Istraga
Hutba:Ruše zgradu da bi popravili ciglu vehabiziranih ... - Saff.ba
Hutba:Ruše zgradu da bi popravili ciglu vehabiziranih ... - Saff.ba
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hutba: Ruše zgradu da bi popravili ciglu<br />
www.saff.ba<br />
Broj 306<br />
16. decembar 2011.<br />
21. muharrem 1433.<br />
cijena godišnje<br />
pretplate 65 KM<br />
Uvodnik<br />
Koliko košta<br />
pola Bosne?<br />
1. kongres vjeroučitelja<br />
islamske vjeronauke u BiH<br />
Vjeronauka je jedna<br />
uspješna priča u zemlji<br />
velikih neuspjeha<br />
“Zahtjevi da<br />
zauzmemo Tuzlu,<br />
Sarajevo i druge<br />
veće gradove,<br />
sada su nerealni.<br />
Njih smo trebali<br />
zauzeti odmah<br />
na početku rata”<br />
Velikosrpsko kreiranje nove bošnjačke krivnje<br />
<strong>Istraga</strong><br />
vehabiziranih poturica<br />
Kolumna:<br />
Smrt<br />
Radovana<br />
Karadžića<br />
Središnji put i umjerenost<br />
će ujediniti Muslimansku<br />
braću i selefije<br />
Islamsko druženje<br />
u Švedskoj<br />
Muslimanska<br />
porodica pred<br />
izazovima<br />
modernog<br />
doba
SAFF broj 306<br />
Sadržaj<br />
Hutbe iz tri sveta mesdžida<br />
El-Mesdžidu-l-haram (Časni hram u Mekki)<br />
Istinsko i lažno poimanje mira i (ne)pravde<br />
8<br />
Kolumna<br />
Borba za opstanak<br />
Smrt Radovana Karadžića<br />
18<br />
Pogledi<br />
Laktaško memorandumisanje<br />
Načertanije po Dodiku<br />
24<br />
Društvo<br />
U povodu 1. decembra, Međunarodnog dana borbe protiv AIDS-a,<br />
SINDROMA STEČENE IMUNO-DEFICIJENCIJE<br />
AIDS je, prvenstveno, moralni i etički problem<br />
32<br />
Društvo<br />
Islamsko druženje u Švedskoj<br />
Muslimanska porodica pred izazovima modernog doba<br />
Islambosna<br />
Islamske teme<br />
Hadisi i savjeti o vrijednosti ranog odlaska na namaz<br />
36<br />
43<br />
Zelena transferzala<br />
Hrvatska<br />
SDA izgubila izbore od Bošnjačko demokratske stranke Hrvatske<br />
48<br />
Islamnet<br />
Australija<br />
Aboridžini postaju muslimani<br />
54<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
3
Kontakt telefon:<br />
062 287 412
Uvodnik<br />
Koliko košta pola Bosne?<br />
Trenutno je postoji ni jedan ar-<br />
Tgument koji bi nas razuvjerio<br />
Tu pretpostavku da bošnjač- Tke vlasti u Federaciji direktno rade<br />
za velikosrpske interese Beograda, a<br />
srodstveno tome, i za velikohrvatske<br />
interese Zagreba. Takva kooperativnost<br />
u razvaljivanju Bosne i proganjanju<br />
Bošnjaka moguća je samo ako su<br />
bošnjačke vlasti u Sarajevu, zapravo,<br />
antibošnjačke, tj. beogradske i zagrebačke.<br />
Postoje veoma konkretni događaji<br />
na koje bošnjačke vlasti ne reagiraju,<br />
a šutnja je znak odobravanja.<br />
Ne može se i ne smije se dogoditi da<br />
u zadnjih mjesec dana bude<br />
desetak terorističkih napada<br />
na povratnike i na džamije,<br />
a da se ni jedan bošnjački<br />
politički subjekt ne<br />
oglasi. Nenormalno je da<br />
mjesecima traje bjesomučna<br />
kampanja Federalne televizije<br />
i tzv. „Oslobođenja“<br />
protiv ustavnog prava Bošnjaka<br />
da budu muslimani,<br />
u slobodi svoje vjeroispovijesti,<br />
a da ni to ne ponuka bošnjačke<br />
zvaničnike da zaštite ustavna prava<br />
naroda kojeg, kobejagi, zastupaju. Ta<br />
šutnja ne može biti antifašistička, patriotska,<br />
intelektualna, ona može biti<br />
samo zakupljena šutnja. Bošnjački<br />
političari se plaše da ne naljute svoje<br />
srpsko-hrvatske makroe, pa šute,<br />
a šutnju pravdaju lažnom potrebom<br />
da se prevazilaze konfliktna pitanja.<br />
Kao da je bošnjačka žrtva kriva zato<br />
što je progone srpski i hrvatski ekstremisti,<br />
pa ispade da je konfliktan<br />
onaj koji traži mir i slobodu?! Ispade<br />
da je radikalan onaj koji traži da se ne<br />
ugrožava vjerska ravnopravnost Bošnjaka!?<br />
Maske su mnogo puta pale,<br />
ali nikada tako uvjerljivo kao kada je<br />
Policija Republike Srpske obznanila<br />
da na teritoriji ovog entiteta djeluju<br />
opasne grupe „vehabija“. Posebno je<br />
smiješno bilo vezivanje te „terorističke<br />
opasnosti“ za pčelarstvo, iftare,<br />
namaze, ali i činjenicu da Bošnjaci<br />
u RS jedva da preživljavaju. Dimna<br />
bomba o „vehabijama“ koje prijete<br />
Republici Srpskoj razotkrila je apsolutnu<br />
spregu Federalne televizije sa<br />
velikosrpskim obavještajnim službama,<br />
jer se ispostavilo da svi, združeno,<br />
rade na izmišljanju tzv. vehabijskog<br />
terorizma. S jedne strane dakle,<br />
imamo stalni terorizam, seriju heftičnih<br />
napada na Bošnjake, i to nikoga<br />
ne uzbuđuje, a s druge strane imamo<br />
izmišljanje j terorizma, oko kojeg se<br />
oglašavaju i mediji i zvaničnici. Či-<br />
njenica da desetine napada na džamije<br />
nisu prouzrokovale ni jedan napad<br />
na crkve, dovoljno govori o tome ko<br />
želi, a ko ne želi mir. Problem je što<br />
oni koji napadaju džamije, zapravo,<br />
Bošnjake, djeluju pod sponzorstvom<br />
državnih sigurnosnih službi, koje<br />
skreću pažnju sa suštine<br />
problema, tako što žrtvu<br />
optužuju za tzv. vehabizam.<br />
A šta ako se te sigurnosne<br />
i obavještajne službe ni za<br />
pedalj ne razlikuju od onih<br />
koje su spremale i sprovodile<br />
genocidnu agresiju protiv<br />
Bosne i Bošnjaka? Šta ako<br />
je to jedno te isto? Šta bi ti<br />
našminkani „kosovci“ prvo<br />
uradili? Prvo bi „odradili“<br />
bošnjačke političke strukture, tako<br />
da služe njima, tj. Beogradu i Zagrebu.<br />
Srbijanskoj državi se isplati<br />
među bošnjačke političare ubaciti<br />
milijardu eura, da ih sve potkupi<br />
i ucjeni, a to je nikakva cijena ako<br />
se zauvijek uništava Bosna i dobija<br />
Republika Srpska. Jesmo li svjesni<br />
koliko košta pola Bosne? Blokada<br />
državne vlasti, razvaljivanje Federacije,<br />
statiranje bošnjačke politike u<br />
ovom scenariju, sve to ukazuje na<br />
režiju u izvedbi obavještajnih službi.<br />
A da je to tako, dokazuje sprega<br />
oko teme „vehabija“, na relaciji Policija<br />
RS – Federalna tv - bošnjačka<br />
politika. Jer, iza antibošnjačkog<br />
i islamofobijskog bjesnila Federalne<br />
tv stoji bošnjačka politika, odnosno,<br />
Federalna tv se ne bi mogla tako<br />
fašistički ponašati ako bi se tome<br />
suprotstavili bošnjački zastupnici u<br />
Parlementu Federacije. A zašto se ne<br />
suprotstavljaju? Zašto šute? Zašto<br />
sponzoriraju ovo razvaljivanje Bosne<br />
i Bošnjaka? Jadan je onaj koji između<br />
ljubavi prema svome narodu<br />
i služenja tlačiteljima svoga naroda,<br />
izabere poniženje.<br />
Impressum<br />
Izdavač<br />
GID SAFF<br />
Velikog sudije Građeše 25, 72000 Zenica<br />
Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo<br />
mob: +387 61 255 322<br />
distribucija: +387 62 287 412<br />
Žiroračuni kod Raiffeisen banke dd BiH,<br />
Filijala Bugojno<br />
part br: 6764162000885351;<br />
transakcijski: 1613000022234395<br />
Glavni i odgovorni urednik<br />
Semir Imamović<br />
Redakcija<br />
Abdusamed Nasuf Bušatlić,<br />
Nusret Hodžić, Ezher Beganović, Ramiz<br />
Hodžić<br />
DTP<br />
Semir Šišić<br />
Lektor<br />
Abdulmedžid Nezo<br />
Stalni saradnici:<br />
Subašić H. Džemal, Ismail Ibrahim, Meho<br />
Bašić, Fatmir Alispahić, Safet Kadić,<br />
Anes Džunuzović, Abdulvaris Ribo, Almir<br />
Mehonić, Amir Durmić, Saladin Kovačević,<br />
Sejfudin Dizdarević, Esad Mahovac, Erdem<br />
Dizdar, Fahrudin Sinanović<br />
Ostali saradnici:<br />
Šemso Tucaković, Ekrem Tucaković, Nijaz<br />
Alispahić, Salko Opačin, Nedim Haračić, Adem<br />
Zalihić, Nedim Makarević, Ale Kalember<br />
Direktor<br />
Semir Mujić<br />
Direktor marketinga<br />
Semin Rizvić<br />
+387 62 343 635<br />
Koordinator za dijasporu<br />
Ramadan Rušid<br />
+386 41 255 239<br />
Štampa<br />
EMANET d.o.o., Zenica<br />
Časopis izlazi svakog drugog petka.<br />
Rukopisi, diskete i fotografije se ne<br />
vraćaju.<br />
ISSN 1512-651X<br />
redakcija@saff.ba<br />
saffmagazin@yahoo.com<br />
www.saff.ba<br />
Časopis je upisan u evidenciju javnih glasila<br />
u Federalnom ministarstvu obrazovanja,<br />
nauke, kulture i sporta pod brojem 622<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
5
Hutba<br />
Ruše zgradu, da bi popravili ciglu<br />
Hatib: Abdusamed Nasuf Bušatlić<br />
Alah,<br />
A<br />
dž.š., u Kur’anu je objavio:<br />
AVi ste narod najbolji od svih koji<br />
Ase ikada pojavio: tražite da se<br />
čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćate,<br />
i u Allaha vjerujete. (Ali Imran, 110.).<br />
Citirani kur’anski ajet otkriva nam<br />
tajnu stvaranja ili kako se to u Kur’anu<br />
veli “izvođenja’’ islamskog ummeta u<br />
život. Kur’anska poruka u ovom ajetu<br />
podsjeća i upozorava muslimane, ma gdje<br />
i ma kada živjeli, da islamski ummet nije<br />
i ne smije biti na zemlji tek onako, radi<br />
pukog egzistiranja i životarenja, niti je<br />
on tu samo radi sebe, već je njegova primarna<br />
uloga da poziva u dobro, a odvraća<br />
od zla, da gradi, kultivizira i unapređuje<br />
životni ambijent, da čini dobro i koristi<br />
svim ljudima. To znači da počast i privilegija<br />
koju je Allah, dž.š., dao islamskom<br />
ummetu, nije određena rasom, nacijom,<br />
geografijom, jezikom, već je ona uvjetovana<br />
određenim vrijednostima i svojstvima<br />
koja ako nedostaju, onda islamski ummet<br />
gubi epitet najboljeg ummeta.<br />
Svojstva najboljeg ummeta<br />
Svojstva islamskog ummeta i njegovu<br />
primarnu ulogu, fascinirajuće jednostavno<br />
opisao je i objasnio ashab Rebia’<br />
ibn Amir, koji je, na pitanje perzijanskog<br />
komadanta zašto su oni kao Arapi i muslimani<br />
i krenuli u osvajački pohod na<br />
Perziju, odgovorio: “Allah nas je poslao<br />
da izvedemo ljude iz robovanja<br />
ljudima u robovanje Gospodaru ljudi,<br />
iz nepravde drugih vjera i ideologija u<br />
pravdu islama, iz tjeskobe dunjaluku u<br />
prostranstvo i dunjaluka i Ahireta.’’<br />
Eto, to je suština postojanja islamskog<br />
ummeta. Bez tih vrijednosti i tih<br />
osobina, bez iskrene vjere u Allaha,<br />
bez izvanrednog islamskog ahlaka i<br />
morala, bez želje da svjetlo upute dođe<br />
do svih ljudi i strpljivosti i ustrajnosti<br />
na tom putu, teško da islamski ummet<br />
može biti nešto više od obične ljudske<br />
gomile (uostalom kao i svaki drugi<br />
narodi koji nema gornjih kvaliteta),<br />
koja živi na nivou potreba svoga tijela i<br />
kao takva nije vrijedna pomena.<br />
Počast koju je Allah ukazao sljedbenicima<br />
islama povlači za sobom veliku<br />
odgovornost i obavezuje svakog<br />
muslimana i muslimanku da u svojim<br />
riječima i djelima budu dosljedni sljedbenici<br />
Allahove upute i lijep primjer<br />
drugim ljudima. Čovječanstvo danas<br />
vapi za ummetom koji će ga izbaviti<br />
iz robovanja ljudima, oholim tiranima,<br />
kriminalcima i bezbožnicima<br />
koji se izdaju za bogove i koji cijelo<br />
čovječanstvo drže u okovima svojih rigidnih<br />
ideologija i politika. Vapi za ummetom<br />
koji će ga izbaviti iz robovanja<br />
niskim prohtjevima i strastima<br />
koje su čovječanstvo<br />
bacile na koljena, pa se guši<br />
u kaljuži nemorala, poroka,<br />
prostitucije, narkomanije,<br />
pedofilije, homoseksualizma,<br />
kriminala, nepotizma,<br />
korupcije, bezdušnog<br />
zelenaštva i lihvarstva i<br />
mnogobrojnih drugih zala i<br />
devijacija.<br />
Savremeno društvo vapi<br />
za spasiteljem isto kao što<br />
je vapilo u vrijeme pred dolazak<br />
posljednjeg Allahovog<br />
Poslanika, Muhammeda,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, na<br />
što aludira hadis u kojem je<br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve<br />
sellem, rekao: “Allah je pogledao<br />
u stanovnike Zemlje<br />
i prezreo ih osim malog<br />
broja Ehlul-Kitabija, židova<br />
i kršćana.’’ (Muslim) Zašto?<br />
Zato što su Allahu činili<br />
širk, zato što su bili ogrezli<br />
u bezboštvu i nemoralu i što<br />
su druge pozivali u zabludu<br />
u kojoj su živjeli, pa je Allah<br />
poslao Muhammeda, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, da izvede<br />
ljude iz tmine na svjetlo, iz<br />
zablude na Pravi put.<br />
Muhammed, sallallahu alejhi ve<br />
sellem, koristio je svaku priliku i ulagao<br />
maksimum truda da ljude izvede iz zablude<br />
na svjetlo Upute, i pored njihovog<br />
inata i oholosti.<br />
Koliko mu je bilo stalo da se svi<br />
ljudi ukrcaju u lađu spasa koja se islamom<br />
zove, svjedoči i činjenica da je<br />
upućivao dove Allahu, dž.š., za najljuće<br />
neprijatelje islama. Vidimo ga kako u<br />
jednoj od dova, skrušeno molio: “Moj<br />
Allahu, molim Te da pomogneš islam<br />
sa jednim od ove dvojice ljudi koji Ti<br />
je draži: Ebu Džehlom ili Omerom<br />
ibn Hattabom!’’, pa je Allahu bio draži<br />
Omer ibn Hattab.’’ (Tirmizi i Hakim,<br />
šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim).<br />
Čovječanstvo<br />
danas vapi za<br />
ummetom koji<br />
će ga izbaviti<br />
iz robovanja<br />
ljudima, oholim<br />
tiranima,<br />
kriminalcima i<br />
bezbožnicima<br />
koji se izdaju<br />
za bogove<br />
i koji cijelo<br />
čovječanstvo<br />
drže u okovima<br />
svojih rigidnih<br />
ideologija i<br />
politika.<br />
On se nije rugao neznanju i zabludjelosti<br />
svojih sunarodnjaka, nije ih<br />
ismijavao niti se oholio nad njima, već<br />
je bio blag i samilostan i kad god ih je<br />
pozivao u islam on ih je obveseljavao i<br />
obećavao im prosperitet i sreću na dunjaluku<br />
i nagradu na ahiretu ako prihvate<br />
islam.<br />
Rebia ibn Abad ed-Dejli,<br />
kazuje: “Vidio sam Poslanika,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, na<br />
tržnici Ukaz, kada je govorio<br />
okupljenim ljudima: “O ljudi,<br />
recite la ilahe illallah, uspjet<br />
će te!” Iza njega je išao čovjek<br />
bijelog lica sa dva uvojka ili<br />
dvije pletenice, i govorio: “Ljudi,<br />
ovo je lažov!” Upitao sam<br />
ko je taj čovjek koji se obraća<br />
ljudima, pa mi je rečeno da je<br />
to Muhammed ibn Abdullah,<br />
koji tvrdi da je Allahov<br />
poslanik. Zatim sam pitao za<br />
onog čovjeka koji ide za njim<br />
i u laž ga utjeruje, pa mi je<br />
rečeno da je to njegov amidža<br />
Ebu Leheb.’’ (Ahmed i Hakim,<br />
šejh Šuajb Arnaut ocijenio<br />
ga je kao sahih-ligajrihi).<br />
Čak i onda kad su mu<br />
govorili da je sihirbaz, da je lud,<br />
kada su ga u Taifu kamenovali<br />
i kada mu je došao melek brda,<br />
dok mu je tekla krv niz lice,<br />
i predložio mu da sruši dva<br />
brda na bezbožnike koji su ga<br />
krvnički napali i izvrijeđali,<br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve<br />
sellem, odgovorio je: “Ne, jer ja<br />
se nadam da će Allah iz njihovih<br />
kičmi izvesti potomstvo koje će<br />
samo Allaha obožavati.’’<br />
Zbog toga je vrlo važno, na temelju<br />
Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
prakse, koju su dosljedno slijedili njegovi<br />
ashabi kao i istinski islamski učenjaci,<br />
mudžahidi i pobožnjaci u svim generacijama,<br />
ukazati na poziv islama koji je<br />
sa cjelokupnim svojim učenjem u znaku<br />
izgradnje kulture života, a ne kulture<br />
smrti, terora i ubijanja, kulture dijaloga i<br />
razumijevanja, a ne kulture tlačenja, kulture<br />
tolerancije i samilosti, a ne kuluture<br />
mržnje i odbacivanja drugog i drugačijeg,<br />
kuluture izgradnje a ne kuluture rušenja,<br />
kuluture nauke i općeg prosperiteta, a ne<br />
kuluture neznanja i zaostalosti, kulture<br />
morala i pobožnosti, a ne kulture razvrata<br />
i bezbožništva.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
6
Smutnja je gora od ubijanja<br />
Kako je onda moguće da se danas<br />
neki muslimani, koji se ponašaju kao<br />
drumski razbojnici, koji siju smutnju i<br />
nered, koji zastrašuju druge ljude i izazivaju<br />
sukobe, mogu pozivati na islam<br />
i na slijeđenje sunneta Muhammeda,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, kad su njihovi<br />
postupci direktan atak na islam i<br />
Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
sunnet?! Kako se takvi mogu pozivati<br />
na islam kad je islam vjera izgradnje,<br />
a ne rušenja temelja na kojima počiva<br />
život zdravog društva?! Nikako! Oni<br />
samo mogu (a to i rade) srušiti u jednom<br />
trenu ono što iskreni i pametni<br />
muslimani strpljivo grade godinama.<br />
Da u toj rušilačkoj metodologiji<br />
ima imalo hajra i dobra, to bi sigurno,<br />
kada su to okolnosti zahtijevale i kada<br />
su muslimani bili izloženi poniženju i<br />
nasilju, činio Poslanik, a.s., i naredio bi<br />
to ostalim muslimanima. Pa gdje i kada<br />
je to Muhammed, sallallahu alejhi ve<br />
sellem, bez obzira na težinu situacije u<br />
kojoj se našao, izvršio teroristički čin i<br />
ubio ijednog štićenika islamske države<br />
i onoga koji je pod ugovorom sa muslimanskom<br />
državom? Zašto onda takvi<br />
ljudi ne slijede praksu Muhammeda,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, i zašto ne<br />
razmišljaju o njegovim riječima: “Zagarantovano<br />
je poniženje i sramota onome<br />
ko se suprotstavi mojoj naredbi.’’<br />
Dosta je zla od njihovih (ne)djela to<br />
što proizvode i siju smutnju i nered, jer<br />
je po islamskom učenju smutnja gora<br />
od ubijanja, i svjestan, razuman i bogobojazan<br />
musliman se boji smutnje<br />
kao što se boji džehennemske vatre.<br />
Muhammed, sallallahu alejhi ve<br />
sellem, upozorio je ummet i riječima i<br />
djelima na opasnost i pogubnost fitne<br />
i sijanja smutnje. Toliko je bio oprezan<br />
u tom pogledu da čak nije htio srušiti<br />
Kabu kako bi je sagradio na starim, ibrahimovskim<br />
temeljima, jer se bojao da mu<br />
ljudi ne kažu da je rušitelj i da skrnavi<br />
vjerske svetinje, a tvrdi da je Poslanik.<br />
Zatim, nije ubijao munafike (licemjere)<br />
u svojim redovima niti im se svetio dok je<br />
bio živ, iako mu je Allah objavio njihova<br />
imena, a sve zbog toga da ne bi posijao<br />
smutnju i da nevjernici ne bi rekli kako<br />
Muhammed ubija svoje sljedbenike.<br />
Zamislite onda kakvu fitnu izazivaju<br />
oni muslimani koji danas u Bosni<br />
i Hercegovini pozivaju na rušenje Islamske<br />
zajednice, jedine institucije<br />
koja istinski stoji na braniku naše<br />
vjere i države, naših islamskih vrijednosti<br />
i kulturne baštine, i koji su u<br />
tome revnosni isto kao i islamofobični<br />
mediji: FTV, Oslobođenje, e Dani, Slobodna<br />
Bosna i drugi. Oni su zapravo<br />
najbolji adut tim medijima i ostalim<br />
antiislamskim falangama. Jer, šta bi<br />
islamofobični mediji bez Mevlida, bez<br />
portala www.putvjernika.com, bez kojekakvih<br />
šejhova Zlaja, ali također, bez<br />
pojedinaca koji na žalost rade u Islamskoj<br />
zajednici, a koji podupiru<br />
smutnju i nasjedaju na<br />
antiislamsku propagandu,<br />
pa onda, a da bi prikrili svoje<br />
slabosti i nesposobnost da,<br />
naprimjer, pripreme dobru<br />
i korisnu hutbu, zloupotrebljavaju<br />
časno mjesto, minberu<br />
i okupljenim vjernicima<br />
pričaju svoje demagoške<br />
priče o opasnosti od tzv.<br />
vehabijsko-selefijske interpretacije<br />
islama, izgovaraju<br />
gnusne laži i nebuloze poput<br />
one da mladići i djevojke<br />
koji su se vratili vjeri primaju<br />
novac za brade, nikabe<br />
i hidžabe (ne zaboravimo<br />
da su islamofobični mediji i<br />
srpsko-hrvatski nacionalisti<br />
upravo od takvih nesavjesnih<br />
imama prepisali te stvari<br />
s kojima i danas etiketiraju<br />
muslimansku omladinu), i<br />
pored jasnog zvaničnog stava<br />
Islamske zajednice da u Bosni i Hercegovini<br />
ne postoji nikakav vehabijski<br />
pokret.<br />
Zbog nerazumnih postupaka spomenutih<br />
pojedinaca i grupica iz muslimanskih<br />
redova, mi svi moramo<br />
nositi balast tzv. vehabizma kojeg<br />
su velikosrpski i velikohrvatski nacionalisti<br />
potpomognuti antiislamskim<br />
medijima u BiH iskoristili da bi<br />
Bošnjacima muslimanima nametnuli<br />
novi stigmatizirajući identitet, identitet<br />
vehabizma koji je eto sam po sebi zlo i<br />
opasnost i dovoljan razlog da četnici i<br />
ustaše ponovo oštre kame kako bi nas<br />
klali.<br />
Poznato je da je pored ispravnog<br />
vjerovanja i islamskog ahlaka, islamsko<br />
bratstvo jedna od odlika najboljeg<br />
ummeta, to je izvor snage i temelj<br />
zdravog društva. Zato se svi moramo<br />
Šta bi<br />
islamofobični<br />
mediji bez<br />
Mevlida, bez<br />
portala www.<br />
putvjernika.<br />
com, bez<br />
kojekakvih<br />
šejhova Zlaja,<br />
ali također, bez<br />
pojedinaca koji<br />
na žalost rade<br />
u Islamskoj<br />
zajednici, a<br />
koji podupiru<br />
smutnju i<br />
nasjedaju na<br />
antiislamsku<br />
propagandu.<br />
suprotstaviti onima koji ruše naše jedinstvo<br />
i siju smutnju u našem narodu<br />
ma ko oni bili i ma kako se zvali, i svi<br />
moramo stati na stranu Islamske zajednice<br />
kao krovne vjerske institucije<br />
Bošnjaka muslimana koja po svojoj<br />
prirodnoj ulozi mora biti čuvar i garant<br />
našeg jedinstva koje nam je sada<br />
potrebnije nego ikada, i bez kojeg nam<br />
nema opstanka.<br />
Kako ćemo mi graditi zdravo<br />
društvo kad su odnosi među nama<br />
zasnovani na međusobnim podjelama,<br />
svađama, sukobima,<br />
razilaženju, mržnji, zavidnosti,<br />
ogovaranju i sl.<br />
Takav odnos može voditi<br />
samo neuspjehu i propasti,<br />
a dokaz je kur’anski ajet<br />
u kojem nam Allah, dž.š.,<br />
poručuje: I pokoravajte se Allahu<br />
i Posalniku Njegovu, i ne<br />
prepirite se da ne biste klonuli<br />
i bez borbenog duha ostali.<br />
(El-Enfal, 46.).<br />
Zbog svega toga, a prije<br />
svega zbog toga što je islamsko<br />
bratstvo i jednistvo<br />
saffa ku’ransko-sunnetski<br />
imperativ i odlika ummeta,<br />
ali i zbog zločina, genocida i<br />
patnje koje smo doživjeli od<br />
četnika i ustaša, samo zato<br />
što smo muslimani, zbog<br />
okruženja u kojem živimo<br />
i mnoštva neprijatelja koji<br />
nam zlo snuju i o glavi rade,<br />
zbog očuvanja naše vjere i<br />
naše države, mi, u ime Allaha, a u inat<br />
našim dušmanima, moramo zbiti naše<br />
redove, moramo odgajati našu djecu,<br />
našu omladinu na principima islama<br />
i čuvati jedinstvo kroz čuvanje Islamske<br />
zajednice koju svi moramo graditi<br />
i pomoći da ona od temelja do krova<br />
bude zdrava i čvrsta, popravljajući<br />
ono što nije dobro, a nikako rušeći<br />
cijelu građevinu. Rukovodeći se pri<br />
tome kur’anskom naredbom: Svi se<br />
čvrsto Allahova užeta držite i nikako<br />
se ne razjedinjujte! I sjetite se Allahove<br />
milosti prema vama kada ste bili<br />
jedni drugima neprijatelji, pa je On<br />
složio srca vaša i vi ste postali, milošću<br />
Njegovom, prijatelji; i bili ste na ivici<br />
vatrene jame, pa vas je On nje spasio.<br />
Tako vam Allah objašnjava Svoje dokaze,<br />
da biste na pravom putu istrajali.<br />
(Ali Imran, 103.).<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
7
Hutbe iz tri sveta mesdžida<br />
El-Mesdžidu-l-haram (Časni hram u Mekki)<br />
Istinsko i lažno poimanje mira i (ne)pravde<br />
El-Mesdžidu-n-nebevijj (Poslanikova<br />
Važnost vremena u<br />
Hatib: Šejh Abdulmuhsin ibn Muhammed<br />
el-Kasim<br />
Preveo i sažeo: Semir Imamović<br />
Hatib: Dr. Salih b. Humejd<br />
Preveo i sažeo: Amir<br />
Durmić<br />
Živimo u vremenu koje se<br />
Žmože nazvati periodom<br />
Žčistog materijalizma, Žnevjerovatno brzog tehnološkog<br />
napretka ali i vremenom<br />
sveopće utrke svjetskih sila u<br />
naoružavanju opasnim i razornim<br />
naoružanjem. Bez obzira<br />
šta rekli i kakvo opravdanje<br />
pružili njeni sudionici, cilj te<br />
utrke oko naoružanja je svima<br />
jasan i vrlo očit, a to je želja za<br />
apsolutnom dominacijom nad<br />
drugima i sijanjem nereda na<br />
zemlji nakon što je red na njoj<br />
uspostavljen. Današnje velike<br />
svjetske civilizacije su u tehnološkom<br />
smislu veoma uznapredovale, ali su s druge<br />
strane, ako se gleda moral i opće duhovne<br />
vrijednosti, pale na najniže grane.<br />
Kako inače protumačiti ovakvo ponašanje<br />
velikih svjetskih sila koje u naoružanje<br />
ulažu nevjerovatno velike iznose dok,<br />
s druge strane, milioni njihovih građana<br />
bukvalno gladuju te im nedostaju i osnovne<br />
životne potrebe. Te sile su zanemarile<br />
i jednu od osnovnih ljudskih potreba, a<br />
to je potreba za sigurnošću i rahatlukom,<br />
koji su danas uskraćeni mnogima, ako ni<br />
zbog čega drugog, onda zbog činjenice da<br />
se mnogi u svijetu osjećaju ugroženim jer<br />
se boje “velikih” naroda kao i vojne sile<br />
koju posjeduju i koju su u svakom trenutku<br />
spremni upotrijebiti protiv slabih<br />
i potlačenih. Nažalost, spomenuti svoju<br />
snagu i moć ne upotrebljavaju kako bi na<br />
zemlji uspostavljali red i pravdu, već baš<br />
Kako inače<br />
protumačiti<br />
ovakvo<br />
ponašanje<br />
velikih svjetskih<br />
sila koje u<br />
naoružanje<br />
ulažu<br />
nevjerovatno<br />
velike iznose<br />
dok, s druge<br />
strane, milioni<br />
njihovih<br />
građana<br />
bukvalno<br />
gladuju te im<br />
nedostaju i<br />
osnovne životne<br />
potrebe.<br />
suprotno, kako bi druge držali<br />
u strahu i tako ih učinili svojim<br />
poslušnicima. Pored toga,<br />
oni svima tvrde kako oni svijetom<br />
šire pravdu i na zemlji<br />
uspostavljaju red. O njima je<br />
Uzvišeni Allah kazao: Kada<br />
im se kaže: “Ne remetite red<br />
na Zemlji!” – odgovaraju: “Mi<br />
samo red uspostavljamo!” (El-<br />
Bekare, 11.). Oni liju “krokodilske<br />
suze” za onima kojima<br />
nanose očitu štetu, tvrdeći da<br />
im žele dobro i mir. U ovom<br />
kontekstu Ebu Hatim el-Busti,<br />
r.h., pripovijeda jedan zanimljiv<br />
događaj. Naime, jedan<br />
čovjek koji je inače bio lovac,<br />
lovio je vrapce u vjetrovitom<br />
danu. Vjetar je puhao snažno<br />
i nanosio mu prašinu direktno u lice od<br />
čega su mu suzile oči. Posmatrajući ga, jedan<br />
čovjek reče prijatelju koji je stajao blizu<br />
njega: “Pogledaj kako samo sažalijeva<br />
vrapce koje lovi. Iako ih lovi, on plače za<br />
njima!’’, a prijatelj mu odgovori: “Ne gledaj<br />
u njegove uplakane oči, već gledaj ono<br />
što čine njegove ruke”. Na identičan način<br />
danas se ponašaju svjetski silnici i moćnici<br />
koji pod parolom uspostavljanja mira i<br />
pravde svijetu nanose zlo i nepravdu, tlačeći<br />
nemoćne i ubijajući nevine. Nama<br />
muslimanima, Uzvišeni Allah je naredio<br />
pravdu u pravom smislu riječi, kao i uspostavljanje<br />
mira i reda na zemlji: Allah<br />
zahtijeva da se svačije pravo poštuje, dobro<br />
čini, i da se bližnjima udjeljuje, i razvrat<br />
i sve što je odvratno i nasilje zabranjuje; da<br />
pouku primite, On vas savjetuje. (En-Nahl,<br />
90.), pa smo se tog imperativa svakako i<br />
dužni pridržavati.<br />
Svaka hvala i zahvala pripada Allahu,<br />
Njega hvalimo, od Njega pomoć<br />
i oprost molimo, i Njemu se<br />
utječeo od zla naših duša i od naših zlih<br />
djela. Kome On na Pravi put ukaže,<br />
niko ga u zabludu ne može odvesti, a<br />
koga On u zabludi ostavi, niko ga na<br />
Pravi put ne moće izvesti. Svjedočim<br />
da je samo Allah Bog, koji druga nema,<br />
i da je Muhammed Njegov rob i poslanik,<br />
neka je na njega, njegovu časnu<br />
porodicu i ashabe, vječiti mir i Božiji<br />
rahmet. Bojte se Uzvišenog Allaha, jer<br />
se u bogobojaznosti krije spas na Sudnjem<br />
danu i ona je trajna čovjekova poputnina.<br />
U prolasku (protoku) mjeseci<br />
i godina je opomena i pouka za ljude, a<br />
u izlasku i zalasku sunca je navještenje<br />
da ovaj dunjaluk ima svoje praskozorje<br />
i zalazak (nestanak). Vrijeme prolazi,<br />
a na svom putu ka ahiretu (budućem<br />
svijetu) smjenjuju se generacije, jedna<br />
za drugom, jedna odlazi a druga dolazi,<br />
jedna je sretna, a druga nesretna, i<br />
svi oni zajedno putuju ka svome kraju,<br />
polaganju računa pred Uzvišenim Allahom,<br />
za ono što su na ovome svijetu činili.<br />
Vrijeme i njegov brz protok najbolji<br />
je vaiz, njegove katastrofe i nedaće su<br />
najbolji govornik, i sasvim je svejedno<br />
koliko u njemu ima tuge i radosti, jer će<br />
i jedno i drugo brzo proći, i nastupit će<br />
konačni kraj. Ljudi žive svoje posljednje<br />
trenutke na ovome svijetu i to je toliko<br />
izvjesno da je Poslanik, sallallahu alejhi<br />
ve sellem, jednom prilikom posmatrajući<br />
zalazak sunca rekao: “Od vašeg<br />
života na ovome svijetu, u odnosu na<br />
proteklo vrijeme, ostalo je onoliko koliko<br />
je ostalo od ovog dana u odnosu na<br />
njegov protekli dio.” (Ahmed). Vrijeme,<br />
sa svim njegovim trenucima, je najveća<br />
dragocjenost, i sve što više odmiče,<br />
time samo raste njegova cijena, a posebno<br />
je dragocjeno za one kojima, od ovog<br />
svijeta, nije ostalo puno. Allah, dželle<br />
šanuhu, se kune vremenom, u posebnoj<br />
kur’anskoj suri koja je, ne slučajno, titulirana<br />
kao “El-Asr” (Vrijeme). U ovoj<br />
suri se kaže, u prijevodu značenja: Tako<br />
mi vremena - čovjek, doista, gubi, samo<br />
ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i<br />
koji jedni drugima istinu preporučuju i<br />
koji jedni drugima preporučuju strpljenje.<br />
(El-’Asr, 1.-3.). Ljudi se razlikuju<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
8
džamija u Medini)<br />
životu muslimana El-Mesdžidu-l-aksa<br />
Zaštitimo Allahove kuće<br />
Vrijeme i njegov<br />
brz protok<br />
najbolji je u broju provedenih godina<br />
vaiz, njegove na ovom svijetu, neki od<br />
katastrofe njih dožive duboku starost,<br />
i nedaće a neke od njih smrt “pokosi”<br />
u cvijetu njihove mla-<br />
su najbolji<br />
govornik, i dosti, ipak, najbolji su oni<br />
sasvim je koji život na ovom svijetu,<br />
svejedno koliko bez obzira koliko on trajao,<br />
u njemu ima iskoriste kao “jahalicu” ka<br />
tuge i radosti, onome svijetu. Neki čovjek<br />
jer će i jedno je upitao Poslanika, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, koji<br />
i drugo brzo<br />
proći, i nastupit je čovjek najbolji, a on mu<br />
će konačni kraj. je odgovorio: “Onaj koji<br />
poživi dugo i učini puno<br />
dobrih dijela.” “A koji je<br />
čovjek najgori” – upitao<br />
je ponovo. “Onaj koji poživi<br />
dugo i učini puno loših djela.”<br />
(Ahmed). Ljudi se u pogledu svoje životne<br />
filozofije dijele u tri vrste: prva<br />
vrsta su oni koji jedino i isključivo<br />
rade za ovaj svijet, druga vrsta su oni<br />
koji, izvršavajući Božije naredbe i kloneći<br />
se Božijih zabrana, još na ovom<br />
svijetu grade za onaj svijet, i treća vrsta<br />
su oni koji su pomiješali dobra i<br />
loša dijela. Rekao je Poslanik, sallallahu<br />
alejhi ve sellem: “Svi ljudi porane, i<br />
prodaju svoju dušu, pa je oslobode ili<br />
je upropaste.” p (Muslim). Allah, dželle<br />
šanuhu, se u suri Eš-Šems zaklinje,<br />
sa jedanaest različitih zakletvi, da je<br />
spašen onaj koji očisti svoju dušu, a<br />
upropašten onaj koji je prepusti griješenju<br />
i porocima. Tako Mi Sunca i<br />
svjetla njegova, i Mjeseca kada ga prati,<br />
i dana kada ga vidljivim učini, i noći<br />
kada ga zakloni, i neba i Onoga koji ga<br />
sazda, i Zemlje i Onoga koji je ravnom<br />
učini, i duše i Onoga koji je stvori pa joj<br />
put dobra i put zla shvatljivim učini,<br />
uspjet će samo onaj ko je očisti, a bit<br />
će izgubljenj onaj ko je na stranputicu<br />
odvodi! (Eš-Šems, 1.-10.).<br />
Hatib: Muhammed Husejn<br />
Preveo i sažeo: Esad<br />
Mahovac<br />
Allahovi robovi, čuvari<br />
Allahove kuće,<br />
radujte se velikoj<br />
počasti koju vam je Allah<br />
darovao kada vam je darovao<br />
ljubav i ljubomoru<br />
prema ovoj vjeri i njenim<br />
mesdžidima koji su oduvijek<br />
bili meta neprijatelja<br />
i kost u njihovom grlu.<br />
Najnoviji napadi neprijatelja<br />
na Mesdžid Alije<br />
b. Ebi Taliba u Kudsu<br />
najbolji su pokazatelj da oni neće<br />
odustati od svojih prljavih namjera.<br />
Svi ti napada ako i nisu direktno<br />
diktirani od strane izraelske<br />
vlade, onda se iz njihove ćutnje da<br />
zaključiti da im takvo nešto ide<br />
u prilog i da ga sigurno pomažu.<br />
Time ne samo da su oskrnavljene<br />
islamske svetinje, nego su ugroženi<br />
i vjernici koji u tim kućama<br />
uče Allahovu Knjigu, naređuju na<br />
dobro i odvraćaju od zla, a njihova<br />
čast je daleko veća od časti jednog<br />
mesdžida. Zato nemojmo se osvrtati<br />
na mnoštvo muslimana koje<br />
Najnoviji<br />
napadi<br />
neprijatelja na<br />
Mesdžid Alije<br />
b. Ebi Taliba u<br />
Kudsu najbolji<br />
su pokazatalj<br />
da oni neće<br />
odustati od<br />
svojih prljavih<br />
namjera. Svi<br />
ti napada ako<br />
i nisu direktno<br />
diktirani<br />
od strane<br />
izraelske<br />
vlade.<br />
ova stvar ne boli, nego<br />
mi sami i svojim vlastitim<br />
snagama moramo<br />
nastojati da se odupremo<br />
ovim prljavim rabotama.<br />
Povećajmo svoju nadu u<br />
Allaha jer Allah dobro<br />
vidi ono što oni rade.<br />
Allahovi robovi, znajte<br />
da očuvanjem Allahovih<br />
svetinja vi radite na očuvanje<br />
ove zemlje koja ima<br />
veliki značaj. Samo Allah<br />
zna kolika je mudrost u<br />
tome što je ova zemlja<br />
bila prva kibla muslimana<br />
i mjesto sa kojeg je učinje<br />
Mi’radž i na kojem su klanjali<br />
svi poslanici. Vjerujmo u tu mudrost<br />
i svrstajmo se u skupinu onih<br />
koji grade i održavaju Allahove<br />
mesdžide i u njima Allahovo ime<br />
spominju, a Allahov Poslanik, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, kaže: “Ko<br />
sagradi mesdžid Allah će njemu<br />
sagraditi kuću u Džennetu.”<br />
Allahovi robovi, znajte da će Allah<br />
očuvati ovaj mesdžid i ovu zemlju<br />
ali ono što nas posebno treba brinuti<br />
jeste koliko dobra ćemo mi zaraditi<br />
u tome ili možda kazne, da nas<br />
Allah sačuva od toga.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
9
Polumjesec<br />
Fahrudin Radončić vs Bakir<br />
Hadžiomerović<br />
Kada se realizirani i<br />
bogati biznismen ulizuje<br />
običnom siromašnom<br />
novinaru<br />
Sudeći po tome koliko je<br />
puta vijest o ugroženoj sigurnosti<br />
Bakira Hadžiomerovića,<br />
urednika Federalne<br />
televizije bila glavna vijest na<br />
naslovnici Dnevnog avaza u<br />
posljednjih sedam dana moglo<br />
bi se zaključiti da Bosna<br />
i Hercegovina trenutno nema<br />
većeg problema od Hadžiomerovićeve<br />
sigurnosti. Smiješni,<br />
detaljni izvještaji o razlozima<br />
ukidanja policijske pratnje<br />
koju je Bakir Hadžiomerović<br />
uživao posljednjih godina,<br />
svima su dodijali, pa, vjerujemo,<br />
čak i novinarima Dnevnog<br />
avaza. Jedino što je smješnije<br />
od ovih izvještaja je očito dodvoravanje<br />
Fahrudna Radončića,<br />
kako on za sebe voli reći,<br />
realiziranog i bogatog čovjeka,<br />
jednom običnom siromašnom<br />
novinaru Bakiru Hadžiomeroviću.<br />
Jasno je da se Radončić<br />
ulizuje Hadžiomeroviću nadajući<br />
se da će mu ovaj pomoći<br />
svojom Federalnom televizijom<br />
u političkim okršajima<br />
sa SDA i drugim strankama.<br />
Sudeći kako se Radončić dodvorava<br />
Hadžiomeroviću ispade<br />
da je Hadžiomerović daleko<br />
utjecajniji i moćniji od realiziranog<br />
i bogatog biznismena<br />
Radončića.<br />
Behar<br />
Posljednji intervju intervju<br />
književnika, rahmetli<br />
Nedžada Ibrišimovića<br />
Časopis za kulturu i društvena pitanja<br />
Behar koji se štampa u Hrvatskoj objavio<br />
je posljednji intervju nedavno preminulog bh.<br />
knjževnika Nedžada Ibrišimovića. U tom intervjuu<br />
akademik Ibrišimović je izrekao mnogo<br />
velikih misli. Izdvajamo, za nas, posebno<br />
zanimljive, posljednje, ovodunjalučke misli<br />
rahmetli Nedžada Ibrišimovića.<br />
Moja je želja biti jedino musliman i ništa drugo<br />
Naime, često sam slušao kako ljudi govore: “Ma,<br />
nije važno koje si vjere, važno je da si čovjek!”, i<br />
muslimani su, čini mi se, nasjedali na tu floskulu.<br />
Moja je želja biti jedino musliman i ništa drugo,<br />
sve drugo je efemerno. Tako bih bio zadovoljan,<br />
naravno, u nadi da će i Allah biti zadovoljan mnome.<br />
Svaka je dvojba vezana uz pojam čovjek, nemam<br />
nikakve dvojbe vezane uz pojam musliman.<br />
Ja bih čovjeka volio ostaviti daleko iza sebe, iako<br />
sam, nažalost, još uvijek prečesto čovjek. Doduše,<br />
jezik se ne može lišiti riječi “čovjek” i, dakako, što<br />
bi je se lišavao, pogotovo, recimo, riječi “ljudina”!<br />
Unutar ovako naznačenog odnosa čovjek – musliman,<br />
razlika je u tome što su u polju “čovještva”<br />
stvari relativizirane, a u polju “muslimanstva” stvari<br />
se ne dosežu, pa u ovozemaljskoj, dunjalučkoj ravni,<br />
što se tiče ljudskosti, niko izgleda, za sada, nema<br />
očiglednu prednost, ni ljudi ni muslimani. Visoku<br />
razinu civilizacije čovjek je posljednjih tri stotine<br />
godina dosegao odvojivši se od crkve, u islamu<br />
nikad ništa ni u nauci ni u umjetnosti nije nastalo<br />
odvajanjem od islama, sve je uvijek bilo sukladno<br />
s njim. Ali posljednjih j tri stotine godina u islamu<br />
ništa nije ni nastalo. Čovjek danas živi u svom pa-<br />
klenom raju u ovostranosti i ide ka samouništenju,<br />
musliman se nada Božijoj jjmilosti u onostranosti,<br />
jer zna da stvarnost nije ovdje. Što se tiče toga<br />
može li se danas biti musliman, može se svuda biti<br />
musliman, čak i u Holandiji i u Americi, ali je biti<br />
musliman svuda pokuđeno, pa i u Bosni.<br />
Nažalost, ovako, pod tim stalnim frontalnim<br />
pritiskom islamofobije sa Zapada, koja ovdje u<br />
Bosni nalazi na raznoliko i plodno tlo (i Karadžić i<br />
Tuđman su se hvastali da su evropsko predziđe islamu<br />
prema Evropi), muslimani se nemaju kad samokritički<br />
okrenuti sami sebi. A tek bi tu bilo posla.<br />
Poslije svakog Fatmirovog članka osjećam<br />
se postiđen<br />
Fatmir Alispahić je jedan od rijetkih bosanskih<br />
intelektualaca koji se posvetio demopediji, a ne<br />
negativnim stereotipima svoga naroda. (I, začudo,<br />
od svakoga i sa svih strana je napadan i, često,<br />
stravično, brutalno vrijeđan. Ako ja sam nemam<br />
hrabrosti, znanja i talenta da pišem kao on, barem<br />
mu mogu odati otvorenu hvalu i ja to uistinu uvijek,<br />
pa, evo, i u ovoj prilici, i činim). Zanimljivo je<br />
da se poslije svakog njegovog članka osjećam postiđen.<br />
I inače mi nije jasno zašto se oni bosanski<br />
intelektualci-muslimani, koji djelom, činom i<br />
riječju potvrđuju ljudske vrline kao što su vjera,<br />
identitet, patriotizam, ljubav, strah i sažaljenje za<br />
svoj stradali narod, i fizički i književno izopćavaju<br />
iz društva...<br />
Muslimani nemaju utjecaja ni na šta, u vascijeloj<br />
Bosni su neprekidno izvrgnuti vrijeđanju,<br />
napadanju, nerazumijevanju, zastrašivanju<br />
Ali zamisli da neki Hrvat, ili neki Srbin kaže: “Ja<br />
nisam Hrvat”, ili: “Ja nisam Srbin”, hoće li mu iko<br />
povjerovati, pa da to ponovi i stotinu puta? Neće. A<br />
zamisli da jedan Bošnjak samo jednom izusti: “Ja<br />
nisam Bošnjak”, hoće li mu iko povjerovati? Hoće!<br />
Odmah će mu svi povjerovati, i Bošnjaci i nebošnjaci...<br />
Nije li to onda malo čudno?... Ili zamisli<br />
Ciganina kako nasred ulice viče da je veliki romski<br />
nacionalist!... Ne idu svi Bošnjaci u džamiju. Samo<br />
jedna mala skupina Bošnjaka ide u džamiju, svega<br />
možda nekih desetak posto populacije, ostalih<br />
devedeset posto Bošnjaka i Bošnjakinja su, zapravo,<br />
Kazazovi drugovi i drugarice, oni su ta demokratska<br />
većina koja odlučuje. U Bosni vlada privid<br />
muslimanstva, a onda je i taj privid hipertrofiran,<br />
nakaradno izvikan, muslimani nemaju utjecaja ni<br />
na šta, u književnosti pogotovo. I u vascijeloj Bosni<br />
su neprekidno izvrgnuti vrijeđanju, napadanju, nerazumijevanju,<br />
zastrašivanju i takvim stvarima kako<br />
ondje gdje su većina, tako i onđe gdje su manjina...<br />
Naše neznanje o nama je grandiozno!<br />
Nikad neću zaboraviti drastičnu, duhovitu i iznenadnu<br />
opasku prof. dr. Kemala Zukića na promociji<br />
njegovog djela Islamska arhitektura (2001.) u<br />
kojem se pominju i brojna imena Bošnjaka slikara<br />
i arhitekata za koja mi u Bosni nikad nismo ni<br />
čuli, niti ih znamo. “Naše neznanje o nama je<br />
grandiozno!”, rekao je dr. Zukić, upotrijebivši baš<br />
taj pojam “grandiozno”. I ja sam se onda pokušao<br />
sjetiti barem jednog imena od preko pet stotina<br />
imena pjesnika Bošnjaka koji su tokom tri stoljeća<br />
pisali na turskom, perzijskom, arapskom i bosanskom<br />
jeziku i nisam se sjetio nijednog. Zaista je<br />
bošnjačko neznanje o sebi, ni manje ni više nego<br />
“grandiozno”, kako se izrazio dr. Kemal Zukić. I<br />
to da Bošnjaci obožavaju izmišljenu prošlost.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
10
Ludi polumjesec<br />
Jahjin tefsir Darvinovih metoda odgajanja terorista<br />
Prije nekoliko dana u Dnevnom<br />
avazu objavljen je intervju sa<br />
Turčinom Adnanom Oktarom, kod<br />
nas poznatijim pod Harun Jahja. Na<br />
pitanje novinara kako komentira ljude<br />
koji izvršavaju terorističke napade,<br />
Harun Jahja je odgovorio:<br />
“Kada pogledamo te koji izvršavaju<br />
terorističke napade, navodno, u<br />
ime islama, vidimo da su oni ustvari<br />
pod utjecajem darvinističko-materijalističke<br />
ideologije. Vidimo da<br />
su to ljudi educirani pod utjecanjem<br />
Darvinove ideologije, koji snažno podržavaju<br />
komunističke lidere i izražavaju<br />
divljenje gerilcima kao što je Če<br />
Gevara”. U uvodu ovog intervju piše<br />
Evropska unija<br />
Doris Pak je živi dokaz kako se međunarodna zajednica<br />
poigrava sa budućnošću Bosne i Hercegovine<br />
Doris Pak, poslanik u Evropskom<br />
parlamentu i stalni izvjestilac za BiH<br />
izazvala je proteklih dana oštre polemike<br />
u Bosni i Hercegovini. Doris Pak je<br />
tokom dvodnevne posjete Republici<br />
Srpskoj dala politički neodmjerena i<br />
nedobronamjerna, ali prije svega netačne<br />
izjave o stanju u Bosni i Hercegovini.<br />
Također, svojim istupima podržala je<br />
mnoge stavove Milorada Dodika o<br />
budućem uređenju Bosne i Hercegovine.<br />
To se naročito odnosi na njen stav<br />
da OHR treba da napusti Bosnu i<br />
Hercegovinu. Pored ove izjave, Doris Pak<br />
da je Harun Jahja jedan od najpoznatijih<br />
i najeminentnijih islamskih teoretičara<br />
u svijetu. Možda je to tako,<br />
međutim citirana izjava je potpuni<br />
“ludi polumjesec”.<br />
je otvoreno poručila Miloradu Dodiku da<br />
može da radi šta hoće jer međunarodna<br />
zajednica više neće intervenirati. U<br />
intervjuu za list Press, Pak je izjavila: “Mi<br />
možemo da posmatramo sa strane, da se<br />
ljutimo, da nam bude žao, da molimo<br />
da se nešto uradi, ali intervenisati –<br />
nećemo”. Po njenom odlasku iz BiH u<br />
Republici Srpskoj su zadovoljno trljali<br />
ruke a poltičarima u Federaciji BiH je<br />
ostalo da jadikuju i protestiraju. Doris<br />
Pak je živi dokaz kako se međunarodna<br />
zajednica poigrava sa budućnošću Bosne<br />
i Hercegovine.<br />
Esad Hećimović<br />
Boris Tadić platio<br />
Hećimoviću liječenje od<br />
raka<br />
Esad Hećimović, dobitnik srpske<br />
nagrade za najboljeg novinara<br />
u BiH nedavno je gostovao<br />
kod Mate Đakovića na TV OBN<br />
u emisiji “Telering”. U jednom<br />
dijelu emisije Mato Đaković je<br />
rekao Esadu Hećimoviću sljedeću<br />
konstataciju: “Vi i ja smo bili<br />
u ratu u Bosni i Hercegovini.<br />
Teško će mene neko ubijediti da<br />
nije izvršena agresija na Bosnu i<br />
Hercegovinu. Vi sve ovo što govorite,<br />
vi kao da relativizirate, to<br />
što pričate ispada iz vaše priče<br />
da je bio građanski rat. Je li bila<br />
agresija na Bosnu i Hercegovinu?”<br />
Uslijedilo je Hećimovićevo zaobilaženje<br />
i izbjegavanje odgovora<br />
na jasno pitanje. A onda ga<br />
je Đaković još direktnije upitao:<br />
“A zašto izbjegavata odgovor na<br />
ovo pitanje. Je li bila agresija na<br />
Bosnu i Hercegovinu ili nije?”<br />
Hećimović je ponovo izbjegao odgovor<br />
na postavljeno pitanje.<br />
Esad Hećimović je čovjek koji<br />
danas ne voli pričati o agresiji<br />
na Bosnu i Hercegovinu, jer ga<br />
je Srbija, odnosno Boris Tadić,<br />
predsjednik Srbije zadužio velikom,<br />
životnom uslugom. Naime,<br />
Esad Hećimović je obolio od<br />
raka i u posljednjih godinu dana<br />
je dva puta operisan na VMA u<br />
Beogradu. Troškove liječenja,<br />
uglavnom, platila je Srbija. “Prije<br />
godinu dana sam bio u teškoj životnoj<br />
opasnosti i oni su mi pomogli<br />
u toj situaciji, u mom liječnju”,<br />
kaže Hećimović u intervjuu<br />
za Nezavisne novine.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
11
Stolac<br />
FUJ – TV<br />
Ogorčeni neprofesionalnim izvještavanjem<br />
Federalne televizije<br />
o situaciju u svom gradu Stočani su<br />
reagirali na originalan način. Prvo<br />
su uslijedili oštri komentari o podizanju<br />
međunacionalnih tenzija u<br />
Stocu od strane Federalne televizije.<br />
“Prema Federalnoj televiziji, ispade<br />
da su Bošnjaci Stoca, isfrustrirani činjenicom<br />
da njihove komšije Hrvati<br />
ne žele u iste klupe s njima, odlučili<br />
da im malo potpale božićne jaslice,<br />
a ovi im, eto, uzvratili paljenjem<br />
zastave na džamiji i na primjeru im<br />
pokazali kako, ustvari, ‘zakon jačega’<br />
funkcionira. Umjesto da ove sramne<br />
postupke nekolicine imbecila, pretpostavljam<br />
dobrano alkoholiziranih<br />
koji trijezni vjerovatno nikada nisu<br />
skupili dovoljno hrabrosti i prišli djevojci<br />
koja im se sviđa, nazovu pravim<br />
imenom (vandalizam, naprimjer),<br />
urednici našeg uglednog javnog servisa<br />
odlučili su napokon progovoriti<br />
o ‘narušavanju, ionako krhke, međunacionalne<br />
slike’ (neka čitaoci malo<br />
razmisle o tome ko, ustvari, kreira<br />
‘slike’), a malo i o ‘spašavanju golih<br />
života’, sve u želji da stanovnike tog<br />
tamo nekog Stoca izbave iz pakla međunacionalnih<br />
sukoba koji su, nakon<br />
više od desetljeća ‘aparthejda i segregacije’<br />
i ‘paralelizama u obrazovanju’,<br />
napokon eskalirali”, stoji u jednom<br />
od komentara na web portalu Stolac.<br />
ba. Jedan drugi komentar je opremljen<br />
zanimljivom fotografijom na<br />
kojoj je promijenjen logo Federalne<br />
telvizije. Tako umjesto FTV stoji<br />
FUJ – TV. Moramo priznati da je<br />
ovo najkraći ali i najbolji komentar<br />
na račun novinarskog profesionalizma<br />
FTV-a.<br />
Nedžad Latić<br />
Ako ne znaš pametno govoriti, pametno šuti!<br />
Banovići<br />
Senad Hadžić krenuo pješke na hadž<br />
Vijest da je Senad Hadžić iz<br />
VBanovića pješke krenuo ka svetom<br />
Vgradu Meki i da se nada da će doći na<br />
vrijeme da naredne godine obavi hadž,<br />
objavljena je samo na portalu Sarajevo<br />
– x. com. Nažalost, drugi mediji nisu<br />
pokazali dovoljno interesa za objavljivanje<br />
ove nesvakidašnje vijesti. Zato<br />
spomenutu vijest prenosimo u cijelosti.<br />
“Na gradskom trgu u Banovićima<br />
okupio se veliki broj njegovih<br />
sugrađana kako bi ga ispratili<br />
i poželjeli mu sretan put.<br />
On je dugo vremena planirao<br />
taj put. Štedio je novac<br />
i sve ulagao u taj projekt.<br />
Danas je mnogo ljudi izašlo<br />
da ga pozdravi, ispričao<br />
je za Sarajevo-x.com jedan<br />
od Hadžićevih sugrađana.<br />
Hadžić, koji je po zanimanju<br />
ekonomista, na sveto<br />
Početkom ovog mjeseca Milorad Dodik<br />
je optužio Bošnjake da su u Drugom<br />
svjetskom ratu masovno pripadali<br />
fašističkom pokretu. “.. Bošnjaci žele da<br />
se iskupe za svoje prethodne grijehove u<br />
Drugom svjetskom ratu, jer su masovno<br />
pripadali fašističkom pokretu i bili<br />
zastupljeni u Handžar divizijama i činili<br />
zločine nad Srbima”. Na ovu izjavu<br />
Milorada Dodika uslijedile su žestoke<br />
reakcije brojnih Bošnjaka, predstavnika<br />
akademske zajednice i politike. Može se<br />
reći da nema Bošnjaka<br />
kojeg nisu pogodile<br />
ovakve izjave Milorada<br />
Dodika. Međutim,<br />
ipak se na kraju javio jedan<br />
među Bošnjacima<br />
da svojim besmislenim<br />
izjavama, u određenom<br />
smislu, da za pravo Miloradu<br />
Dodiku. Riječ je<br />
o Nedžadu Latiću koji<br />
je u intervjuu za magazin<br />
Start t izjavio sljede-<br />
ću nepromišljenost: “...<br />
jedini je Nedžad Latić<br />
rekao dvije historijske<br />
greške su Bošnjaci napravili<br />
- Handžar diviziju<br />
i priznanje odreda El Mudžahid u<br />
sastavu Armije RBiH. Vjerujte, privatno<br />
su mi neki ugledni Bošnjaci zamjerili što<br />
to potenciram. E, tu prelazimo na akademsku<br />
odgovornost. Pogledajte kad danas<br />
Dodik kaže svi ste vi fašisti, nema valjana<br />
odgovora na tu njegovu laž. Jer, niti<br />
pravilno interpretiramo svoju historiju,<br />
niti priznajemo svoju krivicu”. Bošnjaci<br />
nikada nisu baštinili fašizam. Zar će nas<br />
Milorad Dodik optuživati za fašizam.<br />
Milorad Dodik koji je u u aprilu 1995.<br />
godine na 50. sjednici Narodne skupštine<br />
Republike Srpske rekao sljedeću izjavu:<br />
“Ja vjerujem da su njegovi zahtjevi<br />
da zauzmemo Tuzlu, Sarajevo i druge<br />
veće gradove kao i za<br />
Bihać, sada nerealni i<br />
njih treba odbaciti. Ove<br />
gradove smo trebali zauzeti<br />
odmah na početku<br />
rata... moramo finalizirati<br />
naš zadatak koji<br />
podrazumijeva rješenje<br />
vojne situacije u Cazinskoj<br />
krajini. Direktno<br />
ili indirektno uništiti<br />
Peti korpus kako više<br />
ne bismo imali jakog<br />
neprijatelja na obalama<br />
Une koji bi mogao da<br />
nas destabilizira”. Bošnjaci<br />
imaju valjan odgovor<br />
na Dodikove optužbe,<br />
a to što te odgovore ne zna Latić, to<br />
je njegova krivica. Gospodine Nedžade<br />
Latiću, ako ne znaš pametno govoriti,<br />
pametno šuti!<br />
hodočašće uputio se pješke kako bi<br />
iskušao svoju vjeru i pokazao zahvalnost<br />
Bogu. Dugo je najavljivao taj put.<br />
Po gradu jle polijepio plakate s rutom.<br />
Danas je odlučio krenuti. Oprost je bio<br />
dirljiv, mnogi građani su zaplakali”,<br />
ispričao nam je Hadžićev sugrađanin.<br />
Nadamo se da će uspjeti u svojoj misiji<br />
i na vrijeme doći u sveta islamska mjesta<br />
te obaviti hadž.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
12
Republika Srpska<br />
Kako se lovci Bošnjaci jedenjem krmetine pravdaju da<br />
nisu vehabije<br />
Lovci<br />
sekcije<br />
“Brdo”, njih<br />
20-tak, koji djeluju<br />
u sastavu<br />
Lovačkog udruženja<br />
“Mrakovica”<br />
iz Prijedora osjetili<br />
su se prozvanim<br />
od strane MUP-a<br />
Republike Srpske<br />
da su i na njih odnosi<br />
da su vehabije<br />
– lovci. Zato<br />
su prije nekoliko<br />
dana organizirali<br />
druženje u lovačkoj<br />
kući u Rizvanovićima, naselju s<br />
lijeve obale Sane, uz obavezan lovački<br />
paprikaš koji su začinili mesom od divljeg<br />
vepra. Spomenuti lovci su priznali<br />
Foto islamneta<br />
Pismena vježba o Mevlidu Jašareviću<br />
da su paprikaš začinili krmetinom, odnosno<br />
mesom divljeg jgvepra a sve kako<br />
bi pokazali minstru Stanislavu Čađi da<br />
oni nisu vehabije.<br />
Tešanj<br />
Iznad Tešnja FTV<br />
kliče, dobro došli<br />
u Piljužiće!<br />
Selo Piljužići u općini Tešanj<br />
je vjerovatno najpopularnije<br />
bosanskohercegovačko selo.<br />
Zahvaljujući medijskom nasilju<br />
i antiislamskoj kampanji<br />
koju sprovodi Federalna televizija<br />
selo Piljužići, odnosno<br />
stanovnici ovog sela ovih su<br />
dana najveća atrakcija na internet<br />
portalima. Vido zapis<br />
naslovljen “Bosna - smiješno<br />
- Piljužići - Mi smo hodžini,<br />
hodža je naš” glavna je sprdnja<br />
na stotinama internet stranica.<br />
U spomenutom video prilogu<br />
Federalne televizije stanovnici<br />
sela Piljužići prikazani su na<br />
najgori mogući način. Oni nisu<br />
ni svjesni kako ih je FTV izložila<br />
ruglu javnosti. Uostalom,<br />
najbolja potvrda da je spomenuti<br />
prilog trenutno najveća<br />
sprdnja na internetu govori<br />
činjenica da je ovaj prilog, u<br />
samo nekoliko dana, pogledalo<br />
preko sto hiljada ljudi. Koliko<br />
su Piljužići postali popularni<br />
uskoro bi mogli očekivati da<br />
se onaj poznati tešanjski hit<br />
“Iznad Tešnja zora sviče, dobro<br />
doš’o predsjedniče“, počne<br />
pjevati malo drukčije - “Iznad<br />
Tešnja FTV kliče, dobro došli<br />
u Piljužiće!”<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
13
Aktuelno<br />
Velikosrpsko kreiranje nove bošnjačke krivnje<br />
<strong>Istraga</strong> vehabiziranih poturica<br />
Dodik i njegovi saradnici<br />
su shvatili da su stare,<br />
mitološke bošnjačke krivnje,<br />
tipa poturice, balije i<br />
slično, više beskorisne.<br />
Oni su na vrijeme shvatili<br />
da će korištenjem pojma<br />
vehabizam uspješno<br />
riješiti to pitanje. U Bosni<br />
i Hercegovini, do sada su<br />
predvodnici širenja straha<br />
od islama i muslimana,<br />
vođenjem kampanja protiv<br />
vehabija i vehabizma,<br />
uglavnom bili Bošnjaci,<br />
bošnjački mediji, bošnjački<br />
političari i intelektualci.<br />
Bošnjaci su sami sebi<br />
izmislili novu krivnju,<br />
Miloradu Dodiku je ostalo<br />
samo da se okoristi ovim<br />
bošnjačkim poklonom<br />
Piše: Ezher Beganović<br />
Uvijek moramo biti krivi za<br />
nešto. Krivi smo zato jer<br />
smo Turci. Krivi smo zato<br />
jer smo muslimani... vehabija nije bilo<br />
u Srebrenici. Ko je poubijao te muslimane,<br />
za koje mnogi nisu ni znali<br />
da su muslimani? Mi moramo biti za<br />
nešto krivi. Ovdje moramo biti eliminirani<br />
i izbrisani, kaže reisu-l-ulema<br />
dr. Mustafa ef. Cerić u nedavnom intervjuu<br />
za slovenački Dnevnik, kojeg<br />
je dao dvadesetak dana prije objavljivanja<br />
skandaloznog i veoma opasnog<br />
Izvještaja MUP- a Republike Srpske<br />
o navodnim operativnim saznanjima<br />
o mjestima i djelovanjima vehabija u<br />
Republici Srpskoj. Spomenuti Izvještaj<br />
MUP-a Republike Srpske je zvanični<br />
dokument, odnosno zvanična potvrda<br />
da velikosrpska politika sprovodi<br />
završne aktivnosti u procesu montiranja<br />
nove bošnjačke krivnje, krivnje<br />
koja je velikosrpskoj poltici neophodna<br />
za nastavak rušenja Bosne i Hercegovineu,<br />
krivnje koja bi u bliskoj ili daljoj<br />
budućnosti mogla poslužiti velikosprskim<br />
zločincima kao opravdanje za<br />
činjenje novih zločina nad Bošnjacima.<br />
Moderniziranje bošnjačke krivnje<br />
Moderna velikosrpska politika je<br />
svjesna da je došlo vrijeme za moderniziranje<br />
bošnjačke krivnje, jer vrijeme<br />
“istraga poturica” više nije u modi.<br />
Posljednju, od međunarodne zajednice<br />
dozvoljenu “istragu<br />
Da su se Srbi<br />
iz Republike<br />
Srpske već<br />
navikli na novu<br />
bošnjačku<br />
vehabiziranu<br />
poturičku<br />
krivnju<br />
vjerodostojan<br />
pokazatelj su<br />
brojni napadi<br />
na povratnika<br />
Bošnjake<br />
muslimane<br />
i islamske<br />
objekte u<br />
Republici<br />
Srpskoj koji se<br />
ovih dana jedan<br />
za drugim<br />
događaju.<br />
poturica” učinio je Ratko<br />
Mladić u Srebrenici kada je<br />
zajedno sa hiljadama srpskih<br />
zločinaca počinio genocid,<br />
pobivši preko osam hiljada<br />
Bošnjaka. Na početku “istrage<br />
poturica”, tj. po ulasku<br />
u Srebrenicu, Ratko Mladić<br />
je u kamere srpskih medija<br />
izjavio sljedeće: “Evo nas, 11.<br />
juli 1995. godine u srpskoj<br />
Srebrenici. Uoči još jednog<br />
velikoga praznika srpskoga,<br />
poklanjamo srpskom narodu<br />
ovaj grad. I napokon došao je<br />
trenutak da se, poslije bune<br />
protiv dahija, Turcima osvetimo<br />
na ovom prostoru”.<br />
Ciljevi aktuelne srpske politike<br />
u Bosni i Hercegovini<br />
su identični ciljevima koje su<br />
krajem dvadesetog stoljeća<br />
pokušali postići Radovan<br />
Karadžić i Ratko Mladić.<br />
Milorad Dodik, kao ratni<br />
drug Radovana Karadžića i<br />
Ratka Mladića, nastavlja sa rušenjem<br />
Bosne i Hercegovine. Da bi uspješno<br />
nastavio rušenje Bosne i Hercegovine,<br />
Milorad Dodik je morao prilagoditi<br />
svoju velikosrpsku politiku zahtjevima<br />
aktuelnih svjetskih i domaćih<br />
društveno-političkih trendova. Kako to<br />
rade Milorad Dodik i njegovi saradnici?<br />
Kada god kaže da je njegov cilj nezavisna<br />
država Republika Srpska, tj. da<br />
Bosna i Hercegovina neće moći izdržati<br />
još dugo, odmah uslijedi izjava da je on<br />
protiv bilo kakve ratne opcije i da Srbi<br />
nemaju interesa za rat. Na taj način on<br />
vješto umiruje svjetsku i domaću javnost<br />
a istovremeno, čemu svjedočimo<br />
svi u BiH posljednjih 14 mjeseci, nesmetano<br />
korak po korak ruši Bosnu i<br />
Hercegovinu. Nešto slično se događa i<br />
kod oblikovanja nove bošnjačke krivnje.<br />
Dodik i njegovi saradnici su shvatili da<br />
su stare, mitološke bošnjačke krivnje,<br />
tipa poturice, balije i slično, više beskorisne.<br />
Oni su na vrijeme shvatili da<br />
će korištenjem pojma vehabizam veoma<br />
uspješno riješiti to pitanje. Danas cijelim<br />
svijetom, pa i Bosnom i Hercegovinom<br />
hara islamofobija, a vehabizam<br />
je pojam uz pomoć kojeg islamofobi<br />
najčešće šire strah od islama i muslimana.<br />
Također, u Bosni i Hercegovini,<br />
do sada su predvodnici<br />
širenja straha od islama<br />
i muslimana, vođenjem<br />
kampanja protiv vehabija i<br />
vehabizma, uglavnom bili<br />
Bošnjaci, bošnjački mediji,<br />
bošnjački političari i intelektualci.<br />
Radio-televizija Federacije<br />
BiH godinama straši<br />
narode u Bosni i Hercegovini<br />
opasnim vehabijama. Isto<br />
se ponašaju i drugi bošnjački<br />
mediji i novinari. Vidimo<br />
šta se ovih dana događa u<br />
mjestu Piljužići u Tešnju<br />
odakle FTV skoro svaku noć<br />
izvještava o navodnom vehabijskom<br />
udaru na mjesnog<br />
hodžu. Naravno, i mediji<br />
u Republici Srpskoj su na<br />
duži period koristili usluge<br />
bošnjačkih antivehabija kao<br />
što su Dževad Galijašević,<br />
Esad Hećimović i drugi.<br />
Dakle, Bošnjaci su sami sebi<br />
izmislili novu krivnju, Miloradu<br />
Dodiku je ostalo još samo da se<br />
okoristi ovim bošnjačkim poklonom.<br />
Vehabije prethodnica najezde osmanizma<br />
Međutim, kakvi bi to bili velikosrpski<br />
političari kada i vehabizam ne bi<br />
poturčili i dali mu mitološke krivične<br />
naslage. Prije toga, MUP Republike<br />
Srpske svojim Izvještajem je još malo<br />
pojačao dozu straha od vehabijskih akcija<br />
u Republici Srpskoj. Konstatacije<br />
da su “vehabije locirane u 14 općina<br />
Republike Srpske”, “većina ovih zajed-<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
14
Četnici su već počeli primjenjivati novu antibošnjačku terminologiju na svojim sabirnim kamionima<br />
nica se nalazi u blizini magistralnih<br />
puteva pa će vjerovatno u slučaju da se<br />
dogode određeni incidenti, ti magistralni<br />
putevi biti eksploatisani”, “u zadnje<br />
vrijeme asfaltiraju i prosjecaju nove<br />
puteve velike širine”, “pod okriljem<br />
lova i pčelarstva vrše obuke rukovanja<br />
vatrenim oružjem”, dali su slobodan<br />
prostor medijima iz Republike Srpske i<br />
Srbije da nastave sa širenjem straha od<br />
vehabija iz Republike Srpske. Tako su<br />
u srpskim medijma ovih dana objavljeni<br />
ovakvi naslovi: “Bošnjaci sa Vehabijama<br />
spremaju rat protiv RS”, “Vehabije zauzele<br />
pogranična područja većih gradova<br />
BiH - mještani ih se klone i plaše”, “U<br />
Srebrenici primjećene naoružane vehabije”,<br />
“Vehabije kod Teslića imaju teško<br />
naoružanje”, i slično. MUP Republike<br />
Srpske i mediji (FTV je svojom kampanjom<br />
protiv Islamske zajednice u<br />
Piljužićima bila jaka pomoć srpskim<br />
medijima u širenju straha od vehabija)<br />
otvorili su put srpskim političarima i intelektualcima<br />
da vehabiziraju poturice<br />
i tako na efikasan način ovu moderniziranu<br />
bošnjačku krivnju približe svakom<br />
pismenom i nepismenom Srbinu.<br />
Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić<br />
izjavio je za Press s da se u BiH njeguje<br />
vehabijski pokret u čemu učestvuju i inostrani<br />
faktori, jer je taj pokret i u vjerskom<br />
i u terorističkom smislu potencijalno<br />
multikoristan za namjere mnogih<br />
na Balkanu. On je istakao da vehabije<br />
mogu biti iskorišćene od nove najezde<br />
osmanizma.<br />
Također, i predsjedavajući j Vijeća<br />
ministara BiH Nikola Špirić je kroz<br />
iste novine “upozorio da BiH prijeti<br />
velika opasnost od radikalne islamizacije<br />
zemlje”. Špirić tvrdi da “niko<br />
ozbiljno ne vodi računa o tome što<br />
je BiH demografski već nagrižena<br />
radikalnim islamom, koji dolazi spolja<br />
i ne razmišlja o tome da će za nekoliko<br />
decenija, a možda i ranije, većina<br />
stanovništva u ovoj zemlji biti arapskog<br />
porekla. Ta promena demografske<br />
slike promeniće i krvotok ovdašnjih<br />
muslimana, što neće biti dobro ni<br />
za koga. Nažalost, bh. muslimani i<br />
njihovi politički predstavnici to sada<br />
ne vide, jer misle da im je to odbrana<br />
od Srba i Hrvata, iako nikome ovdje<br />
ne smetaju bosanski muslimani, već<br />
oni koji dolaze sa strane i radikalizuju<br />
ih”, piše Press.<br />
Da su se Srbi iz Republike Srpske<br />
već navikli na novu bošnjačku<br />
vehabiziranu poturičku krivnju<br />
vjerodostojan pokazatelj su brojni<br />
napadi na povratnike Bošnjake<br />
muslimane i islamske objekte u<br />
Republici Srpskoj koji se ovih<br />
dana jedan za drugim događaju.<br />
I srpski guslari su svoj repertoar<br />
počeli prilagođavati vehabiziranim<br />
poturicama. U antreu ovog teksta<br />
možete pročitati jednu od spomenutih<br />
antivehabijskih guslarskih hitova.<br />
Očito je da ćemo mi Bošnjaci ostatak<br />
21. stoljeća nositi vehabijsku krivnju.<br />
Srbi su nas već počeli vehabizirano<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
15<br />
mrziti ( i Hrvati nas isto doživljavaju).<br />
Nažalost, nesreća je ovaj put još veća,<br />
jer dobar dio Bošnjaka, svjesno ili<br />
nesvjesno, aktivnim učešćem u širenju<br />
islamofobije u BiH, olakšava posao<br />
velikosrpskom dušmanu, koji sve<br />
Bošnjake gleda kroz prizmu vehabijske<br />
krivnje, bez obzira bave li se oni lovom<br />
ili skupljanjem meda!<br />
Antivehabijski<br />
guslarski hitovi u<br />
Republici Srpskoj<br />
Bula<br />
Što se Gackom lelek čuje<br />
turska bula jadikuje<br />
i proklinje Bajram kleti<br />
đe će Muju da suneti.<br />
Baš na Bajram reče bula<br />
Fazlagića gori kula<br />
i proklinje krvopije<br />
novu sektu Vehabije.<br />
To su oni uradili<br />
i džamiju zapalili!<br />
Cvili bula kao guja<br />
prekrstiću malog Muja<br />
i djed mu je kršten bio<br />
dok se nije poturčio.<br />
Vehabija neće biti<br />
i ja ću se prekrstiti!
Politika i društvo<br />
Šta je Milorad Dodik tražio od Ratka Mladića na ratnoj 50. sjednici Narodne<br />
skupštine Republike Srpske održanoj 16. aprila 1995. u Sanskom Mostu<br />
Uništiti Peti korpus kako više ne bismo<br />
imali jakog neprijatelja na obalama Une<br />
Malo je Bosanaca i Hercegovaca,<br />
pogotovo Bošnjaka koji znaju ili<br />
žele da znaju zašto Milorad Dodik<br />
ima toliki motiv da se general Atif<br />
Dudaković i drugih dvadesetak<br />
komandanata Petog korpusa<br />
Armije R Bosne i Hercegovine<br />
optuže za ratni zločin. Prava<br />
istina o motivima Milorada Dodika<br />
za vođenje mirnodopskog rata<br />
protiv Petog korpusa nalazi se<br />
u dokumentima koji otkrivaju<br />
njegovu ratnu prošlost<br />
Piše: Ezher Beganović<br />
Posljednjih godina Milorad Dodik<br />
vodi otvorenu kampanju protiv<br />
generala Atifa Dudakovića kojeg<br />
želi po svaku cijenu optužiti za ratne zločine<br />
i strpati ga u zatvor. Dodik vrši konstantan<br />
pritisak na Sud Bosne i Hercegovine od<br />
kojeg očekuje da pokrene sudski proces za<br />
ratne zločine protiv generala Dudakovića i<br />
još dvadesetak komandanata Petog korpusa<br />
Armije Republike Bosne i Hercegovine. Prema<br />
nekim medijskim izvještajima, koji se temelje<br />
na povjerljivim informacijama iz Suda<br />
BiH, Dodikov pritisak je urodio plodom.<br />
Također, SIPA je po nalogu Tužilaštva BiH<br />
ovih dana pokrenula “ofanzivu” protiv Petog<br />
korpusa. Pretresa se i ispituje svaki čošak koji<br />
je koristio Peti korpus. Sve se čini da se udovolji<br />
Dodiku i da Atif Dudaković na kraju<br />
bude proglašen ratnim zločincem. Iako svi<br />
znamo da je general Dudaković zajedno sa<br />
svojim hrabrim Krajišnicima branio Cazinsku<br />
krajinu a Milorad Dodik bio dio snaga<br />
koje su napadale Cazinsku krajinu radi uništenja<br />
Bošnjaka.<br />
Malo je Bosanaca i Hercegovaca, pogotovo<br />
Bošnjaka koji znaju ili žele da znaju<br />
zašto Milorad Dodik ima toliki motiv da se<br />
general Atif Dudaković i drugih dvadesetak<br />
komandanata Petog korpusa Armije R<br />
Bosne i Hercegovine optuže za ratni zločin.<br />
Prava istina o motivima Milorada Dodika<br />
za vođenje mirnodopskog rata protiv Petog<br />
korpusa nalazi se<br />
u dokumentima<br />
koji otkrivaju njegovu<br />
ratnu prošlost.<br />
U dokumentima<br />
koje ćemo u<br />
nastavku citirati<br />
jasno se vidi da je<br />
Milorad Dodik<br />
kao član zakonodavnog<br />
tijela zločinačke<br />
družine,<br />
koja je sprovodila<br />
agresiju na Bosnu<br />
i Hercegovinu,<br />
imao aktivnu ulogu u planiranju<br />
napada na položaje Petog korpusa.<br />
U transkriptima ratnih sjednica<br />
Narodne skupštine Republike<br />
Srpske nalazi se dio govora<br />
Milorada Dodika sa 50. sjednice<br />
Narodne skupštine Republike<br />
Srpske koja je održana 16. aprila<br />
1995. godine u tada još uvijek<br />
okupiranom Sanskom Mostu,<br />
Milorad Dodik sam otkriva svoju<br />
ulogu u agresiji na Cazinsku<br />
Krajinu. Na početku svog govora<br />
Milorad Dodik se žali što<br />
se sjednica održava u Sanskom Mostu i to<br />
u neuvjetnim prostorijama. U daljem dijelu<br />
govora Milorad Dodik se slaže sa generalom<br />
Ratkom Mladićem oko njegovih nastojanja<br />
da se stvore bolji uvjeti za Vojsku Republike<br />
Srpske kako bi mogla uspješno da ratuje<br />
na bihaćkom ratištu. “Uz dužno poštovanje<br />
prema gospodinu Vještici, ja vjerujem da su<br />
njegovi zahtjevi da zauzmemo Tuzlu, Sarajevo<br />
i druge veće gradove kao i za Bihać, sada<br />
nerealni i njih treba odbaciti. Ove gradove<br />
smo trebali zauzeti odmah na početku rata,<br />
tada to nismo uspjeli i sada su ti zahtjevi nerealni...<br />
Ja mislim da je došlo vrijeme da razmislimo<br />
da od naših saveznika Rusa tražimo<br />
da se spriječi bilo kakva nova misija Kartera<br />
(misli na bivšeg američkog predsjednika<br />
Jimmyja Cartera, op.a.) i drugih trčkarala sa<br />
Zapada, zbog jednostavnog razloga što smo<br />
imali loše iskustvo sa prvim dolaskom ovog<br />
čovjeka, Kartera. Ja otvoreno sada kažem da<br />
je njegova misija direktno uzrokovala da ne<br />
osvojimo Bihać.” Milorad Dodik se nije zaustavio<br />
na žaljenjima i željama da se zauzme<br />
Bihać. U nastavku je predložio kolegama<br />
Generala Atifa<br />
Dudakovića<br />
danas nema<br />
niko, a sve<br />
su prilike da<br />
niko ni ne<br />
želi, da zaštiti<br />
od nasrtaja<br />
Milorada<br />
Dodika i<br />
njegovih<br />
četničkih<br />
saboraca.<br />
poslanicima Narodne<br />
skupštine<br />
Republike Srpske<br />
da podrže<br />
generala Ratka<br />
Mladića da sredi<br />
Cazinsku krajinu<br />
i jednom zauvijek<br />
sredi Peti korpus<br />
i to na način da<br />
direktno ili indirektno<br />
pomognu<br />
sukob Bošnjaka<br />
u Cazinskoj krajini,<br />
a sve u cilju<br />
da se zauzme čitav bihaćki kraj<br />
(ovo je jedan od pokazatelja zašto<br />
Milorad Dodik mrzi generala<br />
Atifa Dudakovića). “U skladu<br />
sa našim zaključkom o vojnoj<br />
situaciji, moram istaknuti da<br />
moramo finalizirati naš zadatak<br />
koji podrazumijeva rješenje vojne<br />
situacije u Cazinskoj krajini.<br />
Direktno ili indirektno uništiti<br />
Peti korpus kako više ne bismo<br />
imali jakog neprijatelja na obalama<br />
Une koji bi mogao da nas<br />
destabilizira.”<br />
Jedino je u Bosni i Hercegovini moguće<br />
da jedan politčar, sa ovakvom ratnom<br />
prošlošću, u miru nastavi svoju ratnu misiju<br />
nesmetane borbe protiv ljudi koje oduvijek<br />
smatra zakletim neprijateljem. Također,<br />
ovo je dokaz koliko smo mi Bošnjaci<br />
obezglavljeni i u jadnom stanju. Generala<br />
Atifa Dudakovića danas nema niko, a sve<br />
su prilike da niko ni ne želi, da zaštiti od<br />
nasrtaja Milorada Dodika i njegovih četničkih<br />
saboraca. Atif Dudaković je zajedno<br />
sa svojim hrabrim borcima u vrijeme<br />
agresije na Bosnu i Hercegovinu i Cazinsku<br />
krajinu ponosno stao na put Miloradu<br />
Dodiku i njegovom jaranu Ratku Mladiću.<br />
Iako je to žarko želio i za to se svim svojim<br />
političkim autoritetom zalagao, Milorad<br />
Dodik nije uspio ni direktno ni indirektno<br />
uništiti Peti korpus. Generalu Dudakoviću<br />
su danas ruke svezane, od oružja ima samo<br />
istinu. A istina je danas u Bosni i Hercegovini<br />
nemoćno oružje. Pa ipak, nadamo se<br />
da će general Dudaković na kraju dobiti i<br />
ovu bitku protiv Milorada Dodika i ostatka<br />
četničkih hordi iz Republike Srpske!<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
16
Kolumna<br />
Borba za opstanak<br />
Smrt Radovana Karadžića<br />
Kad su američki grobari<br />
mogli instruirati tajne pokope<br />
Sadama Huseina i Muamera<br />
Gadafija, kao legalnih i silom<br />
svrgnutih predsjednika,<br />
mogu vala organizirati i<br />
tajno zakopavanje Radovana<br />
Karadžića, koji je, pored<br />
Adolfa Hitlera, drugi evropski<br />
simbol zločina genocida. Ne<br />
misle Zapadnjaci, valjda, dati<br />
Karadžiću više posmrtnih prava<br />
od onih koje su dobili Sadam i<br />
Gadafi? Dakle, kopati ga tajno,<br />
daleko, duboko, i to izvan<br />
ove čiste i plemenite Bosne i<br />
Hercegovine!<br />
Specijalna jedinica Američke<br />
vojske izvršila je prebacivanje<br />
posmrtnih ostataka Radovana<br />
Karadžića iz Haga na tajnu lokaciju<br />
u njegovoj rodnoj Crnoj Gori, gdje<br />
je izvršen ukop, tako da ni porodica<br />
neće znati gdje počiva prvi predsjednik<br />
Republike Srpske. Američka vlada<br />
je 24 sata nakon vijesti o iznenadnoj<br />
smrti Radovana Karadžića u ćeliji<br />
Haškog tribunala izdala naređenje<br />
da se postupi kao u slučaju tajnog<br />
pokopa Sadama Huseina i Muamera<br />
Gadafija, kako se ne bi od posljednjeg<br />
Karadžićevog počivališta pravilo<br />
nacionalno svetište koje bi služilo za<br />
inspiraciju one ideologije koja je organizirala<br />
genocid u Srebrenici. Akciju<br />
je lično nadgledao američki ambasador<br />
Patrik Mun (Patrick Moon), koji<br />
se u tom povodu putem javnog rtv servisa<br />
obratio građanima Bosne i Hercegovine,<br />
a posebno Srbima, rekavši<br />
da je – “za sve nas bolje da što prije<br />
zaboravimo Radovana Karadžića”.<br />
Uprkos tome, u Republici Srpskoj je<br />
proglašena sedmodnevna žalost, a<br />
entitetski i opštinski parlamenti su<br />
priredili komemorativne svečanosti,<br />
škole su jednodnevnu nastavu zamijenile<br />
historijskim časovima o životu,<br />
djelu i pjesništvu utemeljitelja i prvog<br />
predsjednika Republike Srpske, dok<br />
u svim hramovima Srpske pravoslavne<br />
crkve u Srbiji, Republici Srpskoj i<br />
dijaspori služeno opelo za pokoj duše<br />
Radovana Karadžića. Secesionistički<br />
pokret “Šizbor je naš” je obavijestio<br />
javnost da se na ovome neće<br />
završiti, da će tijelo umrlog<br />
predsjednika Karadžića biti<br />
kat-tad pronađeno, a dotad<br />
će se Srbi okupljati pred<br />
otvorenim mauzolejom pored<br />
Banskih dvora u Banjoj<br />
Luci, koji će biti izgrađen<br />
u čast osnivača Republike<br />
Srpske. Na tom mjestu<br />
neko je postavio mrtvački<br />
kovčeg oko kojega hiljade<br />
Srba danonoćno kruže<br />
sa upaljenim svijećama,<br />
u znak protesta zbog tajnog<br />
sahranjivanja Radovana<br />
Karadžića, ali i u<br />
znak pijeteta prema prvom<br />
predsjedniku, kojemu na<br />
taj simbolični način odaju<br />
poštovanje i zahvalnost.<br />
– “To što su od porodice<br />
i od naroda ukrali telo<br />
Radovanovo, ne znači da<br />
mogu ukrasti njegovu<br />
dušu, koja je i na nebesima<br />
i s nebeskim narodom!”<br />
– poručio je lider pokreta<br />
Čane Danković. Nakon<br />
komemorativne sjednice,<br />
zvaničnici Republike Srpske<br />
i Srbije, ali i diplomatski<br />
predstavnici Rusije, Grčke<br />
i Kipra, pridružili su se<br />
okupljenom narodu i pred praznim<br />
mrtvačkim kovčegom zapalili svijeće,<br />
prekrstili se i simbolički odali poštu<br />
Radovanu Karadžiću. Agencije javljaju<br />
da su isto veče kamenovane sve<br />
obnovljene banjalučke džamije, što<br />
se dogodilo i u Bijeljini, Zvorniku,<br />
Janji, Prijedoru i drugim mjestima, a<br />
zapažene su kolone bošnjačkih povratnika,<br />
poznatijih kao “vehabije”, kako<br />
bježe prema unutrašnjosti zemlje,<br />
strahujući za svoju sigurnost. Niko od<br />
bošnjačkih političara nije htio govoriti<br />
o napadima na Bošnjake i na džamije<br />
Srbi u našoj<br />
zajedničkoj<br />
domovini imaju<br />
toliko čestitih<br />
sunarodnjaka,<br />
poput Alekse<br />
Šantića i Vase<br />
Pelagića, da<br />
je stvarno<br />
ponižavajuće<br />
svoj nacionalni<br />
ponos graditi<br />
na jednom<br />
crnogorskom<br />
dripcu i<br />
njegovom<br />
zlodjelu.<br />
u Republici Srpskoj, pravdajući se da<br />
je – “najbolje ne podizati tenzije”. Diplomatski<br />
izvori bliski NATO savezu<br />
očekuju da će se nacionalistička euforija<br />
u Republici Srpskoj ubrzo smiriti...<br />
Amerika i srpski gus(l)ari<br />
...A Radovanu Karadžiću<br />
valja mrijeti, jal ove hefte,<br />
jal neke druge hefte. I, valja<br />
ga negdje i ukopati. Eno,<br />
kako je Slobodan Milošević<br />
lijepo ukopan iza kuće,<br />
kao da je kućni ljubimac,<br />
a ne ljudski stvor. Problem<br />
sa Radovanom je u tome<br />
što on nema kuće u našoj<br />
Bosni i Hercegovini, jer<br />
mu je kuća ostala u Crnoj<br />
Gori. Ali, on nije državnik<br />
u državi iz koje je, već u<br />
državi iz koje nije. Ovdje<br />
kod nas je postao državnik<br />
zato što je organizirao genocid<br />
nad Bošnjacima, i na<br />
rezultatima tog genocida<br />
sagradio Republiku Srpsku.<br />
Za njegovu državničku<br />
figuru nije zaslužan on,<br />
već Amerika koja mu je<br />
preko Dejtonskog sporazuma<br />
priznala Republiku<br />
Srpsku, a time i njega, kao<br />
prvog predsjednika genocidnog<br />
entiteta. To što je<br />
Karadžić u zatvoru, a Republika<br />
Srpska na slobodi,<br />
najveći je specijalitet Dejtonskog<br />
sporazuma. “Na<br />
putu ka evropskim integracijama<br />
BiH mora krenuti u<br />
logičku reviziju aktuelnih činjenica:<br />
Karadžićev vojno-politički cilj ima<br />
ustavno svojstvo, dok je rodonačelnik<br />
Republike Srpske najtraženiji među<br />
osumnjičenim za ratne zločine” – pisao<br />
sam u Oslobođenju 12. novembra<br />
1999. godine. Budući da nije došlo<br />
do “logičke revizije”, Karadžić se<br />
pridružuje legalitetu RS, namjesto<br />
da bude obratno, da se RS pridruži<br />
njemu, s onu stranu zakona. Kako<br />
je RS godinama jačala, i postajala<br />
uspješniji entitet, tako je jačao i status<br />
prvog predsjednika RS, bez obzira<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
18
na njegovu uhapšenost.<br />
Kako to konkretno izgleda?<br />
Tako što se na<br />
ulicama Banja Luke<br />
slavi “predsjednikov<br />
rođendan”. Tako što se<br />
pojavi bošnjački klasik<br />
Dževad Karahasan da<br />
kaže kako “Karadžića<br />
ne treba demonizirati”,<br />
jer je po njemu<br />
“Karadžić žrtva historije”.<br />
Nek’ je nama Radovan<br />
žrtva, Dževade!<br />
Kad se jedan Dževad u<br />
Bošnjaka toliko brine o<br />
Karadžiću, zato ne bi bijeljinska<br />
BNTV u prvim<br />
minutama informativnih<br />
emisija izvijestila<br />
o najvažnijem pitanju<br />
za naciju: “Radovan<br />
Karadžić već četiri dana<br />
čeka antibiotike da bi<br />
mogao da sanira tešku<br />
prehladu...” Mediji prenose<br />
izjavu Radovanove<br />
kćerke, Sonje Karadžić<br />
Jovanović: “Plašim se jer<br />
ovo opasno liči na slučaj<br />
Slobodana Miloševića<br />
i mnogih u Hagu<br />
koji...” Možemo svi mi<br />
o Karadžiću misliti šta<br />
hoćemo, ali svi Srbi u<br />
njemu vide prvog predsjednika<br />
RS i haškog<br />
mučenika koji zavređuje<br />
ljubav i sikiranciju cijele nacije za njegovo<br />
zdavlje i patnje koje podnosi.<br />
Srbe, zapravo, i ne zanima šta neko<br />
misli o srpskim pitanjima, jer oni<br />
imaju svoj stav o svemu srpskom, za<br />
razliku od iskompleksiranih Bošnjaka<br />
koji čekaju da im neko drugi kaže šta<br />
valja, a šta ne valja. U tome Srbima<br />
pomažu međunarodni zvaničnici, od<br />
nekadašnjih britanskih lordova, koji<br />
su u ratu jednu secesionističku huntu<br />
uvažili kao “stranu u sukobu”, pa<br />
do sadašnjeg američkog ambasadora<br />
u našoj zemlji, Patrika Muna, koji je<br />
pristao da u Banjoj Luci razgovara bez<br />
državne zastave Bosne i Hercegovine,<br />
odnosno, pod zastavom Republike<br />
Srpske koja je zauzela državni pijedestal.<br />
Američki ambasador Mun je morao<br />
momentalno tražiti postavlja nje<br />
državnih simbola BiH, ili napustiti<br />
ovo obezdržavljeno mjesto, namjesto<br />
što je podržao secesionističko gusarstvo<br />
Milorada Dodika. Nažalost, nema<br />
više ni jednog bošnjačkog političara<br />
koji bi na to upozorio, jer svi vire iz<br />
jedne nogavice Milorada Dodika i<br />
druge nogavice američkog ambasadora.<br />
Zato bošnjački političari<br />
ne smiju ni jednu zucnuti u<br />
povodu hronike heftičnih<br />
napada na džamije i povratnike,<br />
jer se računa kako se<br />
tolerancija i mudrost mjere<br />
šutnjom o potlačenosti<br />
bošnjačkog naroda. Naravno,<br />
riječ je o kukavičluku, o<br />
ugursuzluku, o bjedništvu<br />
zadnje vrste, koje mora<br />
biti tumačeno kao historijska<br />
neodgovornost spram<br />
činjenice da su Bošnjaci<br />
danas jedini evropski narod<br />
koji živi u stanju apartheida<br />
i permanentnog progonstva.<br />
Šutnja je saučesništvo u<br />
ovom zločinu, ma koliko se<br />
ta šutnja prodavala kao kooperativnost.<br />
Napose, u ime te kooperativnosti<br />
bošnjačko je rukovodstvo<br />
prihvatilo Republiku Srpsku...<br />
- “Sva sreća pa postignuti tzv.<br />
sporazum nema nikakve vrijednosti.<br />
Vrijedi koliko i svaka izdaja. I prevara.<br />
Niko, pa makar se on zvao i Alija<br />
Izetbegović, nema pravo potpisati kraj<br />
Upravo se rađa<br />
jedna nova<br />
patriotska<br />
energija, čiju<br />
ideološku<br />
osnovu čini<br />
Referendum iz<br />
1992., odnosno,<br />
zahtjev za<br />
njegovom<br />
rehabilitacijom<br />
u ustavnom<br />
biću Bosne i<br />
Hercegovine.<br />
Pokret koji u<br />
perspektivi broji<br />
oko 100.000 bh.<br />
patriota.<br />
bosanske državnosti.<br />
Predsjednik je to mogao<br />
učiniti privatno, ali nikako<br />
u ime Države. Referendum<br />
o suverenitetu<br />
iz 1992. je jedini legalan<br />
i legitiman i sve što se<br />
kosi s voljom građana<br />
RBiH, nelegalno je i nelegitimno”<br />
– pisao sam<br />
u kolumni pod naslovom<br />
“Smrt Bosne”, od 1.<br />
decembra 1995. godine,<br />
koja je poslije uvrštena u<br />
moju knjigu “Krv boje<br />
benzina”.<br />
Šesnaest godina, nije<br />
šala!, sjedimo u ovoj<br />
istoj rečenici. Nema te<br />
sile koja može potrati<br />
činjenicu da je Dejtonski<br />
sporazum kriminalni<br />
ugovor! Dejtonska kriminogenost<br />
proizilazi iz<br />
nasilnog obezvređivanja<br />
demokratske volje bh.<br />
građana iskazane na<br />
Referendumu iz 1992.,<br />
kao jedinog legalnog i<br />
legitimnog izraza demokratske<br />
volje o uređenju<br />
Bosne i Hercegovine.<br />
Iza Dejtonskog sporazuma<br />
ne stoji nikakva<br />
demokratska volja, jer se<br />
o dejtonskom uređenju<br />
nisu izjašnjavali bh.<br />
građani, već je takvo<br />
uređenje nametnuto nasiljem,<br />
fizičkim i političkim,<br />
što je suprotno pravnoj snazi<br />
demokratije, legitimiteta<br />
i legaliteta. Bošnjačka politika<br />
je nakon uspostave<br />
mira imala u rukama sve<br />
pravne argumente da otvori<br />
i dobije proces preispitivanja<br />
pravne podloge Dejtonskog<br />
sporazuma, kao<br />
nametnutog i kriminalnog<br />
akta.<br />
U otvorenom pismu<br />
Aliji Izetbegoviću, (Walter, r<br />
br. 52, od 15. maja 2002.),<br />
između ostalog sam napisao:<br />
“Gospodine Alija<br />
Izetbegoviću, molimo Te da<br />
povučeš svoj potpis sa Dejtonskog<br />
sporazuma i da priznaš da si<br />
taj potpis metnuo pod prisilom i ucjenom!<br />
U međunarodnom pravu postoje<br />
jasne odredbe da se - ništavnim<br />
smatraju svi ugovori koji su potpisani<br />
pod prisilom. Bečka konvencija<br />
iz 1969. kaže da je – ništavan svaki<br />
ugovor zasnovan na prevari (član 49),<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
19
prinudi (član 51), prijetnji ili upotrebi<br />
sile (član 52). Dejtonski sporazum je,<br />
zahvaljujući Tvome potpisu, postao<br />
pravni i legalni okvir za nastavak mirnodopskog<br />
genocida nad Bošnjacima,<br />
čime se dovršava ubijanje bh. države.”<br />
Kopati ga daleko i duboko<br />
Za razliku od prvih poratnih godina,<br />
velikosrpski zvaničnici više ne<br />
kriju da im je Dejton drag k’o mati<br />
rođena. Oni znaju da bez Dejtona<br />
nema Republike Srpske, kao što<br />
mi znamo da je Dejton kriminalni<br />
ugovor koji se može oboriti i sa<br />
čijim rušenjem bi uređenje BiH bilo<br />
vraćeno na poziciju iz 1992. godine.<br />
Velikosrpska prednost je što imaju<br />
političare koji čuvaju Dejton, a naša<br />
mana je što nemamo političare koji<br />
bi smjeli otvoriti proces preispitivanja<br />
kriminalnog porijekla Dejtonskog<br />
sporazuma. Strategija čuvanja<br />
dejtonskog poretka podrazumijeva<br />
obavještajno pokrivanje, korumpiranje<br />
i ucjenjivanje bošnjačkih<br />
političara, koji godinama već služe<br />
Beogradu. Ali, nisu sve karte kod<br />
političara! Upravo se rađa jedna nova<br />
patriotska energija, čiju ideološku<br />
osnovu čini Referendum iz 1992.,<br />
odnosno, zahtjev za njegovom rehabilitacijom<br />
u ustavnom biću Bosne i<br />
Hercegovine. Pokret koji u perspektivi<br />
broji oko 100.000 bh. patriota,<br />
svjesnih i odlučnih u namjeri da istraju<br />
na antifašističkom putu rušenja<br />
kriminalnog Dejtonskog sporazuma,<br />
trebao bi postati faktor jači od<br />
kvislinške bošnjačke politike. Ovaj<br />
pokret, zasad okupljen oko<br />
Peticije za povrat RBiH,<br />
može postati pravni subjekt<br />
i povesti međunarodni<br />
spor za dokazivanje porijekla<br />
Dejtonskog sporazuma.<br />
Budući da se radi o izvornoj<br />
patriotskoj energiji, o<br />
čistoj ljubavi prema Bosni<br />
i Hercegovini, nemoguće<br />
su kalkulacije kakve imaju<br />
bošnjački uhljupi u politici.<br />
Tu nema kompromisa!<br />
Nema nagodbe! Traži se<br />
poništavanje Dejtonskog<br />
sporazuma, kao kriminalnog<br />
ugovora, i povratak<br />
Velikosrpska<br />
prednost je<br />
što imaju<br />
političare koji<br />
čuvaju Dejton,<br />
a naša mana<br />
je što nemamo<br />
političare<br />
koji bi smjeli<br />
otvoriti proces<br />
preispitivanja<br />
kriminalnog<br />
porijekla<br />
Dejtonskog<br />
sporazuma.<br />
Republike Bosne i Hercegovine, kao<br />
jedinog uređenja koje ima demokratsko,<br />
legitimno i legalističko pokriće!<br />
A šta ćemo sa Radovana Karadžića,<br />
sad, kad umre? Tražimo da ga američki<br />
grobari odnosu u njegovu Crnu Goru i<br />
tamo zakopaju, daleko i duboko. Kad<br />
su mogli instruirati tajne pokope Sadama<br />
Huseina i Muamera Gadafija, kao<br />
legalnih i silom svrgnutih predsjednika,<br />
mogu vala organizirati i tajno zakopavanje<br />
Radovana Karadžića, koji je, pored<br />
Adolfa Hitlera, drugi evropski<br />
simbol zločina genocida.<br />
Ne misle Zapadnjaci, valjda,<br />
dati Karadžiću više posmrtnih<br />
prava od onih koje su dobili<br />
Sadam i Gadafi?! Dakle,<br />
kopati ga tajno, daleko, duboko,<br />
i to izvan ove čiste i plemenite<br />
Bosne i Hercegovine.<br />
Srbi u našoj zajedničkoj domovini<br />
imaju toliko čestitih<br />
sunarodnjaka, poput Alekse<br />
Šantića i Vase Pelagića, da<br />
je stvarno ponižavajuće svoj<br />
nacionalni ponos graditi na<br />
jednom crnogorskom dripcu<br />
i njegovom zlodjelu.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
20
Aktuelno<br />
Opasni Izvještaj MUP-a Republike Srpske o prisustvu vehabija<br />
u manjem entitetu<br />
Dobrica Ćosić je u prav<br />
ravu,<br />
Stanislav Čađo je veliki lažov<br />
Da je progon muslimana sa<br />
“njihovih” teritorija njihova<br />
vječita težnja, govori i izjava<br />
Stojana Protića, radikalskog<br />
poslanika Narodne skupštine<br />
Kraljevine Jugoslavije, koji<br />
je u maju 1917. godine,<br />
u francuskom gradu Kanu<br />
(Cannes), na razgovorima<br />
o vjerama i pokrajinama<br />
buduće jugoslovenske države<br />
je rekao: “Kada pređe naša<br />
vojska Drinu, dat će Turcima<br />
dvadeset i četiri sata, pa<br />
makar i četrdeset i osam,<br />
vremena, da se vrate na<br />
pradjedovsku vjeru, a što<br />
ne bude htjelo, to posjeći,<br />
kao što smo u svoje vrijeme<br />
uradili u Srbiji.” (Ivan<br />
Meštović, Uspomene na<br />
političke ljude i događaje,<br />
Zagreb, 1969.)<br />
Učinilo nam se najprikladnijim<br />
da osvrt na nedavnu<br />
Informaciju Ministarstva unutrašnjih<br />
poslova Republike<br />
Srpske, koju je potpisao p ministar<br />
Stanislav Čađo, u kojoj<br />
se govori o sve većoj koncentraciji<br />
pripadnika vehabijskog<br />
pokreta u ovom entitetu, započnemo<br />
citatom Dobrice<br />
Ćosića, najistaknutijeg člana<br />
Srpske akademije nauka i umjetnosti,<br />
“oca nacije“, kako ga<br />
sami Srbi vole zvati. Toliko je<br />
laži izneseno u toj informaciji<br />
da ništa drugo nam ne preostaje<br />
nego da ustvrdimo: Dobrica<br />
Ćosić je u pravu, Stani-<br />
slav Čađo je veliki lažov.<br />
U najkraćem, Čađo tvrdi<br />
da je na teritoriji čak 14 općina<br />
manjeg entiteta, među kojima<br />
je i Banja Luka, “zabilježena<br />
najveća koncentracija pripad-<br />
Ovakve Čađine<br />
izjave bi bile<br />
smiješne da<br />
nisu – opasne.<br />
Naime, cijeli<br />
izvještaj,<br />
cijela ova<br />
informacija,<br />
jeste zapravo<br />
optužba nakon<br />
koje bi trebale<br />
uslijediti i<br />
konkretne<br />
akcije protiv<br />
muslimana.<br />
nika vehabijskog pokreta”, te da<br />
pod “okriljem lova i pčelarstva<br />
vrše obuke rukovanja vatrenim<br />
oružjem”. Redom su nabrojane<br />
sljedeće općine u kojima je zabilježena,<br />
kako navode, velika<br />
koncentracija pripadnika vehabijskog<br />
pokreta: Bosanska Dubica<br />
(Krivdića brdo), Bosanski<br />
Novi (Urije i Vidorija, Blagaj),<br />
Prijedor (Kozarac, Hambarine,<br />
Rakovčani, Čarakovo, Puhar-<br />
ska, Petrovo), Bosanska Gradiška<br />
(Dubrave, Orahova), Prnjavor<br />
(Lišnja i Donja Mravica),<br />
Teslić (Kamenica), Banja Luka<br />
(Novoselija i Vrbanja), Kotor<br />
Varoš (Šiprage), Doboj (Kotorsko),<br />
Bijeljina j (Janja), Zvornik<br />
(Lokvanjska rijeka, Šepak,<br />
Zvornička Kamenica), Bratunac<br />
(Konjević Polje, Glogova,<br />
Cerska), Srebrenica (Sućeska),<br />
Vlasenica (u blizini sela Drum).<br />
Piše: Fahrudin Sinanović<br />
Mi Srbi lažemo da bismo<br />
obmanuli sebe, da utešimo<br />
drugog; lažemo iz samilosti,<br />
da nas nije strah, da ohrabrimo,<br />
da sakrijemo svoju i tuđu bedu,<br />
lažemo zbog poštenja. Lažemo zbog<br />
slobode. Laž je vid našeg patriotizma<br />
i potvrda naše urođene inteligencije.<br />
Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno.”<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
21
“Teroristički iftar”<br />
U nečemo što se pretenciozno naziva<br />
analizom tvrdi se i da se vehabije stacioniraju<br />
u pograničnim dijelovima Republike<br />
Srpske s Federacijom BiH i to “u blizini<br />
magistralnih puteva pa će vjerovatno u<br />
slučaju da se dogode određeni incidenti,<br />
ti magistralni putevi biti eksploatisani”.<br />
Ovo bi trebalo značiti da muslimani<br />
nikako ne bi smjeli da žive u pograničnim<br />
dijelovima, a pogotovo ne u blizini magistralnih<br />
puteva.<br />
U Informaciji se naglašava da je “bitno<br />
izražen međunarodni element organizovanosti<br />
i povezanosti između vehabijske<br />
zajednice u BiH s vehabijskim zajednicama<br />
u okruženju, što se manifestuje u vidu<br />
učestalih predavanja, zajedničkih iftara u<br />
vrijeme ramazana, javnih skupova, pisanje<br />
plakata i letaka kojima izražavaju svoje<br />
nezadovoljstvo i daju poziv na džihad,<br />
organizovanje ljetnih škola pod okriljem<br />
vjerskih predavanja, a gdje se okupljaju sve<br />
istaknutije regionalne vehabijske vođe, te<br />
se pod strogo ograničenim uslovima pristupa<br />
navedenim skupovima, dogovaraju<br />
konkretne aktivnosti i pravci djelovanja,<br />
koji se naknadno prenose na lokalni nivo,<br />
u lokalne vehabijske zajednice”.<br />
Da nije Čađe i njegove informacije ne<br />
bismo znali da je i organiziranje zajedničkih<br />
iftara inkriminirajuće, kažnjivo djelo.<br />
Haman da nam hoće poručiti da je i iftar<br />
neka vrsta terorističkog djela. Isto tako,<br />
kada su muslimani u pitanju, opasno je<br />
održavanje i - javnih skupova.<br />
Šta bi tek bilo da su tajni.<br />
Čađo vehabije optužuje i zato<br />
što “daju poziv na džihad”.<br />
Dodikov ministar MUP-a vjerovatno<br />
zna da je džihad borba<br />
na Allahovom putu, ali bi morao<br />
znati i da ne daju vehabije<br />
poziv na džihad, već da taj poziv<br />
muslimanima, i to na više<br />
mjesta, upućuje Allah, dž.š.,<br />
u Kur’anu. Recimo, u 190.<br />
ajetu sure Bekare: I borite se<br />
na Allahovom putu protiv onih<br />
koji se bore protiv vas, ali vi ne<br />
otpočinjite borbu! - Allah, doista,<br />
ne voli one koji zapovjedaju<br />
kavgu.<br />
Ako nama ne vjeruje, neka pita Rešida<br />
Hafizovića. I on će mu potvrditi da na<br />
džihad ne pozivaju vehabije, već Svevišnji.<br />
Muslimani opasni i kad miruju<br />
Ramiz Salkić,<br />
potpredsjednik<br />
Parlamenta<br />
Republike<br />
Srpske, je<br />
također ovo<br />
okarakterizirao<br />
kao pritisak<br />
na Bošnjake<br />
povratnike<br />
i, spravom,<br />
pozvao MUP RS<br />
da se pozabavi<br />
Ravnogorskim<br />
četničkim<br />
pokretom.<br />
I letimična analiza onog što je u pismenoj<br />
formi sastavio Stanislav Čađo<br />
ukazuje na laži, optužbe i vrlo zanimljive<br />
podvale. Tako na jednom mjestu u<br />
Informaciji se kaže: “Budući da su kao<br />
ostale grupe dobili jasna naređenja o<br />
mirovanju (primjećeno je da u poslednje<br />
vrijeme tokom vjerskih praznika,<br />
nema pucanja iz vatrenog oružja -<br />
poštuju disciplinu) u smislu ispoljavanja<br />
terorističkih aktivnosti prema neprijateljima<br />
islama i nevjernicima svoje aktivnosti<br />
su usmjerili na organizovanje<br />
i uvezivanje širom<br />
BiH.”<br />
Dakle, naređeno im je da<br />
miruju! Šta hoće ovim Čađo<br />
reći? Hoće reći da oni inače nikad<br />
ne miruju, da stalno vrše<br />
terorističke aktivnosti, da pucaju,<br />
bacaju bombe, podmeću<br />
eksplozive, dižu zgrade u zrak,<br />
a da miruju samo kad im se<br />
- naredi. Samo je musliman<br />
sumnjiv i kad - miruje!<br />
Muslimani su sumnjivi i<br />
kad, možete zamisliti, asfaltiraju<br />
puteve jer se navodi i da<br />
“postoje operativna saznanja<br />
da u zadnje vrijeme asfaltiraju i prosjecaju<br />
nove puteve velike širine na području<br />
općina Goražde, Foča, Kalinovik, na<br />
pravcu tzv. ‘zelene transverzale’ koja ih<br />
povezuje sa Sandžakom i Kosovom”.<br />
U Informaciji se navodi i da se za okupljanje:<br />
“Pored ranije navedenih seminara<br />
i ljetnih škola koriste i pojedine džamije,<br />
omladinski kulturni centri i nepristupačna<br />
mjesta udaljena od očiju javnosti kao što<br />
su stari napušteni objekti, rubna područja<br />
općina, lovačke kuće koje se u zadnje vrijeme<br />
masovno podižu na kotama koje su<br />
dominantne nad nekim bitnim objektima,<br />
gdje se pod okriljem lova i pčelarstva<br />
vrše obuke rukovanja vatrenim oružjem”.<br />
Muslimanima se, eto, spočitava to što<br />
posjećuju džamije i omladinske kulturne<br />
centre. Još ako vole lov i med, eto im op-<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
22
tužbe da su teroristi. Čađo ne spominje<br />
one koji se okupljaju po kafanama. Haman<br />
da mu takvi muslimani odgovaraju.<br />
Ovakve Čađine izjave bi bile smiješne<br />
da nisu – opasne. Naime, cijeli izvještaj,<br />
cijela ova informacija, jeste zapravo<br />
optužba nakon koje bi trebale uslijediti i<br />
konkretne akcije protiv muslimana. Cilj<br />
je jasan: i ono malo muslimana što se vratilo<br />
u manji entitet treba zastrašiti, treba<br />
natjerati da odu iz “njihovog” entiteta,<br />
a ako ne odu, naći će se način da ih se<br />
protjera i primjenom fizičke sile jer su na<br />
vrijeme svi upozoreni<br />
na “opasnost” od njih.<br />
Nastavak etničkog<br />
čišćenja Bošnjaka iz<br />
manjeg entiteta trebao<br />
bi se odvijati pod<br />
izgovorom borbe protiv<br />
terorizma.<br />
Šta je rekao Stojan<br />
Protić 1917. godine?<br />
Ratni zločinac Radovan<br />
Karadžić je u<br />
Skupštini BiH prije<br />
agresije najavio nestanak<br />
muslimana. To što<br />
je on najavio, zlotvori<br />
Ratko Mladić, Radislav<br />
Krstić, Veselin<br />
Vlahović Batko i drugi<br />
su klanjem i ubijanjem<br />
u djelo sprovodili u<br />
periodu od 1992. do<br />
1995. godine. Danas<br />
taj posao nastavlja<br />
Dodik političkim<br />
Muslimani<br />
su sumnjivi i<br />
kad, možete<br />
zamisliti,<br />
asfaltiraju<br />
puteve jer<br />
se navodi i<br />
da “postoje<br />
operativna<br />
saznanja da u<br />
zadnje vrijeme<br />
asfaltiraju i<br />
prosjecaju<br />
nove puteve<br />
velike širine<br />
na području<br />
općina Goražde,<br />
Foča, Kalinovik,<br />
na pravcu<br />
tzv. ‘zelene<br />
transverzale’.”<br />
putem. Da je progon muslimana sa<br />
“njihovih”teritorija njihova vječita težnja,<br />
govori i izjava Stojana Protića, radikalskog<br />
poslanika Narodne skupštine Kraljevine<br />
Jugoslavije, koji je u maju 1917. godine,<br />
u francuskom gradu Kanu (Cannes), na<br />
razgovorima o vjerama i pokrajinama buduće<br />
jugoslovenske države je rekao: “Kada<br />
pređe naša vojska Drinu, dat će Turcima<br />
dvadeset i četiri sata, pa makar i četrdeset<br />
i osam, vremena, da se vrate na pradjedovsku<br />
vjeru, a što ne bude htjelo, to posjeći,<br />
kao što smo u svoje vrijeme uradili<br />
u Srbiji.” (Ivan Meštović, Uspomene na<br />
političke ljude i događaje, Zagreb, 1969.).<br />
Treba kazati i da je prilikom nedavne<br />
posjete SAD-u ministar Čađo<br />
na svakom koraku govorio o tome<br />
kako je najveća prijetnja u BiH terorizam.<br />
Dodao je i da “MUP i Policija<br />
Republike Srpske veoma snažno rade<br />
na eliminisanju tih vrsta prijetnji i da<br />
su spremni da budu deo svjetske koalicije<br />
u borbi protiv terorizma i sajber<br />
kriminala...” Kako to izgleda kad<br />
“MUP i Policija Republike Srpske veoma<br />
snažno rade na eliminisanju tih<br />
vrsta prijetnji” zna i Haški tribunal<br />
koji je presudom u “slučaju Krstić”<br />
i presudom u predmetu: “Bosna i<br />
Hercegovina protiv Srbije i Crne<br />
Nespretna izjava<br />
“Pojest ću vehabiju”<br />
Gore” od 26. februara 2007. utvrdio<br />
da je na području Bosne i Hercegovine<br />
počinjen zločin genocida, te da su<br />
zločin genocida počinile institucije Republike<br />
Srpske.<br />
Nakon što se informacija o pojavi vehabija u Republici Srpskoj pojavila<br />
u medijima, uslijedile su i brojne reakcije. Prvi je reagirao Rijaset<br />
ukazujući na još jedan nedopustiv pokušaj zastrašivanja vjernika.<br />
Ramiz Salkić, potpredsjednik Parlamenta Republike Srpske, je također ovo<br />
okarakterizirao kao pritisak na Bošnjake povratnike i, spravom, pozvao<br />
MUP RS da se pozabavi Ravnogorskim četničkim pokretom.<br />
- Ravnogorski četnički pokret paradira po Banjoj Luci, Bosanskom Novom,<br />
Bratuncu, Srebrenici te, osim straha, izaziva vrlo često i incidente.<br />
Bit će da za pripadnike MUP-a RS oni nisu opasni, kazao je Ramiz Salkić.<br />
Osim što su izražavali strah, među Bošnjacima je bilo i nespretnih<br />
izjava. Tako je jedan kazao da će pojesti vehabiju ako mu ga neko<br />
pokaže. Drugi je rekao da bi oni sami prijavili vehabije da ih ima.<br />
Nije naveo što bi ga prijavljivao ako nije počinio neko krivično djelo.<br />
Saopćenjem se oglasio i Savjet Muftijstva banjalučkog. Ocjenjujući Informaciju<br />
MUP-a RS-a kao sramotnu poruku zastrašivanja Bošnjaka-povratnika,<br />
navedeno je i sljedeće:<br />
- Jednoglasno smo svi kazali da nikakve vehabije niti bilo ko drugi, ne<br />
prave nikakve skupove u našim džamijama, što mi ne bismo nikada ni<br />
dozvolili. Na iftare se pozivaju svi dobronamjerni, čak i nemuslimani. Tu<br />
praksu ćemo i ubuduće nastaviti. Stoga, molimo da nam u džamije niko<br />
ne dira, jer su one mjesta obaveznih namaza. Džamije imaju svoju svrhu za<br />
nas muslimane, kao i crkve i sinagoge za kršćane, Jevreje i budiste. Muslimani<br />
se ne okupljaju u džamijama, nego se u njima vrši obavljanje namaza<br />
i edukacija o vjeri. Iz džamije, mi šaljemo poruku vjere, mira i tolerancije,<br />
suživota i dijaloga, navedeno je između ostalog u saopćenju Savjeta Muftijstva<br />
banjalučkog .<br />
U ovom saopćenju je nespretno rečeno da “nikakve vehabije niti bilo ko<br />
drugi, ne prave nikakve skupove u našim džamijama, što mi ne bismo<br />
nikada ni dozvolili”. Malo je čudno da Savjet Muftijstva banjalučkog tvrdi<br />
da nikada ne bi dozvolilo skupove u džamiji. Baš kao što je čudna i<br />
nespretna tvrdnja da: “Muslimani se ne okupljaju u džamijama, nego se<br />
u njima vrši obavljanje namaza i edukacija o vjeri.” Ovakvim ishitrenim<br />
i nespretnim izjavama, ne kažemo i da su namjerno ovako izrečene, pristaje<br />
se na tvrdnje Stanislava Čađe da su okupljanja u džamijama opasna<br />
i sumnjiva. Jer, džamije su prva mjesta, prvi objekti oko kojih i u kojima<br />
Bošnjaci treba da se okupljaju.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
23
Pogledi<br />
Laktaško memorandumisanje<br />
Načertanije po Dodiku<br />
“Iz ovog poznanja proističe<br />
čerta i temelj srpske politike,<br />
da se ona ne ograničava na<br />
sadašnje njene granice, no da<br />
teži sebi priljubiti sve narode<br />
srpske koji je okružuju”,<br />
poručio je svojevremeno<br />
Garašanin u Načertaniju,<br />
aludirajući na “priljubljenje”<br />
i posrbljenje Bugara, Grka,<br />
Albanaca, Crnogoraca,<br />
Makedonaca, Bošnjaka…<br />
Piše: Ale Kamber, Livno<br />
05.12.2011.<br />
Načertanije (Nacrt) programa<br />
nacionalne politike<br />
srpske kneževine,<br />
obima od oko 5.000 riječi, napisanih<br />
od strane nekadašnjeg velikosrpskog<br />
nacionaliste, književnika,<br />
političara, ministra, oficira i premijera<br />
Ilije Garašanina, aktueliziran<br />
je za velikosrpske interese više puta<br />
od njegovog nastanka 1844.godine.<br />
Ideja o stvaranju Velike Srbije u kojoj<br />
bi živjeli Srbi iz Srbije i “Srbi iz<br />
ostalih srpskih zemalja” (Bugari,<br />
Grci, Albanci, Makedonci, Crnogorci<br />
i Bošnjaci) bila je aktuelna i u<br />
vrijeme Austro-Ugarske na Balkanu,<br />
u vrijeme pred i poslije Prvog svjetskog<br />
rata, za vladavine Kraljevine<br />
Jugoslavije, tokom Drugog svjetskog<br />
rata kroz četničko djelovanje,<br />
tinjala je i u vrijeme komunizma,<br />
a veoma intenzivno zaživjela<br />
raspadom komunizma i naglim<br />
jačanjem nacionalističkih stranaka<br />
i četničke ideologije, ohrabrenih<br />
“Neonačertanijem” u obliku Memoranduma<br />
Srpske akademije nauka<br />
i umjetnosti (SANU), predvođene<br />
ocem istog, Dobricom Ćosićem, a<br />
u praksi stravično realiziranim od<br />
strane nacionalkomuniste Slobodana<br />
Miloševića u posljednjem velikosrpskom<br />
nasrtaju na susjede, posebno<br />
na BiH, u cilju izlaska na zamišljene<br />
granice velikosrpskog carstva. Kao<br />
što je Garašanin odbacio ideju<br />
zajedničke države Južnih Slavena<br />
za račun stvaranja srpskog carstva<br />
na Balkanu, tako su to zamislili i u<br />
Memorandumu SANU, a u praksi, u<br />
posljednjem ratu, pokušavali realizovati<br />
Milošević, Karadžić, Mladić i<br />
Šešelj uz pomoć JNA, koja se otvoreno<br />
stavila na velikosrpsku i četničku<br />
stranu. U krhkom postdejtonskom<br />
miru tečaj i praksu Načertanija i<br />
Memoranduma pokušava<br />
višekratno nastaviti<br />
uočiratni Markovićev “reformator”<br />
i postratni srpski<br />
“nezavisni socijaldemokrata”<br />
Milorad Dodik svojim<br />
otvorenim secesionističkim<br />
prijetnjama o referendumskom<br />
“razdruživanju” iz<br />
BiH i glumljenjem države<br />
u državi nametanjem teze<br />
da su entiteti stariji od<br />
BiH. Ništa čudno za dosljednog<br />
učenika i sljedbenika<br />
Načertanija i svih<br />
kasnijih neonačertanija.<br />
Memorandum<br />
“Iz ovog poznanja<br />
proističe čerta i temelj srpske<br />
politike, da se ona ne<br />
ograničava na sadašnje njene<br />
granice, no da teži sebi<br />
priljubiti sve narode srpske<br />
koji je okružuju”, poručio je<br />
svojevremeno Garašanin u<br />
Načertaniju, aludirajući na<br />
“priljubljenje” i posrbljenje<br />
Bugara, Grka, Albanaca,<br />
Crnogoraca, Makedonaca,<br />
Bošnjaka…<br />
“Objektivno ispitivanje<br />
“Ko nakon<br />
svih proteklih<br />
ratova još<br />
želi pomjerati<br />
granice, igra<br />
se mirom, a<br />
samim tim i<br />
vatrom. Dodik<br />
to zna i mora<br />
imati na umu<br />
da Njemačka,<br />
SAD, EU, pa<br />
i Rusija nisu<br />
na njegovoj<br />
strani.’’ –<br />
ustvrdio je<br />
mladi njemački<br />
političar, član<br />
Merkelinog<br />
CDU-a,<br />
školovan i u<br />
BiH.<br />
jugoslavenske stvarnosti<br />
dopušta mogućnost da se<br />
sadašnja kriza završi socijalnim<br />
potresima sa nesagledivim<br />
posljedicama, ne isključujući ni tako<br />
katastrofalan ishod kao što je raspad<br />
jugoslavenske državne zajednice” dio<br />
je uvodnog teksta Memoranduma<br />
po čijem je garašaninovskom receptu<br />
i razbijena bivša zajednička država<br />
zarad očekujućeg stvaranja Velike Srbije<br />
do Karlobaga i Virovitice, a koju<br />
su cijenu najviše platili BiH i njen<br />
najbrojniji narod Bošnjaci, jer su bili<br />
na putu stvaranja etnički čiste Velike<br />
Srbije i kojima je već u predratnoj<br />
Skupštini BiH Radovan Karadžić<br />
priprijetio “da bi Bošnjački narod<br />
mogao i da nestane” ako se ne povinuje<br />
velikosrpskim garašaninovskomemorandumskim<br />
“načertanijima”.<br />
U čitavom Memorandumu njegovi<br />
autori tendenciozno iskrivljuju sliku<br />
o bivšoj zajedničkoj državi<br />
ističući “da su u ratovima<br />
Srbi najviše davali i stradavali,<br />
a da su u miru najmanje<br />
dobivali”. Uporno su<br />
isticali sveukupnu “srpsku<br />
ugroženost” pripremajući<br />
tako nekoliko godina propagandno<br />
balvan – revolucije<br />
i mitinge, koji će<br />
uslijediti kao uvertira jednom<br />
od najkrvavijih ratova<br />
sa najviše zločina poslije<br />
Drugog svjetskog rata,<br />
učinjenih u ime srpstva i<br />
otadžbine prema nesrpskom<br />
stanovništvu, a posebno<br />
prema Bošnjacima, a kasnije<br />
i Albancima, vjerovatno<br />
i zbog njihovog, uglavnom<br />
muslimanskog, vjerskog<br />
opredjeljenja.<br />
“Sve nacije nisu ravnopravne:<br />
srpska nacija, na<br />
primjer, nije dobila pravo na<br />
vlastitu državu…Nezaustavljiv<br />
je progon Srba s Kosova”,<br />
jedna je u nizu tvrdnji<br />
autora Memoranduma, na<br />
koju neodoljivo danas, 16<br />
godina nakon združene velikosrpskohrvatske<br />
agresije<br />
na BiH, podsjeća Dodikovo<br />
jadikovanje o ugroženosti<br />
Srba i manjeg bh. entiteta,<br />
premda je velikosrpska politika<br />
silom, etničkim čišćenjem i genocidom<br />
iz današnje Republike Srpske,<br />
kojom stoluje Dodik, protjerala i pobila<br />
većinu nesrpskih stanovnika, među<br />
kojima ubjedljivo najviše Bošnjaka,<br />
i to s teritorija gdje su bili dominantna<br />
većina i gdje im je ostala sva<br />
imovina (Podrinje, Posavina, gradovi<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
24
Ilija Garašanin<br />
Banja Luka, Prijedor…).<br />
Izmišljanjem “ugroženosti”<br />
onih koji zapravo stoljećima<br />
ugrožavaju druge, zapravo<br />
je pokušaj stvaranja<br />
alibija za napad na druge i<br />
drugačije zarad definitivnog<br />
zaokruživanja “vascelog srpskog<br />
carstva”. To se tražilo<br />
i u Memorandumu: “Uspostavljanje<br />
punog nacionalnog<br />
i kulturnog integriteta<br />
srpskog naroda, nezavisno<br />
od toga u kojoj se republici<br />
ili pokrajini nalazio, njegovo<br />
je istorijsko i demokratsko<br />
pravo…Postojeće depresivno<br />
stanje srpskog naroda,<br />
sa sve žešćim ispoljavanjem<br />
šovinizma i srbofobije u<br />
nekim sredinama, pogoduju<br />
oživljavanju i sve<br />
drastičnijem ispoljavanju<br />
nacionalne osjetljivosti srpskog naroda<br />
i reagovanjima koja mogu biti zapaljiva,<br />
pa i opasna…Prvi uslov našeg<br />
preobražaja i preporoda je demokratska<br />
mobilizacija cjelokupnih umnih i<br />
moralnih snaga naroda”, poručeno je<br />
u završnim dijelovima Memoranduma,<br />
koji ponovo postaje veoma čitano<br />
štivo, posebno otkada je za sva vremena<br />
Srbija, nakon dijelova Hrvatske,<br />
BiH, Makedonije i Crne Gore izgubila<br />
i Kosovo s pravoslavnom Pećkom<br />
patrijaršijom u njemu kao nukleusu<br />
garašaninovsko-memorandumskog velikosrpskog<br />
promišljanja, nakon čega<br />
se, prema nekim pretpostavkama, želi<br />
namiriti teritorijem u BiH, veličine<br />
najmanje kolika je Dodikova RS.<br />
A da tu nešto ima potvrdio je u više<br />
navrata sam vožd manjeg bh. entiteta<br />
Načertanije<br />
programa<br />
nacionalne<br />
politike srpske<br />
kneževine,<br />
napisanih<br />
od strane<br />
nekadašnjeg<br />
velikosrpskog<br />
nacionaliste,<br />
književnika,<br />
političara,<br />
ministra, oficira<br />
i premijera Ilije<br />
Garašanina,<br />
aktueliziran je<br />
za velikosrpske<br />
interese<br />
više puta od<br />
njegovog<br />
nastanka 1844.<br />
godine.<br />
tretirajući RS državom jednako,<br />
ako ne i više od BiH,<br />
najavljujući i referendum o<br />
otcjepljenju, nakon čega bi<br />
u tom slučaju logičan slijed<br />
bio pripojenje matici Srbiji.<br />
Secesija<br />
Da se nešto iza zatvorenih<br />
vrata Dodikove<br />
palače u Banja Luci zakuhava,<br />
svjedoče i otkrivene<br />
crvene knjige, nađene uz još<br />
crveniji vatrogasni aparat u<br />
jednom od hodnika ovog<br />
zdanja. Radi se, kako je objavio<br />
Avaz, o paketima knjiga<br />
pod nazivom “Secesija”<br />
Memorandum SANU<br />
Načertanije po Dodiku<br />
pisanim u vidu “zbornika naučnih<br />
radova”. Sadržaj knjiga pronađenih uz<br />
jednu od republikosrpskih Deklaracija,<br />
stavljenih, da li slučajno, ili<br />
simbolično, uz vatrogasni aparat, nije<br />
poznat, a vrh vladajućeg SNSD-a,<br />
niti iko iz banjalučke palače ne želi o<br />
tome govoriti. Da se radi o bezazlenom<br />
štivu, ili naučnom, nevezano za<br />
srpsku secesiju u BiH, vjerovatno bi<br />
odgovorni iz palače objavili sadržaj<br />
iste. Najvjerovatnije je riječ o knjizi za<br />
koju, osim autora i izdavača, zna samo<br />
uski krug ljudi. Ne treba iznenaditi<br />
ako se bude radilo o naručenom Dodikovom<br />
“Neonačertaniju” disolucije<br />
BiH i stvaranja nezavisne Republike<br />
Srpske što je Dodikov SANU san od<br />
početka.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
25
Palača Banja Luka<br />
Palača RS - Ovo je moja kuća<br />
Secesija i vatrogasni aparat<br />
Po objavljivanju pronalaska “Secesije”<br />
u Dodikovim dvorima reagirali<br />
su i OHR i SAD, ali i drugi ugledni<br />
zapadni političari među kojima i zastupnik<br />
u Bundestagu Mihael Brand,<br />
koji je Dodikovo “razdruživanje”<br />
nazvao “političkim ludilom”,<br />
izjavljujući: “Ko nakon svih proteklih<br />
ratova još želi pomjerati granice,<br />
igra se mirom, a samim tim i vatrom.<br />
Dodik to zna i mora imati na umu da<br />
Njemačka, SAD, EU, pa i Rusija nisu<br />
na njegovoj strani. Ko na Balkanu i<br />
dalje želi pomjerati granice on riskira<br />
rat i to je jasno svakome od Berlina<br />
do Beograda”, ustvrdio je mladi<br />
njemački političar, član Merkelinog<br />
CDU-a, školovan i u BiH. Da<br />
i Amerika želi stabilan<br />
U krhkom<br />
postdejtonskom<br />
miru tečaj<br />
i praksu<br />
Načertanija i<br />
Memoranduma<br />
pokušava<br />
višekratno<br />
nastaviti<br />
uočiratni<br />
Markovićev<br />
“reformator” i<br />
postratni srpski<br />
“nezavisni<br />
socijaldemokrata”<br />
Milorad<br />
Dodik svojim<br />
otvorenim<br />
secesionističkim<br />
prijetnjama.<br />
Balkan, a time i BiH,<br />
poručio je i potpredsjednik<br />
najmoćnije sile na<br />
svijetu Džozef Bajden.<br />
Ni snažno prisustvo Turske<br />
na Zapadnom Balkanu<br />
gdje pokušava da<br />
se nametne liderom, ne<br />
ide u prilog Dodikovom<br />
secesionizmu. Još samo<br />
kad bi Dragan Čović i<br />
HDZ BiH shvatili da im<br />
secesionistički “saveznik”<br />
Dodik velikodušno nudi<br />
secesionistički “treći entitet”<br />
isključivo unutar<br />
FBiH i izvan RS, gdje<br />
je živjelo prije rata više<br />
od polovine bh. Hrvata,<br />
samo zato kako bi<br />
on lakše ostvario svoje<br />
referendumske nakane,<br />
šanse za republikosrpsku<br />
secesiju bile bi još<br />
daleko manje nego su<br />
inače. I kad bi Čović i<br />
ekipa iskreno shvatili<br />
upozorenja Hrvatskog narodnog<br />
vijeća BiH da bi, zapravo, “treći entitet<br />
značio i podjelu među bh. Hrvatima”.<br />
Luka Markešić, predsjednik<br />
HNV je u povodu Dodikovih ponuda<br />
trećeg entiteta izvan vlastitog<br />
carstva izjavio “da su Hrvati iz BiH<br />
po svom porijeklu stariji od velikog<br />
dijela Hrvata u Hrvatskoj, te da je<br />
najveći dio stanovnika današnje<br />
Hrvatske zapravo porijeklom iz<br />
BiH, pa bi tzv. ‘treći entitet’ zapravo<br />
značio podjelu među narodima ali<br />
i unutar samog hrvatskog naroda”,<br />
što bi u situaciji kad hrvatski narod<br />
kao države ima i Hrvatsku i BiH<br />
bilo apsolutno kontraproduktivno i<br />
za Hrvate i za BiH, a išlo na ruku<br />
jedino Dodikovoj garašaninovskosanuovskoj<br />
mašineriji i zamisli.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
26
Religija i društvo<br />
1. kongres vjeroučitelja islamske vjeronauke u BiH<br />
Vjeronauka je jedna uspješna<br />
priča u zemlji velikih neuspjeha<br />
Okupljanje 800 ljudi zbog<br />
plemenitog cilja, zbog umnih<br />
glava koji su govorili i slušali,<br />
zbog izuzetno važnih tema koje<br />
su prezentovane... za mnoge<br />
naše medije je bila trivijalna<br />
informacija. Neki su se ponijeli kao<br />
da se ništa nije ni desilo, a neki<br />
kao da čitaju vremensku prognozu<br />
Piše: Nazif Horozović<br />
Prvi kongres vjeroučitelja islamske<br />
vjeronauke BiH održan je<br />
03.12.2011 godine u Bosanskom<br />
kultrurnom centru u Sarajevu.<br />
Ovaj kongres je bio svojevrsni jubilej<br />
dvadeset godina od vraćanja vjeronauke<br />
u odgojno-obrazovni sistem. Dvadeset<br />
godina poučavanja, odgoja i rada sa mladim<br />
ljudima. Dvadeset godina ulaganja<br />
ogromnog truda od strane institucija<br />
Islamske zajednice, institucija države i samih<br />
vjeroučitelja, roditelja i djece. I da nije<br />
postojao niti jedan drugi razlog za organizaciju<br />
kongresa nego li obilježavanje ovog<br />
jubileja, bilo bi sasvim dovoljno.<br />
Da nije vjeronauke ne bi bilo Bošnjaka<br />
Kongres je podijeljen u dva<br />
dijela; protokolarni i radni. U<br />
protokolarnom dijelu, prije<br />
obraćanja visokih zvanica i gostiju,<br />
prikazan je dokumentarni<br />
film “Vjeroanuka u proteklih<br />
dvadeset godina” Nedima<br />
Hrbata i Muhameda Halilovića,<br />
koji su na inicijativu organizacionog<br />
odbora napravili<br />
jedan izuzetno kvalitetan, zanimljiv<br />
i sadržajan film. On je<br />
imao za cilj predstaviti značaj<br />
vjeronauke za nastavnike, učenike,<br />
roditelje i širu zajednicu.<br />
Nakon izuzetno zanimljivog<br />
filma koji je oduševio, obratio<br />
se Bakir Izetbegović, član<br />
Predsjedništva BiH. Predsjednik<br />
Izetbegović je istakao<br />
važnost prisustva vjeronauke u<br />
odgojno-obrazovnom sistemu<br />
BiH. Istakao je da su povici za<br />
ukidanje vjeronauke nerazumni<br />
i da se ne može načuditi<br />
ljudima koji pozivaju na tako<br />
nešto. Monsinjor Petar Jukić,<br />
Uživali smo<br />
u svakoj<br />
sekundi ovog<br />
historijskog<br />
događaja i<br />
odaslali više<br />
nego jasnu<br />
poruku svima<br />
koji nam nisu<br />
pridavali<br />
nikakav značaj<br />
i nisu uzimali<br />
za ozbiljno ono<br />
što vjeroučitelji<br />
punih dvadeset<br />
godina rade.<br />
pročelnik Katehetskog ureda Vrhbosanske<br />
nadbiskupije, inače poznato lice u borbi<br />
za vjeronauku u proteklom<br />
periodu, zahvalio se na pozivu<br />
i istakao da se osjeća veoma<br />
zadovoljnim i ponosnim što<br />
ispred sebe vidi toliko mladih<br />
i obrazovanih ljudi koji podučavaju<br />
vjeri. Također, u ime<br />
jevrejske zajednice se obratio<br />
prof. David Kamhi, pozdravio<br />
prisutne i izrazio zadovoljstvo<br />
zbog svoga prisustva na tom<br />
veličanstvenom skupu. Vjeroučiteljima<br />
se obratio i Safet<br />
Softić, predsjednik Sabora<br />
IZ-e u BiH, koji je istakao da<br />
je Islamska zajednica izuzetno<br />
zainteresirana za potpunu<br />
integraciju vjeroučitelja u novi<br />
ustav Islamske zajednice. Prisutnima<br />
su se obratili i Vahid<br />
ef. Hadžić, glavni imam medžlisa<br />
IZ-e Split ispred vjeroučitelja<br />
Hrvatske, te dr. Hajrudin<br />
Balić u ime vjeroučitelja iz<br />
Srbije i Sandžaka. I na koncu,<br />
kongresu se obratio prof.<br />
dr. Ferid Muhić, predsjednik<br />
Ideja o organizaciji kogresa<br />
Vjeroučitelji iz Tuzlanskog kantona su<br />
12. aprila 2009. godine organizirali susrete<br />
svih vjeroučitelja iz BiH sa reisu-l-ulemom<br />
IZ-e u BiH dr. Mustafom ef. Cerićem<br />
i nakon toga se i javno i tajno pričalo<br />
o organizaciji sličnog događaja. Na susretu<br />
reisu-l-uleme sa vjeroučiteljima početkom<br />
ove godine na Fakultetu islamskih nauka<br />
u Sarajevu, predložena je i konkretna ideja<br />
i način realizacije prvog kongresa vjeroučitelja<br />
islamske vjeronauke BiH.<br />
Organizacioni odbor su činili predstavnici<br />
vjeroučitelja iz svih muftijstava Rijaseta<br />
IZ-e. Imali su za obavezu da pripreme organizaciju<br />
svih detalja vezanih za kongres.<br />
Na čelu organizacionog odbora je bio vjeroučitelj<br />
Begzudin Jusić iz Goražda.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
27
Bošnjačke akademija nauka i umjetnosti<br />
(BANU). On je istakao važnost promicanja<br />
univerzalnih vrijednosti u društvu,<br />
a posebno kod učenika. “Razmišljao sam<br />
se, pitao i zaključio. Da nije bilo Bošnjaka<br />
obućara, mi bi hodali bosi. Da nije bilo<br />
Bošnjaka graditelja, spavali bi pod šatorima.<br />
Da nije bilo vjeroučitelja, ne bi ni bilo<br />
Bošnjaka” – istakao je dr. Muhić.<br />
Važno je spomenuti da su na svečano<br />
otvorenje kongresa bili pozvani svi ministri<br />
obrazovanja, na svim nivoima vlasti,<br />
uključujući i federalnog ministra Damira<br />
Mašića i ministra iz Sarajevskog kantona<br />
Emira Suljagića. Mašić se obećao javiti<br />
i na tome je ostalo, a Suljagić je zaželio<br />
uspješan rad kongresa, ali zbog preuzetih<br />
obaveza se nije mogao pojaviti.<br />
Nakon kratke pauze, nastavljen je rad<br />
kongresa. Zamjenik ministra civilnih poslova<br />
BiH Senad Šepić govorio je o zakonskim<br />
okvirima koje je donijela država BiH<br />
na svim nivoima vlasti i međunarodnim<br />
aktima koji govore o pravu na vjersko obrazovanje<br />
u postojećim školskim sistemima.<br />
Sarajevski muftija mr. Husein ef.<br />
Smajić je govorio o tradiciji vjeronauke<br />
u školama u BiH, te o zainteresiranosti<br />
Islamske zajednice za vjeronaukom i vjeroučiteljima<br />
u školama, što su do sada i<br />
dokazivali.<br />
Dr. Ahmet Alibašić je u svom posebno<br />
nadathnutom izlaganju govorio o veoma<br />
bitnim tezama vezanih za vjeronauku. Od<br />
pluralnog društva i vjerskog obrazovanja,<br />
od vjerskog opismenjavanja i<br />
njegove važnosti u svijetu koji<br />
ne posjeduje vjersku pismenost<br />
itd.<br />
Vjeroučiteljica Emina Grabus<br />
je predstavila briljantno<br />
istraživanje o statusu vjeroučitelja<br />
u školi, zbornici, učionici<br />
i cjelokupnoj zajednici. Ona je<br />
intervjuirala direktore škola,<br />
roditelje, učenike i druge koji<br />
ih okružuju i rezultati su bili<br />
više nego impozantni.<br />
Dr. Izet Pajević, roditelj iz<br />
Tuzle je govorio zašto on kao<br />
roditelj šalje svoju djecu na<br />
vjeronauku. Istakao je važnost<br />
odrastanja djece u potpunom<br />
socijalnom, duhovnom i tjelesnom<br />
spokoju. Naglasio je koliko je bitno<br />
da dijete stekne i duhovnu i vjersku naobrazbu<br />
u procesu formiranja zdrave ličnosti<br />
djeteta.<br />
Izlaganja izlagača su bila usmjerena ka<br />
vjeronauci, vjeroučitelju i okolnostima u<br />
kojima se vjeroučitelj kreće. Na kongresu<br />
nije bilo trača, prozivanja nevinih, govora<br />
o onima ili ovima. Vjeroučitelji su na<br />
kongresu govorili o sebi i istakli da ubuduće<br />
insistiraju da tako i bude, tj. da oni<br />
govore o sebi i o svim eventualnim problemima.<br />
Posebno je važno naglasiti da će se<br />
sva izlaganja na Kongresu moći pogledati<br />
na glavnoj stranici Rijaseta IZ-e, a bit će<br />
odštampan i zbornik radova, tako da će<br />
se svi oni koji su govorili o kongresu kao<br />
nekom sijelu, a ne o jednom ozbiljnom<br />
naučnom skupu, posebno zacrveniti, ako<br />
obraza imaju.<br />
“Razmišljao<br />
sam se, pitao<br />
i zaključio.<br />
Da nije bilo<br />
Bošnjaka<br />
obućara, mi<br />
bi hodali bosi.<br />
Da nije bilo<br />
Bošnjaka<br />
graditelja,<br />
spavali bi<br />
pod šatorima.<br />
Da nije bilo<br />
vjeroučitelja,<br />
ne bi ni bilo<br />
Bošnjaka” –<br />
istakao je dr.<br />
Muhić.<br />
Islamska zajednica stoji iza<br />
islamske vjeronauke<br />
Na samom kraju predsjednik<br />
Organizacionog odbora<br />
Prvog kongresa vjeroučitelja<br />
islamske vjeronauke prof.<br />
Begzudin Jusić je zahvalio<br />
svima koji su na bilo koji način<br />
doprinijeli što kvalitetnijoj<br />
realizacije nastave vjeronauke.<br />
Istakao je spremnost vjeroučitelja<br />
da budu bolji dio našeg<br />
društva i naglasio da vjeroučitelji<br />
vide sebe u Islamskoj<br />
zajednici kao svojoj kičmi na<br />
koju se oslanjaju, ali i koju štite<br />
i čije interese zastupaju.<br />
Potom je prof. Jusić u ime<br />
svih vjeroučitelja uručio priznanje reisu-lulemi<br />
za poseban doprinos u očuvanju i<br />
organizaciji vjeronauke.<br />
Potom se kongresu obratio reisu-l-ulema<br />
dr. Mustafa ef. Cerić. On je istakao<br />
važnost ovog događaja i zahvalio se Organizacionom<br />
odboru na veoma kvalitetnoj<br />
organizaciji. Istakao je kako Islamska zajednica<br />
nikada nije bila jedinstvenija oko<br />
nečega kao što je jedinstvena oko vjeronauke.<br />
Reisu-l-ulema se zahvalio istaknutoj<br />
bosanskoj ulemi i velikim vjeroučiteljima<br />
koji su svojim ogromnim trudom doprinijeli<br />
očuvanju islama na ovim prostorima.<br />
Reisu-l-ulema je na kraju proučio<br />
dovu, istu onu dovu koju je zabilježio<br />
imam Gazali u svome djelu “Sinak moj”,<br />
posvećujući posebnu pažnju u svome govoru<br />
djeci i roditeljima, koji daju nemjerljiv<br />
doprinos u očuvanju vjeronauke.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
28
Reisu-l-ulema je ujedno i generalni<br />
sponzor ovog kongresa i osoba koja je dala<br />
nemjerljiv doprinos u samoj realizaciji<br />
istog.<br />
Zaključci kongresa i deklaracija<br />
Na kongresu je ponuđena i usvojena<br />
deklaracija vjeroučitelja islamske vjeronauke<br />
BiH. Ova deklaracija i kongres u<br />
potpunosti ne bi bili potpuni da se nisu<br />
javila budna srca vjeroučitelja koji su<br />
predložili da se posebno naglasi podrška<br />
vjeroučiteljima u Srbiji i Sandžaku,<br />
te da se osudi svako miješanje i zloupotreba<br />
od strane režima u Srbiji u rad<br />
vjeroučitelja.<br />
Na Kongresu su usvojene i sljedeća<br />
tri zaključka:<br />
1. Dajemo punu podršku autentičnim<br />
vjeroučiteljima, predstavnicima<br />
Islamske zajednice<br />
u Srbiji, odnosno Sandžaku.<br />
2. Osuđujemo svako miješanje<br />
politike u odabir podobnih<br />
vjeroučitelja u Republici Srbiji.<br />
3. Poručujemo kolegama u Republici<br />
Srbiji da nisu sami i da<br />
uvijek mogu računati na našu<br />
pomoć i podršku.<br />
Usvojena deklaracija sadrži stavove<br />
vjeroučitelja o duhovnoj, etičkoj,<br />
društvenoj i kulturnoj dimenziji vjere.<br />
Također, vjeroučitelji se u njoj zavjetuju<br />
da će promovirati znanje i moral kao<br />
dva temeljna načela za uspjeh na oba<br />
svijeta, da će promovirati mir, suživot i<br />
tolenraciju, da će se svim raspoloživim<br />
sredstvima boriti protiv svih vidova<br />
diskriminacije... itd. Deklaracija je već<br />
prevedene na neke strane svjetske jezike<br />
i bit će prezentovana raznim ambasadama<br />
koje imaju svoje sjedište u Sarajevu.<br />
Smišljeno ignoriranje ili zaista beznačajna<br />
stvar!?<br />
Također,<br />
vjeroučitelji<br />
se u<br />
Deklaraciji<br />
zavjetuju da<br />
će promovirati<br />
znanje i<br />
moral kao<br />
dva temeljna<br />
načela za<br />
uspjeh na oba<br />
svijeta, da će<br />
promovirati<br />
mir, suživot<br />
i tolenraciju,<br />
da će se svim<br />
raspoloživim<br />
sredstvima<br />
boriti protiv<br />
svih vidova<br />
diskriminacije.<br />
mogli kontrolisati. Kongres<br />
vjeroučitelja je kriv zbog toga<br />
što postoje radikali, što postoje<br />
invalidi, što je podmetnut<br />
požar u Stocu i što neki u<br />
Tešnju nisu klanjali džumu...<br />
za neformiranje vlasti i za sve<br />
je kriv kongres vjeroučitelja.<br />
Od toliko prekrasnih izjava<br />
svih gostiju koje su dali za<br />
medije, ništa od toga dotična<br />
gospoda nije objavila osim<br />
riječi izvađene potpuno van<br />
konteksta u kojima reisu-lulema<br />
kaže: “Hvala i vama!”<br />
Ovo je pokazatelj da<br />
mnogi vole medijski pratiti<br />
Islamsku zajednicu i muslimane<br />
samo po skandalima,<br />
terorizmu i nekim glupostima.<br />
Ali, kada je u pitanju<br />
nauka, obrazovanje, odgoj,<br />
školstvo... to nije događaj ni kada se<br />
zbog toga okupi 800 ljudi. Još indikativnije<br />
je što se naša državna<br />
televizija koja je prihvatila<br />
sponzorstvo, nije udostojila<br />
napraviti niti prilog, a HRT<br />
je pratila kongres i napravila<br />
jedan veoma lijep i hvale vrijedan<br />
osvrt na kongres.<br />
Daleko od toga da je<br />
nama njihov nedolazak,<br />
neobjektivnost i ignorantnost<br />
pokvarilo raspoloženje.<br />
Naprotiv, uživali smo u svakoj<br />
sekundi ovog historijskog<br />
događaja i odaslali više nego<br />
jasnu poruku svima koji nam<br />
nisu pridavali nikakav značaj<br />
i nisu uzimali za ozbiljno ono<br />
što vjeroučitelji punih dvadeset<br />
godina rade.<br />
Ovaj kongres je sigurno<br />
početak pisanja jedne nove<br />
historije i jednog potpuno<br />
novog pristupa! Neka nam Bog Dragi<br />
bude na pomoći!<br />
Okupljanje 800 ljudi zbog plemenitog<br />
cilja, zbog umnih glava koji su govorili<br />
i slušali, zbog izuzetno važnih tema<br />
koje su prezentovane... za mnoge naše<br />
medije je bila trivijalna informacija.<br />
Neki su se ponijeli kao da se ništa nije ni<br />
desilo, a neki kao da čitaju vremensku<br />
prognozu. Ovdje moram istaći Dnevni<br />
Avaz, Radio Bir, Rijaset.ba, Hrvatsku<br />
radio-televiziju (HRT), TV Sarajevo,<br />
Hema tv, agenciju Fena, IslamBosna.<br />
ba, Bosnjaci.net i druge medije koji su<br />
fer, korektno i sa posebnom pažnjom<br />
pratili rad kongresa kao posebnog<br />
događaja. Federalna tv je imala dva lica.<br />
Jedno lice je bilo dan prije kongresa gdje<br />
su napravili fantastičan prilog o vjeronauci<br />
i kongresu. Već sutra, kada su vidjeli<br />
sve što su vidjeli, kao da se više nisu<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
29
Kutak za islamsku omladinu<br />
Web-portal.minber.ba<br />
Niko se neće hrvati s vjerom, a da ga ona neće nathrvati<br />
Magistar Emir Demir, član redakcije web portala<br />
Minber.ba, napisao je odličan tekst o pretjerivanju u<br />
vjeri. U nastavku prenosimo spomenuti tekst u cjelo-<br />
Msti. “Islamska misija, a u općenitom smislu i sam islam, imaju<br />
konstatne i varijabilne vrijednosti. Sve vrijednosti, koje su zacrtane<br />
kao nepromjenjive, važeće su do onoga trenutka kada<br />
prestanu zakoni i zakonitosti ovog svijeta, te nastupi drugi svijet<br />
koji će neminovno doći. Jedna od konstantnih vrijednosti je<br />
npr. značenje hadisa u kojem Najbolji čovjek, sallallahu alejhi<br />
ve se sellem, kaže: ‘Ostavljam vam dvije stvari, ukoliko ih se<br />
budete prdržavali nećete zalutati: Kur’an i moj Sunnet’. Ovaj<br />
hadis nam precizira unverzalne - konstantne vrijednosti kojih<br />
se kao muslimani moramo pridržavati. Međutim, primjena načela<br />
i principa koji se crpe iz ova dva izvora islama je varijabilna<br />
i shodna promjenama vremena i prostora, zastupljenosti ili nezastupljenosti<br />
islama, vladavine islamskih principa, čovjekove<br />
imanske i naučne snage i potencijala na individualnom ili društvenom<br />
nivou... ‘Kada ne biste griješili, Allah bi vas uklonio<br />
i doveo druge ljude koji bi griješili i od Njega oprosta tražili.’<br />
Konstantna univerzalna vrijednost je npr. još u riječima Uzvišenog:<br />
O vjernici, u islam u potpunosti uđite..., tj. ispunjavajte<br />
sve obaveze i dobrovoljna djela, a izbjegavajte sve stroge zabrane<br />
i pokuđena djela. Naša primjena islama nikada nije ekvivalentna<br />
njegovim univerzalnim vrijednostima, a posebno kada se<br />
govori o njegovoj primjeni u kontinuitetu, jer slabost čovjeka<br />
iziskuje da griješi, zaboravlja, nepravdu čini, a griješenje označava<br />
da se nešto od zabranjenog učini ili naređenog izostavi. Puka<br />
čovjekova želja da potpuno savršeno izvrši obaveze, ne gledajući<br />
na lične okolnosti, svoje okruženje i raspoložive potencijale, dovodi<br />
ga u stanje kataklizme. Ljudi koji misle da do perfekcije<br />
mogu dovesti svoju vlastitu primjenu propisa u čistoj su zabludi.<br />
Neminovno je da savršenstvo primjene islama biva okrnjeno<br />
fizičkim nedostacima u samim djelima ili onim manjkavostima<br />
vezanim za same motive djelovanja, ali ‘Nastojte postupati onako<br />
kako je najbolje, a ako ne možete onda bar približno najboljem.’<br />
Ali, Allahova milost je velika! Prije svega, višestruko nas<br />
nagrađuje za svako učinjeno djelo, a kako rekosmo - svako od<br />
tih učinjenih djela zbog naših ljudskih slabosti ima nedostataka,<br />
koji se, onda, anuliraju spomenutim uvišestručavanjem. Potom,<br />
nagrađuje nas prema našim iskrenim namjerama, makar<br />
naša djela ne bila učinjena. Moja milost je sve obuhvatila.<br />
Čudim se onim ljudima koji ne shvataju ova značenja. Čudim<br />
se onima koji stalno teže ka perfekcionizmu, cjepidlačenju u<br />
vjeri i hrvanju s onime što ne mogu nikada nathrvati: ‘Niko<br />
se neće hrvati s vjerom, a da ga ona neće nathrvati’ – riječi su<br />
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Takvi i sami na kraju propadnu.<br />
Ali, kako su nathrvani, šta im se desilo? Oni su spoznali<br />
univerzalna značenja koja, također, na univezalan način žele<br />
sprovesti u praksu, zaboravljajući i ignoririrajući vlastite sposobnosti<br />
i spremnost, a zatim realnost u kojoj žive i obitavaju.<br />
Ovakva hiperpresija uzrokovana kolizijom upornog nastojanja<br />
izjednačenja konstantnih i varijabilnih vrijednosti je neizdrživa<br />
za prirodu u kojoj je čovjek stvoren, pa tada čovjek neminovno<br />
zapada u potpuni kolaps, razočarenje u samu vjeru, a na kraju<br />
i njeno napuštanje. ‘Obavežite se činjenjem djela koja možete<br />
podnijeti, jer Allahu neće dosaditi dok vama ne dosadi.’ Nemojmo<br />
biti u zabludi i smatrati da ustrajno pretjerivanje, koje<br />
vidimo kod određenih ljudi, neće nikada biti privedeno kraju.<br />
Zapravo, što je pretjerivanje duže, daleko je veća vjerovatnoća<br />
potpunog kraha. Koliko je namaza zbog neshvatanja ovog principa<br />
ostavljeno, koliko je znanja zaboravljeno, koliko je djece<br />
odgojno zapušteno, koliko je mahrama i nikaba skinuto, koliko<br />
je sunnet-brada obrijano, koliko... koliko...?<br />
Još se više čudim onima koji su sebe lično i svoju primjenu islama<br />
stavili na stepen nepomjenjivih vrijednosti, smatrajući sebe i<br />
svoje postupke mjerilima ispravnosti islama kod ostalih.<br />
To su danas one ‘kadije’ koje iza svakog ćoška vire hvatajući<br />
tuđe pogreške.<br />
To su one siledžije čije se sjeme nije zatrlo još od Zul-Huvejsirovog<br />
napada na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.<br />
To su oni što se saburu od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
nisu naučili, ‘trčeći pred rudu’ i zatvarajući svima nama<br />
već otvorena vrata.<br />
To su oni što su svakome ‘istinu’ spremni reći, samo je još sebi<br />
nikada nisu saopćili.<br />
To su oni što svugdje nos smiju zabosti, ali samo ne u svojoj<br />
vlastitoj kući, jer će tamo ‘krvava’ nosa ostati.<br />
To su oni što su pred braćom muslimanima grlati, a pred ostalima<br />
skrušeno pognuti.<br />
Kao da im je prikazana pozicija u Džennetu, pa iz Dženneta<br />
ljudima sude za njihove postupke?<br />
Kao da primjena islama garantira čovjeku ulazak u Džennet?!<br />
Kao da su oni danas sigurniji od Ebu Bekra i Omera da će ući<br />
u Džennet?<br />
Kao da o njihovoj primjeni islama ovisi opstanak samog islama!<br />
Kao da su potpuno sigurni da im Allah sutra neće utrnuti svjetlo<br />
imana i ljubav koju trenutno nose prema ovoj vjeri, a onda<br />
ih usaditi u srca drugih ljudi?<br />
Kao da onaj, koga svojim očima i srcem danas zbog njegovih<br />
grijeha s podozrenjem gledaju, sutra ne može od njih bolji biti?<br />
Kao da Allah njihova ‘savršena’ djela ne može u prah pretvoriti,<br />
a prihvatiti jedno dobro djelo najvećeg grješnika i tim povodom<br />
ga u Džennet uvesti?<br />
Abdullah b. Mubarek je rekao: ‘Nećeš izliječiti svoju oholost,<br />
dok ne budeš svakog čovjeka koga vidiš boljim od sebe<br />
smatrao.’”<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
30
Asocijacija za kulturu, obrazovanje i sport AKOS<br />
Ahmed Adilović i Šukrija Ramić upoznali reisa Cerića sa radom AKOS-a<br />
Početkom ovog mjeseca<br />
delegacija AKOS-a posjetila<br />
je reisu-l-ulemu IZ-e<br />
u BiH, dr. Mustafu ef. Cerića.<br />
U delegaciji su bili dr. Ahmed<br />
Adilović - predsjednik AKOS-a,<br />
dr. Šukrija Ramić - član UO-a<br />
i bivši predsjednik AKOS-a, te<br />
Ensar Mulaosmanović - predsjednik<br />
Udruženja “Svitanje”<br />
Sarajevo, koje je pridružena<br />
članica AKOS-a. Delegacija<br />
AKOS-a je upoznala reisu-l-ulemu<br />
o aktivnostima AKOS-a i<br />
njegovih pridruženih članica, te<br />
o projektima koje provode za dobrobit našeg društva i omladine.<br />
Između ostalog, spomenuti su sljedeći projekti: pomoć<br />
Nedwe<br />
Principi razumijevanja islama<br />
Udruženje “Prosvjetitelj Muallim”<br />
Halke Kur’ana<br />
Uokviru sektora za edukaciju našeg udruženja na općini Živinice<br />
djeluje skupina mladića koji se sastaju jednom sedmično<br />
učeći Kur’an i razmišljajući o njegovim poukama. Ovu aktivnost<br />
vodi član Upravnog odbora Udruženja “Prosvjetitelj”, Semir<br />
ef. Dudić. Ideja o održavanju halki Kur’ana je zamišljena još prije 3<br />
godine gdje se izučavalo arapsko pismo, sufara i Kur’an tokom ramazana,<br />
a onda se nastavilo i poslije ramazana.<br />
Uporedo sa učenjem Kur’ana, uči se i tedžvid, kako teoretski, tako<br />
i praktično. Također, napamet se uče određeni ajeti i sure iz časnog<br />
Kur’ana. Svi momci sa ovih hairli halki su sposobni predvoditi džemat,<br />
što je velika stvar.<br />
Halke se održavaju jednom sedmično, vikendom. Mjesto održavanja<br />
su privatne kuće, grupa se sastaje svake sedmice kod nekoga od članova<br />
halke. Halka broji do 15 članova, većinom studenata, ali prosječno<br />
na jednoj halki bude 8-10 mladića.<br />
31<br />
studentima, mini studentski domovi,<br />
sedmična i mjesečna druženja,<br />
ljetna druženja, seminari<br />
i kursevi, tribine i predavanja,<br />
web stranica, ljetna škola, izleti,<br />
ekskurzije, medicinske karavane<br />
povratnicima te humanitarne i<br />
sportske aktivnosti. Pored toga,<br />
razgovor je vođen i o načinima<br />
saradnje između AKOS-a<br />
i njenih pridruženih članica sa<br />
IZ-om u BiH i njenim strukturama.<br />
Reisu-l-ulema se zahvalio<br />
delegaciji na posjeti, izrazio<br />
radost zbog postojanja takve<br />
asocijacije i spomenutih aktivnosti, te iskazao podršku radu<br />
spomenute Asocijacije.<br />
Asocijacija AKOS je uspješno organizovala još jedan<br />
Aseminar i to na temu “Principi razumijevanja islama”.<br />
ASeminar je održan u nedjelju, 04.12.2011. godine u<br />
Aprostorijama “Nedwe”. Predavači su bili dr. Ahmed Adilović,<br />
predsjednik asocijacije i mr. Dževad Hrvačić, profesor<br />
fikha, a broj učesnika je bio 32. Svjedoci smo da određene<br />
grupe ili pojedinci, određenim postupcima i ponašanjima,<br />
izazivaju mnogo predrasuda o islamu i muslimanima. To se<br />
dešava isključivo što takvi pojedinci nisu dobro razumjeli<br />
islam i njegovo univerzalno učenje. Pretjerivanje u prakticiranju<br />
nekih islamskih principa ili pak njihovom zanemarivanju,<br />
čini da osoba izaziva negativne ocjene u društvu.<br />
Primijetivši ovakve pojave u našoj okolini, naša Asocijacija<br />
je dala i daje ogroman doprinos u približavanju islama,<br />
onakvog kakav on ustvari jeste, našem društvu. Ovaj seminar<br />
je<br />
još jedan<br />
dokaz i<br />
potvrda<br />
tom e.<br />
Prava je<br />
šteta da<br />
ljudi ne<br />
upoznaju<br />
islam<br />
u svoj<br />
s voj o j<br />
univerzalnosti i savršenstvu, a poznavanje principa koje su<br />
predavači iznijeli učesnicima seminara itekako će koristiti<br />
za postizanje toga cilja.<br />
16. decembar - 21. muharrem
Društvo<br />
U povodu 1. decembra, Međunarodnog dana borbe protiv<br />
AIDS-a, SINDROMA STEČENE IMUNO-DEFICIJENCIJE<br />
AIDS je, prvenstven<br />
rvenstveno,<br />
moralni i etički problem<br />
Modernom društvu zajednički je<br />
fenomen da individue varaju svoje<br />
bračne partnere i da zadržavaju<br />
ljubavnike. Te afere su obično<br />
tretirane kao svijetli trenuci u<br />
vlastitoj karijeri. Tinejdžeri se<br />
putem filma i muzike stimulišu<br />
na seksualne eksperimente, sve<br />
to pod motom širenja ljubavi.<br />
Takođe blagonaklon stav prema<br />
homoseksualizmu doveo je<br />
do eskalacije te nastranosti u<br />
zapadnom svijetu. Sve to je<br />
zasigurno kumovalo nastanku i<br />
širenju opake bolesti AIDS-a<br />
19.11.2011.<br />
AIDS<br />
A<br />
je bolest koja napada<br />
Ai uništava tjelesni imuni<br />
Asistem. Imuni sistem predstavlja<br />
“policijske snage” našeg organizma.<br />
Njegova funkcija je da identifikuje<br />
i uništi sve što je strano organizmu,<br />
uključujući j razne klice koje uzrokuju<br />
bolesti, kada dospiju u NAŠ organizam.<br />
Šta uzrokuje AIDS?<br />
AIDS uzrokuje virus poznat pod nazivom<br />
virus humane imunodeficijencije<br />
(HIV). Postoje dva oblika virusa HIV1<br />
(rasprostranjen u SAD-u i Evropi) i HIV2<br />
(rasprostranjen u zapadnoj Africi).<br />
Zašto je sida svjetski problem?<br />
Do sada nije pronađen uspješan lijek<br />
protiv side. Virus HIV-a kao i virus<br />
gripe, stalno mijenja antigene koje<br />
u sebi sadrži, tako da je teško pronaći<br />
novu vrstu vakcine za različite antigene<br />
koji se stalno mijenjaju. Liječenje<br />
može ponuditi privremenu pomoć,<br />
a lijekovi su izuzetno skupi te stoga<br />
dostupni samo malom broju ljudi.<br />
Takođe imaju velika neželjena dejstva<br />
po ljudski organizam. Rezultati su<br />
loši jer se ne otklanja uzrok, liječe se<br />
samo simptomi bolesti. Svi koji obole<br />
od AIDS-a trpe ogromnu patnju i na<br />
kraju umiru.<br />
Kako djeluje virus AIDS-a?<br />
Stanice koje su napadnute virusom<br />
HIV-a su CD4 limfociti, jedna vrsta leukocita<br />
ili bijelih krvnih stanica. Postoje<br />
brojni dokazi da CD4 molekula na limfocitima<br />
iskazuje izuzetno veliki afinitet<br />
za HIV. Virus se ugrađuje u napadnutu<br />
stanicu i tu može ostati mjesecima, pa<br />
i godinama. U slučaju infekcije antigenima<br />
iz okoline organizam nastojeći<br />
da se odbrani od napada aktivira, kao i<br />
obično, svoj odbrambeni sistem ali on<br />
istovremeno aktivira produkciju HIV-a<br />
koji je smješten u stanicama odbrambenog<br />
sistema što ima za posljedicu<br />
umnožavanje virusa<br />
i raspad odnosno uništenje<br />
CD4 stanice. A upravo one,<br />
CD4 stanice jedna su od<br />
najvažnijih komponenti našeg<br />
imunog sistema u borbi protiv<br />
raznih štetnih agenasa. HIV<br />
u konačnici dovodi do sloma<br />
imunog sistema domaćina.<br />
Stoga, organizam nije u stanju<br />
da se odbrani od napada<br />
štetnih supstanci sa kojima<br />
smo svakodnevno u kontaktu,<br />
a koje uzrokuju opake infekcije<br />
i maligne tumore.<br />
Kako se SIDA širi?<br />
Postoje tri glavna načina prenosa<br />
HIV-a:<br />
1. seksualni kontakt t (homo- i het-<br />
eroseksualni). Mnogo se lakše<br />
prenosi homoseksualnim kontaktom,<br />
zbog velike mogućnosti<br />
oštećenja kože i sluznice.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
32<br />
Svi seksualno<br />
aktivni ljudi,<br />
mladi ili stari,<br />
muškarci ili<br />
žene, moraju<br />
shvatiti<br />
ogroman rizik<br />
takvih odnosa<br />
sa svima onima<br />
koji, pored njih,<br />
imaju takođe i<br />
druge partnere.<br />
2. kontakt sa krvlju<br />
•kontaminiranim špricama, iglama<br />
(narkomani)<br />
•transfuzija krvi<br />
•transplantacija organa.<br />
3. kontakt majka-dijete<br />
•za vrijeme trudnoće preko<br />
posteljice i u toku porođaja<br />
•za vrijeme dojenja preko mlijeka.<br />
Kako se virus HIV-a ne prenosi?<br />
Virus HIV-a se ne prenosi ličnim<br />
kontaktom u školi, na poslu, prodavnicama<br />
itd. Takođe se ne prenosi upotrebom<br />
zajedničkog toaletnog pribora,<br />
peškira, zajedničkog kupatila, čak niti<br />
u bazenima, zatim grljenjem, običnim<br />
poljupcem, korištenjem zajedničkog<br />
pribora za jelo, pijenjem iz iste čaše itd.<br />
Da li postoji razlika između HIV-a i<br />
AIDS-a?<br />
AIDS je bolest koja slijedi nakon<br />
infekcije HIV-om. Nakon infekcije<br />
HIV ostaje u tijelu različit period,<br />
mjesecima pa čak i godinama prije<br />
nego se bolest, zvana AIDS, klinički<br />
manifestuje. Iako se bolest ne razvija<br />
odmah nakon infekcije sa HIV-om,<br />
ljudi sa HIV infekcijom su jako opasni<br />
po društvo jer su izvor infekcije i mogu<br />
širiti virus dalje, na druge ljude.<br />
Riziko grupe za HIV<br />
infekciju?<br />
Medicinski strtučnjaci<br />
su izdiferencirali nekoliko<br />
rizičnih grupa ljudi sa velikim<br />
rizikom za dobijanjem<br />
AIDS-a. To su prije svih<br />
sljedeće tri rizične kategorije:<br />
- Homoseksualci (biseksualci)<br />
- Promiskuitetne osobe<br />
- Intravenski narkomani.<br />
Kako se boriti protiv<br />
AIDS-a?<br />
Virus AIDS-a se ne prenosi<br />
slučajnim kontaktom, niti preko zraka,<br />
vode, hrane, komaraca, toaletnog<br />
pribora, čak niti u bazenima. Najveću<br />
prijetnju predstavljaju neograničeni,<br />
slobodni spolni odnosi. Svi seksualno<br />
aktivni ljudi, mladi ili stari, muškarci
ili žene, moraju shvatiti ogroman<br />
rizik takvih odnosa sa svima onima<br />
koji, pored njih, imaju takođe i druge<br />
partnere. Promiskuitet i prostitucija<br />
su najučestaliji oblici širenja AIDS-a<br />
i moraju se izbjegavati.<br />
Homoseksualnost je najopasnija<br />
sa stanovišta AIDS-a, posebno<br />
u pogledu njenog prenošenja. Zbog<br />
toga, društvo nedvosmisleno mora<br />
reći NE homoseksualnim vezama,<br />
ukoliko želi preventivno djelovati u<br />
pogledu širenja AIDS-a.<br />
Svaka žena ne samo da ugrožava<br />
svoj život, već to radi i svom još<br />
nerođenom djetetu, ukoliko učestvuje<br />
u aktivnostima koje je izlažu riziku<br />
dobijanja AIDS-a. HIV-om zaražena<br />
trudnica ima 30-50% “izgleda” da<br />
inficira svoje nerođeno dijete.<br />
Naravno, neshvatljiva je strategija<br />
pojedinih udruženja koja stimulišu<br />
omladinu na promiskuitet, sa kampanjama<br />
o tzv. sigurnom seksu,<br />
misleći pri tome na upotrebu kondoma.<br />
Niti su kondomi 100% zaštita,<br />
niti se može očekivati da će pojedinac<br />
ogrezao u promiskuitet baš uvijek<br />
koristiti kondom.<br />
Rješenje<br />
Modernom društvu<br />
zajednički je fenomen<br />
da individue varaju svoje<br />
bračne partnere i da<br />
zadržavaju ljubavnike. Te<br />
afere su obično tretirane<br />
kao svijetli trenuci u vlastitoj<br />
karijeri. Tinejdžeri<br />
se putem filma i muzike<br />
stimulišu na seksualne<br />
eksperimente, sve to pod<br />
motom širenja ljubavi.<br />
Takođe, blagonaklon stav<br />
prema homoseksualizmu<br />
doveo je do eskalacije te<br />
nastranosti u zapadnom<br />
svijetu. Sve to je zasigurno<br />
kumovalo nastanku<br />
i širenju opake bolesti<br />
AIDS-a.<br />
Smatramo da je AIDS<br />
prvenstveno etički i moralni<br />
problem. Tim prije, jer<br />
je posljednji Allahov Poslanik,<br />
salallahu alejhi ve<br />
selem, u hadisu rekao: “Kada se u jednom<br />
narodu pojavi blud i rasprostrani<br />
do te mjere da se počne javno činiti, u<br />
njemu će se pojaviti kuga i bolesti koje<br />
nisu poznavali njihovi preci.” Rješenje<br />
mora obuhvatiti problem od temelja,<br />
tj. seksualnog promiskuiteta, koji<br />
se može iskorijeniti pridržavajući se<br />
sljedećih koraka:<br />
Homoseksualnost<br />
je najopasnija<br />
sa stanovišta<br />
AIDS-a,<br />
posebno u<br />
pogledu njenog<br />
prenošenja.<br />
Zbog toga,<br />
društvo<br />
nedvosmisleno<br />
mora reći NE<br />
homoseksualnim<br />
vezama,<br />
ukoliko želi<br />
preventivno<br />
djelovati u<br />
pogledu širenja<br />
AIDS-a.<br />
- Osuditi homoseksulizam i<br />
tretirati ga kao bolest, kao što<br />
je to bilo tokom historije<br />
- Seks izvan braka mora biti osuđen<br />
- Čestitost prije braka mora biti<br />
snažno promovirana<br />
- Vjernost u braku mora biti<br />
podržavana<br />
- Sve socijalne i kulturne organizacije<br />
mora zajednički raditi na<br />
ohrabrenju ljudi da podržavaju<br />
seksualnu moralnost.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
33
Duplerica<br />
Kako je nekada izgledalo Sarajevo<br />
Fotografije koje oslikav<br />
Portal go2bosnia.com objavio je rijetke fotografije<br />
Sarajeva iz perioda prije II svjetskog<br />
rata. Dominirajući muslimanskobošnjački<br />
motivi, poprilično razvijena urbana<br />
infrastruktura, idilična životna svakodnevica i<br />
ljepota prirodnog ambijenta, samo su neki detalji<br />
koji se, u prvom planu, pojavljaju na ovim fotografijama.<br />
Fotografije su svojevrstan poklon bosansko-hercegovačkoj<br />
javnosti, a naročito onom<br />
njenom dijelu koji zna uživati u starinama i u njima<br />
tragati za izgubljenom ljepotom i općeljudskim<br />
vrijednostima, koje je savremeno društvo<br />
duboko potisnulo u drugi plan.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
34
aju dušu i srce Sarajeva<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
35
Društvo<br />
Islamsko druženje u Švedskoj<br />
Muslimanska porodica pred<br />
izazovima a modernog doba<br />
Piše: Muhamed Ferhatović<br />
Ugradu Halmstadu koji se<br />
nalazi na zapadnoj obali<br />
južnog dijela Švedske,<br />
upriličeno je islamsko druženje na<br />
nivou cijele Švedske, a pod pokrovi-<br />
teljstvom muslimanskog udruženja<br />
NUM. Gost predavač na ovom druženju<br />
bio je poznati islamski misionar<br />
(daija), profesor islamske teologije,<br />
Abusamed Nasuf Bušatlić. To je bilo<br />
ujedno i prvo gostovanje uvaženog<br />
daije u ovom gradu.<br />
Druženje je održano u periodu<br />
od 2 do 4 decembra, a na druženje se<br />
odazvalao više od stotinu Bošnjaka i<br />
Bošnjakinja iz raznih djelova Šved-<br />
ske. Programski dio započeo je već u<br />
petak, drugog decembra sa džumanamazom<br />
i hutbom koju je profesor<br />
Bušatlić, zbog prisustva i velikog borja<br />
Arapa, održao na arapskom i bosanskom<br />
jeziku, da bi se nastavilo sa<br />
prvim predavanjem u 18:00 časova.<br />
Održano je ukupno pet predavanja u<br />
okviru tematske cjeline pod nazivom<br />
“Muslimanska porodica pred izazovima<br />
modernog doba”. Poslije svakog<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
36<br />
predavanja prisutni su imali mogućnost<br />
postavljati pitanja u vezi spomenute<br />
teme.
Prilika za popravljanje imanskog<br />
stanja<br />
“Cilj susreta bio je da se braća i<br />
sestre širom Švedske okupe i druže u<br />
islamskom ambijentu uz predavanja<br />
našeg dragog profesora Abdusameda<br />
Nasufa Bušatlića. Zatim, ovo je<br />
izuzetna prilika da se Bošnjaci, odnosno<br />
njihove porodice i djeca, koje<br />
žive u različitim gradovima po cijeloj<br />
Švedskoj, upoznaju i zbliže. A za<br />
sve one koji se bave da’wom ovo je<br />
prilika da se malo ‘dopune baterije’,<br />
popravi imansko stanje i razmijene<br />
iskustva da bi do sljedećih sličnih<br />
susreta sa još većom voljom i entuzijazmom,<br />
na najljepši način, pozivali<br />
ljude u Allahovu vjeru”, kazao<br />
je koordinator susreta u Halmstadu,<br />
Edis Ljajić.<br />
Organizatori ovog susreta su naglasili<br />
da je skup, osim edukativnog<br />
značaja, imao i jednu specifičnu socijalnu<br />
dimenziju koja se ogleda u<br />
tome da Bošnjaci i Bošnjakinje, muslimani<br />
i muslimanke upoznaju jedni<br />
druge sa stanovitim problemima<br />
i iskušenjima koja<br />
su uglavnom slična<br />
i dotiču sve vjernike<br />
podjednako, i da<br />
razmijene mišljenja i<br />
daju jedni drugima<br />
prijedloge i sugestije<br />
u pogledu rješavanja<br />
tih problema.”<br />
Druženje s<br />
profesorom<br />
Bušatlićem bilo je<br />
pravo osvježenje<br />
“Ovo je prvi<br />
put da profesor<br />
Bušatlić dolazi<br />
u Halmstad,<br />
ali se nadamo<br />
da nije i<br />
posljednji.<br />
Zaista je<br />
Bušatlićevo<br />
gostovanje<br />
doprinijelo<br />
jako lijepoj<br />
atmosferi na<br />
druženju i u<br />
potpunosti je<br />
ispunilo naša<br />
očekivanja.”<br />
“Veoma smo zadovoljni<br />
ovim druženjem,<br />
a posebno s<br />
predavanjima. Drago<br />
nam je što se veliki<br />
broj naših ljudi<br />
odazvao pozivu, a još<br />
nam je draže kada vidimo osmijeh<br />
na licu braće i sestara te zadovoljstvo<br />
što barem za trenutak mogu osjetiti<br />
i doživjeti ljepotu islamskog bratstva<br />
i džemata, jer se insan itekako<br />
zna osjećati usamljenim kao vjernik<br />
u ovoj skandinavskoj zemlji”, rekao<br />
je Edis i dodao: “Ovo je prvi put da<br />
profesor Bušatlić dolazi u Halmstad,<br />
ali se nadamo da nije i posljednji.<br />
Zaista je Bušatlićevo gostovanje doprinijelo<br />
jako lijepoj atmosferi na<br />
druženju i u potpunosti je ispunilo<br />
naša očekivanja. Molim Allaha da ga<br />
obilato nagradi i olakša mu rad na<br />
Allahovom putu.”<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
37
Omladina je budućnost da’we<br />
Organizatori susreta u Halmstadu<br />
ističu posebno zadovoljstvo<br />
zbog toga što je na ovom druženju<br />
bilo mnogo bošnjačke omladine,<br />
što je samo po sebi ohrabrujuće<br />
i obećavajuće. Prema riječima<br />
organizatora, važno je probuditi<br />
interesovanje kod omladine za<br />
stjecanjem islamskog znanja i<br />
pomoći im da odgovore na mnoga<br />
pitanja kao i da rješenja za različite<br />
životne probleme i dileme traže<br />
upravo u islamu.<br />
Bošnjaci su ciljana<br />
grupa<br />
Što se tiče<br />
spomenute<br />
organizacije<br />
NUM, to je<br />
skraćenica za<br />
“Norrköpings<br />
unga<br />
muslimer”<br />
- “Mladi<br />
muslimani<br />
Norčepinga”.<br />
Ova<br />
organizacija<br />
radi na nivou<br />
Švedske i<br />
ima kontakt<br />
sa mnogim<br />
udruženjima<br />
Bošnjaka širom<br />
Švedske.<br />
Prema riječima<br />
organizatora, odziv<br />
je bio solidan, s<br />
obzirom na činjenicu<br />
da je većina<br />
prisutnih morala<br />
prevaliti dug put da<br />
bi došli na druženje.<br />
Ističu također da<br />
je i organizacijski<br />
dio relativno dobar<br />
kao i saradnja sa<br />
drugim udruženjima<br />
Bošnjaka u Švedskoj.<br />
No, i pored toga<br />
mora se raditi na što<br />
boljoj koordinaciji<br />
i saradnji sa<br />
predstavnicima<br />
svih džemata, što je<br />
na ovom susretu i<br />
dogovoreno. Ciljana<br />
grupa su prije svega Bošnjaci na<br />
području skandinavskih zemalja<br />
kojih je jako mnogo kao i svi ostali<br />
koji dolaze sa govornog područja<br />
Balkana.<br />
Što se tiče spomenute<br />
organizacije NUM, to je<br />
skraćenica za “Norrköpings unga<br />
muslimer” - “Mladi muslimani<br />
Norčepinga”. Ova organizacija<br />
radi na nivou Švedske i ima<br />
kontakt sa mnogim udruženjima<br />
Bošnjaka širom Švedske. Njihova<br />
web stranica n-um.com je jedan<br />
od najposjećenijih i najvažnijih<br />
islamskih portala kako u<br />
Švedskoj tako i u Evropi. Između<br />
ostalog, oni se brinu i o tome da<br />
informacije o ovakvim druženjima<br />
budu dostupne što većem broju<br />
Bošnjaka u dijaspori, a također,<br />
sva predavanja koja se održe na<br />
sličnim susretima, organizacija<br />
NUM, objavi na svom web<br />
portalu.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
38
16. decembar - 21. muharrem<br />
39<br />
Abdusamed Nasuf Bušatlić u društvu<br />
sa magistrantom žurnalistike<br />
Muhamedom Ferhatovićem
Fotoreportaža<br />
Muslimani u Skandinaviji<br />
Hidžab je<br />
moja sloboda<br />
I ako živi u Švedskoj, jednoj<br />
sekulariziranoj ali ipak<br />
kršćanskoj državi Amina<br />
Mrkulić, 20, ponosno nosi<br />
svoj hidžab. Od nošenja<br />
hidžaba odvraćali su je ljudi<br />
muslimanskog porijekla,<br />
pa čak i nastavnici u školi.<br />
No njena odanost islamu je<br />
svakako priča trnovite naravi<br />
Piše: Muhamed Ferhatović<br />
Amina<br />
A<br />
Mrkulić rođena je u<br />
Agradu Gusinje u Sandžaku<br />
Ai došla je u Švedsku rane<br />
1992. godine. Dakle, par mjeseci prije<br />
početka agresije na Bosnu i Hercegovinu.<br />
Odrasla je u švedskom gradu<br />
Helsingborgu u kojem je i pohađala<br />
mektepsku nastavu. Ona ima jednu<br />
stariju i mlađu sestru. Roditelji su joj<br />
pobožni tako da je ona već od malih<br />
nogu zavolila islam. Ova djevojka trenutno<br />
studira prvu godinu farmaceutskog<br />
fakulteta i radi kao apotekarka u<br />
Malmeu.<br />
Iskreno vjerovanje<br />
Ovo nije samo jedna priča u<br />
nizu drugih. U razgovoru sa ovom<br />
djevojkom, slušajući način njenog<br />
opisivanja vjerske odanosti,<br />
može se osjetiti iskrenost<br />
u iskazanim riječima.<br />
- Od malih nogu sam išla u<br />
džamiju. Stalno sam nastojala<br />
da steknem što veći nivo<br />
u vjerovanju j i prakticiranju<br />
vjere. Želila sam uvijek koli-<br />
ko god je to bilo moguće da<br />
postanem što bolja muslimanka. Iako<br />
sam dugo vremena živjela, može se<br />
reći, u tom nekom modernom svijetu<br />
mene je uvijek islam grlio i pričvrstio<br />
uz sebe, govori Amina.<br />
Hidžab stavila u osnovnoj školi<br />
Ona je prvi put stavila hidžab kad<br />
je pohađala peti razred osnovne škole u<br />
Helsingborgu. To je prema njenim riječima<br />
bila potpuno njena ideja i želja.<br />
No nastavnici su tada ipak sumnjali u<br />
to da je ona sigurno počinila nekakav<br />
grijeh i da su je roditelji zbog toga željeli<br />
kazniti. A ta kazna bi u tom slučaju<br />
bila nošenje hidžaba. Amina ističe<br />
kako je dosta puta tada rekla svojim<br />
nastavnicima da to nije istina, ali oni<br />
joj ipak nisu vjerovali. Čak je jedan<br />
nastavnik u tajnosti ispitivao njenu<br />
dvije godine stariju sestru o tome da li<br />
je neko natjerao Aminu na tu odluku.<br />
- Tada sam odlučila da skinem hidžab.<br />
Nisam mogla podnijeti pritisak ljudi u<br />
okolini. Stvar je ta da su moji vršnjaci u<br />
školi bili pozitivni prema mojoj tadašnjoj<br />
odluci i nisu se protivili.<br />
“Stekla dojam da se igram s vatrom”<br />
Nakon petog razreda pa svo vrijeme<br />
poslije toga ova djevojka nije nikad<br />
napustila svoju vjeru. Amina govori<br />
kako ona prakticira vjeru punom snagom,<br />
posteći i klanjajući pet vakata<br />
namaza. Ali prije nego što se pokrila<br />
prije par mjeseci uvijek je osjećala neku<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
40<br />
prazninu, stalno je imala osjećaj kao<br />
da nešto nije uredu. Nešto joj je falilo.<br />
- I ako sam uvijek klanjala svih pet vakata<br />
namaza, ipak sam znala uveče izaći<br />
sa prijateljicama. Nisam nikad pila,<br />
ali na mjestima gdje smo izlazile, bilo<br />
je alkohola i muzike. Moje drugarice<br />
su bile muslimanskog porijekla ali nisu<br />
sve one prakticirale vjeru. Zato sam<br />
stekla dojam da se igram s vatrom.<br />
Egipat je bio početak<br />
Osjećaj koji je imala da nešto u svom<br />
životu želi da promijeni je postao sve<br />
veći. U januaru 2011. godine otišla je u<br />
Egipat sa svojom sestrom. Jedna država<br />
zbog koje, kako ona kaže, ima udjela u<br />
njenoj finalnoj odluci nošenje hidžaba.<br />
Umjesto da bude na plaži, bazenima i<br />
provodi vrijeme sunčajući se kraj obale<br />
Amina je obilazila egipatske džamije.<br />
- Tu se desio preokret. Primijetila sam<br />
da muškarci na neki način više poštuju<br />
i respektuju žene koje imaju maramu.<br />
Cure koje su inače hodale polugole su<br />
se obično tretirale poput nekog predmeta.<br />
Zašto mi žene moramo privlačiti<br />
muške poglede? Shvatila sam kako<br />
stvari stoje.<br />
“Najbolji dan u mom životu”<br />
- Jedan dan kad sam ustala probudila<br />
sam se sa strahom od Allaha,<br />
dželle šenuhu. Počela sam to jutro razmišljati<br />
da se sutra možda uopće neću<br />
ni probuditi. Ko mi garantuje da ću živjeti<br />
dugo i stići oprati sve svoje grijehe?<br />
Taj dan sam se osjećala zrela. Kad<br />
sam se vratila sa posla, sjela sam za<br />
kompjuter i počela pisati e-mail svom<br />
poslodavcu u apoteci. Rekla sam mu<br />
da sljedeći put kad dođem na posao bit<br />
ću pokrivena, i zamolila sam ga da mi<br />
da mogućnost obavljanja namaza na<br />
poslu.
“Ni mama ni sestre ne<br />
nose hidžab”<br />
U Švedskoj je dosta<br />
ljudi izgubilo posao zbog<br />
toga što su klanjali na radnom<br />
mjestu. Ali Aminin<br />
poslodavac, koji je švedskog<br />
porijekla, je bio više<br />
nego pozitivan prema njenoj<br />
odluci. Njegova jedina<br />
želja je bila da ga ona<br />
obavijesti kada će obaviti<br />
namaz kako bi neko drugi<br />
mogao preuzeti Aminine<br />
obaveze dok se ona ne vrati.<br />
- Kad sam došla na posao<br />
taj dan prišao mi je i pitao<br />
me sa osmijehom na licu<br />
da li imam hidžab. Bilo<br />
mi je toliko drago da su<br />
imali pozitivan stav prema<br />
mojoj odluci, osmijeh mi<br />
je bio od ušiju do ušiju od<br />
sreće. Čak mi je tada rad-<br />
na kolegica rekla da izgledam<br />
lijepo pod hidžabom,<br />
kaže Amina i nastavlja.<br />
- Ono što je ljude najviše<br />
čudilo je to da moja mama<br />
ni mlađa a ni starija sestra<br />
ne nose hidžab. To je dakle<br />
bila u potpunosti moja<br />
odluka.<br />
“Kao ptica oslobođena iz<br />
kaveza”<br />
U to vrijeme kad se<br />
Amina odlučila da nosi<br />
hidžab, živjela je sama u<br />
svom stanu bez roditelja.<br />
- Nakon što sam poslala<br />
e-mail poslodavcu i<br />
prije prvog dana na poslu<br />
otišla sam zajedno sa<br />
svojom mlađom sestrom<br />
kod svojih roditelja te večeri.<br />
Kada sam joj rekla za<br />
svoju odluku, bila je jako<br />
uzbuđena.<br />
Amina nastavlja svoju<br />
priču i govori o trenutku<br />
kako stoji na pragu svog<br />
stana i namješta hidžab.<br />
Znala je, da kada otvori<br />
svoja izlazna vrata ona ulazi u svoj,<br />
kako ona to zove, “novi život”.<br />
- Znala sam da je to istinski<br />
korak. Htjela sam da promijenim<br />
svoj život na nešto još bolje.<br />
Amina ističe da joj je u tom momentu<br />
pao veliki kamen sa srca.<br />
- Sa hidžabom na glavi osjećala<br />
sam se potpunom. Osjećala sam slobodu,<br />
kao ptica oslobođena iz kaveza.<br />
Djevojka govori da su joj roditelji bili<br />
jako sretni kada su je vidjeli sa hidžabom.<br />
Otac ju je pitao da li je to definitivna<br />
odluka na što je ona odgovorila<br />
da jeste. Zatim joj je, od radosti, dao<br />
sve poklone koje je donio sa hadža.<br />
Amina nosi hidžab od 5 marta ove godine<br />
(2011.).<br />
- Ne mogu nikada zaboraviti taj datum.<br />
To mi je, zasigurno, najdraži dan<br />
u životu.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
41<br />
“Ljepša si bez hidžaba”<br />
Nakon odluke o nošenju<br />
hidžaba uslijedile su<br />
razne reakcije. Pozitivne,<br />
negativne ali i iznenadne.<br />
- Moja najveća podrška<br />
u ovom svemu su zaista<br />
bile osobe koji uopće nisu<br />
muslimanskog porijekla.<br />
Razne kolegice su mi čak<br />
predlagale koju haljinu<br />
da obučem ili kako da<br />
stavim hidžab. Pomagale<br />
su mi u svemu ovome, a<br />
uopće nisu muslimanke.<br />
Amina ističe da se njeno<br />
društvo naglo promijenilo<br />
nakon njene odluke.<br />
Ona kaže kako su se<br />
mnogi prijatelji muslimanskog<br />
porijekla čak i<br />
distancirali od nje. Ovdje<br />
Amina pojašnjava da<br />
više nema toliko kontakta<br />
sa njima i da oni tada<br />
nisu prakticirali vjeru.<br />
- Ja njima jednostavno<br />
više nisam odgovarala.<br />
Mnogi od njih mislili su<br />
da sam to učinila prebrzo<br />
i uslijedili su razni antiislamski<br />
komentari na<br />
moj račun. Naravno sve<br />
što su rekli nastojali su da<br />
kažu na jedan fin način.<br />
- Mnogi su smatrali da<br />
sam previše mlada za<br />
tako nešto i da sam ljepša<br />
bez hidžaba.<br />
Uzdaj se uz Allaha,<br />
dželle šanuhu<br />
Amina kaže da je<br />
njena najveća poruka<br />
da se, prilikom donošenja<br />
jedne ovakve odluke,<br />
treba uzdati u Allaha<br />
i ističe da se ne treba<br />
zbog toga pretjerano<br />
sekirati.<br />
- Ako hoćes da ljudi<br />
gledaju na tebe kao na<br />
čovjeka koji ima svoje<br />
ljudske kvalitete, onda<br />
nemaš šta izgubiti. Dobit ćeš posao<br />
i sa hidžabom! Evo, pogledaj mene.<br />
Ja imam posao i radim bez problema.<br />
Ali i da izgubiš posao, pa čak i<br />
prijatelje zbog hidžaba, barem što se<br />
mene tiče, to se ipak isplati i vrijedno<br />
je, završava Amina, uz osmijeh.<br />
Ovo je sada već deseti mjesec kako<br />
ova djevojka, živeći u Švedskoj, nosi<br />
hidžab.
Primjeri diskriminacije u<br />
Danskoj<br />
Oskrnavljena mezarja i diskriminacija<br />
U<br />
.S. State department je<br />
2009. izdao izvještaj o<br />
vjerskoj slobodi u Danskoj. Tu<br />
se navodi da se u ovoj državi<br />
skrnave muslimanska mezarja i<br />
mnogi muslimani su dobili odbijenice<br />
na poslu zbog vjerske<br />
pripadnosti. Razne vrste diskriminacije<br />
i uvrede ustaljena su<br />
praksa.<br />
“Halal meso je diskriminacija”<br />
Danska narodna partija je izjavila<br />
da se mesnice u Danskoj<br />
bave diskriminacijom produkcijom<br />
halal mesa. Razlog<br />
ovom stavu je što sve mesnice u<br />
Danskoj zapošljavaju muslimane<br />
kako bi se halal meso produciralo<br />
na adekvatan način.<br />
Karikature poslanika, s.a.v.s<br />
Novine Jyllandsposten su u<br />
Septembru 2005. godine<br />
objavili 12 raznih karikatura<br />
Poslanika. Ovo je naravno<br />
uzburkalo osjećaje muslimana<br />
širom svijeta. Uslijedile su kritike<br />
i bojkot Danske mliječne<br />
industrije Arla.<br />
Primjeri diskriminacije u<br />
Norveškoj<br />
Islam preuzima društvo<br />
Terorista Anders Behring<br />
Breivik, je 22. jula ove godine<br />
ubio 96 osoba i bombom<br />
uništio kuću vlade. Razlog njegovog<br />
postupka je branio riječima<br />
da je to sve bilo u znaku<br />
protiv širenja islama u Evropi.<br />
Sudu je dosta puta istakao koliko<br />
mrzi muslimane. On je u<br />
svom manifestu koji sadrži oko<br />
1.500 stranica pojašnjavao kako<br />
islam preuzima društvo. Sebe je<br />
gledao kao čovjeka koji treba da<br />
spasi i obavijesti svijet o opasnosti<br />
islama. Njegova retorika<br />
je identična retorici raznih nacionalističkih<br />
partija u Švedskoj,<br />
Danskoj i Finskoj.<br />
Ljudska prava<br />
U izvještaju Univerziteta u Geteborgu<br />
stoji da mnogi muslimani<br />
doživljavaju diskriminaciju<br />
Rezultati izvještaja koji je napravio<br />
profesor Göran Larsson su<br />
pokazali da ljudi čak izbjegavaju da<br />
sjede pored čovjeka koji ima arapski<br />
izgled i veliku bradu a posebno<br />
izbjegavaju žene sa hidžabom.<br />
- Muslimani koji su odgovorili na<br />
ankete ovog izvještaja su istakli da<br />
su doživjeli verbalne uvrede, pa čak<br />
i osjećali da ih se ljudi boje. No<br />
niko od njih nije doživio neki fizički<br />
napad zbog svoje vjere, kaže<br />
profesor Göran Larson.<br />
Omar Mustafa, sekretar u organizaciji<br />
Mladi Muslimani u Švedskoj<br />
ističe kako je on primijetio jedno veliko<br />
povećanje islamofobije u društvu,<br />
posebno gledajući na uvrjedljive<br />
komentare i postove na blogovima i<br />
raznim web-stranicama.<br />
Povećan broj slučajeva<br />
diskriminacije<br />
Mustafa kaže da muslimani u Švedskoj<br />
čak doživljavaju razne prijetnje<br />
i uvrede kroz pisma, e-mailove i<br />
telefonske pozive. Broj prijavljenih,<br />
Primjeri diskriminacije u Švedskoj<br />
Ne može dobiti posao jer joj je<br />
muž musliman<br />
Ženu je poslodavac prvo maltretirao<br />
uvrjedljivim pitanjima na<br />
intervjuu i kasnije rekao da ne može<br />
dobiti posao. Razlog je taj što je udata<br />
za čovjeka koji je musliman. Žena<br />
je tražila posao u jednom hotelu u<br />
gradu Linköping. Kada je došla na<br />
intervju poslodavac je naglasio da<br />
“nema dovoljno znanja o ženama<br />
švedskog porijekla udate za muslimane”.<br />
Nadležno tijelo u Švedskoj<br />
odgovorno za pitanja diskriminacije<br />
i rasizma u društvu (Diskrimineringsombudsmannen)<br />
je prijavilo<br />
dotično produzeće i traži odštetu u<br />
iznosu od 200.000 kruna. - U ovom<br />
slučaju se baš može vidjeti koliko je<br />
jaka mržnja prema muslimanima.<br />
Očito je da poslodavac ima predrasude<br />
prema muslimanima, ističe<br />
Katri Linna iz Diskrimineringsombudsmannen.<br />
islamofobijom motivisanih, zločina<br />
nad muslimanima se povećao za<br />
skoro 8 % između 2006. i 2010.<br />
godine. No svi slučajevi diskriminacije<br />
se ne prijavljuju, jer kako<br />
kaže Mustafa teško ih je istražiti,<br />
i za njih iznijeti konkretne dokaze.<br />
Diskriminacija zbog hidžaba<br />
Somalijka Luul Muhammed, 33, je<br />
završila školu za nižu medicinsku<br />
sestricu u Štokolmu.<br />
Nakon završenih studija dobila je<br />
posao u jednom staračkom domu.<br />
Kad je došla prvi dan na posao<br />
srela je svog poslodavca koji joj je<br />
rekao da ne može raditi na ovom<br />
radnom mjestu. Razlog je bio što je<br />
on smatrao da nošenje hidžaba nije<br />
higijenično. Ova žena je slučaj prijavila<br />
i nakon sudskog procesa dobila<br />
4.000 eura odštete. Ovakvih<br />
slučajeva je na pretek.<br />
Sudske pobjede<br />
Ženama sa hidžabom nije bilo dozvoljeno<br />
da rade kao vozači autobusa<br />
i reporteri u medijskim kućama.<br />
No, dosta njih su prijavile slučajeve<br />
diskriminacije i dobili su ekonomsku<br />
odštetu ili dozvolu da rade na<br />
zatraženom radnom mjestu.<br />
“Seli se iz Švedske, muslimanu!”<br />
Ardijan Zenuni je imao 32 godine<br />
kada je prošle godine tražio posao u<br />
sportskom klubu Oddevold. Kada<br />
je došao na intervju poslodavac ga je<br />
pitao da li je musliman. Ardijan je<br />
rekao da jeste i odmah nakon njegovog<br />
odgovora poslodavac je kratko<br />
jasno rekao: “Seli se iz Švedske, nevaljali<br />
muslimanu!” Ardijan je slučaj<br />
prijavio policiji, ali zbog nedostatka<br />
dokaza nije dobio nikakvu odštetu.<br />
Muslimanku tjerali da jede krmetinu<br />
Jedna muslimanka pohađala je kurs<br />
za kuharicu u gradu Norrköping. Na<br />
kurs su je poslali iz službe za zapošljavanje,<br />
a uvjet da bi ga mogla završiti<br />
bio je jedenje svinjskog mesa. Pošto<br />
je ona to odbila, rekli su joj da njen<br />
kurs neće biti validan. Nadležno tijelo<br />
u Švedskoj odgovorno za pitanja<br />
diskriminacije i rasizma u društvu će<br />
pokrenuti istragu po ovom pitanju<br />
ukoliko ova žena to bude htjela.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
42
Vijesti iz svijeta<br />
Aparthejd i okupacija Palestine<br />
Uvrijeme kada se Russelov<br />
tribunal za Palestinu sastaje<br />
da diskutira o Palestini,<br />
Izrael je već nadmašio rasističku<br />
eru Južnoafričke Republike.<br />
U izraelskim zatvorima više je Palestinaca<br />
nego je bilo političkih zatvorenika<br />
u južnoafričkom zatvoru<br />
Robben Island.<br />
Ove sedmice Russelov tribunal<br />
za Palestinu razmatrat će pitanje<br />
da li su postupci Izraela na Okupiranoj<br />
palestinskoj teritoriji (OPT)<br />
osnova za krivično djelo aparthejda<br />
prema Međunarodnoj konvenciji<br />
o suzbijanju i kažnjavanju zločina<br />
aparthejda iz 1973. godine. Ova<br />
konvencija, koja je uvrštena u Rimski<br />
statut Međunarodnog krivičnog<br />
suda, ne odnosi se samo na aparthejd<br />
u Južnoafričkoj Republici.<br />
Umjesto toga, ona međunarodnim<br />
zakonom zabranjuje postupke koji<br />
nalikuju aparthejdu.<br />
Filozof Bertrand Russell 1960-<br />
ih godina osnovao je Russelov tribunal<br />
da bi ispitivao ratne zločine<br />
počinjene za vrijeme rata u Vijetnamu.<br />
Tribunal ponovo zasjeda da bi<br />
razmotrio kršenja međunarodnog<br />
prava od strane Izraela. Ovo nije<br />
tribunal sudskog tipa, nego tribunal<br />
koji se sastoji od renomiranih<br />
članova iz različitih zemalja i koji<br />
ima za cilj da ispita da li je Izrael<br />
prekršio međunarodne krivične zakone<br />
i treba li biti pozvan na odgovornost.<br />
Ukratko, Russelov tribunal je<br />
sud međunarodnog javnog mnijenja.<br />
Njemu će, u Cape Townu, biti<br />
predstavljeni dokazi o opsegu Konvencije<br />
o aparthejdu iz 1973. godine,<br />
o aparthejdu u Južnoafričkoj<br />
Republici, o postupcima Izraela u<br />
OPT-u, pogotovo na Zapadnoj obali,<br />
te o tome da li ovi postupci dovoljno<br />
nalikuju aparthejdu da bi se<br />
na njih mogla primijeniti Konvencija<br />
o aparthejdu iz 1973. Izraelska<br />
vlada pozvana je da svjedoči, ali do<br />
sada nije odgovorila na poziv. Stoga<br />
je nesumnjivo da će Izrael biti kritiziran<br />
u većini dokaznog materijala.<br />
Mir i pravda<br />
Nijedan međunarodni tribunal<br />
ne može pozvati Izrael da odgovara<br />
za svoje postupke jer Izrael odbija<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
43<br />
prihvatiti nadležnost Međunarodnog<br />
suda pravde i Međunarodnog<br />
krivičnog suda. Russellov tribunal<br />
ima za cilj da ispravi ovu slabost u<br />
međunarodnom pravosudnom sistemu,<br />
stvarajući uvjete da Izrael<br />
odgovara pred sudom međunarodnog<br />
javnog mnijenja. Tribunal ne<br />
želi opstruirati, nego promovirati<br />
mirovni proces. Ali nema mira bez<br />
pravde. Ovo je osnovni princip kojem<br />
je većinu svog života posvetio<br />
nekadašnji tužilac Međunarodnog<br />
krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju<br />
Richard Goldstone, autor teksta<br />
objavljenom u New York Timesu 31.<br />
oktobra 2011. u kojem je kritizirao<br />
Russellov tribunal.<br />
Je li istinito reći, kao što je Richard<br />
Goldstone tvrdio, da ne postoji<br />
osnova za upoređivanje izraelske<br />
okupacije OPT-a s aparthejdom? Je<br />
li istinito, kako on tvrdi, da su takve<br />
sugestije “štetne” i “netačne” ili<br />
one imaju smisla?<br />
Naravno, režimi aparthejda i<br />
okupacije su različiti. Južnoafrička<br />
Republika za vrijeme aparthejda<br />
bila je država koja je diskriminirala<br />
svoj narod. Imala je za cilj da po-
dijeli državu na bijelu Južnoafričku<br />
Republiku i crnački Bantustan.<br />
Njeni sigurnosni zakoni su korišteni<br />
da brutalno suzbijaju protivljenje<br />
aparthejdu. S druge strane, Izrael je<br />
okupatorska sila koja upravlja stranom<br />
teritorijom i narodom pod režimom<br />
koji priznaje međunarodno<br />
pravo – ratnom okupacijom.<br />
Međutim, u praksi, nema mnogo<br />
razlika. Oba režima karakterizira,<br />
ili je karakterizirala, diskriminacija,<br />
represija i komadanje teritorije<br />
(to jest, oduzimanje zemljišta).<br />
Mnoge sličnosti<br />
Izrael diskriminira Palestince na<br />
Zapadnoj Obali i u Istočnom Jerusalemu,<br />
u korist pola miliona izraelskih<br />
naseljenika. Njegove restrikcije<br />
slobode kretanja, koje se ogledaju<br />
u bezbroj ponižavajućih kontrolnih<br />
tačaka, nalikuju “zakonima<br />
prolaza” iz vremena aparthejda.<br />
Njegovo uništavanje palestinskih<br />
domova nalikuje uništavanju domova<br />
koji su pripadali crncima po<br />
Zakonu o grupnim područjima iz<br />
aparthejda. Oduzimanje palestinskih<br />
poljoprivrednih dobara pod<br />
izgovorom gradnje sigurnosnog<br />
zida podsjeća nas na slične stvari.<br />
I tako dalje. Zaista, Izrael je prevazišao<br />
aparthejd gradnjom posebnih<br />
(i nejednakih) puteva za Palestince<br />
i naseljenike.<br />
Za vrijeme aparthejda, sigurnosna<br />
policija je naveliko mučila<br />
ljude. To isto čine izraelske snage<br />
sigurnosti. Bilo je mnogo političkih<br />
zatvorenika u zatvoru Robben<br />
Island, ali više je palestinskih političkih<br />
zatvorenika u izraelskim<br />
zatvorima.<br />
Za vrijeme aparthejda, Južna<br />
Afrika je oduzimala crnačku zemlju<br />
i davala je bijelcima. Izrael je<br />
oduzeo zemlju Palestinaca u korist<br />
pola miliona naseljenika i u svrhu<br />
gradnje sigurnosnog zida u okviru<br />
palestinske teritorije – a oba čina<br />
nisu u skladu s međunarodnim pravom.<br />
Većina Južnoafrikanaca koji posjete<br />
Zapadnu Obalu pogođeni su<br />
sličnostima između aparthejda i<br />
postupaka Izraela na tom mjestu.<br />
Postoji dovoljno dokaza da Russelov<br />
tribunal otvori legitimnu istragu<br />
o tome da li Izrael krši zabranu<br />
aparthejda propisanu Konvencijom<br />
o aparthejdu iz 1973. i Rimskim<br />
statutom.<br />
Piše: John Dugard<br />
Izvor: Al Jazeera<br />
Islamske teme<br />
Hadisi i savjeti o vrijednosti<br />
ranog odlaska na namaz<br />
Uovim<br />
U<br />
vremenima većina kla-<br />
Unjača uobičajila je kasniti u<br />
Udžamiju, pa pretežno dolaze<br />
kada se uči ikamet ili nakon njega, a često<br />
im prođe namaz ili jedan njegov dio.<br />
Ponekad se uči ikamet za namaz, a u nekim<br />
džamijama je veoma mali broj ljudi,<br />
četverica ili peterica, a zatim nakon ikameta<br />
dolaze ljudi u skupinama pa ih vidiš<br />
i po nekoliko safova, uprkos tome što<br />
je ostavljeno 15 minuta nakon ezana ili<br />
više da bi klanjači mogli pristići na vrijeme.<br />
Zbog ovog kašnjenja ovakvi klanjači<br />
propuštaju veliko dobro, a evo nekoliko<br />
dokaza za ono što oni propuštaju:<br />
1. Gubljenje smirenosti i skrušenosti,<br />
a prenosi se od Ebu Hurejre da je Vjerovjesnik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, rekao:<br />
“Kada čujete ikamet, idite korakom<br />
(polahko), budite smireni i skrušeni, i ne<br />
žurite.” (Muttefekun alejhi). Zbog žurbe,<br />
koja je prisutna kod mnogih, dolazi<br />
do gubljenja j smirenosti i skrušenosti.<br />
2. Često se ovim kašnjenjem propu-<br />
sti vrijednost večernjeg i jutarnjeg odlaska<br />
u džamiju, a prenosi Ebu Hurejre od<br />
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
da je rekao: “Kad god neko ode u džamiju<br />
(radi namaza) ujutro ili navečer –<br />
Allah mu pripremi doček u Džennetu<br />
koliko god puta ode ujutro i navečer.”<br />
(Muttefekun alejhi).<br />
3. Zbog žurbe se smanjuje broj koraka<br />
koji se učine do džamije, a rekao je Uzvišeni:<br />
I Mi smo zapisali ono što su uradili<br />
i njihove korake. (Prijevod značenja Jasin,<br />
12.). Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu<br />
alejhi ve sellem: “Benu Seleme, ostanite u<br />
vašim kućama (nemojte se preseljavati u<br />
blizinu džamije), pisat će vam se koraci<br />
(nagrada za njih)”, i rekao je, sallallahu<br />
alejhi ve sellem: “Svaki korak pri dolasku<br />
na namaz je sadaka”, i rekao je, sallallahu<br />
alejhi ve sellem: “Hoćete li da vas uputim<br />
na ono čime će vam Allah izbrisati grijehe<br />
i povećati stepen (deredžu)?” Rekoše:<br />
“Hoćemo.’’ On reče: “Temeljno uzimanje<br />
abdesta u najtežim uvjetima, mnogo<br />
koraka do džamije i iščekivanje namaza.<br />
To je vaša pripravnost, to je vaša pripravnost.”<br />
(Muslim).<br />
4. Meleki traže oprost za onoga koji<br />
namaz čeka u džamiji prije ikameta, i<br />
kome se računa da je u namazu, pa oni<br />
koji kasne sve ovo propuštaju. Od Ebu<br />
Hurejre se prenosi da je Vjerovjesnik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada<br />
čovjek lijepo uzme abdest i krene u džamiju,<br />
ne želeći ništa drugo osim namaza,<br />
neće zakoračiti ni jedan korak a da mu<br />
Allah neće povećati jedan stepen i izbrisati<br />
po jedan grijeh, a kada uđe u džamiju,<br />
on je u namazu sve dok je u džamiji<br />
radi namaza. A meleki donose na njega<br />
salavat dok god se nalazi na mjestu na<br />
kojem je klanjao: ‘Oprosti mu Allahu i<br />
smiluj mu se.’’’ (Buharija). U jednoj predaji<br />
stoji: “Jedan od vas je u namazu sve<br />
dok je namazom zauzet i dok ga jedino<br />
namaz sprječava da se vrati svojoj porodici.”<br />
5. Kašnjenjem se većinom gubi mjesto<br />
u prvom safu i time i njegova vrijednost,<br />
a rekao je Vjerovjesnik, sallallahu<br />
alejhi ve sellem: “Kada bi ljudi znali<br />
kakva je vrijednost ezana i prvog safa, i<br />
kada se ne bi mogli dogovoriti ko će učiti<br />
ezan ili stati u prvi saf nego bacanjem<br />
kocke, bacali bi kocku. A kada bi znali<br />
vrijednost ranjenja na namaz, oni bi se<br />
u tome natjecali.“ (Muttefekun alejhi). I<br />
rekao je, sallallahu alejhi ve sellem: “Najbolji<br />
saf muškaraca je prvi saf, a najslabiji<br />
je zadnji saf.” (Muslim).<br />
6. Zbog kašnjenja većinom se propušta<br />
početni tekbir (tekbiretul-ihram), a<br />
to je najvrjedniji tekbir. Bezzar bilježi hadis<br />
od Ebu Derdaa da je rekao: “Rekao<br />
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve<br />
sellem: ‘Uistinu svaka stvar ima svoj najvrjedniji<br />
dio, a najvrjedniji dio namaza je<br />
početni tekbir, pa ga čuvajte.’’’ (El-Kešf,<br />
521), a prenosi se od Ebu Hurejre hadis<br />
merfu‘: “Svaka stvar ima svoj najodabraniji<br />
(najbolji) dio, a najodabraniji dio<br />
namaza je prvi tekbir (početni tekbir).”<br />
7. Kašnjenjem se propuštaju pritvrđeni<br />
sunneti prije farz-namaza, kao što je<br />
sabahski sunnet, a bilježi Muslim hadis<br />
od Aiše, radijallahu anha, da je Vjerovjesnik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, rekao:<br />
“Dva rekata sabaha (sabahskog sunneta)<br />
bolja su od dunjaluka i svega što je na<br />
njemu.” Bilježi Ebu Davud hadis merfu‘:<br />
“Ne ostavljajte ih (sabahske sunnete) pa<br />
makar vas progonila konjica.’’ Vjerovjesnik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, klanjao<br />
je dva rekata prije podnevskog farz-namaza,<br />
a ponekad bi klanjao četiri, kao<br />
što bilježi Tirmizi od Alije i Aiše, a autori<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
44
Sunena bilježe hadis merfu‘ od Ummu<br />
Habibe: “Ko bude klanjao prije i poslije<br />
podne-namaza (farza) po četiri rekata,<br />
Allah će ga zabraniti Vatri.” Od Ibn<br />
Omera se prenosi hadis merfu‘: “Smilovao<br />
se Allah čovjeku koji prije ikindije<br />
(farza) klanja četiri rekata.” (Hadis<br />
bilježe Ebu Davud i Tirmizi sa dobrim<br />
senedom).<br />
8. Kašnjenjem se propušta vrijeme<br />
u kojem se prima dova, a to je vrijeme<br />
između ezana i ikameta. Ebu Davud<br />
i Tirmizi bilježe da je Vjerovjesnik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ne<br />
odbija se dova između ezana i ikameta.”<br />
(Tirmizi je ovaj hadis ocijenio kao<br />
hasen.).<br />
9. Onaj koji kasni često propušta<br />
ponavljanje riječi ezana i ikameta za<br />
mujezinom, te dovu nakon ezana, a<br />
iskreno ponavljanje riječi za mujezinom<br />
uzrok je ulaska u Džennet, kao<br />
što bilježi Muslim od Omera, radijallahu<br />
anhu, a Buharija bilježi od<br />
Džabira da je Vjerovjesnik, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, rekao: “Ko kaže kada<br />
čuje ezan: Allahumme Rabbe hazihi’dda’veti’t-tammeh,<br />
ve’s-salati’l-kaimeh,<br />
ati Muhammedeni’l-vesilete ve’l-fadilete,<br />
veb’ashu mekamen mahmuden<br />
ellezi ve’adteh (Allahu moj, Gospodaru<br />
ovog savršenog poziva i nastupajućeg<br />
namaza, podari Muhammedu<br />
‘El-Vesile’ i ‘El-Fadile’, i proživi ga na<br />
hvale dostojnom mjestu koje si mu<br />
obećao), zaslužio je moj šefat na Sudnjem<br />
danu.”<br />
Čitajte i gledajte na IslamBosna.ba<br />
Aktuelno iz BiH i svijeta<br />
Gaddafi protiv NATO-a koristio afričke<br />
migrante<br />
Fajon: Uvođenje viza za zemlje Zapadnog<br />
Balkana realnost<br />
Tekstovi<br />
Zločinci ubili 115 imama i mualima<br />
Deset strategija manipulacije<br />
ljudima putem medija<br />
10. Kašnjenjem se propušta zaokupljenost<br />
zikrom, dovom i učenjem<br />
Kur’ana. Onaj ko dođe u džamiju za<br />
vrijeme ezana ili malo nakon njega,<br />
ostaje u njoj duže vremena, pa se za<br />
vrijeme namaza, prije i poslije njega,<br />
približava Uzvišenom Allahu činjenjem<br />
različitih ibadeta kao što je zikr,<br />
činjenje dove, učenje Kur’ana ili njegovo<br />
slušanje, razmišljanje o ajetima<br />
Uzvišenog Allaha, osamljivanje uz spominjanje<br />
Allaha i obraćanje Njemu,<br />
te povlačenje od dunjaluka i njegovih<br />
briga, da bi sve to potaklo želju za namazom<br />
i skrušenost u njemu, za razliku<br />
od onoga koji kasni na namaz. Onaj ko<br />
kasni, dok klanja srce mu je obuzeto<br />
brigama i jadima, pa se ne posvećuje<br />
namazu i većinom nije prisutan u njemu<br />
svojim srcem. Nema sumnje da<br />
većina onih koji odgađaju svoj odlazak<br />
u džamiju dok ne čuju ikamet, nemaju<br />
nekog posla kojim bi bili zaokupljeni,<br />
osim priča “rekla-kazala’’, zabave i igre,<br />
gledanja filmova ili besposlenih sijela,<br />
i sličnih stvari kojima se gubi vrijeme<br />
ili čine grijesi. Kada bi čovjek navikao<br />
sebe na ranije dolaženje na namaz, svaki<br />
put bi mu taj raniji dolazak u džamiju<br />
bio lakši i draži, uživao bi u boravku<br />
u džamiji više nego što uživa u društvu<br />
sa svojom porodicom i djecom. Težimo<br />
ka tome da ranije dolazimo na namaz<br />
da ne bismo bili od onih za koje je Vjerovjesnik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, rekao:<br />
“Dokle god budu neki ljudi oklijevali,<br />
sve dotle ih Allah unazađuje.”<br />
(Muslim).<br />
Nauka i zanimljivo<br />
Euforija u LHC-u: Zapažena<br />
‘Božija čestica’?<br />
Kako misli utiču na naše<br />
zdravlje?<br />
IB TV<br />
Videovijesti: Vandalizam povodom<br />
zabrane alkohola<br />
IslamBosnaTV: Malezija traži<br />
supermuslimanku<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
45
Razmišljanja<br />
Gola kreativnost<br />
Vrisak slobode ili gluposti<br />
Na kraju krajeva, koji je smisao<br />
ovog čina, i čina izraelskih<br />
djevojaka koje su se grupno<br />
fotografisale onako kako je i<br />
Aliaa? Ako su su svoju poruku<br />
zamislile kao “konačnu slobodu”<br />
i oslobađanje od sistema vlasti,<br />
onda bi se po njima, vjerovatno,<br />
svi trebali “oblačiti” kao i one.<br />
A sve i da u parlamentu BiH<br />
političari dođu “obučeni” kao<br />
Aliaa, zar uistinu ljudi koje dijele<br />
iste ideje kao Aliaa, misle da<br />
bi dobili besplatno školovanje,<br />
nekorumpirane profesore,<br />
zauvijek uništen rasizam,<br />
seksualno nasilje itd.?<br />
Piše: Aida Sadiković<br />
Aliaa<br />
A<br />
Magda Elmahdy, dva-<br />
Adesetogodišnja studentica<br />
Aumjetnosti u Kairu, ovih je<br />
dana preko interneta, poslala ljudima<br />
svoju poruku “Ne nasilju! Ne rasizmu!,<br />
Ne seksualnom uznemiravanju! Ne<br />
islamističkoj politici! Ne hipokriziji!”.<br />
Ukoliko se detaljnije zapitamo o kreativnosti<br />
i mašti omladine, posebno<br />
studenata koji bi se, kao takvi, trebali<br />
ponajviše prepuštati vlastitoj naobrazbi<br />
i težnji ka ozbiljnošću, zdravoj komunikaciji<br />
unutar zajednice, težnji da ono<br />
istinsko njihovo “ja” bude prepoznato<br />
u maksimumu svojih kvaliteta, bojim<br />
se da ćemo naići na pomalo deprimirajući<br />
odgovor. Većina studenata danas,<br />
vođeni američkim popularnim “koledž-filmovima”,<br />
uče tek toliko da bi<br />
položili ispite te stekli više slobodnog<br />
vremena koje će kvalitetno potrošiti<br />
u kafani, uz dobru pjevačicu, opuštajući<br />
se od “savremenog života koji nas<br />
sve više pritišće”. Kreativnosti ni na<br />
vidiku! Ponekad se izda neka zbirka<br />
postmodernističke poezije čije ključne<br />
riječi su često mahalske psovke, kako<br />
kažu, i psovka je književna stilska figura.<br />
Onda ne mogu da se ne zapitam,<br />
ako je stopa kreativnosti studenata<br />
prvenstveno u Bosni i Hercegovini, a<br />
onda i širom svijeta toliko<br />
niska, od koga da je makar<br />
“mrvu” očekujemo, ako ne<br />
od studenata umjetnosti.<br />
Međutim, tu nailazimo na<br />
problem. Očito je stopa kreativnosti<br />
otišla “u minus”,<br />
pa je mlada Aliaa ljudima<br />
svoju poruku prenijela na<br />
ogavan način. Ova dvadesetogodišnjakinja<br />
je, naime,<br />
skinula svu odjeću sa sebe i<br />
time željela postići promjene<br />
u Egiptu, svijetu, svemiru.<br />
Istinski kvalitet<br />
Sramotno je<br />
što studenti<br />
međuljudsku<br />
konverzaciju<br />
i sistem<br />
“pošiljalacporukaprimalac”<br />
svode na ovako<br />
primitivne<br />
metode, poput<br />
pokazivanja<br />
vlastitog tijela,<br />
koje je očito<br />
uslovljeno<br />
nepostojanjem<br />
intelektualnih<br />
kvaliteta.<br />
Da je ovaj smiješni čin<br />
učinila neka neobrazovana<br />
žena koju državni sistem<br />
“ubija”, to toliko ne bi ni<br />
bilo zabrinjavajuće, koliko<br />
činjenica da studenti<br />
na ovakav način pokušavaju<br />
kreirati revolucije.<br />
Kada su feministkinje<br />
počinjale svoj pokret<br />
počinjale su ga kroz edukacije<br />
žena, obrazovanje<br />
raznih uzrasnih skupina<br />
ženske populacije, pokretanjem<br />
ženskih časopisa,<br />
nizom književnih<br />
djela, studija, publikacija.<br />
Međutim, danas to<br />
nije slučaj. Zašto Aliaa,<br />
kao studentica umjetnosti,<br />
nije uzela olovku,<br />
napisala, nacrtala, naslikala<br />
neko umjetničko<br />
djelo kroz koje će izraziti<br />
maksimum kvaliteta<br />
njenoga “ja”? Zašto bi to<br />
uradila, kada jednostavno<br />
može da svuče sve sa<br />
sebe i time “kaže ono što<br />
misli”. U opisu njene ličnosti<br />
stoji: “Ja sam nereligiozna<br />
Egipćanka, vegetarijanka,<br />
individualista”.<br />
Da li je nabrajanje<br />
par savremenih pojmova<br />
maksimum intelektualne<br />
moći jedne studentkinje? Nažalost,<br />
mnogi danas ovako razmišljaju, tješeći<br />
nepostojanje svoje hrabrosti, plasiranjem<br />
lažne hrabrosti poput<br />
ove: skidanja. Ne bi li veća<br />
hrabrost bila pokušati napisati<br />
studiju o položaju žene<br />
sa životnim stilom poput<br />
ove djevojke u jednoj zemlji<br />
kao što je Egipat? Zar<br />
hrabrost ne bi predstavljala<br />
umjetnička slika hipokrizije<br />
o kojoj dotična govori (mada<br />
niti jedan simbol govora u<br />
ovom njenom činu nisam<br />
uspjela prepoznati). O tome<br />
kako ovo nije pojedinačni<br />
slučaj kao što mnogi tvrde,<br />
uvjeravajući se pri tom da je<br />
i potpuno nebitan, govore i<br />
mnoge riječi i djela podrške<br />
koji Aliaai stižu sa svih strana<br />
svijeta. Grupa izraleskih<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
46
mladih djevojaka su svoju podršku<br />
Alliaai dali upravo na isti način na koji<br />
je svoje misli izrazila i Aliaa.<br />
Nemoguće je ne osvrnuti se i na<br />
pokušaj oslobađanja žene od “okova<br />
islama” za šta se, ovim činom, vjerujem,<br />
Aliaa također zalaže. Internetom<br />
zadnjih dana kola zanimljiva izjava<br />
“Ako je pokrivanje žena vraćanje u srednji<br />
vijek, onda je razgolićivanje vraćanje<br />
u pećinsko doba”. Svijet obično misli<br />
kako islam ne dozvoljava ženi da izrazi<br />
svoju intelektualnu moć, ali da li je<br />
Aliaa izrazila svoju? Ukoliko pričate sa<br />
osobom poput Aliaae, da li se prvo pomisli<br />
na “ono što je u njenoj glavi” ili<br />
pak ono što je na njoj samoj? U konverzaciji<br />
sa jednom ženom muslimankom,<br />
koja prakticira svoju vjeru, ona vam ne<br />
dozvoljava da mislite na bilo šta drugo<br />
osim na ono što želi iskazati stepenom<br />
svog obrazovanja i intelektualnog bogatstva.<br />
Ne dozvoljava, jer na njoj nemate<br />
vidjeti ništa što će potcijeniti i u<br />
drugi red staviti misli i ideje koje vam<br />
plasira. Možda je to još jedan od razloga<br />
slabog zapošljavanja muslimanki sa<br />
hidžabom, ko zna. Stvar koje se možda<br />
i ponajviše plašim jeste činjenica<br />
da svake sekunde možemo očekivati<br />
potporu Bošnjakinja ovom (ne)djelu<br />
Aliaae.<br />
Okovi strasti<br />
Da li će neke naivne<br />
bošnjačke djevojčice, koje<br />
naizgled žive u patrijarhalnim<br />
sredinama, krenuti<br />
stopama ove, zaključujem,<br />
“veoma kreativne djevoj-<br />
j<br />
ke”. Šta ako, razočarane<br />
državnim korpusom, načinom<br />
obrazovanja i položajem<br />
u društvu neke naše<br />
sugrađanke krenu stazama<br />
novih revolucija? Ovo ne<br />
iznosim samo kao puku<br />
pretpostavku, već kao činjenicu<br />
koja je već odavno<br />
poznata narodu BiH. Studenti<br />
i mladi ljud se sve<br />
više okreću u pravcu onoga<br />
gdje ne moraju mnogo razmišljati<br />
i samostalno donositi odluke,<br />
tako većina njih koje znam, izjašnjavaju<br />
se kao ateisti sa vrlo jednostavnim<br />
objašnjenjem: “Nemam vremena<br />
da mislim o Bogu”. Upravo od<br />
ovakvih osoba, potpora širom svijeta<br />
stiže Aliaai. Sramotno je što studenti<br />
međuljudsku konverzaciju i sistem<br />
“pošiljalac-poruka - primalac” svode<br />
na ovako primitivne metode, poput<br />
pokazivanja vlastitog tijela, koje je<br />
Zašto Aliaa,<br />
kao studentica<br />
umjetnosti, nije<br />
uzela olovku,<br />
napisala,<br />
nacrtala,<br />
naslikala neko<br />
umjetničko<br />
djelo kroz<br />
koje će izraziti<br />
maksimum<br />
kvaliteta<br />
njenoga “ja”?<br />
Zašto bi to<br />
uradila, kada<br />
jednostavno<br />
može da svuče<br />
sve sa sebe i<br />
time “kaže ono<br />
što misli”.<br />
očito uslovljeno nepostojanjem<br />
intelektualnih kvaliteta.<br />
Na kraju krajeva, koji<br />
je smisao ovog čina, i čina<br />
izraelskih djevojaka koje<br />
su se grupno fotografisale<br />
onako kako je i Aliaa? Ako<br />
su su svoju poruku zamislile<br />
kao “konačnu slobodu”<br />
i oslobađanje od sistema<br />
vlasti, onda bi se po njima,<br />
vjerovatno, svi trebali<br />
“oblačiti” kao i one. A sve<br />
i da u Parlamentu BiH političari<br />
dođu “obučeni” kao<br />
Aliaa, zar uistinu ljudi koje<br />
dijele iste ideje kao Aliaa,<br />
misle da bi dobili besplatno<br />
školovanje, nekorumpirane<br />
profesore, zauvijek uništen<br />
rasizam, seksualno nasilje<br />
itd? A kažu da islam ne dozvoljava<br />
napredak obrazovanja, napredak civilizacije,<br />
a zaboravljaju prvu riječ koja<br />
je objavljena Poslaniku, s.a.v.s “Ikre”-<br />
uči, čitaj. Pa ja ih pitam, ko onda<br />
koga zatupljuje i vraća u prošlost?<br />
U konačnici, nije tačno da narod<br />
teži ka Zapadu, narod teži tamo gdje<br />
je najlakše steći popularnost sa najmanje<br />
uloženog znanja, ovaj put, svijet se<br />
okrenuo ka Istoku.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
47
Zelena transferzala<br />
Hrvatska<br />
SDA izgubila izbore od Bošnjačko demokratske stranke Hrvatske<br />
Nedavno održani parlamentarni izbori u Hrvatskoj,<br />
osim iznenadne pobjede Kukuriku koalicije,<br />
donijeli su još jedno iznenađenje. Naime, i na<br />
bošnjačkoj političkoj sceni u Hrvatskoj došlo je do<br />
promjena. Po prvi put, nakon osam godina Bošnjake<br />
u Saboru Republike Hrvatske neće predstavljati Šem-<br />
so Tanković koji je posljednjih osam godina ispred<br />
SDA Hrvatske redovno pobjeđivao. Ovaj put Bošnjaci<br />
u Hrvatskoj su svoje povjerenje dali drugoj stranci,<br />
Al Džazira Balkans<br />
Druga strana Srbije<br />
Al Džazira Balkans, najnoviji televizijski kanal<br />
Amedijskog magnata Al Jazeera Network emituje<br />
Avijesti i aktuelna zbivanja za gledaoce na lokalnim<br />
jezicima u regiji, uključujući Bosnu i Hercegovinu,<br />
Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Srbiju.<br />
Odnedavno, svake subote sa početkom u 19:30 sati,<br />
emituje se serijal “Druga strana Srbije” koji je sniman<br />
u 48 nerazvijenih opština koje su u nadležnosti<br />
Kancelarije za održivi razvoj nedovoljno razvijenih<br />
područja.<br />
Serijal “Druga strana Srbije” je projekat Kancelarije<br />
za održivi razvoj nedovoljno razvijenih područja<br />
koja je u sastavu ministarstva kojim rukovodi ministar<br />
dr. Sulejman Ugljanin i ima za cilj medijsku<br />
promociju realnog stanja u kojima se danas nalaze<br />
najnerazvijenije opštine i 900.000 građana Srbije<br />
koji žive u tim područjima. Predstavljanjem prirodnih<br />
resursa i privrednih potencijala ovih opština na<br />
Al Džaziri, podstaći će se kontinuirano privlačenje<br />
investitora koji bi ovim opštinama mogli da daju neophodan<br />
ekonomski zamah.<br />
48<br />
Bošnjačkoj demokratskoj stranci Hrvatske i njihovom<br />
kandidatu Nedžadu Hodžiću. “Još uvijek smo pod<br />
dojmovima”, kaže Nedžad Hodžić, koji će u novom<br />
sazivu Sabora zastupati bošnjačku te albansku, crnogorsku,<br />
makedonsku i slovensku manjinu. “To je kruna<br />
našeg četverogodišnjeg rada”, ističe Hodžić, podsjetivši<br />
da je BDSH osvojio mandat uz konkurenciju<br />
čovjeka koji je bio osam godina u Saboru.<br />
BDSH od osnivanja 2008. g., okuplja više od 1.500<br />
članova u 14 ogranaka diljem<br />
Hrvatske, a do kraja<br />
2012. g. planiraju udvostručiti<br />
broj članova te osnovati<br />
još 11 ogranaka. Uz<br />
ogranak u Zagrebu, također<br />
u pripremi je i osnivanje<br />
ogranaka BDSH u Splitu,<br />
Velikoj Gorici, Osijeku i<br />
Slavonskom Brodu. “Sada<br />
smo već bošnjački pokret.<br />
To je nova politička stranka,<br />
a ipak smo je uspjeli<br />
razvijati u teškom vremenu<br />
i bez financijske potpore<br />
kakvu imaju parlamentarne<br />
stranke. Osim toga i<br />
percepcija političara u našoj<br />
zemlji nije baš bajna pa<br />
nam je uspjeh tim važniji,<br />
jer je i potvrda da je naša<br />
politička priča prepoznata”,<br />
kazao je Nedžad Hodžić.<br />
16. decembar - 21. muharrem
Kosovo<br />
Bošnjaci nikad nisu bili ugroženi od strane Albanaca<br />
Manjinske zajednice na Kosovu, među<br />
kojima bošnjačka, turska i ostale, nikada<br />
nisu imale problema sa većinskim albanskim<br />
narodom u smislu zajedničkog života<br />
na ovim prostorima, jer nikad nisu bile<br />
ugrožene od strane Albanaca. Sloboda i prava<br />
svih građana su zagarantovana zakonom.<br />
Svaka manjinska zajednica, a prema tome i<br />
bošnjačka, je slobodna da uživa svoja prava<br />
koja su zagarantovana zakonom. “Mi nismo<br />
protiv tog principa jer bi bilo politički vrlo<br />
naivno da bilo koja politička stranka ili pokret<br />
bude protiv nečijeg elementarnog prava<br />
kao što je sloboda”, kaže Arber Rexhaj, predsjednik<br />
albanskog pokreta “Vetëvendosje”.<br />
Ovaj pokret postaje sve masovniji a širom<br />
Kosova imaju na hiljade aktivista. Kada je<br />
u pitanju budućnost Kosova za ovaj pokret<br />
nema dileme. “Moje mišljenje je da se Kosovo<br />
kao država spoji sa Albanijom jer je to<br />
u našem nacionalnom, kulturnom i institucionalnom<br />
interesu te nakon toga građani te<br />
države bi na referendumu odlučili hoće li biti<br />
dio Evropske unije ili ne”.<br />
Sandžak<br />
Prvi Sandžački rječnik<br />
Sandžački rječnik, prvi u historiji Sandžaka,<br />
od autora Džavida Begovića i Šefke Bego-<br />
vić-Ličina uskoro će se naći u našim bibliotekama,<br />
knjižarama i kućama. Rječnik je spreman<br />
za štampu, ali se traže donatori koji će<br />
svojim novčanim donacijama pomoći njegovu<br />
štampu i time učiniti veliko dobro sandžačkom<br />
narodu. Autor ovog rječnika kaže: “Vođeni<br />
amanetom naših predaka, četiri godine<br />
smo sakupljali zataškano i zatureno sandžačko<br />
blago – govor našeg naroda, te brisali sa<br />
njega jg prašinu vremena i zaborava. Pripremili<br />
smo za buduće generacije prvi SANDŽAČ-<br />
KI RJEČNIK, najveći pečat sandžačkog<br />
identiteta. Sandžački rječnik sadrži preko<br />
10.000 sandžačkih riječi, koje se ne upotrebljavaju<br />
ili se rijetko upotrebljavaju u slavenskim<br />
jezicima iz okruženja. Rječnik, takođe,<br />
sadrži 3.000 sandžačkih fraza, te 11.500 primjera<br />
upotrebe riječi iz svakodnevnog govora<br />
i književnih djela sandžačkih pisaca”.<br />
Iza ovog značajnog djela stali su najveći autoriteti<br />
iz ove oblasti u BiH i Sandžaku, te<br />
istaknuti sandžački književnici i umjetnici.<br />
Glavni urednik je akademik Muhamed Filipović,<br />
a redaktor i recenzent akademik Dževad<br />
Jahić.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
49
Zločin<br />
Svjedočenje Srba o ratnim zločinima nad Bošnjacima<br />
Dragan Obrenović: Izgubili smo<br />
se u mržnji, u brutalnosti, u tom<br />
vihoru desio se i užas Srebrenice<br />
Nastavljamo sa<br />
objavljivanjem svjedočenja<br />
Srba o ratnim zločinima<br />
nad Bošnjacima tokom<br />
agresije na Bosnu i<br />
Hercegovinu. I ova<br />
svjedočenja koja ćemo<br />
objaviti dogodila su se u<br />
sklopu sudskih procesa<br />
pred Haškim tribunalom<br />
Pripremio: Ramiz Hodžić<br />
Srpsku<br />
S<br />
stranu priče o ratnim zlo-<br />
Sčinima nad Bošnjacima nastav-<br />
Sljamo svjedočenjem Dragana<br />
Obrenovića, rođen 12. aprila 1963. godine<br />
u Rogatici. Od decembra 1992. do novembra<br />
1996. godine bio je načelnik štaba<br />
i zamjenik komandanta 1. zvorničke pješadijske<br />
brigade Drinskog korpusa vojske<br />
bosanskih Srba (VRS); od 8. avgusta 1995.<br />
do 15. septembra 1995. i ponovo od 18.<br />
do 24. septembra 1995., bio vršilac dužnosti<br />
komandanta Zvorničke pješadijske<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
50<br />
brigade. Uhapšen 15. aprila 2001. godine,<br />
od strane Međunarodnih stabilizacionih<br />
snaga (SFOR). Sporazumno prihvatio 21.<br />
maja 2003. krivicu za progone. 10. decembra<br />
2003. godine, osuđen na 17 godina<br />
zatvora, 18. juna 2004. godine prebačen<br />
u Norvešku na izdržavanje ostatka kazne.<br />
U nastavku slijedi njegovo priznanje o počinjenom<br />
zločinu nad Bošnjacima. Prvo<br />
ćemo objaviti okvirno priznanje Dragana<br />
Obrenovića a u sljedećim brojevima objavićemo<br />
njegovu izjavu u kojoj on u detalje,<br />
po datumima priznaje šta je radio i šta je<br />
vidio i znao o zločinima nad Bošnjacima.
Prije citiranja Obrenovićeve izjave<br />
kratko ćemo navesti detalje iz optužnice.<br />
Prvobitna optužnica protiv Dragana<br />
Obrenovića je potvrđena 9. aprila 2001.<br />
godine (IT-01-43). U Optužnici je terećen<br />
po pet tačaka za saučesništvo u genocidu,<br />
istrebljenje, ubistvo kao zločin<br />
protiv čovječnosti, ubistvo kao kršenje<br />
zakona i običaja ratovanja i za progone.<br />
Prvobitna Optužnica je kasnije spojena<br />
sa Optužnicama podignutim protiv Vidoja<br />
Blagojevića (IT-98-33/1) i Dragana<br />
Jokića (IT-01-44). Po Spojenoj optužnici<br />
podignutoj 22. januara 2002. godine<br />
(IT-02-53), ova tri optužena su se teretili<br />
za učešće u udruženom zločinačkom<br />
poduhvatu za iste optužbe kao i u prvobitnoj<br />
optužnici. Dana 17. maja 2002.<br />
godine, Optužnica protiv Momira Nikolića<br />
(IT-02-56) je pridodata Spojenoj<br />
optužnici i podnesena pod brojem predmeta<br />
IT-02-60. Tužilaštvo je podnijelo<br />
Izmijenjenu optužnicu (IT-02-60) 27.<br />
maja 2002. godine. Optužbe protiv Dragana<br />
Obrenovića su ostale iste. (Dana 23.<br />
maja 2003. godine, Dragan Obrenović se<br />
izjasnio krivim i njegovom predmetu je<br />
dodijeljen broj IT-02-60/2.) Konačna<br />
Optužnica je Dragana Obrenovića teretila<br />
na osnovu individualne krivične odgovornosti<br />
(Član 7(1) Statuta Međunarod-<br />
nog suda) i odgovornošću koja proizilazi<br />
iz komandne odgovornosti (Član 7(3))<br />
za sledeće:<br />
• Saučesništvo u genocidu (genocid,<br />
Član 4(3)(e)),<br />
• Ubistvo, istrebljenje, progon i nečovječna<br />
djela (zločini protiv čovječnosti,<br />
Član 5),<br />
• Ubistvo (kršenja zakona i običaja<br />
ratovanja, Član 3).<br />
Kriv sam<br />
A sada slijedi okvirna izjava o priznanju<br />
krivice.<br />
“Na prostorima zemlje gdje sam rođen,<br />
pucnjevima iz vatrenog oružja obilježavalo se<br />
i proslavljalo se rođenje muškog djeteta. Taj<br />
pucanj govori sve, i šta znači nova muška glava<br />
u kući i šta se od nje očekuje - snaga, zaštita,<br />
ratnik, borac - ‘glava kučija’ kod nas kažu.<br />
Kad su nažalost odjeknule one druge, ratne<br />
puške u Jugoslaviji, normalno je bilo da svaka<br />
muška glava obuče uniformu, uzme pušku<br />
u ruke i krene da zaštiti svoju domovinu,<br />
svoj narod, konačno svoju porodicu. To se<br />
od njega očekivalo, to je bio njegov zadatak,<br />
sveti zadatak po rođenju. Tu nije bilo izbora -<br />
biti borac ili izdajnik. Na početku rata, izgledalo<br />
je da je rat i sve to nemoguće, da se to<br />
nama ne događa i da će se sve za koji dan riješiti<br />
i da će konačno naša generacija ipak imati<br />
šansu. Ni osjetili nismo kako smo bili uvučeni<br />
u ludilo međunacionalne mržnje, kako<br />
komšija sa komšijom živjeti više nije mogao,<br />
kako se smrt naseljavala u našu blizinu, i mi<br />
nismo ni primijetili da smo se navikavali na<br />
nju. Smrt je postala naša stvarnost, nažalost<br />
svakodnevnica. Ko je prije toga mogao vjerovati<br />
da užas rata može postati svakodnevnica?<br />
Ko je mogao vjerovati da to može biti<br />
sastavni dio života? Užasom okruženi, mi<br />
smo se na njega navikli i tako živjeli. U tom<br />
užasu, desile su se stvari koje su radili ljudi<br />
koji se poznaju međusobom, koji se znamo i<br />
koji smo do juče živjeli pa skoro ko’ familija.<br />
U Bosni je komšija više od rođaka, u Bosni<br />
je ispijanje kava sa komšijom ritual. To smo<br />
pogazili i zaboravili. Izgubili smo se u mržnji,<br />
u brutalnosti. U tom vihoru strašne nesreće i<br />
užasa, desio se i užas, užas Srebrenice.<br />
Ovdje sam pred časnim Sudom sa željom<br />
da se čuje moj glas kajanja. Dugo sam<br />
razmišljao i jedna uvijek ista misao me prati<br />
- krivica. Grijeh kao slika koja se ne miče<br />
ispred mene. Sa nelagodnošću<br />
ovu izgovaram, ovu istinu. Kriv<br />
sam za sve što sam onda učinio,<br />
bolno pokušavam da to izbrišem<br />
i da budem onakav kakav<br />
onaj put nisam bio. Kriv sam<br />
i za ono što nisam učinio, što<br />
nisam pokušao zaštititi te zarobljenike,<br />
bez obzira na privremenost<br />
moje tadašnje funkcije.<br />
Iznova postavljam ponovo sebi<br />
pitanje šta sam mogao da učinim,<br />
a šta nisam učinio. Hiljade<br />
nevinih žrtava je stradalo. Ostali<br />
su grobovi, izbjeglice, sve razoreno<br />
i nesreća opšta. Dio odgovornosti<br />
za to snosim i ja.<br />
Ostala je nesreća na svim<br />
stranama kao opomena da se to<br />
nikad i nigdje valjda više neće dogoditi. Ovo<br />
moje svjedočenje i priznanje krivice skida<br />
odgovornost sa mog naroda, takođe. Ovo<br />
je krivica jednog čovjeka sa čistim imenom<br />
Smrt je postala<br />
naša stvarnost,<br />
nažalost<br />
svakodnevnica.<br />
Ko je prije toga<br />
mogao vjerovati<br />
da užas rata<br />
može postati<br />
svakodnevnica?<br />
Ko je mogao<br />
vjerovati da<br />
to može biti<br />
sastavni dio<br />
života? Užasom<br />
okruženi, mi<br />
smo se na njega<br />
navikli i tako<br />
živjeli.<br />
i prezimenom - Dragana Obrenovića. Ja iza<br />
toga stojim, ja sam za taj dio odgovoran. Krivica<br />
zbog koje se kajem i zbog koje se izvinjavam<br />
žrtvama i njihovim sjenama. Biće<br />
mi drago ako ovo moje svjedočenje i kajanje<br />
doprinese pomirenju ljudi u Bosni, ako<br />
komšija ponovo stegne komšiji ruku, ako<br />
naša djeca ponovo zaigraju zajedničke igre i<br />
ako oni budu imali pravo na šansu. Biće mi<br />
drago ako ovo moje svjedočenje pomogne<br />
familijama žrtava da ih poštedim ponovnog<br />
svjedočenja i ponovnog prolaženja kroz sve<br />
boli koje bi sigurno morali proći prilikom tih<br />
svjedočenja. j<br />
Želja mi je da ovo moje svjedočenje<br />
pomogne da se ovo nikad i nigdje više ne<br />
dogodi. Ne u Bosni, nego nigdje, nigdje u<br />
svijetu. Za mene je to kasno sad, ali za djecu<br />
koja tamo u Bosni žive nije i nadam da će to<br />
biti dobra opomena. U ovim našim ratnim<br />
stradanjima, niko nije izašao kao<br />
pobjednik. Ostali su svi da pate.<br />
Na svim stranama ostao je još<br />
uvijek bol. Pobijedila je patnja<br />
i nesreća, kao posljedica slijepe<br />
mržnje i nerazuma. Duh te<br />
nesreće ostao je još uvijek da se<br />
vijori našim napaćenim bosanskim<br />
brdima i trebaće godine<br />
da prođu da se izbrišu tragovi<br />
tog užasnog rata, da se ponovo<br />
zapuše ognjišta, a možda desetine<br />
godina da zarastu rane u<br />
dušama naroda. Ako ovo moje<br />
priznanje, svjedočenje i kajanje,<br />
ako ovo moje suočavanje sa samim<br />
sobom, doprinese bržem<br />
zarastanju tih rana, ja sam ipak<br />
obavio svoju dužnost ratnika,<br />
borca, oca i čovjeka. Želim na kraju da se<br />
zahvalim Tužilaštvu na naporu koji su uložili<br />
da se utvrdi istina i na naporu da se<br />
zadovolji pravda.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
51
Islamski svijet<br />
Kuda ide Egipat<br />
Središnji put i umjerenost<br />
će ujediniti Muslimansku braću i selefije<br />
Liberalisti su umislili kako je sve<br />
spremno da oni preuzmu vlast<br />
u Egiptu i to iz tri razloga: prvi<br />
razlog su pohodi westernizacije<br />
koji u Egiptu nisu prestajali u<br />
zadnja dva stoljeća, drugi razlog<br />
su medijski i novinarski napadi na<br />
islamiste i treći razlog je činjenica<br />
da je svrgnuti predsjednik Hosni<br />
Mubarak uništio infrastukturu<br />
islamskoga djelovanja u Egiptu<br />
u zadnjih trideset godina. Zbog<br />
toga su liberalisti bili zatečeni i<br />
zaprepašteni rezultatima prvog<br />
kruga izbora<br />
Piše: Mahmud eš-Šerif<br />
Preveo i prilagodio: Abdulvaris<br />
Muris Ribo<br />
Nakon<br />
N<br />
fantastičnih uspjeha,<br />
Nkoje su egipatski islamisti<br />
Nostvarili u prvom krugu izbora,<br />
a u sjeni priprema za drugi izborni<br />
krug, te pozitivnih koraka s ciljem jačanja<br />
jedinstva i bratstva među pripadnicima<br />
Muslimanske braće i selefija, “Internacionalni<br />
klub za umjereni put” organizirao je<br />
prošireni simpozij pod nazivom “Islamska<br />
struja (pokret)-jedinstvo i bratstvo”.<br />
Simpozij je organiziran s ciljem iznalaženja<br />
puteva i mogućnosti za saradnju i<br />
jedinstvo među islamski orijentiranim<br />
partijama, širenja umjerenog islamskog<br />
puta, poziva na jedinstvo i zajedništvo<br />
svih pripadnika islamskih struja, radi<br />
suzbijanja razdora i razilaženja koja vode<br />
propasti i neuspjehu, te radi nastavljanja<br />
smjerom demokratije u preostalim izbornim<br />
etapama.<br />
Na početku simpozija govorio je Abdul-Halik<br />
eš-Šerif, odgovorni za islamsko<br />
misionarstvo u pokretu Muslimanske<br />
braće, i istakao neophodnost izbora Vijeća<br />
naroda, koje će predstavljati i zastupati<br />
istinske potrebe Egipćana,<br />
gdje će svako izabrati onoga<br />
ko će ga predstavljati..“Mi<br />
želimo narod u kojem će se<br />
sve grupacije i zajednice međusobno<br />
potpomagati radi<br />
Egipta, islamskoga ummeta i<br />
arapskih naroda.”<br />
Između ostalog je kazao:<br />
“Mubarekov režim se u svome<br />
postojanju oslanjao na<br />
dvije stvari; prva je palestinski problem<br />
(zarobljenika), koje je riješeno nakon<br />
propasti njegova apsolutističkog režima<br />
i oslobađanja palestinskih zatvorenika, a<br />
druga stvar su etnički i sektaški sukobi.”<br />
...Istakao je da je egipatski narod, uključujući<br />
sve njegove grupacije, ovu smutnju<br />
zaboravio i prevazišao. Pojasnio je<br />
da ni jedan politički subjekt nije u stanju<br />
da sam ponese cjelokupan politički teret<br />
i izazove, pozivajući islamiste na međusobno<br />
potpomaganje, ali i udruživanje<br />
sa drugim političkim strujama, s ciljem<br />
vraćanja sigurnosti i povjerenja u Egipat.<br />
Tarik ez-Zumer, jedan od lidera u<br />
pokretu “El-Džema’atu-l-islamijje” posebno<br />
je naglasio važnost “Islamskog<br />
projekta” u Egiptu u ovom sudbonosnom<br />
vremenu. Istakao je da se egipatski<br />
narod nakon Revolucije usmjerio ka<br />
“Islamskom projektu”, stoga je, prema<br />
njegovim riječima, neophodna saradnja,<br />
kako među samim islamistima, tako i sa<br />
“Mi volimo ovu<br />
domovinu i srca<br />
islamista su<br />
dovoljno široka<br />
da prihvate<br />
sve grupacije<br />
i zajednice u<br />
egipatskom<br />
društvu.”<br />
drugima mimo njih i to sve<br />
s ciljem da se zaštiti i očuva<br />
Revolucija, te da se u vezi nje<br />
ne naprave propusti. Ovo je<br />
potrebno i radi očuvanja jedinstva,<br />
ne samo islamskog,<br />
nego jedinstva svih Egipćana,<br />
i muslimana i kršćana. Zumer<br />
je potvrdio da Revoluciji danas<br />
prijete mnoge opasnosti,<br />
“stoga je potrebno još više<br />
pojačati suradnju i zajedno stati u jedan<br />
red, sve dok ne ostvarimo naše ciljeve.”<br />
Između ostalog je kazao: “Ulazak u parlament<br />
je obaveza, na koju podstiče i islam<br />
i Revolucija, čime ćemo spriječiti mnoga<br />
kršenja zakona i nepravde koje se čine<br />
Egipćanima.”<br />
Ukazao je da je jedinstvo muslimana<br />
obaveza, a da je razdor među islamistima<br />
strogo zabranjen, skrenuvši pažnju da je<br />
političko djelovanje jedan od najopasnijih<br />
uzroka razdora i razjedinjenosti. Neki<br />
su upozoravali na opasnost ulaska u parlament,<br />
jer bi taj potez mogao razjediniti<br />
muslimane u “Islamskom projektu”, međutim,<br />
da bi sačuvali ovaj projekat, ulazak<br />
u parlament je postao obaveza.<br />
Težak udarac liberalistima<br />
Komentirajući rezultate prvog kruga<br />
izbora, na kojima su islamisti ostvarili<br />
ogroman i krupan uspjeh, Ez-Zumer je<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
52
izrazio svoje iznenađenje reakcijama liberalne<br />
struje i medija na uspjeh i napredak<br />
islamskih političkih snaga u prvom krugu<br />
parlamentarnih izbora. Rekao je: “Kada<br />
slušam Nedžiba Savirsa ili Ibrahima Isu<br />
kako govore o izborima, imam osjećaj da<br />
su liberalisti i sekularisti izluđeni rezultatima<br />
prve runde izbora, iako postoje još<br />
dva izborna kruga koji još nisu ni počeli.”<br />
Spomenuo je da su liberalisti umislili<br />
kako je sve spremno da oni preuzmu vlast<br />
u Egiptu i to iz tri razloga: prvi razlog su<br />
pohodi westernizacije koji u Egiptu nisu<br />
prestajali u zadnja dva stoljeća, drugi razlog<br />
su medijski i novinarski napadi na<br />
islamiste i treći razlog je činjenica da je<br />
svrgnuti predsjednik Hosni Mubarak<br />
uništio infrastukturu islamskoga djelovanja<br />
u Egiptu u zadnjih trideset godina.<br />
Zbog toga su liberalisti bili zatečeni<br />
i zaprepašteni rezultatima prvog kruga<br />
izbora.”<br />
Jedan od lidera u pokretu “El-<br />
Džema’atu-l-islamijje” je rekao: “Kada bi<br />
se u bilo kojoj arapskoj zemlji, od prve do<br />
posljednje, održali pošteni izbori, na čelo<br />
bi sigurno došle islamske struje...Tunis i<br />
Egipat su primjer svima.” On je od nekih<br />
liberalista, među kojima je i Nedžiba<br />
Savirs, zatražio da prestanu sa huškanjem<br />
na prevrat protiv principa demokratije<br />
i rušenja demokratskih procesa, samo<br />
zbog toga što su nakon prvog kruga izbora<br />
na čelo dospjeli islamisti.<br />
Islamisti u politici su u službi Egipta<br />
Šejh Muhammed el-Kurdi, kandidat<br />
ispred selefijske političke partije “En-<br />
Nur” je rekao: “Političke partije u vrijeme<br />
režima Hosnija Mubaraka, živjele su pod<br />
presijom i nepravdom, a danas, sve političke<br />
partije teže ostvarenju interesa egipatskog<br />
naroda. Bilo je neophodno da se<br />
pojavi islamski politički subjekt radi političkog<br />
djelovanja.” Potvrdio je da među<br />
islamskim političkim partijama nema<br />
nikakvih sukoba. El-Kurdi je također<br />
kazao: “Moramo sačuvati Egipat. Ako ga<br />
danas izgubimo, nikada ga više nećemo<br />
povratiti, jer ne smijemo zaboraviti da je<br />
se oslobodio iz lavljih čeljusti.” Pojasnio je<br />
da su islamisti ušli u politiku radi služenja<br />
domovini, te je posebno istakao i podvukao<br />
da među islamistima nema nikakvog<br />
razdora i da oni ulažu trud i međusobno<br />
se natječu radi samoga Egipta. Ukazao je<br />
da su rezultati prvoga kruga izbora otkrili<br />
da egipatski narod želi povratak islamu i<br />
islamistima.<br />
vapi za onima koji će mu ponuditi rješenje<br />
za njegove probleme, a islam je taj<br />
koji ima rješenje za sve krize sa kojima se<br />
današnji svijet suočava.”<br />
Kemšiš je istakao da je Poslanik, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, za sva vremena<br />
uspostavio odnose između muslimana<br />
i drugih. Također je kazao: “Mi volimo<br />
ovu domovinu i srca islamista su dovoljno<br />
široka da prihvate sve grupacije i zajednice<br />
u egipatskom društvu.”<br />
S druge strane, Muntesir ez-Zejjat,<br />
predsjednik “Simpozija umjerenog<br />
puta”, kazao je da su islamisti stupili na<br />
egipatsku izbornu scenu radi misionarstva<br />
(da’ve) i reforme egipatskog društva,<br />
stoga ovaj put ne bi smio da bude<br />
uzrokom našeg razdora. Između ostalog<br />
je rekao: “Mi imamo principe i naše pravo<br />
je da se čvrsto prihvatimo ‘Islamskog<br />
projekta’. Muslimanska braća su sada<br />
vodeća snaga u politici, stoga želimo<br />
da surađuju sa selefijama i da uspostave<br />
koordinaciju sa njima.” Istakao je da<br />
Muslimanska braća posjeduju određeno<br />
političko iskustvo.<br />
Islamisti dolaze na pročelje<br />
O preuzimanju vodeće<br />
uloge na izbornoj sceni u<br />
Egiptu i drugim arapskim<br />
zemljama od strane islamista,<br />
Halid eš-Šerif, generalni sekretar<br />
“Simpozija umjerenog<br />
puta” je rekao: “Muslimanska<br />
braća, selefije i pokret ‘El-<br />
Džema’atu-l-islamijje’ ostvarili<br />
su veliku pobjedu u prvom<br />
krugu parlamentarnih izbora,<br />
a oni lično su bili žrtve političkih<br />
i sudskih procesa i progona,<br />
dok su sada Mubarek i<br />
njegovi pomagači zatvorski i<br />
sudski taoci.”<br />
“Sjajni<br />
uspjesi koje<br />
je ostvarila<br />
islamska struja<br />
u prvom krugu<br />
parlamentarnih<br />
izbora, Božija<br />
su blagodat<br />
koja zahtijeva<br />
zahvalnost,<br />
a zahvalnost<br />
ćemo postići<br />
ako pripadnici i<br />
sinovi islamske<br />
struje budu<br />
jedinstveni<br />
i budu se<br />
zajedno držali.”<br />
Eš-Šerif je dodao: “Danas Rašid el-<br />
Ganuši u Tunisu, koji je bio protjeran u<br />
zapadne zemlje i dva puta osuđivan na<br />
smrt, predvodi svoju braću u formiranju<br />
vlade, nakon što je na izborima pobijedila<br />
Islamska stranka preporoda (Hizbun-nehda<br />
el-islamijj), dok bivši diktatorski<br />
vladar Zejnu-l-Abidin bježi od pravde.”<br />
U svome govoru je između ostalog kazao:<br />
“Sjajni uspjesi koje je ostvarila islamska<br />
struja u prvom krugu parlamentarnih<br />
izbora, Božija su blagodat koja zahtijeva<br />
zahvalnost, a zahvalnost ćemo postići ako<br />
pripadnici i sinovi islamske struje budu<br />
jedinstveni i budu se zajedno držali.”<br />
Ne treba strahovati od islamista<br />
El-Fennan el-Kadir i El-Džiddi el-<br />
Arebi, pozvali su Egipćane da ne dozvole<br />
da na njih negativno utječu medijske<br />
kampanje, koje za cilj imaju da građane<br />
zaplaše islamistima. Jedan od njih dvojice<br />
je rekao: “Prije nekoliko dana zaustavila<br />
me je neka gospođa i upitala me: ‘Hoće<br />
li islamisti porušiti piramide i<br />
faraonsko historijsko naslijeđe?’<br />
Odgovorio sam joj: ‘Da<br />
su islamisti imali želju da ih<br />
poruše, to bi učinili prije 14<br />
stoljeća, kada je islam došao u<br />
Egipat.’”<br />
El-Arebi je rekao: “Mi podržavamo<br />
umjetnost, ali ne<br />
onu raskalašenu i razuzdanu<br />
umjetnost koja će uništiti stid<br />
i dostojanstvo egipatske porodice.<br />
Mi smo za umjetnost<br />
koju će otac moći dozvoliti<br />
svojoj kćerki, bez straha za<br />
njene ljudske vrijednosti i njeno<br />
ponašanje.” Napomenuo<br />
je da su Muslimanska braća<br />
osnovali pozorište još prije 70<br />
godina.<br />
Islam je rješenje<br />
Mustafa Kemšiš, predstavnik političke<br />
partije “El-Hurijje ve-l-’adale” (Sloboda<br />
i pravda), potvrdio je da svijet žudi i<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
53
Islamnet<br />
Europa<br />
Odnos europskih medija<br />
prema islamu i muslimanu<br />
organizaciji Saveza muslimanskih<br />
europskih zajednica u<br />
U<br />
Briselu je od 9. do 12. decembra<br />
održan skup 160 predstavnika islamskih<br />
zajednica i organizacija iz<br />
16 europskih zemalja na kome se<br />
raspravljalo o odnosu medija prema<br />
islamu i muslimanu. Posebna tačka<br />
ovoga susreta bila je islamofobija u<br />
europskim medijima.<br />
Ovo je bio prvi susret ovakve vrste<br />
predstavnika muslimana iz Europe.<br />
Posebno je istaknut negativni trend<br />
naše vjere i muslimana općenito u<br />
europskim sredinama. Organizaciono<br />
stanje muslimana u Europi je<br />
jedno od najvažnijih pitanja. Prema<br />
nekim saznanjima u Europi ima desetak<br />
islamskih organizacija, konferencija,<br />
saveza i udruga na razini kontinenta.<br />
Nema ni jedne organizacije<br />
koja bi okupila sve muslimane. To<br />
je pitanje koje se najviše dotiče autohtonih<br />
europskih muslimana, tj.<br />
one iz BiH, Kosova, Albanije i Bugarske,<br />
kao i manjinske zajednice u<br />
zemljama bivše Jugoslavije. Ovako<br />
krupno pitanje kao što je islamofobija<br />
nije moguće raspravljati bez<br />
muslimana koji žive stoljećima na<br />
europskom tlu.<br />
I pored nedostataka u organizaciji<br />
skupa, na njemu su se mogle doznati<br />
brojne informacije koje do sada<br />
nisu bile poznate. Tako, na primjer,<br />
pakistanska muslimanska zajednica<br />
u Kataloniji u Španjolskoj broji<br />
80.000 članova i svake godine se sve<br />
više povećava. Skoro sve zajednice<br />
muslimana umrežene su u Internet,<br />
ali je problem što većina muslimana<br />
u Europi zna samo jedan ili najviše<br />
dva jezika. Značajno je da je na ovom<br />
skupu postavljeno pitanje jačeg povezivanja<br />
muslimana na kontinentu.<br />
(pripremio Š.O.)<br />
Afganistan<br />
Broj ubijene djece u Afganistanu je daleko veći od broja<br />
poginulih Amerikanaca u terorističkom napadu 11. septembra<br />
Do kraja 2011. godine ostalo je još<br />
nekoliko dana. I ove, 2011. godine,<br />
kao i svih ranijih ratnih godina, u<br />
Afganistanu počinjeni su brojni zločini<br />
nad afganistanskim civilima od strane<br />
NATO snaga predvođenih američkom<br />
vojskom. Svjetski mediji, zbog medijske<br />
blokade nametnute od strane Sjedinjenih<br />
Američkih Država, veoma rijetko<br />
izvještavaju o brojnim ubijanjima afganistanskih<br />
civila. Pa ipak, sumirajući spomenute<br />
rijetke medijske i druge izvještaje<br />
i ove godine je u Afganistanu ubijeno<br />
više hiljada civila. Najranjivija kategorija<br />
među afganistanskim civilnim žrtvama<br />
su djeca. Nažalost, NATO snage predvođene<br />
američkom vojskom u 2010. godini<br />
su ubile više stotina afganistanske<br />
djece. Stvarni broj ubijene djece je daleko<br />
veći a taj broj ćemo teško saznati, osim<br />
ako Wikileaks ne objavi povjerljive dokumente<br />
američke vojske o zločinima u<br />
Afganistanu za ovu godinu. Wikileaks<br />
je prošle godine objavio preko 90 hiljada<br />
ratnih izvještaja američke vojske iz Afganistana.<br />
U tim izvještajima spomenuti su<br />
brojni počinjeni zločini nad afganistanskim<br />
civilima od strane američke vojske<br />
i njihovih saveznika iz NATO-a i Afganistana.<br />
Za razliku od medija koji zbog<br />
nametnute blokade veoma rijetko izvještavaju<br />
o broju i vrsti počinjenih zločina<br />
nad afganistanskim civilima, objavljeni<br />
dokumenti američke vojske na Wikileaksu<br />
pokazuju pravo stanje po tom pitanju.<br />
Julien Assange, osnivač WikiLeaksa kaže<br />
da se među 90 hiljada objavljenih dokumenata<br />
nalaze izvještaji o hiljadama incidenata<br />
koji otkrivaju brojne počinjene<br />
zločine nad afganistanskim civilima.<br />
Kao što smo rekli, najbrojnije žrtve među<br />
afganistanskim civilima su djeca. Od oktobra<br />
2001. godine, kada je počela američka<br />
agresija na Afganistan pa do danas, američka<br />
vojska i njeni saveznici ubili su više od tri<br />
hiljade afganistanske djece (samo u jednom<br />
danu i jednom napadu u maju 2009. godine<br />
u provinciji Gerani Natovi avioni su ubili<br />
140 civila od čega 93 djece i 28 žena). Dakle,<br />
broj ubijene djece u Afganistanu je veći<br />
od broja poginulih Amerikanaca u terorističkom<br />
napadu 11. septembra 2001.godine.<br />
Prema vjerodostojnim procjenama, samo u<br />
prvih nekoliko mjeseci američke okupacije<br />
u Afganistanu, od 7. oktobra pa do kraja<br />
2001. godine ubijeno je preko 20 hiljada<br />
afganistanskih civila. Način na koji se Sjedinjene<br />
Američke Države odnose prema<br />
ovom zločinu nad afganistanskom djecom,<br />
odnosno civilma je svima poznat. Kad god<br />
američki, odnosno NATO avioni i druga<br />
oružja izvrše pokolj nad djecom u nekoj od<br />
afganistanskih provincija, prvo se taj zločin<br />
poriče, a nakon toga, kada budu suočeni za<br />
nepobitnim dokazima, slijedi faza u kojoj<br />
neko od glasnogovrnika NATO snaga u<br />
Afganistanu da izjavu da je istraga u toku.<br />
Nažalost, na tome se sve završi, a nakon toga<br />
ubrzo uslijedi novi strašni zločin.<br />
Nažalost, odnos svjetske javnosti prema<br />
nemilosrdnom ubijanju afganistanske<br />
djece je sraman i zabrinjavajući. Odgovornost<br />
za takvo stanje snosimo svi, bez<br />
obzira na vjeru i naciju.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
54
Maroko<br />
Marokanska tiha revolucija<br />
Proteklih dana Marokanci su<br />
izašli na proteste protiv diktatorskog<br />
režima pozivajući vlasti da<br />
pokrenu prave političke reforme.<br />
Protesti su održani u 30 gradova.<br />
Predstavnici protestanata ističu da<br />
su nedavni izbori bili samo djelimične<br />
promjene i da njih ne interesuju<br />
ograničene<br />
reforme. Antivladini<br />
aktivisti optužuju<br />
Sjedinjene Američke<br />
Države da su zajedno<br />
sa marokanskim<br />
kraljom osmislili<br />
ograničene političke<br />
promjene, međutim<br />
za njih su te promjene<br />
tek jedan korak<br />
do pravih demokratskih<br />
promjena. Održavanje<br />
antikraljevskih<br />
protesta u 30<br />
Turska<br />
Erdogan popularniji od Mesija<br />
Popularni američki magazin Time<br />
ovih dana je objavio ko je po izboru<br />
čitalaca najpopularnija ličnost<br />
2011. godine. Najpopularnija ličnost<br />
u svijetu po izboru čitalaca magazina<br />
Time je Recep Tayip Erdogan, premi-<br />
jer Turske. Premijer Erdogan je dobio<br />
podršku 122.934 čitalaca. Na drugom<br />
mjestu, iza premijera Erdogana našao<br />
gradova najavljuje<br />
da su građani Maroka<br />
postali veoma odlučni u svojim<br />
namjerama da idu do kraja. Marokanski<br />
kralj je počeo popuštati,<br />
održani protesti su ujedno znak da<br />
će kralj Muhamed morati činiti još<br />
puno ustupaka. Marokanska tiha<br />
revolucija polahko ruši temelje kraljevskog<br />
režima!<br />
se napopularniji fudbaler na svijetu<br />
Lionel Messi koji je dobio podršku<br />
74.412 čitalaca magazina Time. Ovako<br />
je Time opisao turskog premijera<br />
Erdogana: “On je razlog što je Turska<br />
postala druga po redu zemlja sa najbrže<br />
rastućom ekonomijom. Iako nije Arap,<br />
on je najpopularniji politički lider<br />
među Arapima...”.<br />
Saudijska Arabija<br />
Svake godine na<br />
saudijskim cestama<br />
pogine jedan manji grad,<br />
a osakati se jedan poveći<br />
grad<br />
Prema informacijam Ministarstva<br />
unutrašnjih poslova Saudijske<br />
Arabije u prošloj godini je u<br />
ovoj zemlji zabilježeno 544.000<br />
saobraćajnih nesreća u kojima je<br />
poginulo 7.153 lica, a povrijeđeno<br />
je 40.000 osoba. Na saudijskim<br />
cestama trenutno je u voznom<br />
stanju 9.400.000 automobila, tako<br />
se broj automobila povećao prošle<br />
2010. godine za 600.000 novih<br />
automobila.<br />
Novinar dnevnog lista Er-Rijad<br />
Abdullah Keid, novinarski<br />
stručnjak za saobraćaj kaže da je<br />
saudijsko društvo pred katastrofom<br />
jer svake godine na saudijskim<br />
cestama pogine jedan manji grad,<br />
a osakati se jedan poveći grad.<br />
Prema njegovim riječima ne vidi se<br />
rješenje ovog problema ni kod jedne<br />
institucije zaduženih za promet.<br />
Oko 75% saobraćajnih nesreća<br />
posljedica su ljudskih grešaka,<br />
dok ostali procenti otpadaju na<br />
loše puteve, signalizaciju prometa<br />
i tehnički neispravna vozila. Od<br />
ukupnog broja povrijeđenih lica<br />
u prometnim nesrećama njih 7%<br />
ostaju invalidi nakon izlaska iz<br />
bolnice.<br />
Najviše prometnih nesreća sa teškim<br />
posljedicama dogodilo se na području<br />
gradova Mekke i Rijada.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
55
Australija<br />
Aboridžini postaju<br />
muslimani<br />
Islam se brzo širi među australijskim<br />
Aboridžinima.<br />
Jedan od glavnih razloga što<br />
Aboridžini sve više prihvataju<br />
islam jeste i njihovo uvjerenje<br />
da im islam pomaže da očuvaju<br />
svoje tradicionalne vrijednosti<br />
i zbog toga što su u islamu svi<br />
ljudi jednaki bez obzira na porijeklo<br />
i boju kože. “U islamu<br />
muškarac ima jasnu ulogu kao<br />
i žena, kao i u aboridžinskoj<br />
tradiciji. U Kur’anu se navodi<br />
da čovjek ne treba trošiti ono<br />
što mu ne treba. Voda i drvo<br />
su veoma dragocjeni i trebaš<br />
ih koristi samo onoliko koliko<br />
ti treba. Iste ovakve vrijednosti<br />
nalazimo i kod nas Aboridžina”,<br />
kažu Aboridžinke Alinta<br />
i Nazra. “Islam ne kaže ti si<br />
musliman i to je to. Islam poštuje<br />
to što smo mi pripadnici<br />
različitih plemena i nacija. Zagovaranje<br />
jednakosti među ljudima,<br />
bez obzira na boju kože,<br />
otvorilo je put ka islamu za<br />
mnoge Aboridžine. Također,<br />
prihvatanjem islama čovjek se<br />
mora odreći konzumiranja alkohola,<br />
droga, kockanja i drugih<br />
društvenih zala. Sve to je<br />
navelo mnoge Aboridžine da<br />
prihvate islam”, kaže Shahzad.<br />
Prvi muslimani u Australiji<br />
bili su Afganistanci, goniči<br />
deva koji su ovaj dio naše planete<br />
naselili oko 1860. godine.<br />
Francuska<br />
Katar osnovao fond za ekonomsku pomoć<br />
francuskim Arapima<br />
Katarski emir šeik Hamad bin<br />
Khalifa al-Thani osnovao je<br />
fond za finansijsku pomoć Francuzima<br />
arapskog porijekla. Šeik<br />
Hamad bin Khalifa al-Thani je za<br />
početak izdvojio 50 milona eura za<br />
fond koji će pomoći<br />
ekonomske projekte u,<br />
kako kaže ambasador<br />
Kuvajta u Francuskoj<br />
Mohamed Jahan al-<br />
Kuwari, zapostavljenim<br />
arapskim predgrađima<br />
u Francuskoj.<br />
Prema riječima ambasadora<br />
Kuwaria,<br />
uloženih 50 milona<br />
eura su samo početna<br />
sredstva. Govoreći<br />
predstavnicima francuskih<br />
Arapa, ambasador<br />
Kuwari je rekao:<br />
“Svi smo sretni što<br />
vas vidimo. Vi predstavljate<br />
Francusku na<br />
moderan način i vi na<br />
originalan i impresivan<br />
način predstavljate<br />
Francuze arapskog<br />
porijekla. Ovaj fond<br />
nije humanitarna pomoć.<br />
Fond je osnovan<br />
na osnovu ozbiljnih<br />
poslovnih projekata i iznos fonda će<br />
rasti.” Ambasador Kuwari je još dodao<br />
da je Francuska strateški interes<br />
za katarsku ekonomiju a da francuski<br />
Arapi mogu biti jaka spona između<br />
ove dvije zemlje.<br />
Vatikan<br />
Vanzemaljska izjava vatikanskog astronoma: Bio<br />
bih presretan kad bismo pronašli vanzemaljce,<br />
a još srećniji kad bih mogao da ih krstim<br />
K<br />
atolička crkva pozdravlja vanzemaljski<br />
život i poziva ih pod svoje okrilje,<br />
izjavio je Guy Consolmagno, jedan<br />
od 12 astronoma koji rade u Vatikanu.<br />
Guy Consolmagno, koji je u službi pape<br />
Benedikta XVI, rekao je da su bilo kakvi<br />
oblici života, do sada nepoznati ljudima,<br />
dobrodošli u Katoličku crkvu.<br />
Konsolmagno je svojim izjavama ostavio<br />
mogućnost prihvatanja vanzemaljaca i<br />
njihovo pokrštavanje, a rekao je da bi ih<br />
i sam pokrstio. “Bio bih presretan kad<br />
bismo pronašli vanzemaljce, a još srećniji<br />
kad bih mogao da ih krstim”, rekao je<br />
vatikanski astronom.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
56
Grčka<br />
Gradonačelnik Soluna primjer poštivanja<br />
prava muslimana<br />
Uvrijeme opće islamofobije iz<br />
Grčke dolazi pozitivan primjer<br />
poštivanja prava muslimana. Naime,<br />
gradonačelnik Soluna, gospodin Yiannis<br />
Boutaris je ovih dana objavio<br />
informaciju da je njegov ured u ime<br />
Grada pokrenuo inicijativu izgradnje<br />
prve gradske džamije. U Solunu<br />
živi oko pet hiljada muslimana.<br />
Gradonačelnik Yiannis Boutaris je<br />
učinio veliko djelo. Također, pohvale<br />
zaslužuju i ostali članovi izvršne<br />
i zakonodavne vlasti Soluna koji su<br />
svojim glasom dali svoj pristanak na<br />
sprovođenje ideje gradonačelnika<br />
Boutarisa.<br />
Bliski istok<br />
Islamsko bankarstvo<br />
osvaja svijet<br />
Foto islamneta<br />
Na izbore sa ocem u naručju<br />
Egipat: Prvi slobodni izbori u Egiptu ostat će upamćeni po<br />
ogromnom odzivu birača. Na izbore su izišli skoro svi, pa i oni koji<br />
nisu mogli doći svojom nogom.<br />
Učešće islamskog bankarstva<br />
u svjetskim finansijskim<br />
tokovima treba porasti<br />
za 33 % do kraja 2012. godine<br />
kada bi ukupan kapital islamskih<br />
banaka trebao dostići<br />
iznos od preko jednog triliona<br />
američkih dolara. Društvene<br />
promjene koje su uslijedile nakon<br />
arapskih revolucija u Libiji,<br />
Tunisu i Egiptu otvaraju<br />
nove mogućnosti za angažman<br />
islamskog bankarstva. “Nakon<br />
‘arapskog proljeća’ dobili smo<br />
brojne zahtjeve za većim angažmanom<br />
islamskog bankarstva”,<br />
kaže Ashar Nazim, lider<br />
islamskih finansija u kompaniji<br />
Ernst & Young. Prema njegovim<br />
procjenama, rast islamskog<br />
bankarstva u svijetu u<br />
narednih pet godina trebao bi<br />
se na godišnjem nivou kretati<br />
u visini 20% konstantog rasta.<br />
Jedna od glavnih prepreka jačeg<br />
rasta islamskog bankarstva<br />
je nedostatak globalnih regulativa<br />
i standarda između islamskih<br />
finansijskih institucija.<br />
Dosadašnja planiranja ulaganja<br />
islamskih finansija u svjetskoj<br />
ekonomiji jasan su znak da<br />
islamsko bankarstvo osvaja svijet.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
57
Društvo<br />
Evropa i islam<br />
Peterov san<br />
Početkom decembra u Hamburgu<br />
je udruženje novinara Njemačke<br />
dodijelilo prestižnu nagradu<br />
“Deutscher Reporterpreis 2011”<br />
za najbolje reportaže u protekloj<br />
godini. Iz kategorije “slobodni<br />
reporter” nagradu je osvojio<br />
novinar Frankfurter Allgemeine<br />
Zeitunga za reportažu “Peterov<br />
san” u kojemu opisuje<br />
njemačkog konvertita u islam<br />
kojeg njemačke vlasti svrstavaju<br />
u potencijalne teroriste. Tu<br />
reportažu možete pročitati<br />
ispod. Zanimljivost ove priče<br />
leži u činjenici da je reporter<br />
Jonathan Stock, nakon završene<br />
reportaže – kako prenosi Der<br />
Spiegel – i sam prešao na islam<br />
Piše: Jonathan Stock<br />
Izvor: Frankfurter Allgemeine<br />
Sonntagszeitung, 02.07.2011.<br />
Prijevod s njemačkog: Senada Mešinović<br />
Proganja ga unutrašnji nemir,<br />
labilna je ličnost: tako ga karakterišu<br />
čuvari Ustava koji<br />
ga već šest godina posmatraju. “Smatra<br />
se nasilnikom i korisnikom narkotika”,<br />
piše u dosijeu Saveznog kriminalističkog<br />
ureda. Učestvovao je u reketiranju,<br />
krao je, tukao se; to je ono što on sam o<br />
sebi kaže. Četiri puta je bio kod polici-<br />
je u Hamburgu radi uzimanja otisaka<br />
prstiju, tamo se vodi kao “potencijalni<br />
terorista”.<br />
Kaže da je jednostavno stići do pakla.<br />
Dovoljno je samo slijediti svoje<br />
strasti. Ali, doći u raj je teško. Za to se<br />
mora trpiti ismijavanje, nerazumijevanje,<br />
iskušenja i kazne. Svoje ime i svoj<br />
lik ne želi vidjeti u novinama. Predložio<br />
je nadimak “Mr. X”, ali njegovo<br />
ime zvuči tako njemačko kao Peter –<br />
dakle, dat ćemo mu ime Peter.<br />
Jedan od sudionika koji mogu prisluškivati<br />
Peterove razgovore kaže da su<br />
ovakvi ljudi propali klovnovi koji pričaju<br />
gluposti bez kraja. Iracionalne djetinjarije,<br />
smatra on, izlapio, uobražen, nesposoban<br />
da odreže sebi krišku hljeba. Ali,<br />
“odjednom razumijete takvu osobu i njegov<br />
krut i zatvoren pogled na svijet”.<br />
Peter kaže da loše snove šalje đavo, šejtan.<br />
Nije dobro pričati ih, bolje je pljucnuti<br />
preko lijevog ramena i tražiti zaštitu<br />
kod Boga. Dobre snove šalje Allah. “Statistički<br />
gledano, situacija je sljedeća; Od<br />
130.000 muslimana koji žive u Hamburgu<br />
su 2.000 islamisti, znači manje od<br />
2 posto. Opet, od te 2.000, 200 njih je<br />
nasilno, a 40 smatramo džihadistima. I<br />
tih 40 su naš prioritet”, kaže jedan od čuvara.<br />
To su ljudi koji potpomažu džihad,<br />
oružani sveti rat. Peter je jedan od njih.<br />
U zatvorskoj ćeliji u Peshawaru,<br />
gdje sunce nije grijalo<br />
niti je mogao čuti cvrkut ptica,<br />
osjećao se vrlo blizu svom cilju.<br />
Bilo je to između zore i izlaska<br />
sunca, sat prije sabaha, najbolje<br />
vrijeme za snove. Ležao je na<br />
podu pakistanskog zatvora, ali<br />
je u snu vozio BMW, šesticu<br />
Coupé, spuštenog, sa crnim<br />
felgama. Vozio se putem, brzo<br />
i cool, kad se asfalt odjednom<br />
pretvorio u željezne tračnice.<br />
Auto je drndalo, stubovi i trafoi<br />
izranjaju iz zemlje poput prepreka<br />
u nekoj kompjuterskoj<br />
igrici. On okreće volan lijevodesno,<br />
sve zaobilazi, pruga se<br />
pretvara u rampu, on je preskače,<br />
gume više nemaju kontakt sa tlom. On<br />
leti, sve dalje i dalje ka nebu. Tada se budi.<br />
“Svako treba svoje snove sam da interpretira”,<br />
kaže Peter. San s BMW-om on tumači<br />
ovako: let, svjetlost koja ga je ispunila,<br />
neopisiv osjećaj, to samo može da bude<br />
smrt šehida. Vožnja i prepreke kao i zahtijevno<br />
tamo-’vamo, predstavlja život.<br />
U zatvoru je proveo dva mjeseca, i<br />
imao je mnogo snova. Ali ovaj san mu<br />
je bio najdraži, san njegovog života, čak i<br />
sada, dvije godine kasnije u kućici u Hamburgu-Wandsbecku<br />
s ljubičicama u vrtu i<br />
žutim mirišljavim drvetom u hodniku.<br />
Ko Peteru dođe u posjetu, mora se<br />
malo strpiti na ulaznim vratima dok<br />
Peter svoju drugu ženu skloni u spavaću<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
58<br />
sobu. Za nju je kupio prirodne lijekove<br />
jer je boli stomak. Također, i prvoj<br />
ženi je kupio cvijeće, jer tako zahtijeva<br />
njegov zakon, Šerijat: sve žene se moraju<br />
tretirati isto.<br />
Ručak je napravila njegova mama, ona<br />
postavlja boršč, što Peter jako voli. Na sofu<br />
sjeda taj 30-godišnjak s budnim zeleno-sivim<br />
očima, otac jedne male djevojčice.<br />
Priča o životu<br />
Otkako je<br />
konvertirao u<br />
islam, njegova<br />
majka, srdačna<br />
i vrlo ljubazna<br />
gospođa, je<br />
vrlo zadovoljna<br />
s njim. Zvuči<br />
čudno, ali Peter<br />
je u zadnjim<br />
godinama ipak<br />
napredovao u<br />
životu.<br />
Obaveza javljanja policiji – dva puta<br />
sedmično, srijedom i subotom. Pasoš je<br />
oduzet po Zakonu o pasošima, paragraf 7,<br />
tačka 1, jer bi Peter mogao ugoriziti “unutarnju<br />
ili vanjsku sigurnost ili druge značajne<br />
interese Savezne Republike Njemačke”.<br />
Prisluškivači, po njegovom mišljenju<br />
četiri (u telefonu, stanu, džamiji i autu).<br />
“Ali samo Allah sve vidi”, kaže on.<br />
Ožiljci: 1. Rana od uboda na lijevom<br />
bedru. 2. Opekotina na lijevoj ruci. 3. Oko<br />
100 rezova žiletom po stomaku. 4. Posjekotina<br />
na lijevom palcu.<br />
Oni pričaju njegov život.<br />
Najstariji ožiljak je na boku, rana nastala<br />
od uboda u toku borbe s nožem. “Ako si<br />
muško, bori se”, rekao mu je Rus, i on se borio.<br />
To je bilo u vrijeme neznanja, džahilijeta.<br />
Prije nego je postao musliman,<br />
prije nego je znao za jedinog<br />
Boga, za Poslanika ili zakon.<br />
Reketiranje za rusku mafiju,<br />
mjesečno je kroz Njemačku<br />
prevaljivao po 15.000<br />
km. Zbog pljačke je više puta<br />
bio u zatvoru, ali ne zna tačno<br />
koliko dugo. Ukupno dvije<br />
do tri godine, po njegovim<br />
procjenama. Zbog reketa nije<br />
nikad bio osuđivan, jer kako<br />
kaže, uvijek su radili čisto.<br />
Hamburški polulegalni<br />
svijet, žene, odjeća, satovi,<br />
auta, alkohol, pušenje trave,<br />
kokain. “To je bio moj život,<br />
razumiješ li? Samo zezancija.<br />
Niko mi nije ništa smio<br />
reći.” Novac su dijelili, zvali se braćom.<br />
Poneki takav život smatraju u redu i<br />
snalaze se u njemu. Neki uzimaju droge<br />
čim se uznemire. Peteru se činilo da mu<br />
nešto nedostaje, uprkos drogama, iako<br />
dugo nije mogao da kaže šta je to.<br />
U toku jedne turneje upitao je svog<br />
prijatelja Hermanna: “Postoji li nešto za<br />
što bi bio spreman umrijeti?” Mora nešto<br />
postojati, razmišljao je Peter, nešto za što<br />
bi sve dali, čak i svoj život. Nešto što bi<br />
rado prenijeli svojoj djeci. Jer tako kako<br />
on upravo živi, to ne želi svojoj djeci.<br />
“Znači, ovo je pogrešno, ili...?”<br />
Peter ne zna tačno šta je Hermman<br />
odgovorio, ali nakon dužeg vremena je<br />
došao opet kod njega, tada je Peter već bio
musliman. “Nemaš više pameti, poludio si<br />
u zatvoru”, rekao mu je. To je bio njihov<br />
zadnji razgovor.<br />
Drugi po starini ožiljak je na lijevoj<br />
ruci. Tu se vijugaju ostaci tribal-tatooa, veliki<br />
plavi romboi što idu prema ramenu. “To<br />
je haram”, kaže Peter, zabranjeno. Tatooi<br />
su mijenjanje j j tijela kojeg je stvorio Allah.<br />
Šejtan zavodi ljude da mijenjaju stvoreno.<br />
“Zato sam ih ispržio”, nastavlja Peter.<br />
“Stopostotni” musliman<br />
Ispržio je svoju prošlost s hemikalijom<br />
koju naziva marganzowka, mješavina kaliumpermanganta<br />
s glicerinom. Sedam<br />
minuta je marganzowka razjedala njegovu<br />
kožu. Ostala je velika, crvena opekotina s<br />
korom.<br />
Haram: zabranjeno. Halal: dozvoljeno.<br />
Razliku Peter uči pri zadnjem boravku u<br />
njemačkom zatvoru. U zatvoru je jer je prekršio<br />
uvjetnu kaznu. Ne želi više uzimati<br />
droge. Ima 25 godina, proučava Tao, Bibliju,<br />
Kur’an.<br />
Biblija mu se sviđa, nosi krst oko vrata,<br />
samo jedno ipak ne razumije. “Ako me<br />
neko udari u desni obraz, zašto moram poturiti<br />
i lijevi? Kakva je to religija?” Razgovara<br />
s pastorom koji ga u prisustvu ostalih<br />
zatvorenika želi pokrstiti, ali Petar radije ne<br />
bi. Tada na tv-u vidi reportažu o islamu.<br />
“Možda bih trebao postati musliman”, govori<br />
sebi.<br />
I onda ni sam ne zna šta treba da radi.<br />
Moli se, jednostavno. “Bože, Allahu, daj mi<br />
ono što hoćeš, daj mi što je najbolje. Ja ne<br />
znam šta je tačno.” Jedan zatvorenik je musliman,<br />
on mu objašnjava Kur’an, mračno<br />
je, on uči ajetul-kursiju. Neki muslimani<br />
plaču kada imam uči: “Kursijja Njegova<br />
obuhvata nebesa i Zemlju, i ne umara Ga<br />
održavanje njihovo. A On je Svevišnji, Veličanstveni.”<br />
Tog se momenta naježio, kaže Peter, po<br />
cijelim leđima osjeća trnce. Smatra da je to<br />
bio melek, anđeo, koji ga je zagrlio, pokrio<br />
poput deke. Odmah je znao: To je to! Počinje<br />
da posti, počinje i da trči, zimi izlazi<br />
napolje u kratkim pantolama i trlja se snijegom,<br />
pliva, bavi se sportom. “Tada sam<br />
počeo trenirati, a nisam još znao da je to<br />
ispravno.” Trenirati za džihad. Jer ono što<br />
radi, kaže Peter, on radi uvijek 100 posto,<br />
a džihad je u svakom slučaju 100-postotan.<br />
Po dolasku iz zatvora 2005. godine,<br />
ubrzo postaje posmatračka meta čuvara<br />
Ustava. Upoznati su s njegovim prelaskom<br />
na islam. Nije neuobičajeno da neko na taj<br />
način pokuša prestati s konzumiranjem<br />
droga. Njegova braća po vjeri ne kažu da<br />
je Peter konvertirao, oni kažu da se Peter<br />
vratio Allahu. Svi su ljudi po rođenju muslimani,<br />
samo to ne zna svako.<br />
100 posto je za Petera i Al-Kuds, džamija<br />
u kojoj su klanjali i atentatori 11. septembra.<br />
Svjetski poznata među<br />
islamistima, historijsko mjesto<br />
za simpatizere, mnoge njene<br />
džematlije je smatraju jedinom<br />
ispravnom džamijom Hamburga.<br />
Tu je 2008. upoznao<br />
Ramija Makanesija, inače u<br />
maju 2011. osuđenom za pripadnost<br />
terorističkoj organizaciji.<br />
Tada je htio, kao i ostali,<br />
prebaciti se do trening-kampa<br />
u Vaziristanu, graničnom području<br />
između Afganistana i<br />
Pakistana.<br />
Na pitanje koji su razlozi da<br />
to učini, Peter priča o videima i<br />
izvještajima iz Čečenije i Afga-<br />
nistana i o zlodjelima nevjernika:<br />
ženama se odsijecaju grudi, nerođena<br />
djeca se ubijaju u majčinim utrobama, vojnici<br />
koji čekaju u dugim redovima kako bi<br />
silovali, oficiri koji pri tome čuvaju straže,<br />
i da se ženama izbijaju zubi kako bi bolje<br />
oralno zadovoljavale vojnike.<br />
“Ne možemo samo piti čaj i čekati”,<br />
kaže on, “moramo nešto uraditi.” Džihad<br />
je za njega oslobađajuća borba od okupatora,<br />
njegova borba je borba za njegovu<br />
braću. Prema istraživanjima čuvara Ustava<br />
prije nekoliko sedmica pala je odluka i plan<br />
za neku akciju. Nije ništa o tome rekao ni<br />
majci ni ženi. “Zna da sam često odsutan”,<br />
kaže.<br />
11. marta 2009. godine u pola devet<br />
ujutro na aeorodromu Beč-Schwechat,<br />
kada je čekirao prtljag za let QR-94, austrijska<br />
policija ga je upitala kuda je krenuo.<br />
“Za Pakistan, da kupim tepihe i na<br />
svadbu”, glasio je odgovor. Morali su ga<br />
pustiti da ide dalje. Pakistanska policija ga<br />
je naprotiv dočekala s vrećom preko glave,<br />
i odmah biva zatvoren. O zatovrenicima,<br />
dugobradim brdskim ratnicima, koji su bili<br />
“Pogledaj,<br />
kakav je to<br />
život? Žena<br />
ide u šetnju s<br />
psom, zatim<br />
mora na posao,<br />
raduje se<br />
Božiću, i onda<br />
Božić prođe.<br />
Zamisli da se<br />
živi po 10.000<br />
godina, ali i tih<br />
10.000 godina<br />
bi prošlo”,<br />
kaže Peter. U<br />
suprotonom, raj<br />
je beskrajan.<br />
s njim u pakistanskom zatvoru<br />
kaže : “To su bili najbolji ljudi!”<br />
U njemačkim zatvorima se<br />
susretao samo s kriminalcima.<br />
Nakon dva mjeseca, deportiran<br />
je za Njemačku.<br />
Treći ožiljak je na stomaku,<br />
preko jetre, iz 2010. Za to<br />
je sam odgovoran. Hidžama;<br />
arapska metoda liječenja koju je<br />
praktikovao i Poslanik, s.a.v.s.<br />
Žilet ostavlja na desetine tragova<br />
iza sebe. Nakon toga, Peter<br />
savija papirić u rolnu, pali ga i<br />
baca u veliku čašu. To pritišće<br />
na kožu. Vakum izvlači krv,<br />
lošu krv, objašnjava dalje Peter.<br />
Dim, pepeo i krv se miješaju u<br />
mutnu, crnu mješavinu.<br />
Borba sa đavolom<br />
Peter reže svoju kožu jer želi živjeti kao<br />
Poslanik Muhamed, a.s. Zbog toga ne<br />
ostavlja ništa na tanjiru, jer je sunnet sve<br />
pojesti, tako je radio i Poslanik, s.a.v.s. Ne<br />
koristi četkicu za zube, a u pastu za zube<br />
su nevjernici ubacili otrov za miševe. On za<br />
čišćenje zuba koristi so ili misvak, korijen<br />
drveta koji se koristi za to, i to je radio Poslanik,<br />
a.s., a i spava na podu kao i on.<br />
Šejtani, đavolova braća, žive u prljavštini<br />
ispod noktiju, zbog toga se nokti<br />
moraju kratko rezati. Kada se zijeva,<br />
mora se staviti ruka na usta, inače može<br />
đavo da uđe u tijelo. On je vješt, koristi<br />
sve kao vrata za ulazak u tijelo. Đavo<br />
pokušava također da ode u nebo kako<br />
bi prisluškivao razgovore meleka. Zato<br />
meleci bacaju kamenje na njih, za nas<br />
vidljivo kao pad zvijezda. Borba protiv<br />
đavola je naporna, ali ko ne posustane,<br />
njega čeka najveći poklon: Raj!<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
59
Dan prije nego što Al-Kuds džamija<br />
na zahtjev senatora Hamburga u augustu<br />
2010. biva zatvorena, Peter uz šolju čaja priča<br />
o raju. Izgleda umorno, opet je puštao<br />
krv, ovaj put s glave. Ponekad pogleda brata<br />
koji upravo pere suđe, sljedećeg dana pokazuje<br />
srednji prst policajcima koji su tu da<br />
razvale bravu na vratima džamije.<br />
Zapravo, svima je jasno da je raj za<br />
džihadiste velika stvar, ali kroz razgovor<br />
s Peterom, dobija se utisak da se to ranije<br />
nije znalo. Peter o tome priča ozbiljno i vrlo<br />
konkretno. Za njega raj nije nešto u oblacima,<br />
već nešto stvarno. Tamo ima vina<br />
koja nakon svakog gutljaja postaju još bolja,<br />
i žena, tako lijepih da im i najljepše žene<br />
ovog svijeta ne mogu ni primirisati. Samo<br />
prvi zagrljaj trajat će 70 godina. Njegov<br />
brat u vjeri dobacuje: “Tamo ima sve što je<br />
ovdje zabranjeno, imaju parties. Želim br-<br />
zinom svjetlosti otići tamo”.<br />
600 metara jugozapadno stoji velika<br />
reklama porno trgovine s casinom: “Ovdje<br />
se živi”. Odmah pored blješti hamburška<br />
rijeka Alster u prekrasnom zalasku sunca,<br />
omladina grila na livadi i s pivom u ruci<br />
hlade noge u rijeci. Peter bi im se mogao<br />
pridružiti, odmah se napiti, ali on to ne želi.<br />
Zašto ne? U maju 2011. Peter u svom<br />
VW-u vozi kroz park u Wandsbeku. Sit<br />
je posmatrača, što nema pasoša, prisluškivača<br />
u svom stanu, obaveznog<br />
javljanja dva puta u<br />
sedmici, sit je praćenja. Tada<br />
se pita: “Šta je sve ovo?”<br />
Ovdje je livada u proljećnom<br />
buđenju, lavež psa, miris<br />
lipe i jedna žena plave kose.<br />
To za njega nije nešto.<br />
“Pogledaj, kakav je to život?<br />
Žena ide u šetnju s psom, za-<br />
tim mora na posao, raduje se<br />
Božiću, i onda Božić prođe.<br />
Zamisli da se živi po 10.000<br />
godina, ali i tih 10.000 godina bi prošlo”,<br />
kaže Peter. U suprotnom, raj je beskrajan.<br />
Možda to objašnjava neke nesporazume<br />
poput dana kada je Peter trebao<br />
postati tajni agent. Vratio se iz Pakistana,<br />
2009., nakon dvomjesečnog zatvora.<br />
Nije se mogao optužiti za nešto, uostalom<br />
tvrdio je da ide na svadbu i da kupi<br />
tepihe.<br />
Par sedmica kasnije posjetio ga je<br />
jedan čovjek, nizak, oko tridesetak star,<br />
smatra Peter. Ono što Peter ne može reći<br />
jeste da li je čovjek pripadnik policije ili<br />
jedan od čuvara Ustava. Policija ne želi<br />
ništa reći u vezi s tim, dok jedan od čuvara<br />
Ustava kaže da se kod “ovakvih ljudi”<br />
ništa ne može isključiti.<br />
Kada vlasti<br />
zatvore<br />
džamiju, nove<br />
se otvaraju<br />
negdje drugo,<br />
u Pinnebergu<br />
ili u Harburgu,<br />
najnovija,<br />
koju čuvari<br />
Ustava ne želi<br />
da spomenu,<br />
je otvorena u<br />
Borgfeldu.<br />
Čovjek ljubazno pita da li<br />
može ući u kuću, jer ima ponudu<br />
za njega. U sobi priča o<br />
kući, novcu i novom pasošu.<br />
“Ali, radi se o uzimanju i davanju”,<br />
kaže čovjek. Peter bi trebao<br />
raditi kao tajni agent. Peter<br />
odgovara jasno: “Ne!” Ne treba<br />
da prenagljuje s odlukom, treba<br />
s mirom razmisliti, savjetuje ga<br />
čovjek. “Ja sam musliman, i želim<br />
u raj. Šta mi ti možeš dati?”,<br />
uzvraća Peter. Čovjek na to:<br />
“Uvijek je bilo špijuna”. Peter odgovara: “I<br />
uvijek će ih biti, sve do Sudnjeg jgdana”.<br />
Špijun je licemjer, munafik. A munafi-<br />
ci su za Petera gori nego najgori neprijatelji<br />
islama, gori od nevjernika. Oni će gorjeti<br />
na samom dnu Džehennema, tako piše u<br />
Kur’anu, u četvrtoj suri u 145. ajetu. Tamo<br />
gdje iz korijena vatre izrasta drvo zakum,<br />
čiji su plodovi kao glave šejtana, plodovi<br />
koji izjedaju iznutricu licemjera.<br />
To mali čovjek nije znao.<br />
Najfriškiji j ožiljak je onaj na lijevom<br />
palcu, rez dubine pola centimetra. Čakiji-<br />
cu uvijek nosi na kaišu. Nije isto kao mač<br />
kakvog je imao Poslanik, s.a.v.s Ali, živi se u<br />
Njemačkoj, mora se integrirati, smatra Peter.<br />
Rana je zadobio u toku jednog treninga<br />
borbe nožem.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
60
Peter ne može trenirati u Pakistanu<br />
jer mu je pasoš oduzet, zato trenira<br />
u Hamburg-Lohbrueggeu, preko puta<br />
prodavnice Netto. S njim treniraju drugi<br />
muslimani. Potiljak trenera izgleda kao<br />
da mu je neko pod kožu pokušao sakriti<br />
hrpu teniskih loptica. Bio je trener u njemačkim<br />
oružanim snagama, poznat je<br />
u 151. pješačkom bataljonu iz Neubrandeburga.<br />
“S hvalom i sjećanjem”, piše na<br />
zidu male sobe za treniranje.<br />
Peter i ostali moraju na pesnicama raditi<br />
sklekove, tri minute, ponekad duže,<br />
a trener ide okolo i udara ih nogom u<br />
stomak, bedra ili grudi. Niko se ne buni.<br />
Zatim, trener pretrčava preko stomaka,<br />
prije nego li učenici unište nerve u podlakticama.<br />
Onda slijedi borba noževima,<br />
boksanje, jedan protiv dvojice, jedan<br />
protiv trojice.<br />
Isti ti učenici se kasnije grle, zbijaju<br />
šale, crkavaju od smijeha.<br />
Na zidu kao u crvenoj magli stoji nacrtan<br />
gladijator, pored njega kralj Leonidas<br />
iz filma “300” s mačem u ruci i jednoj<br />
strijeli koja probada desnu bradavicu<br />
i izlazi opet iz lijeve bradavice.<br />
Kad se Peter bori, on se tad smješka.<br />
Kada udara ili dobija udarce, pogled mu<br />
je oboren a njegove oči bivaju veće. On<br />
trenira već duže, i ekstremnije od ostalih.<br />
Kada svi odu, on nastavlja sa 70 sklekova<br />
i 30 vježbi na vratilu.<br />
“Disciplina je sve, nebitno je li učenje<br />
u pitanju ili trening. Svako mora biti disciplinovan<br />
i imati plan”, kaže Peter.<br />
Njegova vjera je kruna svega. Kada<br />
radi hidžamu, puštanje krvi, najvažnije<br />
je da su osnovni higijenski uvjeti ispunjeni,<br />
nastavlja Peter dalje. Nakon molitve<br />
obilazi sve i gasi svjetla. Smatra ispravnim<br />
da je u Al-Kuds džamiji postavljen<br />
natpis: “Molimo da ne ostavljate bicikla,<br />
inače će biti uklonjena – Uprava”.<br />
Peter je sa svojom braćom u vjeri na<br />
ulazu prostorije u kojoj treniraju.<br />
Bolji čovjek<br />
Na zidu sobe gdje treniraju, na ulazu,<br />
Peter je sa svojom braćom u vjeri nalijepio<br />
27 novinskih isječaka, koristeći ljepljive<br />
gume kako se tapete ne bi oštetile.<br />
U člancima se radi o pucnjavama, ubitstvu<br />
Brunnera, protokolu smrti Loveparade.<br />
“Dosta je više!”, piše pored, “Konačno<br />
zatvor ubici radi 20 centi”, “Ovo<br />
je Melaniein silovatelj”, “Mjesto zločina<br />
Neustadt: Ponovo je noć bila noć nasilja”.<br />
27 članaka o propalom svijetu. Peter stoji<br />
ispred i čita vrteći glavom. “To ovdje stoji<br />
da bi ljudi znali šta se vani dešava, kontaš?<br />
Sve su to originalni slučajevi.”<br />
Kada se u gradu slavi finale za Svjetsko<br />
prvenstvo u fudbalu, Peter ide u džamiju.<br />
I dok drugi vjeruju da Peter živi u pogreš-<br />
nom svijetu, on misli suprotno od toga.<br />
Dok drugi vjeruju da je Peter izgubljen,<br />
on se osjeća spašenim, konačno.<br />
Kasnije, u podrumu gdje se nalazi<br />
prostor za trening, jedan brat uči suru El-<br />
Fatiha. Jasno i glasno odzavanja njegov<br />
glas između vratila i tegova. Peter klanja<br />
onako kako se i bori: kao vojnik, s tačnim<br />
pokretima, rame uz rame, noga dodiruje<br />
nogu onog što stoji pored njega, svi prsti u<br />
jednoj liniji, da šejtan ne bi mogao proći.<br />
Peter prvo pada na koljena, zatim spušta<br />
ruke na tlo, tako se približava Bogu.<br />
“Ja sam ustvari već odavno trebao da<br />
odem”, kaže kasnije u podzemnici. Da<br />
“ode”, misli na Pakistan. Džihad je vrsta<br />
životnog osiguranja za njega, njegovu<br />
porodicu, u raju će mu se za to isplatiti<br />
hiljadu puta više, kaže Peter. Želi otići u<br />
Pakistan, čim dobije pasoš nazad.<br />
Eric Breininger, džihadist, umro je u<br />
Vaziristanu, na usnama je imao osmijeh<br />
kada su ga pogodili, priča Peter. Njegovo<br />
tijelo je preliveno kiselinom jer nisu htjeli<br />
da se zbog tog osmijeha drugi ne podstaknu<br />
na isto djelo. Ipak, tijelo nije istruhlo,<br />
mirisalo je na mosuš dvije sedmice nakon<br />
toga.<br />
“Putovanje, ono počinje odmah”,<br />
kaže Peter.<br />
Može li se Peter zaustaviti? Kako nekom<br />
oduzeti raj?<br />
Kada vlasti zatvore džamiju, nove se<br />
otvaraju negdje drugo, u Pinnebergu ili u<br />
Harburgu, najnovija, koju čuvari Ustava<br />
ne žele da spomenu, je otvorena u Borgfeldu.<br />
S vana se ne mogu odmah prepoznati,<br />
čak ni susjedi ne znaju o čemu se radi. To<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
61<br />
je svijet pozadinskih dvorišta. Ako prislonimo<br />
uho na tepih u Assalam-džamiji, u<br />
kojoj on ponekad klanja, čuje se tiho šaptanje<br />
klanjača i brujanje auta u podzemoj<br />
garaži ispod.<br />
Kada Peter razgovara o nečemu važnom,<br />
kao o planu putovanja ili o financiranju,<br />
tada ostavlja svoj mobitel kod kuće<br />
i ide šetati pored Alstera. Stavlja prsta na<br />
usta i mimikom dočarava neizrečene riječi.<br />
Pokret s kojim pokazuje da u rukama<br />
drži kalašnjikov je znak za džihad.<br />
Otkako je konvertirao u islam, njegova<br />
majka, srdačna i vrlo ljubazna gospođa,<br />
je vrlo zadovoljna s njim. Zvuči čudno, ali<br />
Peter je u zadnjim godinama ipak napredovao<br />
u životu. Vjera ga je smirila, i njegova<br />
majka kaže: “Allah mi je poklonio novog<br />
sina, El-hamdulillah, nije bio uvijek<br />
ovakav kao što je sada”.<br />
Ako ga neko u noći nazove i zamoli<br />
za prenoćište, on ga ugoštava. Ko ostane<br />
bez posla, njemu pomaže da dobije<br />
novi posao. Ako vidi da žena koja raznosi<br />
poštu gura kolica trotoarom, Peter<br />
se izmakne u stranu. “Hvala”, kaže ona,<br />
“Molim”, odgovori on. Kupuje kinderjaja<br />
za djecu svojih prijatelja jer se djeca<br />
uvijek obraduju, a i on se raduje s njima.<br />
On preporučuje sokove “hohes C” i<br />
“Granini”, oni su kvalitetni. Naknadno<br />
je završio osnovnu školu, drogu više nije<br />
uzimao, posao je našao u distributivnom<br />
centru u Hamburgu, na odjelu za<br />
voće i povrće.<br />
Pospremi i obriše sto nakon jela. “Ako<br />
majka nije zadovoljna s djetetom, ono<br />
neće ući u raj”, kaže Peter.
Naučni radovi<br />
Status atributske rečenice u bosanskom, hrvatskom<br />
i srpskom jeziku<br />
Atributska rečenica<br />
uveliko doprinosi u<br />
kreiranju slikovitosti izraza<br />
Jedinstvena definicija rečenica<br />
koja bi obuhvatala sve njene<br />
karakteristike do danas nije<br />
izrečena. Razlog tome jeste<br />
aspekt iz kojeg se ona promatra.<br />
Međutim, rečenicu ipak nije<br />
nemoguće definirati. Tako,<br />
ukoliko rečenicu posmatramo<br />
kao obavijesnu jedinicu,<br />
najprihvaćenija definicija bila<br />
bi da je rečenica najmanja<br />
jezička jedinica kojom se prenosi<br />
potpuna obavijest<br />
Piše: Nermina Usejnovski, prof.<br />
Rezime<br />
Uovom radu ću se bazirati,<br />
prije svega, na složenu rečenicu,<br />
nezavisnu i zavisnu,<br />
ali je akcenat na atributskoj rečenici<br />
i problematici njenog nazivanja (ili<br />
postojanja) u bosanskom, hrvatskom,<br />
srpskom. U čemu je sličnost, a u čemu<br />
razlika, kada je u pitanju ova rečenica,<br />
vidjet ćemo kroz rad. Istraživanje sam<br />
napravila uporedbom gramatika sva<br />
tri jezika.<br />
Ključne riječi: složena rečenica,<br />
nezavisnosložena rečenica, zavisnosložena<br />
rečenica, atributska rečenica<br />
Prije nego što se pozabavimo atributskom<br />
rečenicom u složenoj rečenici,<br />
osvrnimo se na pojam rečenice,<br />
njenu složenost te ćemo na koncu sagledati<br />
odnose klauza unutar složene<br />
rečenice s naglaskom na atributsku<br />
klauzu.<br />
Šta je rečenica?<br />
Jedinstvena definicija rečenica koja bi<br />
obuhvatala sve njene karakteristike do danas<br />
nije izrečena. Razlog tome jeste aspekt<br />
iz kojeg se ona promatra. Međutim, rečenicu<br />
ipak nije nemoguće definirati. Tako,<br />
ukoliko rečenicu posmatramo kao obavijesnu<br />
jedinicu, najprihvaćenija definicija<br />
bila bi da je rečenica najmanja jezička jedinica<br />
kojom se prenosi potpuna obavijest. 1<br />
Ako rečenicu posmatramo kao gramatičku<br />
jedinicu, onda nas prvenstveno<br />
zanimaju zakonitosti njenog gramatičkog<br />
ustrojstva, te u središte pažnje stavljamo<br />
predikativnost koja diktira zakonitosti po<br />
kojima se konstituira rečenica. Predikativnost<br />
rečenični sadržaj određuje s obzirom<br />
na gramatičke oznake lica, vremena i načina<br />
(modalnost). Kategorija predikativnosti<br />
sadržana je u predikatu, te se stoga<br />
bez predikata rečenica ne može ostvariti. 2<br />
Dakle, bez predikata nema rečenice.<br />
Svaka rečenica u svom sastavu ima<br />
najmanje jedan predikat i takva je rečenica<br />
prosta rečenica. Nerijetko u našem<br />
jeziku srećemo rečenice sa dva ili više<br />
predikata, takvu rečenicu nazivamo<br />
složenom rečenicom.<br />
Npr. U mom vrtu procvjetala je<br />
cr-<br />
vena ruža. prosta rečenica<br />
U mom vrtu procvjetala je<br />
ruža koja<br />
je crvena. složena rečenica<br />
Složena rečenica<br />
Već smo definirali složenu rečenicu<br />
kao rečenicu koja u sebi sadrži dva ili<br />
više predikata. U ovom dijelu ukratko<br />
se prisjetimo osnovnih karakteristika<br />
složene rečenice.<br />
Proste rečenice koje su sastavnice složene<br />
nazivaju se surečenice ili klauze.<br />
Ovisno o gramatičkom odnosu koji<br />
se među klauzama u složenoj rečenici<br />
uspostavlja, razlikujemo nezavisan i zavisan<br />
odnos, te stoga razlikujemo nezavisnosložene<br />
e (koordinirane) i zavisnosložene<br />
(subordinirane) rečenice.<br />
U Gramatici bosanskoga jezika razli-<br />
kujemo tri vrste nezavisnosloženih rečenica<br />
(sastavne, rastavne, suprotne), 3<br />
dok Gramatika srpskog jezika navodi<br />
još i zaključne i isključne, 4 kao i Hrvatska<br />
gramatika, koja isključne naziva<br />
izuzetnim rečenicama. 5 Nezavisnosložene<br />
rečenice mogu nastati na dva načina,<br />
spajanjem i nizanjem. Spajanjem<br />
nastaju eksplicitne, a nizanjem implicitne<br />
nezavisnosložene rečenice.<br />
Kada klauze u složenoj rečenici<br />
stoje u odnosu gramatičke zavisnosti,<br />
imamo zavisnosložene rečenice. One<br />
nastaju kao rezultat zavisnog slaganja<br />
prostih rečenica, a to slaganje zovemo<br />
uvrštavanje. Uvrštavanje podrazumijeva<br />
uvođenje predikativne jedinice (klauze)<br />
namjesto nekog nepredikativnog<br />
člana proste rečenice. 6<br />
Npr. Vidio sam marljive ljude.<br />
Gramatika bosanskoga jezika poznaje<br />
sljedeće zavisnosložene rečenice: atributske,<br />
objekatske, adverbijalnoodredbene, u<br />
koje, dalje, spadaju: mjesne, vremenske,<br />
načinske poredbene, uzročne, posljedične,<br />
namjerne, pogodbene i dopusne, 7<br />
dok<br />
u Osnovama gramatike bosanskog jezika<br />
Ibrahim Čedić zavisnosložene rečenice<br />
dijeli na: subjekatske, predikatske,<br />
izrične, atributske i apozitivne, adverbijalne,<br />
koje dalje dijeli na vremenske, mjesne,<br />
načinske, uzročne, posljedične, namjerne,<br />
pogodbene i dopusne. 8 Hrvatska gramatika<br />
prepoznaje: subjektne, predikatne,<br />
objektne i adverbne rečenice, a naknadno<br />
se navodi da se zavisne rečenice koje su<br />
pridružene imenici ili zamjenici u glavnoj<br />
rečenici zovu atributne rečenice. 9<br />
Gramatika srpskog jezika<br />
zavisne<br />
rečenice dijeli na: namjerne, vremenske,<br />
načinske, uzročne, posljedične, uslovne,<br />
odnosne, izrične. 10<br />
Atributske zavisnosložene rečenice<br />
uvršatavaju se po nekoj supstanstivnoj<br />
riječi osnovne rečenice i u složenoj<br />
rečenici prema toj riječi odnose se kao<br />
atribut u prostoj rečenici. U zavisnosti od<br />
toga u kakvom značenjskom odnosu stoje<br />
naspram supstanstivne riječi po kojoj su<br />
uvedene, razlikujemo restriktivnee<br />
i nerestriktivne<br />
atributske rečenice.<br />
Restriktivnee<br />
su one koje se uvode<br />
na osnovu supstantivne riječi širokog<br />
značenja, a nerestriktivne e se uvrštavaju po<br />
supstantivnim riječima uskog značenja. 11<br />
Za razliku od Gramatike bosanskoga jezika,<br />
Hrvatska gramatika a ne prepoznaje<br />
restriktivne i nerestriktivne atributske<br />
rečenice, kao ni apozicijske, a atributsku<br />
rečenicu definira kao zavisnu rečenicu<br />
“koja se u glavnu uvrštava na mjesto njezina<br />
atributa i prema imenici ili zamje-<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
62
nici u njoj odnosi se kao atribut prema<br />
svojoj imenici ili zamjenici”. 12 Odnosne<br />
rečenice smatraju se zasebnima.<br />
Gramatika srpskog jezika ne spominje<br />
niti atributske niti apozicijske, iako se,<br />
kada se govori o odnosnim rečenicama,<br />
napominje da one “najčešće imaju atributsku<br />
službu”. 13<br />
Npr. Nikada ni od koga nisam čuo toliko<br />
oštrih riječi, toliko prezira prema ljudima<br />
na vlasti, toliko ludog slobodoumlja,<br />
kao te večeri, slušajući vatrenog alazharskog<br />
studenta, koji nije znao šta je strah, ili nije<br />
znao šta je vlast. 14<br />
(Složena rečenica sa nerestriktivnom<br />
atributskom klauzom.)<br />
Pamti put kojim smo prolazili... 15<br />
(Složena rečenica sa restriktivnom atributskom<br />
klauzom.)<br />
S obzirom na veznička sredstva kojima<br />
se atributske klauze uvrštavaju u složenu<br />
rečenicu, razlikujemo odnosne (relativne)<br />
i objekatske atributske klauze.<br />
Odnosne (relativne) atributske<br />
klauze uvrštavaju se po svim supstan-<br />
tivnim riječima i za osnovnu se klauzu<br />
vežu odnosnim zamjenicama: koji, ko,<br />
što, čiji, kakav, kolik. 16<br />
17<br />
Vjera je zakon koji uređuje cijeli život.<br />
Za razliku od Gramatike bosanskoga<br />
jezika, Hrvatska gramatikaa<br />
i Gramatika<br />
srpskog jezika, odnosne (relativne)<br />
rečenice ne svrstavaju u atributske, već se<br />
smatraju zasebnima.<br />
Hrvatska gramatika 18 odnosne<br />
rečenice smatra rečenicama koje se<br />
pridružuju imenicama, imenskim skupinama,<br />
zamjenicama, prilozima i<br />
prijedložnim izrazima u glavnoj rečenici i<br />
cijelim svojim sadržajem proširuje njihov<br />
sadržaj i to tako da se svojim vezničkim<br />
riječima priključuje gramatičkim oznakama<br />
onih riječi kojima se pridružuje.<br />
Vezničke riječi odnosnih rečenica<br />
jesu:<br />
• odnosne zamjnice: tko, što, koji,<br />
čiji;<br />
• odnosni pridjevi: kakav, kolik;<br />
• odnosni prilog: što. 19<br />
Nigdje se nisu vidjela čudesa koja sam<br />
20<br />
joj obećavao. (A. Šoljan)<br />
Gramatika srpskog jezika 21 odnosne<br />
rečenice definira kao rečenice koje<br />
se odnose na pojedine riječi neke druge<br />
rečenice (ili cijelu rečenicu) i koje ih bliže<br />
određuju. Odnosne rečenice se za one na<br />
koje se odnose vežu odnosnim zamjenicama<br />
i prilozima: koji, čiji, kakav, kolik,<br />
ko, što, gdje, kako i dr.<br />
Po svojoj službi u jeziku odnosne<br />
rečenice mogu biti različite. One<br />
najčešće označavaju osobinu pojma što ga<br />
označava riječ na koju se odnose, najčešće,<br />
dakle, imaju atributsku službu. 22<br />
Na našoj strani je pravda i hrabrost,<br />
koja će izvojevati tu pravdu. (razg.)<br />
Kao i atribut, i atributska rečenica<br />
uveliko doprinosi u kreiranju slikovitosti<br />
našeg izraza, a ta slikovitost najilustrativnija<br />
je kod naših pisaca koji u<br />
svojim književnim djelima obilno crpe<br />
sintaksičke mogućnosti našeg jezika i<br />
na taj način oblikuju književnu stvarnost<br />
Literatura:<br />
1. Barić, Eugenija; Lončarić, Mijo; Malić, Dragica; Pavešić, Slavko; Peti,<br />
Mirko; Zečević, Vesna; Znika, Marija: Hrvatska gramatika, Školska<br />
knjiga, Zagreb, 1997.<br />
2. Čedić, Ibrahim: Osnove gramatike bosanskog jezika, Institut za jezik,<br />
Sarajevo, 2001.<br />
3. Jahić, Dževad; Halilović, Senahid; Palić, Ismail: Gramatika bosanskoga<br />
jezika, Dom štampe, Zenica, 2000.<br />
4. Stevanović, Mihailo: Gramatika srpskog jezika, Zavetno slovo, Beograd,<br />
1998.<br />
Izvori:<br />
1. Meša Selimović, Tvrđava, Oslobođenje, Sarajevo, 2000.<br />
2. Abdulah Sidran, Sarajevska zbirka, Dani, Sarajevo, 2004.<br />
Bilješke<br />
1. Jahić, Dževad; Halilović, Senahid; Palić, Ismail: Gramatika bosanskoga<br />
jezika, Dom štampe, Zenica, 2000, str. 356.<br />
2. Isto, str. 356.<br />
3. Jahić, Dževad; Halilović, Senahid; Palić, Ismail: Gramatika bosanskoga<br />
jezika, Dom štampe, Zenica, 2000, str. 410.<br />
4. Stevanović, Mihailo: Gramatika srpskog jezika, Zavetno slovo, Beograd,<br />
1998, str. 308.<br />
5. Barić, Eugenija; Lončarić, Mijo; Malić, Dragica; Pavešić, Slavko; Peti,<br />
Mirko; Zečević, Vesna; Znika, Marija: Hrvatska gramatika, Školska<br />
knjiga, Zagreb, 1997, str. 463.<br />
6. Jahić, Dževad; Halilović, Senahid; Palić, Ismail: Gramatika bosanskoga<br />
jezika, Dom štampe, Zenica, 2000, str. 419.<br />
7. Isto, str. 421.<br />
8. Čedić, Ibrahim: Osnove gramatike bosanskog jezika, Institut za jezik,<br />
Sarajevo, 2001, str. 208. - 224.<br />
9. Barić, Eugenija; Lončarić, Mijo; Malić, Dragica; Pavešić, Slavko; Peti,<br />
Mirko; Zečević, Vesna; Znika, Marija: Hrvatska gramatika, Školska<br />
knjiga, Zagreb, 1997, str. 467.<br />
10. Stevanović, Mihailo: Gramatika srpskog jezika, Zavetno slovo, Beograd,<br />
1998, str. 313. - 322.<br />
11. Jahić, Dževad; Halilović, Senahid; Palić, Ismail: Gramatika bosanskoga<br />
jezika, Dom štampe, Zenica, 2000, str. 440.<br />
12. Isto, str. 471.<br />
13. Stevanović, Mihailo: Gramatika srpskog jezika, Zavetno slovo, Beograd,<br />
1998, str. 321.<br />
14. Meša Selimović, Tvrđava, Oslobođenje, Sarajevo, 2000.<br />
15. Abdulah Sidran, Sarajevska zbirka, Dani, Sarajevo, 2004., str.28<br />
16. Jahić, Dževad; Halilović, Senahid; Palić, Ismail: Gramatika bosanskoga<br />
jezika, Dom štampe, Zenica, 2000, str. 441.<br />
17. Meša Selimović, Tvrđava, Oslobođenje, Sarajevo, 2000.<br />
18. Barić, Eugenija; Lončarić, Mijo; Malić, Dragica; Pavešić, Slavko; Peti,<br />
Mirko; Zečević, Vesna; Znika, Marija: Hrvatska gramatika, Školska<br />
knjiga, Zagreb, 1997, str. 472.<br />
19. Isto, str. 472.<br />
20. Navedeno prema: Barić, Eugenija; Lončarić, Mijo; Malić, Dragica;<br />
Pavešić, Slavko; Peti, Mirko; Zečević, Vesna; Znika, Marija: Hrvatska<br />
gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1997, str. 472<br />
21. Stevanović, Mihailo: Gramatika srpskog jezika, Zavetno slovo, Beograd,<br />
1998, str. 319.<br />
22. Isto, str. 320.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
63
No comment<br />
Hrvatska: Tri učenika<br />
Šumarske škole u Karlovcu<br />
silovala vršnjaka nogom<br />
od stolice?<br />
Jutarnji list, 6. decembar 2011.<br />
Tragedija Ante Tadića:<br />
Opljačkao ga vozač kojega<br />
je zaustavio, a potom ga<br />
pregazila četiri auta<br />
Stipe K. iz Viteza osumnjičen je za razbojništvo<br />
nad Antom Tadićem (52) iz<br />
Busovače, koje se dogodilo nedaleko od<br />
Žepča, prošle sedmice, a koje je rezulti-<br />
ralo pogibijom napadnutog, nakon što<br />
je opljačkan. Stipo je oko 5 ujutro, primio<br />
u svoj “Golf II” autostopera Tadića,<br />
nakon čega ga je opljačkao. Nesretni<br />
Tadić je potom pomoć pokušao naći<br />
vrativši se na M17, ali je smrtno stradao<br />
u udaru čak četiri automobila, koja su u<br />
mraku naletjela na njega.<br />
Dnevni avaz, 11. decembar 2011.<br />
Krao novac za lečenje<br />
devojčice<br />
N. I.(23) iz Bihaća uhapšen je juče zbog<br />
prevare. On se sumnjiči da je korisnike<br />
Fejsbuka varao tako što je prisvajao novac<br />
koji su oni uplaćivali za pomoć u lečenju<br />
petogodišnje Ajne Ramakić iz Bihaća. N.I.<br />
je iskoristio probleme porodice Ramakić i<br />
na Fejsbuku napravio lažnu grupu za pomoć<br />
devojčici. Postavio je svoj broj žiro<br />
računa na koji su građani uplaćivali novac.<br />
Press, 14. decembar 2011.<br />
Tužna sudbina 10-godišnjeg<br />
dječaka: Pacovi<br />
mu pojeli nos<br />
Muhamed Muja ima deset godina i ne<br />
zna kako je to imati disati normalno,<br />
jer su mu pacovi, kad je imao samo četiri<br />
mjeseca, ušli u kolijevku i izgrizli<br />
cijelu nosnu hrskavicu.<br />
Nezavisne novine, 7. decembar 2011.<br />
Bh. reprezentacija beskućnika<br />
ide na svjetsko prvenstvo<br />
BiH ima i jednu manje poznatu fudbalsku<br />
reprezentaciju. Riječ o selekciji beskućnika,<br />
koja će braniti boje BiH na svjetskom<br />
prvenstvu koje će se iduće godine održati<br />
u Meksiku. Izbor ovih reprezentativaca je<br />
veliki, a ne nedostaje ni optimizma, bar u<br />
sportskom nadmetanju.<br />
Nezavisne novine, 13. decembar 2011.<br />
Korisnicima narodne kuhinje<br />
samo pola hljeba dnevno<br />
Narodna kuhinja Stari grad od početka<br />
naredne godine više neće moći svojim<br />
korisnicima davati po jedan hljeb<br />
dnevno, nego samo polovinu, jer je<br />
novca manje, a gladnih sve više.<br />
Nezavisne novine, 14. decembar 2011.<br />
Pijan pet puta opljačkao<br />
istog čoveka<br />
Jedan žitelj Smedereva osuđen je na<br />
kaznu zatvora jer je u više navrata ove<br />
godine pljačkao istog čoveka uzevši<br />
mu novac, rakiju, karticu za mobilni<br />
telefon, TV-antenu, automobil.<br />
Blic, 14. decembar 2011.<br />
Bračni par sa trogodišnjim<br />
djetetom skočio sa<br />
šestog sprata solitera<br />
na Zvezdari<br />
Muž i žena sa trogodišnjim djetetom<br />
izvršili su samoubistvo skokom kroz<br />
prozor samačkog hotela u Batutovoj<br />
ulici u Beogradu, javljaju srbijanski<br />
mediji. Radio-televizija Srbije javila je<br />
da je bračni par poginuo, a da je dijete<br />
teško povrijeđeno nakon pada sa<br />
šestog sprada solitera u Batutovoj 21.<br />
na Zvezdari u Beogradu.<br />
Dnevni avaz, 6. decembar 2011.<br />
Jeste li znali da astronauti<br />
u svemiru ne mogu plakati?<br />
Dnevnik.hr, 14. decembar 2011.<br />
Da mu ne ubije majku, sin<br />
(15) čekićem pogodio oca<br />
24 sata, 13. decembar 2011.<br />
U 15 zvorničkih škola<br />
neispravna voda<br />
Na području zvorničke opštine voda za piće<br />
nije ispravna u 15 od 30 školskih objekata -<br />
utvrđeno je mikrobiološkom analizom.<br />
Zvornik, 13. decembar 2011.<br />
Starica, zaboravljena od<br />
svih, živi u fekalijama<br />
Prostor u kojem stanuje je, malo je reći,<br />
zapušten, higijenski uslovi su katastrofalni,<br />
a sanitarni čvor neupotrebljiv.<br />
Fekalije doslovno plivaju po sobi i pravo<br />
je čudo kako ova nesrećna žena već<br />
nije oboljela od neke zarazne bolesti.<br />
Nezavisne novine, 14. decembar 2011.<br />
Slijepi će uskoro moći<br />
vidjeti jezikom?<br />
Tehnologija BrainPort, dizajnirana u<br />
SAD-u, funkcionira na način da su slike<br />
iz video kamere, koja je pričvršćena na<br />
tamne naočale, obrađene te zatim poslane<br />
malenom sondom koja je opremljena<br />
stotinama elektroda na jeziku. Jezik šalje<br />
impulse u mozak, koji primljene impulse<br />
“uči” interpretirati kao sliku.<br />
24 sata, 14. decembar 2011.<br />
Ganjao je oko škole: Profesor<br />
kamenom udario učenicu u<br />
glavu<br />
Crnogorska policija uhapsila je Z.B. (56),<br />
profesora u Javnoj ustanovi Obrazovni<br />
centar u Šavniku, zbog sumnje da je<br />
učenicu M.Š. (15) udario kamenom u<br />
glavu, nanevši joj teške telesne povrede.<br />
Kurir-info.rs, 14. decembar 2011.<br />
Pismeni sastav o Mevlidu,<br />
nagrađen dvojkom<br />
Radiosarajevo.ba, 14. decembar 2011.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
64
Nauka<br />
Globalna temperatura će se povećati za 3,5 stepena Celzijusa<br />
Nmjenama N<br />
a ovogodišnjoj koja je Konferenciji održana u Durbanu o klimatskim stručnjaci<br />
pro-<br />
su istakli da bi se zbog globalnog zagrijavanja i sve intenzivnijeg<br />
ispuštanja stakleničkih plinova, temperatura na<br />
Zemlji mogla povećati za 3,5 stepena Celzijusa.<br />
Na prošlogodišnjoj konferenciji zaključeno je da<br />
mora doći do smanjenja koji bi omogućili da se porast<br />
svjetske temperature zadrži ispod 2 stepena Celzijusa,<br />
koliko je ona iznosila prije početke industrijske revolucije.<br />
Nastojanja da se povećanje temperature smanji bit će<br />
vrlo teška i iznimno skupa, zaključila je grupa naučnika.<br />
Životinje mogu predosjetiti zemljotres<br />
Žmljotres Ž<br />
ivotinje tako mogu što predosjetiti osjete hemijske<br />
ze-<br />
promjene u podzemnim vodama neposredno<br />
prije samog udara, otkrili su naučnici<br />
s britanskog Univerziteta Open i<br />
NASE. Oni su otkrili da su životinje koje<br />
žive blizu podzemnih voda vrlo osjetljive<br />
na hemijske promjene, koje nastaju zbog<br />
otpuštanja čestica Zemljine kore i njihove<br />
reakcije s česticama vode pri čemu se<br />
stvara vodikov peroksid, spoj zbog kojeg<br />
životinje i bježe, objašnjavaju naučnici.<br />
Bežična konekcija smanjuje plodnost?<br />
Atira A<br />
rgentinski bežični naučnici internet otkrili može su naškoditi da radijacija spermi, koju poseb-<br />
emi-<br />
no ako se laptop postavi na krilo. Kada je bežična konekcija<br />
uključena, ona stvara elektromagnetno zračenje koje šteti<br />
spermi. Naučnici su sproveli i odvojen test sa laptopom koji<br />
je bio uključen, ali koji nije bio priključen na internet. Elektromagnetno<br />
zračenje u tom slučaju bilo je zanemarljivo.<br />
Međutim, ima stručnjaka koji odbacuju ove tvrdnje.<br />
Revolucionarni mamograf za<br />
skeniranje grudi<br />
Britanska kompanija<br />
napravila je<br />
revolucionarni mamograf<br />
za skeniranje<br />
grudi, koristeći tehnologiju<br />
za otkrivanje<br />
nagaznih mina. Ovaj skener može otkriti<br />
postojanje kancerogenih ćelija za samo nekoliko<br />
sekundi. On ne uzrokuje nikakav<br />
bol, sigurniji je od običnog mamografa<br />
koji koristi X-zrake, koji stvaraju rizik od<br />
zračenja. Stručnjaci vjeruju da će novi uređaj,<br />
koji je ujedno i jeftiniji, biti korišćen<br />
na ženama svih godina, za razliku od mamografa.<br />
Novi skener razvijen je koristeći<br />
tehnologiju za otkrivanje nagaznih mina.<br />
Stresne situacije koje žena<br />
preživljava utiču i na bebu<br />
Stresne situacije koje žena preživljava<br />
tokom prvog tromjesečja trudnoće<br />
utiču i na bebu u tolikoj mjeri da su šanse<br />
da se rodi dječak manje, dok je rizik od<br />
prijevremenog porođaja povećan, upozorili<br />
su stručnjaci. Rezultati istraživanja o<br />
tome kako je stres uslijed velikog zemljotresa<br />
2005. godine uticao na trudnice u<br />
Čileu pokazuju da<br />
na trudnoću više<br />
utiče stresna situacija<br />
nego stalna izloženost<br />
faktorima koji<br />
često prate ili izazivaju<br />
stres, poput briga<br />
zbog siromaštva.<br />
Pripremio: Saladin Kovačević<br />
Superheroji u borbi protiv<br />
bolesti srca<br />
Pored toga što genetika ima ključnu<br />
ulogu izbor životnog stila i navika,<br />
poput hrane koju biramo jesti<br />
ili koliko smo aktivni, još više su presudni<br />
kada je riječ o zdravlju kardiovaskularnog<br />
sistema. Materije kojih u<br />
izobilju ima u nekim veoma ukusnim<br />
namirnicama pravi su superheroji u<br />
borbi protiv bolesti srca. Povećana<br />
sklonost ka kardiovaskularnim problemima<br />
postaće prošlost ako na<br />
svom meniju osiguramo mjesto za<br />
jabuke, bademe, orahe, borovnice,<br />
grožđe, smokve i crnu čokoladu.<br />
Djeca trebaju što više skakati,<br />
trčati i boraviti u prirodi<br />
Djeca, posebno u predškolskom<br />
uzrastu do pete godine, što više<br />
trebaju skakati, trčati, boraviti u<br />
parku i prirodi, jer upravo to razvija<br />
njihove intelektualne sposobnosti,<br />
navode stručnjaci. Dokazano je da se<br />
50 posto sinapsi (funkcionalna veza<br />
između dvije nervne ćelije) razvija do<br />
pete godine upravo kroz aktivnosti i<br />
igru, koja nerijetko smeta roditeljima.<br />
Ukoliko dijete koje dnevno provede<br />
nekoliko sati gledajući TV, uz<br />
kompjuter i video-igre nema druge<br />
kompenzatorne aktivnosti (trčanje,<br />
skakanje, provlačenje, boravak u prirodi...),<br />
onda gotovo sigurno ulazi u<br />
rizik za pojavu nekog od razvojnih<br />
poremećaja.<br />
16. decembar - 21. muharrem<br />
65