I Z V J E Š T A J

Okružni sud u Banjaluciwww.okruznisud-bl.comBanjaluka, april 2010. godineI Z V J E Š T A Jo radu Okružnog suda u Banjaluciza 2009. godinu

2UVODU izvještaju o radu Okružnog suda u Banjaluci (u daljem tekstu Okružni sud) za 2009.godinu, dat je osvrt na stanje zatečeno u sudu početkom marta 2004. godine, a detaljno suprikazani rezultati rada Okružnog suda u periodu od 01.01.-31.12.2009.godine i realizacijaPlana i programa rješavanja starih predmeta.U Okružnom sudu u Banjaluci su 29.01.2004. godine izvršene personalne promjene, tako dasu 08.03.2004. godine stupile na dužnost novoizabrane sudije. Tom prilikom izvršena jeprimopredaja predmeta i popis svih nezavršenih predmeta po svim referatima i u svakipredmet je izvršen uvid. Nakon toga je organizovan rad odjeljenja, postavljeni su predsjedniciodjeljenja, ocjenjeno ukupno stanje u sudu kao jako loše i nezadovoljavajuće u svimpravcima, te je napravljen Plan rješavanja predmeta, a naročito starih.Postojećom sistematizacijom je predviđeno da u sudu radi ukupno 30 redovnih i 4 dodatnihsudija, te 15 stručnih saradnika. Dakle, na predmetima je, bez predsjednika suda, trebalo raditi33 sudija, ali kako je u 2009. g. sudija Marija Aničić-Zgonjanin obavljala funkciju v.d.predsjednika suda, a sudija Nadira Šibonjić je izabrana 01.08.2009.godine, to znači da je usudu na predmetima u 2009. godini radilo prosječno 31,4 sudije, tj. 95,20 % sudijapredviđenih sistematizacijom (u koji postotak nije uzeta u obzir činjenica da je sudija KatkićIdris neprekidno bio na bolovanju od 01.02. do 28. 09. 2009.godine). Dodatnim sudijamaJasni Šatari i Velimiru Ninkoviću produžen je mandat od 01.10.2009. godine na period od 2godine. U 2009. godini u sudu je bilo zaposleno i 13 stručnih saradnika. Od njih jesporazumno prestao radni odnos 31.05.2009. godine Tomić Davidu, a 31.08.2009.godineStupar Jadranku. Dakle, u 2009. godini u sudu je radilo prosječno 12,08 stručnih saradnika ili80,55 % od broja predviđenog sistematizacijom.Tokom 2009. godine sve sudije provele su zakonom predviđeni broj dana na edukacijama,seminarima i savjetovanjima, a izabrani edukatori CEST-a, RS proveli su edukacije u pogleduodređenih aktuelnih tema. Broj dana provedenih na edukaciji za svakog sudiju evidentiran jeu Upravi suda. Ostali zaposleni radnici ovog suda imali su, takođe, ogovarajuće edukacije ucilju što kvalitetnijeg obavljanja svojih radnih zadataka i poslova.Važno je istaći da je u toku 2009. godine izvršena rekonstrukcija dvije sudnice po najvišimstandardima. Jedna (manja) sudnica je opremljena postojećom audio opremom, a opremanjedruge (veće) sudnice biće realizovano od strane VSTV BiH u toku 2010. godine,

3BROJ NEZAVRŠENIH PREDMETA NA GLAVNIM REFERATIMAU MARTU 2004. GODINE U OKRUŽNOM SUDU U BANJALUCIU martu 2004. godine broj nezavršenih predmeta na glavnim referatima je bio 11.516. Nisuuzeti pokazatelji iz sporednih referata zato što je bila procjena da se ti referati u kratkomvremenu mogu ažurirati, što je i postignuto. Prilikom primopredaje izvršen je pregled svihnezavršenih predmeta, pa su svi predmeti raspoređeni u rad sudijama na svim odjeljenjima.Sudije u tom periodu su bile zadužene sa izuzetno velikim brojem predmeta i uložen jeogroman trud samo na upoznavanju sa referatima. Predmeti su bili složeni i uglavnom izranijih godina. Sačinjen je program i plan rješavanja predmeta po svim odjeljenjima, anaročito predmeta iz ranijih godina. Svakako da je u okviru krivično-prekršajnog odjeljenjaposebna pažnja posvećena hitnom rješavanju pritvorskih predmeta i prekidima zastare nadrugostepenom krivičnom referatu, a naročito na drugostepenom prekršajnom referatu, gdje jesvakodnevno dolazilo do zastarijevanja velikog broja predmeta.Posebno je značajno za ovaj sud da je u novembru 2005. godine donesen detaljan isveobuhvatan Plan rješavanja zaostalih starih predmeta u Okružnom sudu u Banjaluci. U tomPlanu je iskazan istorijat i uzroci koji su doveli do neažurnosti suda, određeni ciljevi,dinamika, kriteriji, izrađena strategija rješavanja predmeta po svim referatima na odjeljenjima,a naročito je naglašeno rješavanje predmeta iz ranijih godina, prioritetnih predmeta ipritvorskih predmeta.Tromjesečno, polugodišnje i godišnje je praćena realizacija plana rješavanja ovih predmeta.Plan je zaključno sa 31.12.2009. godine uglavnom realizovan. Donesen je i plan rješavanjapredmeta za 2010. godinu, koji će u slučaju potpune realizacije istog uspostaviti potpunuažurnost u ovom sudu (ukoliko priliv predmeta bude na objektivno očekivanom nivou i ukolikobude izvršena blagovremena kadrovska popunjenost prema postojećoj sistematizaciji, uslučaju eventualnog odlaska nekih sudija na druge pozicije i u druge sudove ili tužilaštva).Znatan doprinos realizaciji Plana rezultat su velikog truda i zalaganja, koji se ogledaju uozbiljnom pristupu poslu i svim zadacima, jer se rad sudija, stručnih saradnika i svihzaposlenih u sudu gotovo svakodnevno odvijao i u popodnevnim satima, subotom, nedjeljomi u vrijeme praznika.Svakako, uloženi napori, dali su i dobre rezultate. Već gore smo naveli da je broj nezavršenihpredmeta samo na glavnim referatima u martu 2004. godine bio 11.516. Broj nezavršenihpredmeta na svim referatima u Okružnom sudu u Banjaluci na dan 31.12.2009. godineje 1338.

5UKUPAN BROJ RIJEŠENIH PREDMETA U OKRUŽNOM SUDUU BANJALUCI OD 8.3.2004. DO 31.12.2009. GODINE PO ODJELJENJIMAU svim odjeljenjima i na svim referatima u analiziranom periodu je riješen neuobičajenoveliki broj predmeta. Na svim referatima koji su predmet analize je ukupno riješeno, zatečenihi novoprimljenih spisa, 59.786 od čega:- na krivično prekršajnom (i Posebnom) odjeljenju ……... 25.315 predmeta- na građanskom odjeljenju…….........................………… 21.247 predmeta- na privrednom odjeljenju…………...........................…… 7.290 predmeta- na upravnom odjeljenju……..............................………….. 5.934 predmeta.Prosječno je rješavano (počev od 08.03.2004. g.) po 10.248 predmeta godišnje u navedenomperiodu. Kada se ima u vidu broj sudija koji je radio u odjeljenjima i broj riješenih predmetasasvim sigurno da to predstavlja posebne i izuzetne rezultate, a pri čemu je sačuvan kvalitetrada suda.Orjentaciona norma sudijaKRIVIČNO-PREKRŠAJNO ODJELJENJEPrema Pravilniku o orjentacionim mjerenjima za praćenje rezultata rada sudija, koje jeutvrdilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, orjentaciona mjesečna norma za sudijeraspoređene u krivično-prekršajnom odjeljenju iznosi:- prvostepeni krivični referat – „K“ – 4 predmeta- drugostepeni krivični referat – „Kž“- 15 predmeta- prethodni krivični postupak – „Kpp“ – 55 predmeta- prethodno saslušanje – „Kps“ – 27 predmeta- predmete zaštićenog svjedoka – „Kzs“ – 25 predmeta- drugostepeni krivični postupak protiv maloljetnika – „Kmž“ – 15 predmeta- drugostepeni krivični postupak, pretres pred vijećem ovog suda „Kžk“– 12 predmeta- predmeti vanraspravnog vijeća – „Kv“ – 60 predmeta- razni krivični predmeti – „Kr“ – 60 predmeta- predmeti pomilovanja – „Kp“ – 63 predmeta- drugostepeni krivični postupak izvršenja krivičnih sankcija – „Iksž“ – 60 predmeta- drugostepeni prekršajni referat – „Pžp“ i „Pžp-P“ – 50 predmeta- prekršajni predmeti – „Pr“ – 65 predmeta- predmeti brisanja osude i prestanka primjene bezbjednosnih mjera u krivičnompostupku – „Kbs“ – 66 predmeta.Sudijama koji su radili sa stručnim saradnikom navedena norma je uvećana u procentu od30%, za mjesece u kojima su im stručni saradnici bili raspoređeni.Brojno stanje sudija i stručnih saradnika i referati na kojima su raspoređene sudije

7• 2 Kzs predmeta• 24 Pžp-P predmetaU toku 2009.godine u radu je bilo ukupno:• 88 K predmeta• 308 Kpp predmeta• 63 Kps predmeta• 422 Kž predmeta• 26 Kžk predmeta• 208 Kv predmeta• 1275 Pžp predmeta• 24 Pžp-p predmeta• 47 Kp predmeta• 61 Kr predmeta• 67 Pr predmeta• 3 Kzs predmeta• 3 Kmž predmeta

8Pregled ukupno riješenih predmeta po sudijama u toku 2009. godineIme i prezimeK Kpp Kps Kž Kžk Kv Kr Kp Kzs Kmž Pžp Pžp-p PrUKUPNOAćić Dragan 3 99 5 55 2 250 7 421Forca Srđan 1 1 92 1 52 1 1 307 3 517Lepir Želimir 2 22 96 6 52 1 262Katkić Idris(od 28.9.2009.g.)Malešević Olga 26 95 24 1 95Marić Svetlana 53 79 4 40 1 3MilovanovićDanielaVulić Božana(od 1.9.09.g.)Stanković Ć.Vesna(od 1.9.09.g)21 117 17 2 61 16441165 6 6 1776 26 70 10211 41 1 61 114UKUPNO 66 303 57 383 18 199 61 45 3 3 1210 11 67 2427241180234Neriješeni predmeti na kraju 2009. g.ReferatNeriješeni predmetiIz tekuće god. Iz ranijih god.UkupnoKpp 5 0 5Kps 4 2 6K 17 5 22Kž 39 0 39Kžk 7 1 8Kv 9 0 9Kr 0 0 0Kp 2 0 2Kzs 0 0 0Kmž 0 0 0Pžp 65 0 65Pžp-p 11 0 11Pr 0 0 0Ukupno 159 8 167

9Pregled starih neriješenih predmeta po sudijamaIme i prezimeAćić DraganBroj predmeta i oznakaDatum potvrđivanjaoptužnice ili datumprijema spisaKžk-9/08 30.06.2008Ukupno1 KžkMalešević Olga K-114/0021.08.2000K-207/0007.12.20002 KMarić Svetlana 1. 011 0 Kps 06 000006 1.16.02.20062. 011 0 Kps 07 000033 2.23.07.20072 KpsMilovanović Daniela K-49/98 14.08.1998 1 KVulić BožanaK-74/01 07.11.2001 1 KStanković Ć. VesnaK-31/01Pžp-172/09Pžp-299/09Pžp-358/09Pžp-479/09Pžp-591/09Pžp-592/0915.02.200124.02.200920.03.200908.04.200906.05.200908.06.200910-06.20091 K i6 PžpUkupno 14Što se tiče starih K predmeta-ukupno 5 i Kps predmeta-ukupno 2, isti nisu riješeni izobjektivnih razloga, jer se radi o tzv. „blokiranim“ predmetima, obzirom da u 4 K predmeta i2 Kps predmeta optuženi se u bjekstvu, pa su i raspisane centralne i međunarodne potjerniceprotiv tih optuženih, dok u jednom K predmetu optuženi su izuzetno lošeg zdravstvenogstanja, pa s tim u vezi, isti su i procesno nesposobni da učestvuju u krivičnom postupku. Jedanstari Kžk predmet je predmet koji je dva puta ukidan od strane Vrhovnog suda RepublikeSrpske, postupak u istom se vodi po starom Zakonu o krivičnom postupku. Šest starih Pžppredmeta zaprimljeni su kod ovog suda u periodu od 24.02.2009.godine do 10.06.2009.godinei biće riješeni u prvom tromesečju 2010. godine.Pregled ostvarene norme po sudijama u odnosu na efektivno radno vrijemePrvostepeni krivični referat1. SUDIJA DANIELA MILOVANOVIĆOd 256 radnih dana (122 880 minuta) odsustvovala je 84,81 radna dana (29 - godišnji odmor,17 - stručno usavršavanje, 10 - odobrena odsustva i 9 – bolovanje, 3,41 - vijeća kod drugihsudija, 7,5 - sjednice kolegija suda i kolegija odjeljenja i 8.9 - predsjednik vijeća), pa je jeefektivno na svojim predmetima radila 171,19 radna dana (82 171,2 minuta). Osnovni referatsudije Daniele Milovanović do 01.09.2009.godine je bio prvostepeni krivični referat (K). Kaopredsjedniku odjeljenja norma joj je bila umanjena za 40%. Kada se ukupno radno vrijeme(122 880) podijeli sa brojem K predmeta koje je sudija trebala da riješi (28,8) proizlazi da jesudiji trebalo 4 266,66 minuta da riješi 1 K predmet. Sudija je u 2009. godini riješila ukupno234 predmeta i to:K- 21 predmeta (od kojih je jedan predmet ratnog zločina)Kž - 17 predmeta

11K- 11 predmeta (od kojih 2 predmeta ratnog zločina)Kpp- 41 predmetKp - 1 predmetPžp - 61 predmetKada se riješeni predmeti prevedu na K predmete, sudija je riješila 17,83 K predmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 30 489,6 minuta radnogvremena, trebala je da riješi 11,68 K predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog naradu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 30 489,6 /2610). Kako je u tom periodu sudija riješila 17,83 K predmet, ostvarila je normu od 152,65%.4. SUDIJA BOŽANA VULIĆSudija je na prvostepeni krivični i na drugostepeni prekršajni referat raspoređena01.09.2009.godine (prethodni period godine radila je na građanskom referatu, u okviru kojegsu posebno evidentirani njeni rezultati rada, dok su na kraju izvještaja prikazani zbirno njenirezultati na svim referatima). Od 87 radnih dana (41 760 minuta) odsustvovala je 21,23 radnadana (2 - godišnji odmor, 4 - stručno usavršavanje, 8 - odobreno odsustvo, vijećima koddrugih sudija 4,86 dana, sjednicama kolegija suda i kolegija odjeljenja 2,37), pa je efektivnona svojim predmetima radila 65,77 radna dana (31 569,6 minuta). Osnovni referat sudijeBožane Vulić je prvostepeni krivični referat (K). Sudija je radila sa stručnim saradnikom 2mjeseca, pa joj je norma na Pžp predmetima za taj period uvećana za 30%. Kada se ukupnoradno vrijeme (41 760) podijeli sa brojem K predmeta koje je sudija trebala da riješi (16)proizlazi da je sudiji trebalo 2610 minuta da riješi 1 K predmet. Sudija je u tom periodu sastručnim saradnikom riješila ukupno 102 predmeta i to:K- 6 predmetaKpp- 26 predmetaPžp – 70 predmetaKada se riješeni predmeti prevedu na K predmete, sudija je riješila 12,19 K predmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 31 569,6 minuta radnogvremena, trebala je da riješi 12,09 K predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog naradu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 31 569,6 /2610). Kako je u tom periodu sudija riješila 12,19 K predmet, ostvarila je normu od 100,82%.Prethodno saslušanje5. SUDIJA SVETLANA MARIĆOd 256 radnih dana (122 880 minuta) odsustvovala je 70,9 radnih dana (26 - godišnji odmor,19 - stručno usavršavanje, 7 – odobreno odsustvo, 10,39 – u vijećima kod drugih sudija radnadana, 6,13 - sjednice kolegija suda i kolegija odjeljenja radna dana i 2,38 - predsjednikvijeća), pa je efektivno na svojim predmetima radila 185,1 radna dana (88 848 minuta).Osnovni referat sudije Svetlane Marić je prethodno saslušanje (Kps). Kada se ukupno radnovrijeme (122 880) podijeli sa brojem Kps predmeta koje je sudija trebala da riješi (324)

12proizlazi da je sudiji trebalo 379,25 minuta da riješi 1 Kps predmet. Sudija je u 2009. godiniriješila ukupno 180 predmeta i to:Kps - 53 predmetaKv - 40 predmetaKž - 79 predmetaKžk - 4 predmetKp - 1 predmetaKmž - 3 predmetaKada se riješeni predmeti prevedu na Kps predmete, sudija je riješila 229,61 Kps predmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 88 848 minuta radnogvremena, trebala je da riješi 234,27 Kps predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog naradu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 88 848 / 379,25)Kako je u tom periodu sudija riješila 229,61 Kps predmeta, ostvarila je normu od 98,01 % uu okviru ovog odjeljenja.Drugostepeni krivični referat6. SUDIJA ŽELIMIR LEPIROd 256 radnih dana (122 880 minuta) odsustvovao 87,37 radnih dana (38-godišnji odmor, 3 -stručno usavršavanje, 10 - odobreno odsustvo, 25,13 – u vijećima kod drugih sudija dana,6,13 - sjednice kolegija suda i kolegija odjeljenja i 5,11 - predsjednik vijeća), pa je efektivnona svojim predmetima radio 168,63 radna dana (80 942,4 minuta). Osnovni referat sudijeŽelimira Lepira je drugostepeni krivični referat (Kž). Kao predsjedniku Posebnog odjeljenjaza organizovani i najteže oblike privrednog kriminala norma mu je umanjena za 40%. Sudijaje radio sa stručnim saradnikom 8 mjeseci, pa mu je norma na Pžp predmetima za taj perioduvećana za 30%. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880) podijeli sa brojem Kž predmetakoje je sudija trebao da riješi (108) proizlazi da je sudiji trebalo 1137,77 minuta da riješi 1 Kžpredmet. Sudija je u tom periodu sa stručnim saradnikom riješio ukupno 441 predmeta i to:Kž - 96 predmetaK - 2 predmetaKpp- 22 predmetaKv - 52 predmetaKžk - 6 predmetaKzs- 1 predmetPžp- 262 predmetaKada se riješeni predmeti prevedu na Kž predmete, sudija je riješio 191,26 Kž predmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 80 942,4 minuta radnogvremena, trebao je da riješi 71,14 Kž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog naradu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 80 942,4 /1137,77). Kako je u tom periodu sudija riješio 191,26 Kž predmeta, ostvario je normu od268,85 %.

137. SUDIJA SRĐAN FORCAOd 256 radna dana (122 880 minuta) odsustvovao je 98,25 radnih dana (27 - godišnji odmor,12 - stručno usavršavanje, 10 - odobreno odsustvo, 38,38 – u vijećima kod drugih sudija, 6,13- sjednice kolegija suda i sjednicama kolegija odjeljenja i 4,74 - predsjednik vijeća), pa jeefektivno na svojim predmetima radio 157,75 radna dana (75 720 minuta). Osnovni referatsudije Srđana Force je drugostepeni krivični referat (Kž). Sudija je radio sa dva stručnasaradnika dva mjeseca, pa mu je norma na Pžp predmetima za taj period uvećana za 60%, a zaperiod dok je radio s jednim stručnim saradnikom (osam mjeseci) norma na Pžp predmetimamu je uvećana za 30%. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880) podijeli sa brojem Kžpredmeta koje je sudija trebao da riješi (180) proizlazi da je sudiji trebalo 682,66 minuta dariješi 1 Kž predmet. Sudija je u 2009. godini riješio ukupno 517 predmeta i to:Pžp - 307 predmetaPr - 61 predmetaKv - 52 predmetaKps - 1 predmetKpp - 1 predmetKzs - 1 predmetKp- 1 predmetKž - 92 predmetaKžk- 1 predmetKada se riješeni predmeti prevedu na Kž predmet, sudija je riješio 189,82 Kž predmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 75 720 minuta radnogvremena, trebao je da riješi 110,91 Kž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog naradu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 75 720 / 682,66).Kako je u tom periodu sudija riješio 189,82 Kž predmeta, ostvario je normu od 171,12 %.8. SUDIJA DRAGAN AĆIĆOd 256 radna dana (122 880 minuta) odsustvovao je 97,25 radna dana (30 - godišnji odmor, 9- stručno usavršavanje, 11 - odobreno odsustvo, 29,8 – u vijećima kod drugih sudija radnadana, 6,16 - sjednice kolegija suda i sjednicama kolegija odjeljenja i 11,29 - predsjednikvijeća), pa je efektivno na svojim predmetima radio 158,75 radna dana (76 200 minuta).Osnovni referat sudije Dragana Aćića je drugostepeni krivični referat (Kž). Sudija je radio sastručnim saradnikom 8 mjeseci, pa mu je norma na Pžp predmetima za taj period uvećana za30%. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880) podijeli sa brojem Kž predmeta koje je sudijatrebao da riješi (180) proizlazi da je sudiji trebalo 682,66 minuta da riješi 1 Kž predmet.Sudija je u 2009. godini riješio ukupno 421 predmet i to:Kž - 99 predmetaKv - 55 predmetaKžk - 5 predmetaKps - 3 predmetaKp - 2 predmetaPžp- 250 predmetaPžp-p- 7 predmetaKada se riješeni predmeti prevedu na Kž predmete, sudija je riješio 180,94 Kž predmeta.

14Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 76 200 minuta radnogvremena, trebao je da riješi 110,91 Kž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog naradu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 76 200 / 682,66)Kako je u tom periodu sudija riješio 180,94 Kž predmeta, ostvario je normu od 163,14 %.9. SUDIJA IDRIS KATKIĆSudija je na drugostepeni prekršajni referat raspoređen 01.09.2009.godine, a prethodni periodu ovoj izvještajnoj godini bio je raspoređen na upravnom odjeljenju (bio na bolovanju od01.02. do 28. 09. 2009. godine). Od 87 radnih dana u ovom odjeljenju (41 760 minuta)odsustvovao je 33,32 radnih dana (4 - godišnji odmor, 4- stručno usavršavanje, 2-odobrenoodsustvo, 19-bolovanje, 2,32 – u vijećima kod drugih sudija dana, 2 - sjednicama kolegijasuda i kolegija odjeljenja), pa je efektivno na svojim predmetima radio 53,68 radna dana (25766,4 minuta). Osnovni referat sudije Idriza Katkića je drugostepeni prekršajni referat (Pžp).Kada se ukupno radno vrijeme (41 760) podijeli sa brojem Pžp predmeta koje je sudija trebaoda riješi (200) proizlazi da je sudiji trebalo 208,8 minuta da riješi 1 Pžp predmet. Sudija je utom periodu riješio ukupno 177 predmeta i to:Pžp- 165 predmetaPžp-p – 6 predmetaPr- 6 predmetaKada se riješeni predmeti prevedu na Pžp predmete, sudija je riješio 176,61 Pžp predmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 25 766,4 minuta radnogvremena, trebao je da riješi 123,4 Pžp predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog naradu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 25 766,4 /208,8). Kako je u tom periodu sudija riješio 176,61 Pžp predmet, ostvario je normu od143,11 %.Prosjek ostvarene norme krivično-prekršajnog odjeljenja u odnosu na efektivno radnovrijeme iznosi 157,75 %. U ovaj prosjek nije uračunata norma ostvarena u Posebnomodjeljenju za organizovani i najteže oblike privrednog kriminala.KVALITET RADA U KRIVIČNO-PREKRŠAJNOM ODJELJENJUU okviru Krivično - prekršajnog odjeljenja u izvještajnoj godini veliki broj odluka je biopreispitivan po izjavljenim žalbama i apelacijama, odnosno ukupno 128 odluke. Od toga jeukinuto samo 7 odluka ili procentualno izraženo 5,46% odluka na nivou odjeljenja.

16Tabelarni prikaz kvaliteta rada u 2009. godini po sudijama i vrsti predmeta i ukupno zaodjeljenjeVraćene odluke - po žalbama i sa Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - po apelacijamaSudija ref. odb. I potvr.II prein.III ukin.IVUkupII+III+IVPotvr.(%)Prein.(%)Ukin.(%)Lepir Želimir K 0 4 1 1 6 66,67 16,67 16,66MilovanovićDanielaK 0 10 2 3 15 66,67 13,33 20,00Malešev Olga K 0 7 2 0 9 77,77 22,22 0Marić Svetlana Kžk 0 1 0 0 1 100 0 0Lepir Želimir Kžk 0 2 0 0 2 100 0 0MilovanovićDanielaKžk 0 1 0 0 1 100 0 0Lepir Želimir Kpp 0 3 0 0 3 100 0 0MilovanovićDanielaKpp 0 10 0 0 10 100 0 0MaleševićOlgaKpp 0 13 0 0 13 100 0 0Forca Srđan Kpp 0 1 0 0 1 100 0 0StankovićVesnaKpp 0 3 0 0 3 100 0 0Vulić Božana Kpp 0 3 0 0 3 100 0 0MilovanovićDanielaKv 0 3 0 0 3 100 0 0MaleševićOlgaKv 0 3 0 0 3 100 0 0Aćić Dragan Kv 0 11 1 0 12 91,67 8,33 0Marić Svetlana Kv 0 13 0 0 13 100 0 0StankovićVesnaKv 0 1 0 0 1 100 0 0Lepir Želimir Kv 0 11 1 1 13 84,62 7,69 7,69Forca Srđan Kv 0 8 2 1 11 72,72 18,18 9,1Lepir Želimir K-ap. 1 0 0 0 1 0 0 0Aničić Z.MarijaKž-ap. 1 0 0 0 1 0 0 0Marić Svetlana Kž-ap. 1 0 0 0 1 0 0 0Lepir Želimir Kž-ap. 0 1 0 0 1 100 0 0Forca SrđanPžpap.0 0 0 1 1 0 0 100Ukupno- odjeljenje3 109 9 7 128 87,20 7,20 5,60

18Zaključak:Na dan 31.12.2009.godine na Krivično-prekršajnom odjeljenju ostalo je neriješenih 22 Kpredmeta, 39 Kž predmeta, 6 Kps predmeta, 5 Kpp predmeta, 8 Kžk, 9 Kv predmeta, 2 Kppredmeta, 65 Pžp predmeta i 11 Pžp-p predmeta. Tokom 2009. godine uglavnom je zadržanaažurnost u rješavanju predmeta, koja je postignuta u 2008. godini, jer su se predmeti rješavalipo pravilu u okviru zakonskog roka, na šta upućuje i činjenica da na kraju 2009. godine odukupno 39 Kž neriješenih predmeta, nijedan nije stari predmet, odnosno nijedan od tihpredmeta nije zaprimljen u ovaj sud prije 01.07.2009. godine. Dakle, tokom 2009. godine uKrivično-prekršajnom odjeljenju ostvareni su odlični rezultati i to kako u broju riješenihpredmeta, tako i u pogledu kvaliteta. Uočava se porast broja neriješenih K predmeta za 10 uodnosu na prošlu godinu i neznatan porast broja neriješenih Kž predmeta.Do navedenog povećanja broja neriješenih predmeta na K i Kž referatu došlo je iz opravdanihrazloga i to zbog:1. složenosti K predmetaU toku 2009. godine riješeno je 7 predmeta ratnih zločina, za razliku od 2008. godine, kada suriješena 2 takva predmeta.2. velikog priliva K predmeta u decembru mjesecu 2009. godiniU toku decembra 2009. godine, dakle na kraju godine, došlo je do neočekivano velikog prilivaK predmeta (13) , koje nije bilo moguće završiti do kraja godine.3. činjenice da su sve sudije Krivično-prekršajnog odjeljenja istovremeno isudije Posebnog odjeljenja za organizovani i najteže oblike privrednogkriminalaNaime, u Posebnom odjeljenju za organizovani i najteže oblike privrednog kriminala u 2009.godini, procesuirani su predmeti organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, ukojima su postupci izuzetno složeni i dugotrajni, pa se prilikom ocjene rezultata rada tihsudija u Krivično-prekršajnom odjeljenju mora uzeti u obzir činjenica da su iste sudijepostupale kao predsjednici vijeća u oba odjeljenja.4. većeg priliva Kž predmeta u 2009, u odnosu na 2008. godinu.Naime, u toku 2008. godine zaprimljeno je 295 Kž predmeta, dok je u toku 2009. godinezaprimljeno 396 Kž predmeta, dakle, čak 101 Kž predmet više je zaprimljen u toku2009.godine, u odnosu na 2008. godinu, pa je tako, u toku 2008.godine u radu bilo ukupno309 Kž predmeta, dok je u 2009. godine u radu bilo ukupno 422 Kž predmeta. I pored ovečinjenice, u 2009. godine je riješeno ukupno 383 Kž predmeta, dok je u 2008. godini riješenoukupno 283 Kž predmeta, dakle u 2009. godini je riješeno 100 Kž predmeta više u odnosu na2008. godinu.

20Na kraju godine ostalo je neriješenih:- 8 K predmeta- 1 KPP predmet- 3 KPS predmeta- 2 KP predmeta(na kraju 2008. godine u Posebnom odjeljenju ostala su nezavršena 3 K predmeta, 5 KPPpredmeta i 1 KV predmet, a u toku 2009. godine u rad su zaprimljena još 20 K predmeta, 116KPP predmeta, 17 KPS predmeta, 47 KV predmeta, 3 KP predmeta i 1 KZS predmet).Od ukupno nezavršenih 8 K predmeta, imajući u vidu uputstvo za analizu stanja i izradu planarješavanja starih i zaostalih predmeta u sudovima BiH, 3 predmeta mogu se svrstati u starepredmete.To su:• predmet broj K-7/08-p (Željeznice).U ovom predmetu optužnica je zaprimljena 11.7.2008.g., a statusno ročište održano je25.7.2008.g.. Prvi pretres održan je 12.9.2008.g. i od tada traje. Predmet je po strukturi veomaobiman i težak a ima 13 optuženih lica. Uz konsultaciju sa predsjednicom sudećeg vijeća,procjena je da će ovaj predmet biti okončan u prvom tromjesečju 2010.g., a predmet nijezavršen preko godinu dana, premda pretresi traju, zbog obimnosti i složenosti predmeta.• predmet K-15/08-p (Boska).U ovom predmetu optužnica je zaprimljena 27.10.2008.g. Radi se o veoma obimnom isloženom predmetu, sa tri optužena lica. Prema najavama predsjednice sudećeg vijeća, pretresje pri kraju i njegovo okončanje se planira do marta 2010.g . Razlog zašto predmet nijeokončan u toku jedne godine je njegova složenost i obimnost.• predmet K-7/09-p je razdvojen iz krivičnog predmeta K-7/08-p (Željeznice), dana28.5.2009.g.Predmet je bio faktički u predmetu K-7/08-p, ali je u odnosu na jednog optuženog razdvojenpostupak. Pretres u ovom predmetu zakazan je za februar 2010.g. Ostalih 6 predmeta ne moguse smatrati starim, niti zaostalim predmetima, obzirom da su optužnice u ovim predmetimazaprimljene u decembru 2009.g. Gore opisana tri stara predmeta, prema kriterijima su u fazipresuđenja i okončanje se očekuje u prvom tromjesečju 2010.g.Što se tiče kvaliteta rada, na Vrhovnom sudu Republike Srpske ukupno su preispitane 24odluke iz Posebnog odjeljenja i to: 3 K odluke i 21 KV odluka. Od toga su dvije (2) K odlukepotvrđene (66,6 %) dok je jedna (1) K odluka preinačena. 19 KV odluka su potvrđene (90 %),dok je po 1 odluka ukinuta i preinačena (po 5 %). Pojedinačno po sudijama preispitivano je 3K odluke sudije Želimira Lepir, od kojih su dvije (2) potvrđene (66,6%) dok je jedna (1)preinačena (33,3 %), zatim 5 KV predmeta sudije Svetlane Marić od kojih je 5 odlukapotvrđeno (100 %), zatim 4 KV predmeta sudije Srđana Force od kojih su 4 odluke potvrđene(100 %), zatim 7 KV predmeta sudije Želimira Lepir od kojih je 6 odluka potvrđeno (85,7 %)dok je 1 odluka ukinuta (14,3 %), zatim 5 KV predmeta sudije Dragana Aćića od kojih su 4odluke potvrđene (80 %) dok je 1 odluka preinačena (20 %). Sudija Malešević Olga 1 Kpppotvrđen, 1 Kpp preinačen (50 %), sudija Milovanović Daniela 2 Kpp potvrđena( 100 %) isudija Stanković-Ćosović Vesna 3 Kpp potvrđena (100% ). Iz gornjih pokazatelja se vidi da jeod ukupnog broja preispitanih odluka (31) potvrđeno 27 ili 87,1 %, ukinuta 1 odluka ili 3,2 %i preinačene 3 odluke ili 9,7 %.

21preinačene odluke,9,7%ukinute odluke,3,2%potvrđene odluke,87,1%potvrđene odluke preinačene odluke ukinute odlukeZaključak:Opšta karakteristika ovog odjeljenja ogleda se u tom što se u istom nalaze u radu veomasloženi i obimni predmeti i sa više od 10 optuženih lica i više desetina tačaka optužnice,odnosno radnji izvršenja, zbog čega su glavni pretresi u pojedinim prvostepenim predmetimatrajali i više mjeseci. Takvi predmeti su npr. bili predmet K-10/08 u kojem je bilo 9 optuženih(postupak protiv Gorana Škrbića i dr, tzv. „Privatizacija“), zatim predmet K-1/09 u kojem jebilo čak 11 optuženih (postupak protiv Šaraba Nikole i dr, tzv. „Leotar“), te predmet K-7/08 ukojem je bilo takođe 11 optuženih (postupak protiv Sretena Telebaka i dr, tzv. „Željeznice“).Na osnovu prikazanog priliva predmeta može se zaključiti da je u procentima priliv krivičnihpredmeta u izvještajnoj godini veći u svim predmetima i to u K predmetima veći za (25 %), uKPP predmetima veći za (103 %), u KPS predmetima veći za (54 %), te u KV predmetimaveći za (124 %).Iz prikazanih riješenih predmeta po svim referatima, u odnosu na ukupan broj predmeta uradu, vidi se da je svim predmetima posvećen adekvatan značaj, da su isti rješavani strogo uzakonskim rokovima i da su postignuti dobri rezultati i po kvantitetu i kvalitetu, jer je na krajuizvještajne godine ostalo neriješeno ukupno 14 predmeta, od toga 8 K predmeta, 1 KPPpredmet, 3 KPS predmeta i 2 KP predmeta.Iz svih navedenih podataka proizilazi da je ovo odjeljenje i pored znatno većeg priliva svihpredmeta u izvještajnoj godini, ostvarilo programske zadatke za 2009. godinu, a neriješenipredmeti na kraju godine, zaprimljeni su u rad pred kraj godine i nisu mogli biti okončani uizvještajnoj godini i pored toga što su svi predmeti rješavani prioritetno, uz maksimalnopoštovanje zakonskih rokova. Osim toga, 2 predmeta iz 2008. godine i to predmeti broj K-7/08 (predmet protiv 11 optuženih, tzv. „Željeznice“ – čl. 344/2 i 354/2 KZRS) i predmet K-15/08 (predmet tzv. „Boska“ – čl. 347/4 KZ RS), nisu završeni iz razloga velikog brojaoptuženih, kao i kompleksnosti i obimnosti tih predmeta. U ovim predmetima traju pretresiveć više mjeseci, te se očekuje njihovo rješavanje u narednom periodu (početkom 2010.godine).

22Nadalje, mora se istaći da sudije u ovom odjeljenju ne primaju poseban dodatak na platu uskladu sa Zakonom za suzbijanje organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala i uskladu sa preporukom koja je dostavljena iz Ministarstva pravde Republike Srpske - zbogtežine posla, odgovornosti i rizika).I konačno, bitno je napomenuti da je u dosadašnjem radu Posebnog odjeljenja za organizovanii najteže oblike privrednog kriminala bilo tehničkih problema u provođenju suđenja, zbognedostatka sudnica, koje su bile u fazi rekonstrukcije i renoviranja. Međutim, ovaj problem seprevazilazio korištenjem sudnica u Osnovnom sudu Banjaluka, što je u velikoj mjerionemogućavalo sudije ovog odjeljenja da zakazuju i veći broj pretresa.VAŽNA NAPOMENA:Rad na ovim predmetima navedenim sudijama nisu posebno obračunate, već su prikazanezbirno na posebnoj tabeli za sve sudije ovog suda (kao da se radi o „običnim“ krivičnimpredmetima). No, po mišljenju svih sudija ovog suda, a naročito sudija Posebnog odjeljenja,predmeti iz ovog odjeljenja moraju se drugačije normirati od ostalih krivičnih predmeta,što smatramo nužnim zbog njihove strukture i složenosti, broja optuženih lica, obimnostidokaznog postupka i uopšte dužine trajanja postupaka - vremena i truda uloženog u njihovorješavanje i drugih bitnih činjenica i okolnosti (npr. u većini takvih predmeta održano je i ponekoliko desetina glavnih pretresa i njihovih nastavaka u toku jedne godine, pa i ove,izvještajne, a koji pretresi ili njihovi nastavci često traju i puno radno vrijeme), a naročitozbog vremena potrebnog nakon završetka takvog predmeta za izradu presude i za drugeradnje). Ista argumentacija važi i za predmete iz oblasti ratnih zločina, koji se rješavaju uokviru Krivično-prekršajnog odjeljenja, jer se i ti predmeti, za razliku od drugih sudova (kaošto je npr. Sud Bosne i Hercegovine), po postojećim orijentacionim mjerilima normiraju samokao bilo koji drugi krivični predmet, pri čemu je potpuno zanemarena složenost, struktura,obimnost, dugotrajnost i drugi bitni parametri kod ovih predmeta.

23GRAĐANSKO ODJELJENJEOrjentaciona norma sudijaPrema Pravilniku o orjentacionim mjerenjima za praćenje rezultata rada sudija, koje jeutvrdilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, orjentaciona mjesečna norma za sudijeraspoređene u Građanskom odjeljenju iznosi:- za drugostepeni građanski postupak – „Gž“ predmeti – 18 predmeta,- za predmete ponavljanja postupka u građanskim stvarima – „Gvl“ predmeti – 18predmeta,- za predmete po žalbi na odluku za ponavljanje postupka u građanskim stvarima –„Gvlž“ predmeti – 15 predmeta,- za predmete priznanja odluka stranih sudova, rješavanje o sukobu, odnosno prenosumjesne nadležnosti – „V“ predmeti – 44 predmeta.Sudijama koji su radili sa stručnim saradnikom navedena norma je uvećana u procentu od30%.Brojno stanje sudija i stručnih saradnika i referati na kojima su raspoređene sudijePrema rasporedu poslova izvršenom na početku godine od strane V.D. Predsjednika suda, terasporedu tokom godine, u periodu 01.01. 2009. – 31.08.2009. godine u Građanskomodjeljenju je radilo 12 sudija i to: Radević Mirjana, Bijelić Petra, Majkić Marinković Biljana,Ajdar Aida, Šatara Jasna, Vulić Božana, Delić Davorka, Bjelobrk Mersida, Stanković ĆosovićVesna, Brelak Mihajlo, Bundalo Tanja i Ković Željko. U septembru mjesecu u odjeljenju jeradilo 11 sudija (sudije Vulić Božana i Stanković Ćosović Vesna su sa 01.09.2009. godineraspoređene u Krivično odjeljenje, ali je sudija Samardžić Nermana iz Privrednog odjeljenjaraspoređena u Građansko odjeljenje). Sa 01.10.2009. godine u Građansko odjeljenje jeraspoređena i sudija Šibonjić Nadira, tako da je od 01.10.2009. do 31.12.2009. godine uGrađanskom odjeljenju ponovo radilo 12 sudija. Prema rasporedu na početku godine uGrađansko odjeljenje su raspoređena 4 stručna saradnika i to: Stupar Tatjana, GraovacVladana, Tomić Staša i Marić Gordana, međutim jedino je stručni saradnik Marić Gordanaradila sav izvještajni period (01.01. do 31.12.2009. godine) i to sa sudijom Brelak Mihajlom.Stručni saradnik Stupar Tatjana je bila na bolovanju u periodu januar – mart, a u aprilumjesecu zbog ocjene da je na Upravnom odjeljenju potrebnija pomoć stručnih saradnika,odlukom V.D. Predsjednika suda, je raspoređena u Upravno odjeljenje. Stručni saradniciGraovac Vladana (sa sudijom Bjelobrk Mersidom) i Tomić Staša (sa sudijom StankovićĆosović Vesnom) su u Građanskom odjeljenju radile u januaru i februaru mjesecu, a kada suiz istih razloga raspoređene u Upravno i Krivično odjeljenje. Sa 01.09.2009. godine uGrađansko odjeljenje je raspoređena stručna saradnica Radulović Mirjana, a koja jeraspoređena da radi tzv. ratne štete (koji predmeti su ranije izneseni završenim prilikomdostavljanja Pravobranilaštvu RS). Sa 01.10.2009. godine u Građansko odjeljenje je ponovoraspoređena stručna saradnica Tomić Staša (kod sudije Ajdar Aide), te sa 09.11.2009. godinestručna saradnica Graovac Vladana (kod sudije Bjelobrk Merside). Proizilazi da je tokom2009. godine u Građanskom odjeljenju u prosjeku radilo 11,9 sudija, odnosno u prosjeku 2stručna saradnika. Pri tome je sudija Šatara Jasna bila na bolovanju u periodu 27.05. do09.06.2009. godine, a sudija Radević Mirjana je bila na bolovanju u periodu 17.08. do01.10.2009. godine, te sudija Samardžić Nermana u periodu 03. do 06.11.2009. godine.

25Pregled ukupno riješenih predmeta po sudijama u toku 2009. godineIme i prezimeAjdar Aida(imala stručnogsaradnika 3 mjeseca)„Gž“ „Gvlž“ „Gvl“209(188 sudija i 21 stručnisaradnik)UKUPNO1 3 213Bijelić Petra 195 1 3 199Bjelobrk Mersida185(imala stručnog(169 sudija i 16 stručni 1 1 187saradnika 3 mjeseca i 20saradnik)dana)Brelak Mihajlo(stalno imao stručnogsaradnika)248(202 sudija i 46 stručnisaradnik)1 3 252Bundalo Tanja(radi 50% norme sudije)121 - 1 122Delić Davorka 193 1 2 196Ković Željko 196 - 1 197Majkić M. Biljana 207 1 1 209Radević Mirjana(bolovanje 17.08. do01.10.2009. god.)Šatara Jasna(bolovanje od 27.05. do09.06.2009. god.)Samardžić Nermana(raspoređena sa01.09.2009. godine, a nabolovanju od 03. do06.11.2009. god.)Šibonjić Nadira(raspoređena sa01.10.2009. god.)Vulić Božana(sa 01.09.2009. god.raspoređena na krivicu)Stanković Ć. Vesna(imala stručnogsaradnika 2 mjeseca, asa 01.09.2009. god.raspoređena na krivicu178 1 - 179185 - 2 18783 - 1 8453 - 1 54108 - 1 10999(97 sudija i 2 stručni saradnik)- - 99UKUPNO 2 260 7 20 2 287Ukupan broj završenih „Gž“ predmeta od 2260 je manji od priliva predmeta u 2009. godini(2505).

26Pregled riješenih „V“ predmeta u 2009. godini(priznanje stranih sudskih odluka, delegacije, nadležnosti i sukobi nadležnosti)Mjesec Bundalo Tanja Brelak Mihajlo UkupnoJanuar 3 18 21Februar 5 27 32Mart 4 20 24April 4 22 26Maju 3 25 28Juni 9 23 32Juli - Avgust 3 56 59Septembar 2 24 26Oktobar 5 26 31Novembar 10 26 36Decembar 16 25 41Ukupno 64 292 356Pored navedenih „V“ predmeta tabelarno prikazanih, u okviru Građanskog odjeljenja, suzavršena još 192 ostala „V“ predmeta i to: sudija Brelak Mihajlo je završio 96 ovih predmeta,a sudija Bundalo Tanja takođe 96 ovih „V“ predmeta.Sudije iz ovog odjeljenja su učestvovale u suđenju u krivičnim predmetima u prvom stepenuprema rasporedu za te poslove.Neriješeni predmeti na „Gž“ referatuNa kraju 2009. godine na Građanskom odjeljenju je ostalo nezavršeno 396 „Gž“ predmeta, ašto znači da sudije u prosjeku na kraju godine imaju nezavršenu jednu i po mjesečnu normupredmeta.

27Pregled neriješenih predmeta po sudijama na dan 31.12.2009. godineSudijaBrojpredmetaAjdar Aida 22Bijelić Petra 41Bjelobrk Mersida 35Brelak Mihajlo 23Bundalo Tanja 30Delić Davorka 35Ković Željko 40Majkić M. Biljana 33Radević Mirjana 46Od toga starih predmeta(stariji od 45 dana od danaprijema u ovaj sud)15(od toga vraćeno prvostepenimsudovima 8 predmeta)19(od toga vraćeno prvostepenimsudovima 5 predmeta)14(od toga vraćeno prvostepenimsudovima 5 predmeta)8(od toga vraćeno prvostepenimsudovima 7 predmeta)15(od toga vraćeno prvostepenimsudovima 5 predmeta)18(od toga vraćeno prvostepenimsudovima 17 predmeta)15(od toga vraćeno prvostepenimsudovima 8 predmeta)11(od toga vraćeno prvostepenimsudovima 7 predmeta)25(od toga vraćeno prvostepenimsudovima 11 predmeta)Od ukupnog brojapredmeta vraćenipredmeti prvostepenimsudovimaStanković Ć. Vesna - - -Šatara Jasna 2915(od toga vraćeno prvostepenomsudu 2 predmet)2Vulić Božana - - -Samardžić Nermana 3810(od toga vraćeno prvostepenim10sudovima 8 predmeta)Šibonjić Nadira 2411(od toga vraćeno prvostepenimsudovima 3 predmeta)795576208811

28Pregled ostvarene norme po sudijama u odnosu na efektivno radno vrijeme1. SUDIJA AIDA AJDAROd 256 radna dana, odnosno 122 880 minuta, odsustvovala je 56,40 radnih dana (28 danagodišnjeg odmora, 5 dana edukacije, 11,4 dana u sjednicama vijeća, 6 dana raznih odsustva i6 dana na sastancima odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radila199,60 radna dana.U toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radila 199,60 radna dana,odnosno 95 808 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojempredmeta koje je sudija trebala riješiti (227 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 541,32minuta da riješi jedan GŽ predmet.Sudija je u 2009. godini, zajedno sa stručnim saradnikom, riješila ukupno 213 predmeta:- 209 Gž (188 sudija i 21 stručni suradnik)- 3 Gvl- 1 GvlžKada se Gvl i Gvlž predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija sasaradnikom riješila ukupno 213,20 Gž predmeta. Sudija je radila sa stručnim saradnikom 3mjeseca (od 01.10. do 31.12.2009.godine).Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 95 808 minuta radnogvremena trebala je riješiti 176,99 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog naradu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 95 808/541,32).Kako je u tom periodu sudija riješila 213,20 Gž predmeta, ostvarila je normu od 120,45 % naGž referatu.2. SUDIJA PETRA BIJELIĆOd 256 radna dana, odsustvovala je 59,40 radna dana (32 dana godišnjeg odmora, 5 danaedukacije, 5,4 radna dana u sjednicama vijeća, 11 radnih dana raznih odsustva i 6 radnih danana sastancima odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno radila na svojim predmetima 196,60radna dana. U toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radila 196,60 radnadana, odnosno 94 368 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sabrojem predmeta koje je sudija trebala riješiti (212 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo579,62 minuta da riješi jedan GŽ predmet.Sudija je u toku 2009. godine riješila ukupno 199 predmeta i to:- 195 Gž- 3 Gvl- 1 GvlžKada se Gvl i Gvlž predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija ukupnoriješila 199,20 Gž predmeta.

29Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 94 368 minuta, trebala jeriješiti 162,81 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojimpredmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 94 368/579,62).Kako je sudija u tom periodu riješila 199,20 GŽ predmeta, ostvarila je normu od 122,35% naGŽ referatu.3. SUDIJA MERSIDA BJELOBRKOd 256 radna dana, odsustvovala je 49,75 radna dana (15 dana godišnjeg odmora, 3 danaedukacije, 16,75 dana u sjednicama vijeća, 9 dana raznih odsustva, 6 dana na kolegijumima isastancima odjeljenja), pa je efektivno radila na svojim predmetima 206,25 radna dana.U toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radila 206,25 dana, odnosno 99000 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojem predmetakoje je sudija trebala riješiti (220,33 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 557,70 minuta dariješi jedan GŽ predmet.Sudija je u toku 2009. godine, zajedno sa stručnim saradnikom, riješila ukupno 187 predmetai to:- 185 Gž- 1 Gvl- 1 GvlžKada se Gvl i Gvlž predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, sudija je riješila 187,20 Gžpredmeta. Sudija je sa stručnim sradnikom radila 3 mjeseca i 20 dana.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 99 000 minuta radnogvremena, trebala je riješiti 177,51 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog naradu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 99000/557,70).Kako je u tom periodu sudija riješila 187,20 Gž predmeta, ostvarila je normu od 105,45 % naGž referatu.4. SUDIJA MIHAJLO BRELAKOd 256 radna dana, odsustvovao je 81,80 radna dana (21 dana godišnjeg odmora, 17 danaedukacije, 25,8 dana u sjednicama vijeća, 12 dana raznih odsustva, 6 dana na kolegijumima isastancima odjeljenja), pa je efektivno radio na svojim predmetima 174,2 radna dana.U toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radio 174,20 radna dana, odnosno83 616 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojem predmetakoje je sudija trebao riješiti (227 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 541,32 minuta dariješi jedan GŽ predmet.Sudija je u toku 2009. godine, zajedno sa stručnim saradnikom, riješio ukupno 544 predmetai to.- 248 Gž- 3 Gvl

30- 1 Gvlž- 292 V predmet.Kada se Gvl, Gvlž i V predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, sudija je riješio ukupno371,40 Gž predmeta. Sudija je 12 mjeseci radio sa stručnim saradnikom.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 83 616 radnog vremena,trebao je riješiti 154,46 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu nasvojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 83 616/541,32).Kako je sudija u tom periodu riješio 371,40 Gž predmeta, ostvario je normu od 240,45 % naGž referatu.5. SUDIJA TANJA BUNDALOOd 256 radna dana, odsustvovala je 92 radna dana (30 dana godišnjeg odmora, 8 danaedukacije, 40,6 dana u sjednicama vijeća, 6 dana raznih odsustva, 7,4 dana na kolegijumima isastancima odjeljenja), pa je efektivno radila na svojim predmetima 164 radna dana. U toku2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radila 164 radna dana, odnosno 78 720minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojem predmeta koje jesudija trebala riješiti (106 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 1159,24 minuta da riješijedan GŽ predmet.Sudija je u toku 2009. godine riješila ukupno 186 predmeta i to.- 121 Gž- 1 Gvl- 64 V predmeta.Kada se Gvl i V predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija riješilaukupno 148,70 Gž predmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 78 720 minuta radnogvremena, trebala je riješiti 67,9 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na raduna svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 78720/1159,24).Kako je u tom periodu sudija riješila 148,70 Gž predmeta, ostvarila je normu od 219% na Gžreferatu.6. SUDIJA DAVORKA DELIĆOd 256 radna dana, odsustvovala je 119,75 radnih dana (22 dana godišnjeg odmora, 6 danaedukacije, 35,5 dana u sjednicama vijeća, 13 dana raznih odsustva, 7,25 na sastancimaodjeljenja i kolegijumima i 36 dana na poslovima zamjenika predsjednika suda), pa jeefektivno na svojim predmetima radila 136,25 radnih dana.U toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radila 136,25 radna dana,odnosno 65 400 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojempredmeta koje je sudija trebala riješiti (212 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 579,62minuta da riješi jedan GŽ predmet.

31Sudija je u 2009. godini riješila ukupno 196 predmeta:- 193 Gž- 2 Gvl- 1 GvlžKada se Gvl i Gvlž predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija ukupnoriješila 196,20 Gž predmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 65 400 minuta radnogvremena trebala je riješiti 112,83 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog naradu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet:65 400/579,62).Kako je u tom periodu sudija riješila 196,20 Gž predmeta, ostvarila je normu od 173,89 % naGŽ referatu.7. SUDIJA ŽELJKO KOVIĆOd 256 radna dana, odsustvovao je 69,30 radnih dana (32 dana godišnjeg odmora, 7 danaedukacije, 12,3 dana u sjednicama vijeća, 12 dana raznih odsustva, 6 dana na sastancimaodjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno radio na svojim predmetima 186,70 radnih dana. Utoku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radio 186,70 radna dana, odnosno89 616 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojem predmetakoje je sudija trebao riješiti (212 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 579,62 minuta dariješi jedan GŽ predmet.Sudija je u 2009. godini riješio ukupno 197 predmeta:- 196 Gž- 1 GvlKada se Gvl predmet preračuna u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija ukupno riješio197,20 Gž predmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 89 616 minuta radnogvremena, trebao je riješiti 154,61 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog naradu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 89 616/579,62).Kako je u tom periodu sudija riješio 197,20 Gž predmeta, ostvario je normu od 127,55 % naGŽ referatu.8. SUDIJA BILJANA MAJKIĆ MARINKOVIĆOd 256 radna dana, odsustvovala je 67 radna dana (27 dana godišnjeg odmora, 4 danaedukacije, 25 dana u sjednicama vijeća, 5 dana raznih odsustva i 6 dana na sastancimaodjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radila 189 radnih dana. Utoku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radila 189 radna dana, odnosno 90720 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojem predmeta

32koje je sudija trebala riješiti (212 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 579,62 minuta dariješi jedan GŽ predmet.Sudija je u 2009. godini riješila ukupno 209 predmeta:- 207 Gž- 1 Gvl- 1 GvlžKada se Gvl i Gvlž predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija riješilaukupno 209,20 Gž predmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 90 720 minuta radnogvremena trebala je riješiti 156,51 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog naradu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 90720/579,62).Kako je u tom periodu sudija riješila 209,20 Gž predmeta, ostvarila je normu od 133,66% naGŽ referatu.9. SUDIJA MIRJANA RADEVIĆOd 256 radna dana, odsustvovala je 92,25 radna dana (34 dana godišnjeg odmora, 33 danabolovanja, 4 dana stručnog usavršavanja i 9 dana raznih odsustva, 6,75 dana u sjednicamavijeća, 5,5 dana na kolegijumima i sastancima odjeljenja), pa je efektivno radila na svojimpredmetima 163,75 radna dana. U toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetimaradila 163,75 radna dana, odnosno 78 600 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880munuta) podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebala riješiti (212 predmeta) proizilazi daje sudiji trebalo 579,62 minuta da riješi jedan GŽ predmet.Sudija je u toku 2009. godine riješila ukupno 179 predmeta i to:- 178 Gž- 1 Gvlž predmet.Kada se Gvlž predmet preračuna u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija ukupno riješila179,20 Gž predmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 78 600 minuta radnogvremena, trebala je riješiti 135,60 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog naradu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 78 600/579,62).Kako je u tom periodu sudija riješila 179,20 Gž predmeta, ostvarila je normu od 132,15% naGŽ referatu.10. SUDIJA NERMANA SAMARDŽIĆOd 87 radna dana, odsustvovala 19,14 radnih dana (4 dana godišnjeg odmora, 4 danabolovanja, 5,76 dana u sjednicama vijeća, 3 dana raznih odsustva i 2,375 dana na sastancimaodjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno radila na svojim predmetima 67,86 radnih dana.

33Dakle, sudija je na Građanskom odjeljenju u 2009. godini na svojim predmetima radila 32572,80 minuta. Sudija Samardžić Nermana radila je na Građanskom odjeljenju od 01.09.2009.godine. Kada se ukupno radno vrijeme (41 760 minuta) podijeli sa brojem predmeta kojesudija trebala riješiti (72 predmeta), proizilazi da je sudiji trebalo 580 minuta da riješi jedanGž predmet.Sudija je u toku 2009. godine na Građanskom referatu riješila ukupno 84 predmeta i to:- 83 Gž- 1 Gvl predmeta.Kada se Gvl predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija riješila ukupno84 Gž predmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 32 572,80 minuta radnogvremena, trebala je riješiti 56,16 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog naradu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet 32572,80minuta/580 minuta).Kako je u tom periodu sudija riješila 84 Gž predmeta, ostvarila je normu od 149,57 % na GŽreferatu (zbirna norma za istu biće prikazana na zajedničkoj tabeli na kraju izvještaja, obziromda je u toku izvještajnog perioda po rasporedu prethodno radila u okviru Privrednogodjeljenja, u kom su prikazani rezultati i u tom odjeljenju) .11. SUDIJA BOŽANA VULIĆOd 169 radnih dana, odsustvovala je 50 radna dana (22 dana godišnjeg odmora, 6 danaedukacije i 5 dana raznih odsustva, 13,5 dana u sjednicama vijeća, 3,6 dana na kolegijumima isastancima odjeljenja), pa je efektivno radila na svojim predmetima 119 radnih dana.U toku 2009. godine sudija je dakle na svojim predmetima radila 57 120 minuta.Sudija je sa 01.09.2009. godine raspoređena na Krivično odjeljenje.Kada se ukupno radno vrijeme (81 120 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje sudijatrebala riješiti (140 predmeta), proizilazi da je sudiji trebalo 579,43 minuta da riješi jedan Gžpredmet.Sudija je u toku 2009. godine (do 01.09.2009. godine) riješila ukupno 109 predmeta i to:- 108 Gž- 1 Gvl predmet.Kada se Gvl predmet preračuna u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija ukupno riješila109 Gž predmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 57 120 minuta radnogvremena, trebala je riješiti 98,58 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na raduna svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet 57 120 minuta/579,43minuta). Kako je u tom periodu sudija riješila 109 GŽ predmeta, ostvarila je normu od110,57% na GŽ referatu.

3412. SUDIJA VESNA STANKOVIĆ-ĆOSOVIĆOd 169 radna dana, odsustvovala je 82,5 radna dana (35 dana godišnjeg odmora, 2 danaedukacije i 14 dana raznih odsustva, 28 dana u sjednicama vijeća, 3,5 dana na kolegijumima isastancima odjeljenja), pa je efektivno radila na svojim predmetima 86,5 radnih dana. U toku2009. godine sudija je na Građanskom odjeljenju na svojim predmetima radila 41 520 minuta.Sudija je sa 01.09.2009. godine raspoređena na Krivično odjeljenje. Kada se ukupno radnovrijeme (81 120 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje sudija trebala riješiti (140predmeta), proizilazi da je sudiji trebalo 579,43 minuta da riješi jedan Gž predmet.Sudija je u toku 2009. godine, zajedno sa stručnim saradnikom, riješila ukupno 99 predmeta ito:- 99 Gž predmetaSudija je 2 mjeseca (u januaru i februaru) radila sa stručnim saradnikom.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 41 520 minuta radnogvremena, trebala je riješiti 71,66 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog naradu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet – 41 520 minuta/579,43 minuta)Kako je sudija u tom periodu riješila 99 Gž predmeta, ostvarila je normu od 138,15% na Gžreferatu.13. SUDIJA JASNA ŠATARAOd 256 radna dana, odsustvovala je 64,4 radna dana (32 dana godišnjeg odmora, 10bolovanja, 2 dana edukacije, 14,5 dana u sjednicama vijeća, 10 dana raznih odsustva, 5,9 danana kolegijumima i sastancima odjeljenja), pa je efektivno radila na svojim predmetima 191,6radnih dana. U toku 2009. godine sudija je dakle na svojim predmetima radila 91 968 minuta.Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje sudijatrebala riješiti (212 predmeta), proizilazi da je sudiji trebalo 579,62 minuta da riješi jedan Gžpredmet.Sudija je u toku 2009. godine riješila ukupno 187 predmeta i to.- 185 Gž predmeta- 2 Gvl predmetaKada se Gvl predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija riješila ukupno187 Gž predmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 91 968 minuta radnogvremena, trebala je riješiti 158,67 Gž predmeta. (odnos efektivnog vremena provedenog naradu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet 91 968 minuta/579,62 minuta)Kako je u tom periodu sudija riješila 187 predmeta, ostvarila je normu od 117,85 % na Gžreferatu.

3514. SUDIJA NADIRA ŠIBONJIĆSudija Šibonjić Nadira je radila na Građanskom odjeljenju od 01.10.2009. godine. Od 65radna dana, odsustvovala je 9,4 radna dana (2 dana edukacije, 3,4 dana u sjednicama vijeća, 2dana raznih odsustva, 2 dana na kolegijumima i sastancima odjeljenja), pa je efektivno radilana svojim predmetima 55,6 radnih dana. Sudija je dakle na Građanskom odjeljenju na svojimpredmetima radila 26 688 minuta. Kad se ukupno radno vrijeme za period koji je sudija radilana Građanskom odjeljenju (31 200 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebalariješiti (54 predmeta), proizilazi da je sudiji trebalo 577,77 minuta da riješi jedan Gž predmet.Sudija je u toku 2009. godine (od 01.10. do 31.12.2009. godine) riješila ukupno 54 predmeta ito.- 53 Gž- 1 Gvl predmet.Kada se Gvl predmet preračuna u osnovni Gž referat, sudija je riješila ukupno 54 Gžpredmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 26 688 minuta radnogvremena, trebala je riješiti 46,19 predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu nasvojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet 26 688 minuta /577,77minuta). Kako je u tom periodu sudija riješila 54 predmeta, ostvarila je normu od 116,91 %na Gž referatu (prethodno je ista bila raspoređena na Upravno odjeljenje, u okviru kojeg suposebno evidentirani njeni rezultati rada, dok su na kraju izvještaja prikazani zbirno njenirezultati na svim referatima).Prosjek ostvarene norme građanskog odjeljenja u odnosu na efektivno radno vrijemeiznosi 143,43%.Kvalitet rada u odjeljenjuU okviru Građanskog odjeljenja u prethodnoj godini veliki broj odluka je bio preispitivan poizjavljenim revizijama, kao i apelacijama odnosno ukupno 564 odluke. Od toga je vraćeno naponovni postupak samo 58 odluka ili procentualno izraženo 13,79% odluka na nivouodjeljenja.

36SudijaReferat OdbačeneIPotvrđeneIIPreinačeneIIIUkinuteIVUkupnoII+III+IVPotvrđenih(%)Preinačenih(%)Ukinutih(%)Ajdar Aida Gž 23 39 4 6 49 79,59 8,16 12,24Bijelić Petra Gž 15 9 0 3 12 75 0 25Bjelobrk Mersida Gž 2 4 0 0 4 100 0 0Brelak Mihajlo Gž 20 30 6 9 45 66,67 13,33 20Bundalo Tanja Gž 8 16 6 4 26 61,54 23,08 15,38Delić Davorka Gž 7 3 1 1 5 60 20 20Knežević Svjetlana Gž 3 8 0 2 10 80 0 20Ković Željko Gž 19 22 5 4 31 70,97 16,13 12,90Majkić M. Biljana Gž 16 16 6 3 25 64 24 12Obradović Rosa Gž 7 17 1 7 25 68 4 28Radević Mirjana Gž 17 20 4 2 26 76,92 15,38 7,69Rupar Šešum Darija Gž 0 1 0 0 1 100 0 0Stanković Ć.Vesna Gž 10 6 1 1 8 75 12,50 12,50Stanišić Jadranka Gž 4 13 3 3 19 68,42 15,79 15,79Šatara Jasna Gž 17 16 2 2 20 80 10 10Šubarić Violanda Gž 0 1 0 0 1 100 0 0Tica Senad Gž 15 15 0 3 18 83,33 0 16,67Vulić Božana Gž 17 24 8 8 40 60 20 20UKUPNO 200 260 47 58 365 71,23 12,87 15,89Kvalitet rada Građanskog odjeljenja izračunat prema Uputstvu VSTV po formuli (zbirpotvrđenih i preinačenih odluka) u odnosu na ukupan broj odluka koje su bile predmetpreispitivanja iznosi 84,1% .

37ODNOS POTVRĐENIH, UKINUTIH I PREINAČENIH ODLUKAOKRUŽNOG SUDA U BANJALUCI OD STRANE VRHOVNOG SUDARS U TOKU 2009. GODINEGRAĐANSKO ODJELJENJEpreinačene odluke,12,9%ukinute odluke,15,9%potvrđene odluke,71,2%potvrđene odluke preinačene odluke ukinute odluke

38ZaključakNa dan 31.12.2009. godine na Građanskom odjeljenju je neriješenih 396 „Gž“ predmeta, dokje na dan 31.12.2008. godine bilo neriješenih 151 „Gž“ predmeta, pa se radi o blagom porastubroja neriješenih predmeta u odnosu na prošlu godinu. Prema navedenom, u 2009. godini jeuglavnom zadržana ažurnost u rješavanju predmeta koja je postignuta u 2008. godini, jer su sepredmeti u pravilu rješavali drugi mjesec po prispijeću u ovaj sud (a što znači u okviruzakonskog roka), dok se samo manji dio predmeta rješavao po isteku navedenog rokaodnosno treći mjesec po prispijeću. Navedeno je rezultat rada svih sudija na Građanskomodjeljenju, od kojih je većina završavala veći broj predmeta od propisanog broja predmeta.Time su tokom 2009. godine u Građanskom odjeljenju ostvareni odlični rezultati kako u brojuriješenih predmeta, tako i u pogledu rješavanja starih i zaostalih predmeta (bez obzira što je nakraju blagi porast neriješenih predmeta), te u pogledu kvaliteta. Isto tako, ove godine jeriješeno ukupno 2 260 „Gž“ predmeta, dok je u 2008. godini ukupno riješeno 2 728 „Gž“predmeta, ali je do navedene razlike u broju riješenih predmeta, te broju neriješenih predmeta,došlo iz opravdanih razloga i to:1. manjeg broja sudija u odnosu na prošlu godinu, jer je u 2008. godini u Građanskomodjeljenju u prosjeku radilo 13,13 sudija, a ove godine u prosjeku 11,9 sudija,2. manjeg broja stručnih saradnika, jer je u 2008. godini u Građanskom odjeljenju uprosjeku radilo 4,5 stručnih saradnika, a ove godine u prosjeku 2 stručna saradnika,3. manje norme u odnosu na prošlu godinu, kada se radilo po većoj internoj normi, dokse zbog postignute ažurnosti na kraju prošle godine od 01.01.2009. godine radila smopropisana orjentaciona norma, a neke sudije nisu mogle ostvariti ni tu normu jer odaprila do kraja juna mjeseca nije bilo dovoljno predmeta u radu na građanskomodjeljenju (što je bio razlog za smanjenje broja sudija na ovom odjeljenju i njihovoraspoređivanje u druga odjeljenja, gdje je bilo nužno postići bolju efikasnost).4. manji broj predmeta u radu u prvom polugodištu ove godine, u odnosu na isti periodprethodne godine rezultat je smanjenog priliva u tom periodu, ali i većeg brojapredmeta koji su bili vraćeni prvostepenim sudovima radi otklanjanja procesnihnedostataka, a koji nisu kroz duži period vraćeni ovome sudu (zbog čega je v.d.predsjednika suda slala u više navrata dopise – urgencije predsjednicima tih sudova,da preduzmu potrebne i odgovarajuće mjere da se ti predmeti vrate ovome sudu nadalji nadležan postupak, a što je dovelo do povećanog priliva predmeta naročito nakongodišnjih odmora).5. zbog velikog angažovanja sudije Stanković Ćosović Vesne u krivičnim vijećima(predmet „Željeznice“ i dr. predmeti).6. u ovoj godini većina predmeta je rađena u CMS, a što je sudijama faktički oduzimalodio radnog vremena (prošle godine su samo 2,5 mjeseca rađena u CMS i to diopredmeta),7. većeg ukupnog priliva predmeta u 2009. godini od 2 505 „Gž“ predmeta (dok je u2008. godini priliv predmeta iznosio 2 232 „Gž“ predmeta),8. sudija Šatara Jasna je bila na bolovanju u periodu 27.05. do 09.06.2009. godine,9. sudija Radević Mirjana je bila na bolovanju u periodu 17.08. do 01.10.2009. godine,

3910. sudija Samardžić Nermana je bila na bolovanju u periodu 03. do 06.11.2009. godine,11. tokom ove godine su meritorno rađeni i predmeti tzv. ratnih šteta (koji su ovom suduvraćeni po okončanju postupka vansudskog poravnanja), a navedeno bez iznošenjapredmeta završenim, jer su ovi predmeti izneseni završenim na drugi način krajem2005. i u 2006. godini prilikom dostavljanja Pravobranilaštvu Republike Srpske, pa sutako u 2009. godini završena 143 predmeta tzv. ratnih šteta, a što je zahtijevalododatno angažovanje sudija u Građanskom odjeljenju,12. zbog velikog broja sudija, a time i velikog broja sjednica, predsjednici vijeća su bilijako opterećeni pa su predsjedavali 5 do 6 puta mjesečno na sjednicama (te nakon togapregledali izrađene odluke), dok su članovi vijeća bili u sjednicama u prosjeku po 3puta mjesečno.U odnosu na tzv. vraćene predmete i predmete ratnih šteta, potrebno je posebno istaći:Tokom 2009. godine u okviru Građanskog odjeljenja ovoga suda na osnovnom „Gž“ referatuje bilo 2656 „Gž“ predmeta (151 neriješen predmet iz prethodnog perioda + priliv od 2505predmeta). Tokom godine je riješeno 2.260 predmeta, tako da je na kraju godine ostaloneriješenih 396 „Gž“ predmeta. Od označenog ukupnog broja neriješenih predmeta na dan31.12.2009. godine, prvostepenim sudovima vraćeno je 98 predmeta (dakle, oko 25 % odukupnog broja neriješenih predmeta na ovom referatu), a radi otklanjanja procesnihnedostataka, kako bi se ostvarili zakonski uslovi za odlučivanje po izjavljenim žalbama unavedenim predmetima. Naime, tokom 2009. godine, kao i ranijih godina, ovaj sud, kaodrugostepeni, uslijed navedenih procesnih nedostataka i u cilju njihovog otklanjanja, vraćao jeznačajan broj predmeta prvostepenim sudovima. Broj tih vraćenih predmeta se mijenjao izmjeseca u mjesec. No, od strane sudije izvjestioca na svim građanskim referatima svakogmjeseca pripremaju se predmeti za sjednice vijeća i ulaže se i vrijeme i trud, ali se na istimanerijetko donosi odluka da se predmet vrati prvostepenom sudu zbog potrebe otklanjanjaprocesnih nedostataka, a koji se često ne mogu primijetiti odmah, čim se započne sapripremanjem spisa. Takvi predmeti ne mogu se iznijeti završenim, jer postoji obavezaponovnog iznošenja predmeta na novu sjednicu vijeća, po povratku od strane prvostepenihsudova. U navedenim predmetima, gotovo po pravilu, urgira se i po nekoliko puta da sepostupi po nalogu i uputama ovoga suda. Većina predmeta vraća se ovome sudu tek nakonviše urgencija, a u pojedinim predmetima predmeti se ne vraćaju u dužem vremenskomperiodu i pored više urgencija (u nekim predmetima čak i po nekoliko godina). Osim toga,uočeno je da u dijelu tih predmeta bude postupljeno po nalogu ovoga suda samo djelimično,tako da se zna desiti da se jedan predmet vraća prvostepenom sudu i po dva do tri puta.Navedene okolnosti se odražavaju na ažurnost ovoga suda u rješavanju predmeta u okviruGrađanskog odjeljenja. Posebno zabrinjava činjenica da je prvostepenim sudovima vraćenznatan broj „starih“ predmeta (po starosti inicijalnog akta, ili po datumu prijema u ovaj sud).Tako su na dan 31.12.2009. godine na Građanskom odjeljenju (prema tabelama dostavljenimVSTV-u o radu ovog suda u 2009. godini) ostala neriješena 24 „stara“ predmeta (predmetikoji su u ovaj sud zaprimljeni ranijih godina, a ne tokom 2009. godine. Prema stanju nareferatima, od navedenih 24 „stara“ predmeta, koji se na dan 31.12.2009. godine vode kaoneriješeni, prvostepenim sudovima su bila vraćena 22 predmeta - sa izuzetkom 2 predmeta, stim što je predmet Gž-2618/03 (koji je prvostepenom sudu bio vraćen još 15.06.2006. godinei u istome je više puta urgirano radi postupanja), od strane prvostepenog suda ovome suduvraćen tek dana 29.12.2009. godine, pa nije ni mogao biti iznesen na sjednicu vijeća u 2009.godini, dok predmet Gž-447/05 nije bio riješen iz drugih objektivnih razloga (pribavljanje

40materijalno-pravnih propisa SRJ Njemačke putem Ministarstva pravde BiH). Oba navedena„stara“ predmeta riješena su u januaru 2010. godine. Od navedenog broja „starih“ predmeta(22) koji su na dan 31.12.2009. godine bili vraćeni prvostepenim sudovima, ovom sudu su sedo 15.03.2010. godine vratila samo 4 predmeta (i isti su u međuvremenu i završeni). No,samo iz ove kategorije „starih“ predmeta (kod prvostepenih sudova još uvijek se nalazi 18predmeta, pa isti iz ovog razloga još uvijek nisu završeni, niti je izvjesno kad će nam bitivraćeni, pa samim tim ni kad će biti završeni, što opterećuje ažurnost ovoga suda i dajenetačnu percepciju o nepostupanju ovog suda u „starim“ predmetima. Kako bi se navedeniproblem bar donekle ublažio, pored pomenutih urgencija sudija izvjestilaca, koji su zaduženinavedenim vraćenim predmetima, v.d. predsjednika suda je u više navrata, slala detaljneizvještaje predsjednicima prvostepenih sudova o broju i oznaci vraćenih predmeta,pojedinačno po sudovima, te je na ovaj problem ukazivala i na sastancima održanim sapredsjednicima prvostepenih sudova. Nakon toga su predsjednici sudova, u različitimvremenskim rokovima, dostavljali povratne informacije o pojedinim, ali ne i o svim vraćenimpredmetima.Međutim, kako se radi o konstantnom problemu (jer dok se ovom sudu vrate ranije vraćenipredmeti, već se vraćaju i drugi predmeti), to proizilazi da navedene aktivnosti putempredsjednika prvostepenih sudova nisu dovele do konačnog rješenja navedenog problema, jeri nakon svega, sudije prvostepenih sudova ovome sudu i dalje dostavljaju predmete saprocesnim nedostacima. Dakle, sudije Građanskog odjeljenja ulažu maksimalne napore da svireferati budu ažurni, ali su navedeni nedostaci prevashodan razlog što na dan 31.12.2009.godine nisu riješeni predmeti iz ranijih godina, i ti predmeti neće se moći riješiti ni u doglednovrijeme. Pomenuti procesni nedostaci najčešće tiču nedostatka punomoći za zastupanjestranke, nedostatka u dostavljanju pobijane odluke, žalbe i odgovora na žalbu, potrebedonošenja rješenja o ispravci, donošenja dopunske odluke po zahtjevu stranaka, pribavljanjaizjašnjenja o povredama odredaba Zakona o parničnom postupku i slično.Pored navedenog, na broj riješenih predmeta, a time i na ažurnost Građanskog odjeljenja suod uticaja i predmeti tzv. ratnih šteta. Naime, radi se o tome da je saglasno odredbama čl. 4. i5. Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale u perioduranih dejstava od 20. maja 1992. do 19. juna 1996. godine („Službeni glasnik RepublikeSrpske“, broj: 103/05), krajem 2005. i u 2006. godini Pravobranilaštvu Republike Srpske,radi provođenja postupka vansudskog poravnanja, dostavljeno ukupno 829 „Gž“ predmetaratnih šteta. Ovi predmeti su dostavljani uz popratne dopise, a izneseni su tada završenim (posudijama koji su bili zaduženi ovim predmetima) na drugi način. Po okončanju navedenogvansudskog postupka ovi predmeti se vraćaju ovome sudu radi odlučivanja po žalbi, a poštose radi o predmetima koji su iz ranijih godina, isti se u upisniku manuelno evidentiraju kaovraćeni pod istim poslovnim brojem i daju u rad sudijama. Rad na ovim predmetimaopterećuje sudije, pa su tako recimo u 2009. godini riješena 143 ova predmeta, a u kojima jeodluka po žalbi donesena pod starim brojem i sudije nisu iznosile ove predmete završenimkada je donesena odluka po žalbi, niti im je rad na ovim predmetima uračunat u normu. Do31.12.2009. godine ovom sudu su vraćena ukupno 574 navedena predmeta, pa proizilazi da ćese ovome sudu vratiti još 255 ovih predmeta, koje predmete će sudije raditi bez iznošenjazavršenim, kada bude donesena odluka po žalbi. Iz ovog razloga, postoje opravdani prigovorisudija, a pogotovo onih koji sada rade na ovim predmetima, a nisu radili u okviru Građanskogodjeljenja ovoga suda tokom 2005. i 2006. godine, jer se njihov rad na ovim predmetima neevidentira ni kroz CMS, a niti kroz normu.

41Orjentaciona mjerila rada sudijaPRIVREDNO ODJELJENJEPravilnikom o orjentacionim mjerilima za praćenje rezultata rada sudija, orjentacionamjesečna norma za sudije raspoređene na privrednom odjeljenju iznosi:- 18 „Pž“ predmeta ili 18 „Ž“predmeta odnosno„Gž“(nova oznaka u CMS-u za„Ž“)Sudijama kojima je dodijeljen stručni saradnik norma se uvećava u procentu od 30%.Predsjedniku odjeljenja mjesečna norma je umanjena za 40% zbog poslova koje obavljaisključivo vezano za organizaciju rada odjeljenja.Broj sudija i stručnih saradnika na privrednom odjeljenju- Od 1.1.2009. do 1.9.2009. godine na privrednom odjeljenju radilo je 6 sudija- Od 1.9.2009. do 31.12.2009. godine radi 4 sudije i jedan stručni saradnik od1.11.2009. godineOrganizacija rada u odjeljenjuU privrednom odjeljenju rješavaju se privredni sporovi („Pž“) i radni sporovi („Ž“). Premanovoj oznaci radni sporovi se vode kroz CMS u upisniku „Gž“, dok stari predmeti koji nisuzavedeni u CMS, nose oznaku „Ž“. Ponavljanje pravosnažno okončanog postupka vodi sekroz upisnik „Gvl“ a „Gvlž“ su predmeti po žalbi. Do 1.9.2009. godine na privrednomodjeljenju bila su 2 (dva) predsjednika vijeća, a od tada do kraja godine 1 (jedan) predsjednikvijeća. Stručni saradnik je od 1.11.2009. godine raspoređen u privredno odjeljenje i to kodpredsjednika odjeljenja i radi na „Ž“ predmetima.Broj neriješenih predmeta iz prethodne godine i priliv predmeta u toku 2009. godine- Na dan 31.12.2008. godine na privrednom odjeljenju ostalo je neriješeno:47 Pž (privrednih drugostepenih) predmeta46 Ž (radnih drugostepenih) predmeta,što ukupno iznosi 93 predmeta.- U toku 2009. godine priliv predmeta je bio sljedeći:471 Pž predmeta503 Ž predmetašto ukupno iznosi 974 predmeta- U toku 2009. godine bilo je u radu:518 Pž predmeta549 Ž predmetašto ukupno iznosi 1067 predmetaBroj riješenih predmeta u toku 2009. godine- U toku 2009. godine riješeno je:444 Pž predmeta455 Ž predmeta

42što ukupno iznosi 899 predmeta. Riješeno je i 5 Gvl i 1 Gvlž predmet.Pregled ukupno riješenih predmeta po sudijama u toku 2009. godineIme i prezime Pž Gž Ž Gvlž Gvl UkupnoGajić Bogdan 97 33 23 1 - 154Romčević-Tadić Snježana 84 62 35 - 2 183Raosavljević Mirjana 86 59 34 - - 179Ninković Velimir 84 69 26 - 3 182Turkeš Drago 43 40 18 - - 101Samardžić Nermana 50 36 20 - - 106Stručni saradnik je za novembar i decembar 2009. godine riješio ukupno 12 predmeta koji suiskazani u normi sudije Gajić Bogdana. Ukupan broj završenih Pž i Ž (Gž),Gvl i Gvlžpredmeta od 905 je manji od priliva u 2009. godini (983).Neriješeni predmeti na kraju 2009. godineNa dan 31.12.2009. godine na privrednom odjeljenju je nezavršeno:74 Pž predmeta94 Ž predmetašto ukupno iznosi 168 predmetPregled ukupno neriješenih predmeta po sudijama na dan 31.12.2009. godineSudija Pž Ž UkupnoGajić Bogdan 5 11 16Romčević-Tadić Snježana 24 24 48Raosavljević Mirjana 17 42 59Ninković Velimir 26 22 48Pregled ostvarene norme po sudijama u odnosu na efektivno radno vrijeme.1. SUDIJA GAJIĆ BOGDANOd 256 radna dana, odnosno 122 880 minuta, odsustvovao je 88,40 radna dana (31 danagodišnjeg odmora, 13 dana edukacije, 13 dana razna odsustva i 31,40 dana u sjednicamavijeća, sastancima odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radio167,60 radnih dana. U toku 2009. godine sudija je na svojim predmetima radio 167,60 radnihdana, odnosno 80 448 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 minuta) podijeli sabrojem predmeta koje je sudija trebao riješiti 129,60 proizilazi da je sudiji trebalo 948,14minuta da riješi jedan predmet (PŽ, GŽ, Ž ili Gvlž). Sudija je u toku 2009. godine, zajedno sastručnim saradnikom, riješio ukupno 154 predmeta:- 97 PŽ- 33 Gž (odnosi se na radne sporove)- 23 Ž- 1 Gvlž

43Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetimaImajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 80 448 minuta radnogvremena, trebao je riješiti 84,84 predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu sasvojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 80448/948,14).Kako je u tom periodu sudija riješio 154 predmeta, ostvario je normu od 181,51 %.2. SUDIJA SNJEŽANA ROMČEVIĆ-TADIĆOd 256 radna dana, odnosno 122 880 minuta, odsustvovala je 77,50 radnih dana (28 danagodišnjeg odmora, 5 dana edukacije, 2 dana bolovanja, 12 dana razna odsustva i 30,50dana u sjednicama vijeća, sastancima odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno nasvojim predmetima radila 178,50 radnih dana. U toku 2009. godine sudija je na svojimpredmetima radila 178,50 radna dana, odnosno 85 680 minuta. Kada se ukupno radnovrijeme (122 880 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebala riješiti (216)proizilazi da je sudiji trebalo 568,88 minuta da riješi jedan predmet (Pž, Gž, Ž ili Gvl).Sudija je u 2009. godini riješila ukupno 183 predmeta:- 84 Pž- 62 Gž (odnosi se na radne sporove)- 35 Ž- 2 GvlOstvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetimaImajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 85680 minuta radnogvremena trebala je riješiti 150,61 predmet (odnos efektivnog vremena provedenog na radu sasvojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 85680/568,88).Kako je u tom periodu sudija riješila 183 predmeta, u okviru Privrednog odjeljenja ostvarila jenormu od 121,50 %.3. SUDIJA RAOSAVLJEVIĆ MIRJANAOd 256 radna dana, odsustvovala je 63 radna dana (30 dana godišnjeg odmora, 4 danaedukacije, 7 dana razna odsustva i 22 dana u sjednicama vijeća, sastancima odjeljenja ikolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radila 193 radna dana. U toku2009. godine sudija je na svojim predmetima radila 193 radna dana, odnosno 92 640minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 minuta) podijeli sa brojem predmeta kojeje sudija trebala riješiti (216) proizilazi da je sudiji trebalo 568,88 minuta da riješi jedanpredmet (Pž, Gž ili Ž).Sudija je u 2009. godini riješila ukupno 179 predmeta:- 86 Pž- 59 Gž (odnosi se na radne sporove)- 34 ŽOstvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetimaImajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 92 640 minuta radnogvremena trebala je riješiti 162,84 predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog naradu sa svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 92640/568,88).

44Kako je u tom periodu sudija riješila 179 predmeta, ostvarila je normu od 109,92 %.4. SUDIJA NINKOVIĆ VELIMIROd 256 radna dana, odsustvovao je 72,90 radna dana (25 dana godišnjeg odmora, 7 danaedukacije, 7 dana razna odsustva i 33,90 dana u sjednicama vijeća, sastancima odjeljenja ikolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radio 183,1 radna dana. U toku2009. godine sudija je na svojim predmetima radio 183,1 radna dana, odnosno 87 888minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 minuta) podijeli sa brojem predmeta kojeje sudija trebao riješiti (216) proizilazi da je sudiji trebalo 568,88 minuta da riješi jedanpredmet (Pž, Gž, Ž ili Gvl).Sudija je u 2009. godini riješio ukupno 182 predmeta:- 84 Pž- 69 Gž (odnosi se na radne sporove)- 26 Ž- 3 GvlOstvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetimaImajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 87 888 minuta radnogvremena trebao je riješiti 154,49 predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog naradu sa svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 87888/568,88).Kako je u tom periodu sudija riješio 182 predmeta, ostvario je normu od 117,80 %.5. SUDIJA TURKEŠ DRAGOOd 169 radna dana (koliko je sudija proveo na privrednom odjeljenju tj. od 01.01. do01.09.2009. godine), odsustvovao je 52,40 radna dana (27 dana godišnjeg odmora, 5 danaedukacije, 6 dana razna odsustva i 14,40 dana u sjednicama vijeća, sastancima odjeljenja ikolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radio 116,6 radna dana. U toku2009. godine sudija je na svojim predmetima radio 116,6 radna dana, odnosno 55 968minuta. Kada se radno vrijeme koje je radio na privrednom odjeljenju (81 120 minuta)podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebao riješiti (144) proizilazi da je sudijitrebalo 563,33 minuta da riješi jedan predmet (Pž, Gž ili Ž).Sudija je u 2009. godini na privrednom odjeljenju riješio ukupno 101 predmet:- 43 Pž- 40 Gž (odnosi se na radne sporove)- 18 ŽOstvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetimaImajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 55 968 minuta radnogvremena trebao je riješiti 99,35 predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radusa svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 55 968/563,33).Kako je u tom periodu sudija riješio 101 predmet, u ovom odjeljenju je ostvario je normuod 101,66 %.

456. SUDIJA SAMARDŽIĆ NERMANAOd 169 radna dana (koliko je sudija provela na privrednom odjeljenju tj. od 01.01. do01.09.2009. godine), odsustvovala je 46,10 radna dana (26 dana godišnjeg odmora, 4 danaedukacije, 1 dan razna odsustva i 15,10 dana u sjednicama vijeća, sastancima odjeljenja ikolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radila 122,90 radnih dana. U toku2009. godine sudija je na svojim predmetima radila 122,90 radna dana, odnosno 58 992minuta. Kada se radno vrijeme koje je radila na privrednom odjeljenju (81 120 minuta)podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebala riješiti -104,72, proizilazi da je sudijitrebalo 563,33 minuta da riješi jedan predmet (Pž, Gž ili Ž).Sudija je u 2009. godini na privrednom odjeljenju riješila ukupno 106 predmeta:- 50 Pž- 36 Gž (odnosi se na radne sporove)- 20 ŽOstvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetimaImajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 58 992 minuta radnogvremena trebala je riješiti 104,72 predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog naradu sa svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 58992/563,33). Kako je u tom periodu sudija riješila 106 predmeta, na privrednom odjeljenjuostvarila je normu od 101,22 %.Pregled ostvarene norme po sudijama u odnosu na efektivnu normu.SudijaTrebalo riješitipredmetaRiješenoProcentualnoostvarenjeefektivne normeGajić Bogdan 125,2 154 181,51Romčević-Tadić Snježana 198 183 121,50Raosavljević Mirjana 198 179 109,92Ninković Velimir 198 182 117,80Turkeš Drago 126 101 101,66Samardžić Nermana 126 106 101,22Prosjek ostvarene norme privrednog odjeljenja u odnosu na efektivno radno vrijeme,dakle iznosi 122,96 %.

46KVALITET RADA PO SUDIJAMA ZA 2009. GODINUSudijaReferatOdbačenaIPotvrđenaIIPreinačenaIIIUkinutaIVUkupno(II+III+IV)Potvrđenih[ %]Preinače Ukinutih-nih [ %] [ %]Gajić Bogdan Ž i Pž 6 23 5 5 33 69,69 15,15 15,15Romčević-TadićSnježanaRaosavljevićMirjanaBošnjak-GlizijanLjiljanaŽ i Pž 7 26 9 10 45 57,77 20 22,22Ž i Pž 9 22 3 7 32 68,75 9,37 21,87Ž i Pž 8 15 2 10 27 55,55 7,40 37,03Delić Davorka Ž i Pž 7 19 2 5 26 73,07 7,69 19,23Ninković Velimir Ž i Pž 5 6 1 2 9 66,66 11,11 22,22Turkeš Drago Ž i Pž 11 3 0 1 4 75 0 25Begić Redžip Ž i Pž 0 13 4 3 20 65 20 15Stanković-Ćosović VesnaŽ i Pž 2 7 1 2 10 70 10 20Bijelić Petra Ž i Pž 0 6 1 1 8 75 12,5 12,5Ajdar Aida Ž 0 0 1 0 1 0 100 0Tica Senad Pž 0 0 0 1 1 0 0 100Stanišić Jadranka Pž 1 0 0 0 0 0 0 0SamardžićNermanaŽ i Pž 6 3 0 1 4 75 0 25Obradović Rosa Ž i Pž 0 2 0 0 2 100 0 0Ž i Pž 62 145 29 48 222 65,31 13,06 21,62

47KVALITET RADA SUDIJA PO REFERATIMASudija ReferatOdbače- Potvrđe- PreinačenaIII IV (II+III+IV) nih [%] nih [%] tih [%]Ukinuta Ukupno Potvrđe-Preinače-Ukinu-na I na IIGajić Bogdan Ž 2 14 3 0 17 82,35 17,64 0RomčevićT.SnježanaŽ 5 17 6 8 31 54,83 19,35 25,80RaosavljevićMirjanaŽ 7 14 3 5 22 63,63 13,63 22,72Bošnjak G.LjiljanaŽ 5 12 0 10 22 54,54 0 45,45Delić Davorka Ž 6 11 1 2 14 78,57 7,14 14,28Ninković Velimir Ž 3 4 1 1 6 66,66 16,66 16,66Begić Redžib Ž 0 6 3 3 12 50 25 25Stanković Ć.Vesna Ž 2 7 1 0 8 87,5 12,5 0Bijelić Petra Ž 0 3 0 0 3 100 0 0SamardžićNermanaŽ 2 3 0 1 4 75 0 25Ajdar Aida Ž 0 0 1 0 1 0 100 0Turkeš Drago Ž 5 2 0 1 3 66,66 0 33,33Obradović Rosa Ž 0 1 0 0 1 100 0 0UKUPNO Ž 37 94 19 31 144 65,27 13,19 21,52Gajić Bogdan Pž 4 9 2 5 16 56,25 12,5 31,25Romčević TadićSnježanaPž 2 9 3 2 14 64,28 21,42 14,28RaosavljevićMirjanaPž 2 8 0 2 10 80 0 20Bošnjak GlizijanLjiljanaPž 3 3 2 0 5 60 40 0Delić Davorka Pž 1 8 1 3 12 66,66 8,33 25Ninković Velimir Pž 2 2 0 1 3 66,66 0 33,33Turkeš Drago Pž 6 1 0 0 1 100 0 0Begić Redžib Pž 0 7 1 0 8 87,5 12,5 0Bijelić Petra Pž 0 3 1 1 5 60 20 20Tica Senad Pž 0 0 0 1 1 0 0 100Stanišić Jadranka Pž 1 0 0 0 0 0 0 0SamardžićNermanaPž 4 0 0 0 0 0 0 0Stanković-ĆosovićVesnaPž 0 0 0 2 2 0 0 100Obradović Rosa Pž 0 1 0 0 1 100 0 0UKUPNO PŽ 25 51 10 17 78 65,38 12,82 21,79UKUPNO Ž+PŽ 62 145 29 48 222 65,31 13,06 21,62

48ODNOS POTVRĐENIH, UKINUTIH I PREINAČENIH ODLUKAOKRUŽNOG SUDA U BANJALUCI OD STRANE VRHOVNOG SUDARS U TOKU 2009. GODINEPRIVREDNO ODJELJENJEpreinačene odluke,13,1%ukinute odluke,21,6%potvrđene odluke,65,3%potvrđene odluke preinačene odluke ukinute odluke

49ZAKLJUČAK:U odnosu na 2008. godinu, kada je ostalo 93 neriješena predmeta, na kraju 2009. godine brojneriješenih predmeta skoro da je udvostručen (ostalo je neriješeno 168 predmeta). Razlogtome je smanjen broj sudija u 2009. godini za jednog sudiju tokom cijele izvještajne godine,te za još dvoje sudija od 1.9.2009. godine do kraja godine. Međutim, u odnosu na rezultateriješenih predmeta u 2008. godini (114,77%), na kraju 2009. godine postignut je bolji rezultatu ostvarenju norme prema efektivnom radnom vremenu (122,96%) iz čega bi se mogaoizvesti zaključak o većem radnom angažovanju sudija u 2009. godini. Kvalitet rada uprivrednom odjeljenju u 2009. godini je slabiji u odnosu na 2008. godinu. Razlozi su, prijesvega, u kompleksnosti predmeta o kojima se odlučivalo, kako sa činjeničnog, tako i sapravnog aspekta, a što je posljedica velikih promjena u zakonodavstvu i novih vrsta sporova(pogotovo u privrednim sporovima), te značajnih izmjena pravnih stavova od straneVrhovnog suda Republike Srpske, u odnosu na dosadašnju sudsku praksu (najviše u radnimsporovima).

50UPRAVNO ODJELJENJENa početku 2009. godine na Upravnom odjeljenju je prema godišnjem rasporedu poslova biloraspoređeno sedam sudija (Ćurković Strahinja, Čupeljić Edina, Bojović Duško, TrifunovićBorislav, Bošnjak Glizijan Ljiljana, Knežević Svjetlana i Katkić Idris) i dva stručna saradnika(Stupar Tatjana i Ilić Sanja). Od 17.8.2009. godine na Upravno odjeljenje raspoređena jesudija Šibonjić Nadira koja je radila do 01.10.2009. godine, kada je raspoređena na drugireferat (Gž). Od 10.09.2009. godine na Upravno odjeljenje raspoređen je sudija Turkeš Drago.To znači da je u 2009. godini efektivno radilo u prosjeku 6,5 sudija i 2 stručna saradnika (jerje sudija Katkić radio samo 5 radnih dana u januaru mjesecu, kad je završio 6 predmeta, a sastručnim saradnikom 9 predmeta, a do kraja septembra bio je na bolovanju, kad je već bioraspoređen na krivično- prekršajno odjeljenje).Predsjednik odjeljenja po rasporedu poslova je sudija Ćurković Strahinja. Rasporedomposlova određena su tri predsjednika vijeća: Ćurković Strahinja, Čupeljić Edina i BojovićDuško.Po orjentacionim normama VSTS BiH predviđene su sljedeće oznake i broj riješenihpredmeta na upravnom odjeljenju:- upravni sporovi – oznaka U - 22 predmeta- upravni sporovi radi ponavljanja postupka oznaka Uvl - 18 predmetaNisu predviđene oznake za predmete zaštite sloboda i prava (Uz) predmete po žalbi na odlukeo ponavljanju upravnog spora (Uvlž) i odbacivanje zahtjeva za vanredno preispitivanje sudskeodluke (predmeti Uvp) i predmeti razno (Ur)Na kraju 2008. godine na referatu je ostalo neriješeno ukupno: 472 U predmet, 3 Uz i 3 Uvlpredmeta, dok je u toku 2009. godine primljeno u rad ukupno 1445 U predmeta, 8 Uz i 12 Uvli 1 Uvlž ili ukupno 1466 predmet tako da je u toku 2009. godine u radu bilo ukupno 1917 Upredmeta 11 Uz, 15 Uvl i 1 Uvlž predmet, odnosno ukupno je u radu bilo 1944 predmeta. Utoku 2009 godine je završeno 1.397 U predmeta, 11 Uz predmeta, 12 Uvl predmeta i 1 Uvlžpredmet ili ukupno 1421 predmeta, što znači da je riješen 472 U predmet iz 2008. godine i925 U predmeta iz 2009 godine, 11 Uz predmeta, 12 Uvl predmeta i 1 Uvlž predmet. Ostalasu neriješena 520 U predmeta i 3 Uvl predmeta iz 2009 godine. Ako uporedimo izvještaje za2008. i 2009. godinu, uočava se da je na ovom referatu 2009. godine riješeno više predmetaza 173 u odnosu na 2008.g. Naime, u 2008 g. na ovom referatu je završeno 1.248 predmeta, au 2009. godini završeno je 1.421 predmet, što je više za 173 predmeta u odnosu na prethodnugodinu.Pregled ostvarene norme po sudijama u odnosu na efektivno radno vrijeme.1. SUDIJA ĆURKOVIĆ STRAHINJANa godišnjem nivou, od 256 radnih dana sudija je proveo na radu 191 radnih dana, aodsustvovao 137 dana (33 godišnji odmor, 2 odobreno odsustvo, 10 bolovanje, 15 edukacija,7 praznici i 70 u drugim vijećima i drugim odsustvima) od čega je efektivno proveo na radu119 što iznosi 5,4 mjeseci. Za 5,4 mjeseci sudija je trebao završiti 119 predmet, a završio je146, pa je ostvarenje norme 123 %. U toku 2009. godine sudija je ukupno odsustvovao 137dana što iznosi 65 760 minuta (137x8x60). Kada se od ukupnog radnog vremena koje iznosi125 760 oduzme odsustvo koje iznosi 65 760 dobije se efektivno radno vrijeme od 60 000minuta. Kada ukupno radno vrijeme od 125 760 podijelimo sa 264 (22x12) dobijemo broj

51minuta koji je potreban za završetak jednog predmeta, a to je 476 minuta (125 760:264(22x12) = 476. Kada se efektivno vrijeme koje iznosi 60 000 minuta podijeli sa 476 minutadobije se broj predmeta koje je sudija trebao završiti u toku godine, a to je 126 predmeta (60000:476=126). Pošto je sudija završio 146 predmeta to ostvarenje norme iznosi 116 %. No,kao predsjednik odjeljenja prema odluci sudskog kolegija norma je umanjena za 40 %.Za efektivno provedeno radno vrijeme sudija je trebao završiti 76 predmeta a završio je 146predmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 192 %.2. SUDIJA ČUPELJIĆ EDINANa godišnjem nivou, od 256 radnih dana sudija je provela na radu 187 radnih dana, aodsustvovala 100 dana (28 godišnji odmor, 7 odobreno odsustvo, 18 bolovanje, 11 edukacija,7 praznici i 29 u tuđim vijećima i drugim odsustvima) od čega je efektivno provela na radu156 što iznosi 7,1 mjeseci. Za 7,1 mjeseci sudija je trebala završiti 156 predmeta, a završila je176 pa je ostvarenje norme 113 %. Sa stručnim saradnikom je trebala završiti 205 predmeta, azavršila je 234 predmeta pa je ostvarenje norme 114 %. U toku 2009. godine sudija je ukupnoodsustvovala 100 dana što iznosi 48 000 minuta (100x8x60). Kada se od ukupnog radnogvremena koje iznosi 125 760 oduzme odsustvo koje iznosi 48 000 dobije se efektivno radnovrijeme od 77 760 minuta. Kada ukupno radno vrijeme od 125 760 podijelimo sa 264 (22x12)dobijemo broj minuta koji j e potreban za završetak jednog predmeta, a to je 476 minuta(125760:264 (22x12) = 476. Kada se efektivno vrijeme koje iznosi 77 760 minuta podijeli sa476 minuta dobije se broj predmeta koje je sudija trebao završiti u toku godine, a to je 163predmeta (77 760:476=163).Sudija je završila 176 predmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 108 %.3. SUDIJA BOJOVIĆ DUŠKOU toku cijele godine sa sudijom je radio jedan stručni saradnik. Sudija Bojović je od 256radnih dana na radu proveo 207 radnih dana, od čega efektivno 168 radnih dana što iznosi 7,6mjeseca. Za 7,6 mjeseca sudija je trebao završiti 168 predmeta. Pošto je sudija završio 194predmeta to je ostvarenje norme 115 %. Sa stručnim saradnikom sudija je trebao završiti220 predmeta, a završio je 250 predmeta pa je ostvarenje norme 114%. Na godišnjem nivou,od 256 radnih dana sudija je proveo na radu 207 radnih dana, odsustvovao 88 dana (27godišnji odmor, 2 odobreno odsustvo, 13 edukacija, 6 praznici i 40 u tuđim vijećima i drugimodsustvima) od čega je efektivno proveo na radu 168 što iznosi 7,6 mjeseci. Za 7,6 mjesecisudija je trebao završiti 168 predmeta a završio je 194 pa je ostvarenje norme 115 %. Sastručnim saradnikom trebao je završiti 220 predmeta, a završio je 250 predmeta štopredstavlja ostvarenje norme od 114 % . U toku 2009. godine sudija je ukupno odsustvovao88 dana što iznosi 42 240 minuta (88x8x60). Kada se od ukupnog radnog vremena koje iznosi125 760 oduzme odsustvo koje iznosi 42 240 dobije se efektivno radno vrijeme od 83 520minuta. Kada ukupno radno vrijeme od 125 760 podijelimo sa 264 (22x12) dobijemo brojminuta koji je potreban za završetak jednog predmeta, a to je 476 minuta (125 760:264(22x12) = 476. Kada se efektivno vrijeme koje iznosi 83 520 minuta podijeli sa 476 minutadobije se broj predmeta koje je sudija trebao završiti u toku godine, a to je 175 predmeta (83520:476=175).Pošto je sudija završio 194 predmeta to ostvarenje norme iznosi 111%.

52Sa stručnim saradnikom sudija je trebao završiti 227 predmeta. Zajedno sa stručnimsaradnikom završio je 250 predmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 110 %.4. SUDIJA TRIFUNOVIĆ BORISLAVNa godišnjem nivou, od 256 radnih dana sudija je proveo na radu 212 dana, a odsustvovao 74dana (26 godišnji odmor, 3 odobreno odsustvo, 10 edukacija, 6 praznici i 29 dana u tuđimvijećima i drugim odsustvima) od čega je efektivno proveo na radu 182 što iznosi 8,3 mjeseci.Za 8,3 mjeseci sudija je trebao završiti 182 predmeta, a završio je 195 pa je ostvarenje norme107 %. U toku 2009. godine sudija je ukupno odsustvovao 74 dana što iznosi 35 520 minuta(74x8x60). Kada se od ukupnog radnog vremena koje iznosi 125760 oduzme odsustvo kojeiznosi 35 520 dobije se efektivno radno vrijeme od 90 240 minuta. Kada ukupno radnovrijeme od 125 760 podijelimo sa 264 (22x12) dobijemo broj minuta koji je potreban zazavršetak jednog predmeta, a to je 476 minuta (125760:264 (22x12) = 476. Kada se efektivnovrijeme koje iznosi 90 240 minuta podijeli sa 476 minuta dobije se broj predmeta koje jesudija trebao završiti u toku godine, a to je 190 predmeta (90 240:476=163).Pošto je sudija završio 195 predmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 103 %.5. SUDIJA BOŠNJAK GLIZIJAN LJILJANANa godišnjem nivou, od ukupno 256 radnih dana sudija je provela na radu 208 radnih dana, aodsustvovala 78 radnih dana (29 godišnji odmor, 7 dana praznik, 4 dana bolovanje, 10 danaedukacija i 28 dana u tuđim vijećima i drugim odsustvima) od čega efektivno 178 radnih današto iznosi 8,1 mjeseci. Za 8,1 mjeseci sudija je trebala završiti 178 predmeta, a završila je 171predmet pa je ostvarenje norme 96 %. U toku 2009. godine sudija je ukupno odsustvovala 78dana što iznosi 37 440 minuta (78x8x60). Kada se od ukupnog radnog vremena koje iznosi125760 oduzme odsustvo koje iznosi 37 440 dobije se efektivno radno vrijeme od 88 320minuta. Kada ukupno radno vrijeme od 125760 podijelimo sa 264 (22x12) dobijemo brojminuta koji j e potreban za završetak jednog predmeta, a to je 476 minuta (125760:264(22x12) = 476. Kada se efektivno vrijeme koje iznosi 88 320 minuta podijeli sa 476 minutadobije se broj predmeta koje je sudija trebao završiti u toku godine, a to je 186 predmeta (88320:476=186).Sudija je završila 171 predmet.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 92 %.6. SUDIJA KNEŽEVIĆ SVJETLANANa godišnjem nivou, od ukupno 256 radnih dana sudija je provela na radu 218 radnih dana, aodsustvovala je 75 radnih dana (23 godišnji odmor, 7 dana praznik, 8 dana edukacija, 2odobreno odsustvo i 35 dana u tuđim vijećima i drugim odsustvima) od čega efektivno 181radnih dana što iznosi 8,2 mjeseci. Za 8,2 mjeseci sudija je trebala završiti 181 predmeta, azavršila je 188 predmeta. U toku 2009. godine sudija je ukupno odsustvovala 75 dana štoiznosi 36 000 minuta (75x8x60). Kada se od ukupnog radnog vremena koje iznosi 125 760oduzme odsustvo koje iznosi 36 000 dobije se efektivno radno vrijeme od 89 760 minuta.Kada ukupno radno vrijeme od 125 760 podijelimo sa 264 (22x12) dobijemo broj minuta kojije potreban za završetak jednog predmeta, a to je 476 minuta (125 760:264 (22x12) = 476.Kada se efektivno vrijeme koje iznosi 89 760 minuta podijeli sa 476 minuta dobije se broj

53predmeta koje je sudija trebao završiti u toku godine, a to je 186 predmeta (89 760:476=186).Sudija je završila 188 predmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 101 %.7. SUDIJA ŠIBONJIĆ NADIRAU augustu i septembru mjesecu sudija je radila samostalno. Odsustvovala je 11 dana od čega9 godišnji odmor i 2 dana odobreno odsustvo. Od ukupno 43 radna dana sudija je provela naradu 32 radnih dana od čega efektivno 30 radnih dana, što iznosi 1,4 mjeseca. Za tih 1,4mjeseca trebala je završiti 31 predmet.Sudija je završila 16 predmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 52 %.8. SUDIJA TURKEŠ DRAGOU septembru oktobru, novembru i decembru mjesecu 2009. godine sudija je raspoređen naUpravno odjeljenje. Od ukupno 87 radnih dana sudija je proveo na radu 77 dana, aodsustvovao je 21 dan (6 dana odobreno odsustvo, 2 dana edukacija, 2 dana godišnji odmor i11 u tuđim vijećima i drugim odsustvima) od čega efektivno 66 dana, što iznosi 3 mjeseca. Za3 mjeseca sudija je trebao završiti 66 predmeta, a u ovom periodu završio je 69 predmeta.U toku 2009. godine sudija je ukupno odsustvovao 21 dan što iznosi 10 080 minuta(21x8x60). Kada se od ukupnog radnog vremena koje iznosi 41 760 oduzme odsustvo kojeiznosi 10 080 dobije se efektivno radno vrijeme od 88 320 minuta. Kada ukupno radnovrijeme od 125 760 podijelimo sa 264 (22x12) dobijemo broj minuta koji je potreban zazavršetak jednog predmeta, a to je 476 minuta (125760:264 (22x12) = 476. Kada se efektivnovrijeme koje iznosi 31 680 minuta podijeli sa 476 minuta dobije se broj predmeta koje jesudija trebao završiti u toku godine, a to je 66 predmeta (31 680:476=163). Sudija je završio69 predmeta.Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi102,56%.Prosjek ostvarene norme upravnog odjeljenja u 2009. godini je prema efektivnomradnom vremenu 107,57 %.

54KVALITET RADA SUDIJA ZA 2009. GODINUSudija Ćurković Strahinja je imao 24 odluke po vanrednim pravnim sredstvima – Zahtjevuza vanredno preispitivanje odluke (22) i po apelaciji (2) od čega 19 potvrđenih, 4 preinačene i1 ukinuta. Procenat ukinutih je 4,17 %.Sudija Čupeljić Edina je imala 33 odluke po vanrednim pravnim sredstvima – Zahtjevu zavanredno preispitivanje odluke (31) i po apelaciji (2) od čega 24 potvrđene, 1 odbačena, 5preinačenih i 3 ukinute. Procenat ukinutih je 9,37 %.Sudija Bojović Duško je imao 25 odluka po vanrednom pravnom sredstvu – Zahtjevu zavanredno preispitivanje i po apelaciji od čega 21 potvrđenih, 1 ukinute, 2 pozitivnopreinačenih i 1 odbačena. Procenat ukinutih je 4,17 %.Sudija Trifunović Borislav je imao 31 odluka po vanrednim pravnim sredstvima – Zahtjevuza vanredno preispitivanje (31) od čega 26 potvrđena, 4 preinačene i 1 ukinuta. Procenatukinutih je 3,22 %.Sudija Malešević Olga je imala 33 odluke po vanrednim pravnim sredstvima – Zahtjevu zavanredno preispitivanje i po apelaciji (33) od čega 24 potvrđenih, 6 preinačenih, 1 odbačena,2 ukinute . Procenat ukinutih je 6,25 %.Sudija Katkić Idris je imao 29 odluka po vanrednim pravnim sredstvima – Zahtjevu zavanredno preispitivanje (29) od čega 22 potvrđene, 2 preinačene i 5 ukinutih. Procenatukinutih je 17,24 %.KVALITET RADA PO SUDIJAMASudijaĆurkovićStrahinjaOdbačenaIPotvrđenaIIPreinačenaIIIUkinutaIVUkupno(II+III+IV)Potvrđenih[ %] -nih [ %] [Preinače Ukinutih%]0 19 4 1 24 79,17 16.67 4,17Bojović Duško 1 21 2 1 24 87,50 83,33 4,17Čupeljić Edina 1 24 5 3 32 75,00 15,62 9,37Malešević Olga 1 24 6 2 32 75,00 18,75 6,25TrifunovićBorislav0 26 4 1 31 83,87 12,90 3,22Katkić Idris 0 22 2 5 29 75,86 6,89 17,24Bošnjak GlizijanLjiljanaKneževićSvjetlana0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0Turkeš Drago 0 0 0 0 0 0 0 03 136 23 13 172 79,07 13,37 7,56

55ODNOS POTVRĐENIH, UKINUTIH I PREINAČENIH ODLUKAOKRUŽNOG SUDA U BANJALUCI OD STRANE VRHOVNOG SUDARS U TOKU 2009. GODINEUPRAVNO ODJELJENJEpreinačene odluke,13,4%ukinute odluke,7,6%potvrđene odluke,79,1%potvrđene odluke preinačene odluke ukinute odluke

56Kvalitet rada odjeljenjaOd 175 odluka koliko je bilo predmetom preispitivanja od strane Vrhovnog suda RS iUstavnog suda BiH potvrđenih je 136; pozitivno preinačenih 23; ukinutih 13 i odbačenih 3.Procenat ukinutih je 7,56 %. Kada se potvrđenim odlukama (136) dodaju pozitivnopreinačene (23) onda je ukupno potvrđenih bilo 159 ili procentualno 92,44 % a broj ukinutih13 odluka ili procentualno 7,56 %. Iz navedenog se vidi da je ostvaren izuzetan kvalitet radaupravnog odjeljenja i pored činjenice da je ostvaren i izvanredan kvantitet rada, jer je u toku2009. godine završeno 1397 U predmeta, 12 Uvl, 11 UZ i 1 Uvlž odnosno ukupno jezavršeno 1421 predmet.Zaključak:Sudije na ovom referatu riješile su 472 predmeta iz 2008. godine i 925 U, 11 Uz, 12 Uvl i 1Už predmeta iz 2009. godine - ukupno 1421 U predmeta. Predmeti su rješavani po redosljeduprispjeća tužbe u sud, sa rijetkim izuzecima uz ocjenu odjeljenja da određeni predmet trebariješiti ranije od utvrđenog redosleda. Ako se pogleda struktura riješenih predmeta uizvještajnom periodu, uočava se raznorodnost predmeta iz gotovo svih oblasti upravnogrješavanja. Tako su se rješavali predmeti iz oblasti: povrata stanova, utvrđivanja nosiocastanarskog prava nakon smrti ranijeg nosioca stanarskog prava; revizije dodijeljenoggrađevinskog zemljišta i vraćanja ranije oduzetog zemljišta; naknade za korišćenjegrađevinskog zemljišta, eksproprijacije i deeksproprijacije zemljišta; uzurpacije zemljišta;preuzimanje iz posjeda ranijeg vlasnika ili posjednika i dodjela zemljišta; davanje zemljišta uzakup, podsticaji u poljoprivredi, koncesije, legalizacija objekata; refundacija troškovaliječenja te ostvarivanje prava na socijalnu pomoć; ostvarivanje prava na otpremninu po članu152 ZoR-u; stambena pitanja zaposlenih u VRS i MO; izdavanje urbanističke saglasnosti iodobrenja za građenje; izdavanje vodoprivredne saglasnosti; izdavanje ekološke dozvole;utvrđivanje prava na nadziđivanje; ostvarivanje prava iz penzijsko invalidskog osiguranja;prava na boračko invalidsku zaštitu i utvrđivanje svojstva civilne žrtve rata; utvrđivanje pravaangažovanja u VRS, imenovanje predstavnika državnog kapitala, privatizacija, preuzimanjeakcija; cesija i plaćanje u inostranstvu, carinske pogodnosti, ostvarivanje i zaštita pravaimenovanih i izabranih lica, nostrifikacija diploma, izbor notara, zaštita sloboda i pravazajamčenih ustavom itd. Radi se o vrlo širokoj lepezi najrazličitijih zahtjeva i zaštiti prava poosnovu ocjene zakonitosti upravnih akata. To predmete čini vrlo složenim i u činjeničnom i upravnom smislu. Zato se ostvarivanje rezultata zacrtanih planom moglo realizovati samo uzvelike dodatne napore i angažovanje svakog sudije i stručnog saradnika, u slobodno radnovrijeme (u poslijepodnevnim satima, u dane vikenda, praznika i sl). Stoga ako bi se normaposmatrala kroz strukturu predmeta onda bi postotak ostvarenja norme bio znatno veći.Važna napomena:Rad u CMS-u naročito je usporio rad na predmetima Upravnog odjeljenja, jer se radi o takvojvrsti i prirodi predmeta, u kojima je kroz CMS potrebno preduzeti mnogo veći broj radnji, uodnosu na druge referate i odjeljenja.

57UKUPAN PROSJEK OSTVARENE NORME SVIH SUDIJA PREMAEFEKTIVNOM RADNOM VREMENUSudije: %Danijela Milovanović 245.87Olga Malešević 124.14Vesna Stanković-Ćosović 163.96Božana Vulić 110.58Svetlana Marić 112.08Želimir Lepir 283.19Srđan Forca 173.85Dragan Aćić 170.68Idris Katkić 143.11Aida Ajdar 120.45Petra Bijelić 122.35Mersida Bjelobrk 105.45Mihajlo Brelak 240.45Tanja Bundalo 219.00Davorka Delić 173.89Željko Ković 127.55Biljana Majkić Marinković 133.66Mirjana Radević 132.15Nermana Samardžić 118.10Jasna Šatara 117.85Nadira Šibonjić 93.58Bogdan Gajić 181.51Snježana Romčević-Tadić 121.50Raosavljević Mirjana 109.92Ninković Velimir 117.80Strahinja Ćurković 192.00Čupeljić Edina 108.00Bojović Duško 110.00Trifunović Borislav 103.00Bošnjak Glizijan Ljiljana 92.00Svetlana Knežević 101.00Turkeš Drago 102.76RAZLOZI ZA IZMJENU RASPOREDA SUDIJA U TOKU IZVJEŠTAJNOGPERIODAU 2008. godini na građanskom odjeljenju radilo je u prosjeku 13,13 sudija, a sa danom 31.1o.2008. g. - 14 sudija (do izbora sudije Tica Senada u Vrhovni sud RS, kad je ostalo 13 sudijado kraja 2008.g). Kako je na kraju godine ostalo neriješenih samo 151 Gž predmet, to je posudiji iznosilo 11,61 predmeta (u koji broj su uračunati i predmeti vraćeni prvostepenimsudovima radi otklanjanja nedostataka, a takvih je na ovom referatu uvijek ukupno i nekolikodesetina, bez obzira na sve mjere koje se preduzimaju radi brzog vraćanja takvih predmetaovome sudu i radi otklanjanja pojave dostavljanja predmeta sa takvim nedostacimadrugostepenom sudu). Dakle, jasno je da sa tim brojem Gž predmeta sudije nisu imale

58dovoljan broj predmeta u radu, da bi mogle ostvariti normu. Stoga je od 01.01. 2009. g. sudijaSvetlana Knežević raspoređena u Upravno odjeljenje, da bi se postigla bolja ažurnost naovom odjeljenju, pa je na na građanskom odjeljenju ostalo 12 sudija sa 01.01.2009. godine, ana upravno odjeljenje raspoređeno je 7 sudija. Međutim, u prvom polugodištu 2009. godinesudije građanskog odjeljenja i dalje su imale problem (ne) mogućnosti ostvarenja norme, jersu se predmeti rješavali, priliv nije bio iznad očekivanog, a i dalje ovome sudu nisu vraćenedesetine predmeta vraćenih prvostepenim sudovima radi otklanjanja nedostataka.Radi navedenog, napravljen je novi raspored poslova, koji se primjenjivao od 01.09.2009.godine – nakon godišnjih odmora. Po tom rasporedu sudije Vulić Božana i Stanković ĆosovićVesna raspoređene u Krivično-prekršajno i Posebno odjeljenje (zbog postizanja boljeažurnosti na ovim odjeljenjima, na kojima se povećavao broj neriješenih predmeta, zbog višeputa pominjane složenosti i strukture tih predmeta – naročito iz oblasti ratnih zločina iorganizovanog kriminala). Zbog nedovoljnog broja predmeta u radu Privrednog odjeljenja(koje je takođe značajan broj spisa vratilo prvostepenim sudovima radi otklanjanja procesnihnedostataka, a koji nisu kroz duži period vraćeni ovome sudu), sudija Samardžić Nermana izPrivrednog odjeljenja raspoređena je u Građansko odjeljenje, a sudija Drago Turkeš jeraspoređen na Upravno odjeljenje. Sa 01.10.2009. godine u Građansko odjeljenje raspoređenaje i sudija Šibonjić Nadira (tako da je od 01.10.2009. do 31.12.2009. godine u Građanskomodjeljenju ponovo radilo 12 sudija).Ovakav raspored i njegove izmjene u toku izvještajne godine, rezultat su svestranih analizakoje je v.d. predsjednika suda vršila tokom cijelog izvještajnog perioda, zajedno sapredsjednicima sudskih odjeljenja, sa kojima je donosila zajedničke procjene, vršila uvide utabelarne preglede spisa po sudijama, svaki mjesec analizirala priliv predmeta, dinamikunjihovog rješavanja, a nakon procjene da je nužna promjena rasporeda poslova zbogizmijenjenog stanja u okviru pojedinih odjeljenja, uzela je u obzir i afinitete i izjave sudija, pasu isti nakon toga, uz njihovu saglasnost raspoređeni na druge referate, uz procjenu da će i nanovim referatima dati najoptimalnije rezultate.

59PROSJEČNA NORMA PO ODJELJENJIMA U PROCENTIMA PREMAEFEKTIVNOM RADNOM VREMENU NA SVOJIM PREDMETIMAOdjeljenjeUkupno izraženo u procentima prema efektivnomradnom vremenu na svojim referatima [%]Krivično-prekršajno i posebno 173,64Građansko 143,43Privredno 122,96Upravno 107,57Prosječna norma 136,9PROSJEK OSTVARENE NORME OKRUŽNOG SUDA U BANJALUCIPO BROJU RIJEŠENIH PREDMETA U 2009. GODINI PREMAEFEKTIVNOM RADNOM VREMENU NA SVOJIM PREDMETIMA180,00%173,64%160,00%140,00%120,00%143,43%122,96%107,57%136,90%100,00%Krivično-prekršajno i posebno Građansko Privredno Upravno UKUPNO

60PROSJEK KVALITETA RADA OKRUŽNOG SUDA U BANJALUCI U2009. GODINIOdjeljenjeOdbačenePotvrđenePotvrđene[%]PreinačenePreinačene[%]UkinutihUkinutih[%]Krivičnoprekršajnoi 3 136 87,18 12 7,69 8 5,13posebnoGrađansko 200 260 71,23 47 12,87 58 15,89Privredno 62 145 65,31 29 13,06 48 21,62Upravno 3 136 79,07 23 13,37 13 7,56UKUPNO 268 677 73,99 111 12,13 127 13,88ODNOS POTVRĐENIH, UKINUTIH I PREINAČENIH ODLUKA U 2009.GODINI U OKRUŽNOM SUDU U BANJALUCIpreinačene odluke,12,1%ukinute odluke,13,9%potvrđene odluke,74,0%potvrđene odluke preinačene odluke ukinute odluke

61STRUKTURA NEZAVRŠENIH PREDMETA PO GLAVNIMREFERATIMA100%90%16879583279375453280%107952070%60%50%5760567482360165125471947440%30%330030481419757475039620%14610%630%59860227 13119417 5314801464261765392208.03.2004 31.12.2005 31.12.2006 31.12.2007 31.12.2008 31.12.2009K Kž Pžp Gž Pž Ž U

62NEZAVRŠENI PREDMETI PO GLAVNIM REFERATIMAK REFERAT70605063403020102717141722008.03.2004.31.12.2005.31.12.2006.31.12.2007.31.12.2008.31.12.2009.K REFERAT

63NEZAVRŠENI PREDMETI PO GLAVNIM REFERATIMAKŽ REFERAT700600598500400300200100008.03.2004.31.12.2005.13153 1431.12.2006.31.12.2007.Kž REFERAT31.12.2008.263931.12.2009.

64NEZAVRŠENI PREDMETI PO GLAVNIM REFERATIMAPŽP REFERAT3500300033002500200015001000500008.03.2004.31.12.2005.6028019431.12.2006.31.12.2007.Pžp REFERAT31.12.2008.646531.12.2009.

65NEZAVRŠENI PREDMETI PO GLAVNIM REFERATIMAGŽ REFERAT70006000500057604000300020001000008.03.2004.31.12.2005.30481419757 146 39631.12.2006.31.12.2007.Gž REFERAT31.12.2008.31.12.2009.

66NEZAVRŠENI PREDMETI PO GLAVNIM REFERATIMAPŽ REFERAT9008008327006005005674003003602001000125507408.03.2004.31.12.2005.31.12.2006.31.12.2007.31.12.2008.31.12.2009.Pž REFERAT

67NEZAVRŠENI PREDMETI PO GLAVNIM REFERATIMAŽ REFERAT1200100010798006007954004822000165479408.03.2004.31.12.2005.31.12.2006.31.12.2007.31.12.2008.31.12.2009.Ž REFERAT

68NEZAVRŠENI PREDMETI PO GLAVNIM REFERATIMAU REFERAT900800793700600500400754532471520300200100168008.03.2004.31.12.2005.31.12.2006.31.12.2007.31.12.2008.31.12.2009.U REFERAT

69NEZAVRŠENI PREDMETI PO GLAVNIM REFERATIMA NA NIVOUSUDA ( K, Kž, Pžp, Gž, Pž, Ž i U )1400012000100001151680006000624740002000032791687821121008.03.2004.31.12.2005.31.12.2006.31.12.2007.31.12.2008.31.12.2009.

70* * *Zaključno, u 2009. godini u Okružnom sudu u Banjaluci, rad se odvijao na Krivičnoprekršajnomodjeljenju, Posebnom odjeljenju za organizovani i najteže oblike privrednogkriminala, Građanskom odjeljenju, Privrednom odjeljenju i Upravnom odjeljenju. U svimodjeljenjima postignuti su veoma dobri rezultati, kako u pogledu kvantiteta, tako i u pogledukvaliteta rada.Plan i program rješavanja predmeta i rada Okružnog suda u Banjaluci za 2009. u pretežnomdijelu je realizovan, a razlozi zašto nije u potpunosti realizovan, objektivne su prirode idetaljno su izneseni u zaključcima koji čine sastavni dio izvještaja o radu za svako odjeljenje.V.D. predsjednika sudaMarija Aničić - Zgonjanin