sposobnost i uspješnost u obavljanju ovog posla prvenstveno ovisi o ekonomskoj moći općine u kojoj se nalaze kao i od sposobnosti i senzibiliziranosti radnog osoblja, kao i pozitivnih propisa u danom kantonu ili entitetu. Centre za socijalni rad bit će neophodno dodatno kadrovski osposobiti i uložiti sredstva u njihovu informatičku i materijalnu opremljenost kako bi mogli odgovoriti izazovima ovoga posla. No, s druge strane, harmoniziranje propisa u ovoj oblasti je neophodno kako bi se eliminirala sadašnja diskriminacija korisnika u ovisnosti o mjestu prebivališta. Zakoni 72
Socio-ekonomska prava u Bosni i Hercegovini na entitetskoj razini moraju biti harmonizirani i garantirati minimum prava i u skladu sa odredbama Europske socijalne povelje i Međunarodnog pakta o socijalnim, ekonomskim i kulturnim pravima, kao i ostalim ratifi ciranim međunarodnim pravnim aktima. Horizontalna i vertikalna koordinacija svih razina vlasti nadležnih za oblast socijalne politike je neophodna kako bi se harmonizirali politika i propisi u ovoj oblasti, identifi cirale slabosti i propusti te iznašao najadekvatniji model garantiranja, zaštite i osiguravanja socio-ekonomskih prava u zemlji. Svaka razina vlasti u Bosni i Hercegovini u budućnosti mora učiniti puno više kako bi se ispunili ovi ciljevi. Jedna od obveza preuzeta ratifi ciranjem Europske socijalne povelje i Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima predstavlja redovito izvještavanje u ispunjenju preuzetih obveza. U tom smislu, nadležna državna ministarstva zadužena za ovu oblast, kao i nadležna entitetska ministarstva koja također imaju jedan dio obveza po ovom pitanju, potrebno je dodatno educirati kako bi se ove obveze redovno ispunjavale i osigurala adekvatna komunikacija sa nadležnim međunarodnim komisijama. Općenito, bolja međunarodna suradnja u ovoj oblasti može osigurati razmjenu iskustava i transfer znanja, čime se oblast socijalne politike, odnosno zaštita, garantiranje i osiguravanje socio-ekonomskih prava, mogu značajno unaprijediti. Socio-ekonomska prava u Bosni i Hercegovini 73
Page 2 and 3:
Dva pravna istraživanja o procjeni
Page 4 and 5:
Sadržaj: Kratak pregled 7 Radna pr
Page 7 and 8:
Radna prava u Bosni i Hercegovini U
Page 9 and 10:
Radna prava u Bosni i Hercegovini S
Page 11 and 12:
Radna prava u Bosni i Hercegovini a
Page 13 and 14: Radna prava u Bosni i Hercegovini s
Page 15 and 16: Radna prava u Bosni i Hercegovini
Page 17 and 18: Radna prava u Bosni i Hercegovini
Page 19 and 20: Radna prava u Bosni i Hercegovini M
Page 21 and 22: Radna prava u Bosni i Hercegovini P
Page 23 and 24: Radna prava u Bosni i Hercegovini (
Page 25 and 26: Radna prava u Bosni i Hercegovini n
Page 27 and 28: Radna prava u Bosni i Hercegovini i
Page 29 and 30: Radna prava u Bosni i Hercegovini U
Page 31 and 32: Radna prava u Bosni i Hercegovini V
Page 33 and 34: Radna prava u Bosni i Hercegovini s
Page 35 and 36: Radna prava u Bosni i Hercegovini D
Page 38 and 39: Socio-ekonomska prava u Bosni i Her
Page 66: Socio-ekonomska prava u Bosni i Her
Page 69 and 70: Content: Summary 5 Labour rights st
Page 72 and 73: Labour rights study in Bosnia and H
Page 102: Labour rights study in Bosnia and H
Page 105 and 106: Socio - economic rights study in Bo
Page 115 and 116:
Socio - economic rights study in Bo
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133:
show all

ZAÅ TITA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI - Solidar

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?