30.08.2015 Views

Istraga

Hutba:Ruše zgradu da bi popravili ciglu vehabiziranih ... - Saff.ba

Hutba:Ruše zgradu da bi popravili ciglu vehabiziranih ... - Saff.ba

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Hutba: Ruše zgradu da bi popravili ciglu<br />

www.saff.ba<br />

Broj 306<br />

16. decembar 2011.<br />

21. muharrem 1433.<br />

cijena godišnje<br />

pretplate 65 KM<br />

Uvodnik<br />

Koliko košta<br />

pola Bosne?<br />

1. kongres vjeroučitelja<br />

islamske vjeronauke u BiH<br />

Vjeronauka je jedna<br />

uspješna priča u zemlji<br />

velikih neuspjeha<br />

“Zahtjevi da<br />

zauzmemo Tuzlu,<br />

Sarajevo i druge<br />

veće gradove,<br />

sada su nerealni.<br />

Njih smo trebali<br />

zauzeti odmah<br />

na početku rata”<br />

Velikosrpsko kreiranje nove bošnjačke krivnje<br />

<strong>Istraga</strong><br />

vehabiziranih poturica<br />

Kolumna:<br />

Smrt<br />

Radovana<br />

Karadžića<br />

Središnji put i umjerenost<br />

će ujediniti Muslimansku<br />

braću i selefije<br />

Islamsko druženje<br />

u Švedskoj<br />

Muslimanska<br />

porodica pred<br />

izazovima<br />

modernog<br />

doba


SAFF broj 306<br />

Sadržaj<br />

Hutbe iz tri sveta mesdžida<br />

El-Mesdžidu-l-haram (Časni hram u Mekki)<br />

Istinsko i lažno poimanje mira i (ne)pravde<br />

8<br />

Kolumna<br />

Borba za opstanak<br />

Smrt Radovana Karadžića<br />

18<br />

Pogledi<br />

Laktaško memorandumisanje<br />

Načertanije po Dodiku<br />

24<br />

Društvo<br />

U povodu 1. decembra, Međunarodnog dana borbe protiv AIDS-a,<br />

SINDROMA STEČENE IMUNO-DEFICIJENCIJE<br />

AIDS je, prvenstveno, moralni i etički problem<br />

32<br />

Društvo<br />

Islamsko druženje u Švedskoj<br />

Muslimanska porodica pred izazovima modernog doba<br />

Islambosna<br />

Islamske teme<br />

Hadisi i savjeti o vrijednosti ranog odlaska na namaz<br />

36<br />

43<br />

Zelena transferzala<br />

Hrvatska<br />

SDA izgubila izbore od Bošnjačko demokratske stranke Hrvatske<br />

48<br />

Islamnet<br />

Australija<br />

Aboridžini postaju muslimani<br />

54<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

3


Kontakt telefon:<br />

062 287 412


Uvodnik<br />

Koliko košta pola Bosne?<br />

Trenutno je postoji ni jedan ar-<br />

Tgument koji bi nas razuvjerio<br />

Tu pretpostavku da bošnjač- Tke vlasti u Federaciji direktno rade<br />

za velikosrpske interese Beograda, a<br />

srodstveno tome, i za velikohrvatske<br />

interese Zagreba. Takva kooperativnost<br />

u razvaljivanju Bosne i proganjanju<br />

Bošnjaka moguća je samo ako su<br />

bošnjačke vlasti u Sarajevu, zapravo,<br />

antibošnjačke, tj. beogradske i zagrebačke.<br />

Postoje veoma konkretni događaji<br />

na koje bošnjačke vlasti ne reagiraju,<br />

a šutnja je znak odobravanja.<br />

Ne može se i ne smije se dogoditi da<br />

u zadnjih mjesec dana bude<br />

desetak terorističkih napada<br />

na povratnike i na džamije,<br />

a da se ni jedan bošnjački<br />

politički subjekt ne<br />

oglasi. Nenormalno je da<br />

mjesecima traje bjesomučna<br />

kampanja Federalne televizije<br />

i tzv. „Oslobođenja“<br />

protiv ustavnog prava Bošnjaka<br />

da budu muslimani,<br />

u slobodi svoje vjeroispovijesti,<br />

a da ni to ne ponuka bošnjačke<br />

zvaničnike da zaštite ustavna prava<br />

naroda kojeg, kobejagi, zastupaju. Ta<br />

šutnja ne može biti antifašistička, patriotska,<br />

intelektualna, ona može biti<br />

samo zakupljena šutnja. Bošnjački<br />

političari se plaše da ne naljute svoje<br />

srpsko-hrvatske makroe, pa šute,<br />

a šutnju pravdaju lažnom potrebom<br />

da se prevazilaze konfliktna pitanja.<br />

Kao da je bošnjačka žrtva kriva zato<br />

što je progone srpski i hrvatski ekstremisti,<br />

pa ispade da je konfliktan<br />

onaj koji traži mir i slobodu?! Ispade<br />

da je radikalan onaj koji traži da se ne<br />

ugrožava vjerska ravnopravnost Bošnjaka!?<br />

Maske su mnogo puta pale,<br />

ali nikada tako uvjerljivo kao kada je<br />

Policija Republike Srpske obznanila<br />

da na teritoriji ovog entiteta djeluju<br />

opasne grupe „vehabija“. Posebno je<br />

smiješno bilo vezivanje te „terorističke<br />

opasnosti“ za pčelarstvo, iftare,<br />

namaze, ali i činjenicu da Bošnjaci<br />

u RS jedva da preživljavaju. Dimna<br />

bomba o „vehabijama“ koje prijete<br />

Republici Srpskoj razotkrila je apsolutnu<br />

spregu Federalne televizije sa<br />

velikosrpskim obavještajnim službama,<br />

jer se ispostavilo da svi, združeno,<br />

rade na izmišljanju tzv. vehabijskog<br />

terorizma. S jedne strane dakle,<br />

imamo stalni terorizam, seriju heftičnih<br />

napada na Bošnjake, i to nikoga<br />

ne uzbuđuje, a s druge strane imamo<br />

izmišljanje j terorizma, oko kojeg se<br />

oglašavaju i mediji i zvaničnici. Či-<br />

njenica da desetine napada na džamije<br />

nisu prouzrokovale ni jedan napad<br />

na crkve, dovoljno govori o tome ko<br />

želi, a ko ne želi mir. Problem je što<br />

oni koji napadaju džamije, zapravo,<br />

Bošnjake, djeluju pod sponzorstvom<br />

državnih sigurnosnih službi, koje<br />

skreću pažnju sa suštine<br />

problema, tako što žrtvu<br />

optužuju za tzv. vehabizam.<br />

A šta ako se te sigurnosne<br />

i obavještajne službe ni za<br />

pedalj ne razlikuju od onih<br />

koje su spremale i sprovodile<br />

genocidnu agresiju protiv<br />

Bosne i Bošnjaka? Šta ako<br />

je to jedno te isto? Šta bi ti<br />

našminkani „kosovci“ prvo<br />

uradili? Prvo bi „odradili“<br />

bošnjačke političke strukture, tako<br />

da služe njima, tj. Beogradu i Zagrebu.<br />

Srbijanskoj državi se isplati<br />

među bošnjačke političare ubaciti<br />

milijardu eura, da ih sve potkupi<br />

i ucjeni, a to je nikakva cijena ako<br />

se zauvijek uništava Bosna i dobija<br />

Republika Srpska. Jesmo li svjesni<br />

koliko košta pola Bosne? Blokada<br />

državne vlasti, razvaljivanje Federacije,<br />

statiranje bošnjačke politike u<br />

ovom scenariju, sve to ukazuje na<br />

režiju u izvedbi obavještajnih službi.<br />

A da je to tako, dokazuje sprega<br />

oko teme „vehabija“, na relaciji Policija<br />

RS – Federalna tv - bošnjačka<br />

politika. Jer, iza antibošnjačkog<br />

i islamofobijskog bjesnila Federalne<br />

tv stoji bošnjačka politika, odnosno,<br />

Federalna tv se ne bi mogla tako<br />

fašistički ponašati ako bi se tome<br />

suprotstavili bošnjački zastupnici u<br />

Parlementu Federacije. A zašto se ne<br />

suprotstavljaju? Zašto šute? Zašto<br />

sponzoriraju ovo razvaljivanje Bosne<br />

i Bošnjaka? Jadan je onaj koji između<br />

ljubavi prema svome narodu<br />

i služenja tlačiteljima svoga naroda,<br />

izabere poniženje.<br />

Impressum<br />

Izdavač<br />

GID SAFF<br />

Velikog sudije Građeše 25, 72000 Zenica<br />

Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo<br />

mob: +387 61 255 322<br />

distribucija: +387 62 287 412<br />

Žiroračuni kod Raiffeisen banke dd BiH,<br />

Filijala Bugojno<br />

part br: 6764162000885351;<br />

transakcijski: 1613000022234395<br />

Glavni i odgovorni urednik<br />

Semir Imamović<br />

Redakcija<br />

Abdusamed Nasuf Bušatlić,<br />

Nusret Hodžić, Ezher Beganović, Ramiz<br />

Hodžić<br />

DTP<br />

Semir Šišić<br />

Lektor<br />

Abdulmedžid Nezo<br />

Stalni saradnici:<br />

Subašić H. Džemal, Ismail Ibrahim, Meho<br />

Bašić, Fatmir Alispahić, Safet Kadić,<br />

Anes Džunuzović, Abdulvaris Ribo, Almir<br />

Mehonić, Amir Durmić, Saladin Kovačević,<br />

Sejfudin Dizdarević, Esad Mahovac, Erdem<br />

Dizdar, Fahrudin Sinanović<br />

Ostali saradnici:<br />

Šemso Tucaković, Ekrem Tucaković, Nijaz<br />

Alispahić, Salko Opačin, Nedim Haračić, Adem<br />

Zalihić, Nedim Makarević, Ale Kalember<br />

Direktor<br />

Semir Mujić<br />

Direktor marketinga<br />

Semin Rizvić<br />

+387 62 343 635<br />

Koordinator za dijasporu<br />

Ramadan Rušid<br />

+386 41 255 239<br />

Štampa<br />

EMANET d.o.o., Zenica<br />

Časopis izlazi svakog drugog petka.<br />

Rukopisi, diskete i fotografije se ne<br />

vraćaju.<br />

ISSN 1512-651X<br />

redakcija@saff.ba<br />

saffmagazin@yahoo.com<br />

www.saff.ba<br />

Časopis je upisan u evidenciju javnih glasila<br />

u Federalnom ministarstvu obrazovanja,<br />

nauke, kulture i sporta pod brojem 622<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

5


Hutba<br />

Ruše zgradu, da bi popravili ciglu<br />

Hatib: Abdusamed Nasuf Bušatlić<br />

Alah,<br />

A<br />

dž.š., u Kur’anu je objavio:<br />

AVi ste narod najbolji od svih koji<br />

Ase ikada pojavio: tražite da se<br />

čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćate,<br />

i u Allaha vjerujete. (Ali Imran, 110.).<br />

Citirani kur’anski ajet otkriva nam<br />

tajnu stvaranja ili kako se to u Kur’anu<br />

veli “izvođenja’’ islamskog ummeta u<br />

život. Kur’anska poruka u ovom ajetu<br />

podsjeća i upozorava muslimane, ma gdje<br />

i ma kada živjeli, da islamski ummet nije<br />

i ne smije biti na zemlji tek onako, radi<br />

pukog egzistiranja i životarenja, niti je<br />

on tu samo radi sebe, već je njegova primarna<br />

uloga da poziva u dobro, a odvraća<br />

od zla, da gradi, kultivizira i unapređuje<br />

životni ambijent, da čini dobro i koristi<br />

svim ljudima. To znači da počast i privilegija<br />

koju je Allah, dž.š., dao islamskom<br />

ummetu, nije određena rasom, nacijom,<br />

geografijom, jezikom, već je ona uvjetovana<br />

određenim vrijednostima i svojstvima<br />

koja ako nedostaju, onda islamski ummet<br />

gubi epitet najboljeg ummeta.<br />

Svojstva najboljeg ummeta<br />

Svojstva islamskog ummeta i njegovu<br />

primarnu ulogu, fascinirajuće jednostavno<br />

opisao je i objasnio ashab Rebia’<br />

ibn Amir, koji je, na pitanje perzijanskog<br />

komadanta zašto su oni kao Arapi i muslimani<br />

i krenuli u osvajački pohod na<br />

Perziju, odgovorio: “Allah nas je poslao<br />

da izvedemo ljude iz robovanja<br />

ljudima u robovanje Gospodaru ljudi,<br />

iz nepravde drugih vjera i ideologija u<br />

pravdu islama, iz tjeskobe dunjaluku u<br />

prostranstvo i dunjaluka i Ahireta.’’<br />

Eto, to je suština postojanja islamskog<br />

ummeta. Bez tih vrijednosti i tih<br />

osobina, bez iskrene vjere u Allaha,<br />

bez izvanrednog islamskog ahlaka i<br />

morala, bez želje da svjetlo upute dođe<br />

do svih ljudi i strpljivosti i ustrajnosti<br />

na tom putu, teško da islamski ummet<br />

može biti nešto više od obične ljudske<br />

gomile (uostalom kao i svaki drugi<br />

narodi koji nema gornjih kvaliteta),<br />

koja živi na nivou potreba svoga tijela i<br />

kao takva nije vrijedna pomena.<br />

Počast koju je Allah ukazao sljedbenicima<br />

islama povlači za sobom veliku<br />

odgovornost i obavezuje svakog<br />

muslimana i muslimanku da u svojim<br />

riječima i djelima budu dosljedni sljedbenici<br />

Allahove upute i lijep primjer<br />

drugim ljudima. Čovječanstvo danas<br />

vapi za ummetom koji će ga izbaviti<br />

iz robovanja ljudima, oholim tiranima,<br />

kriminalcima i bezbožnicima<br />

koji se izdaju za bogove i koji cijelo<br />

čovječanstvo drže u okovima svojih rigidnih<br />

ideologija i politika. Vapi za ummetom<br />

koji će ga izbaviti iz robovanja<br />

niskim prohtjevima i strastima<br />

koje su čovječanstvo<br />

bacile na koljena, pa se guši<br />

u kaljuži nemorala, poroka,<br />

prostitucije, narkomanije,<br />

pedofilije, homoseksualizma,<br />

kriminala, nepotizma,<br />

korupcije, bezdušnog<br />

zelenaštva i lihvarstva i<br />

mnogobrojnih drugih zala i<br />

devijacija.<br />

Savremeno društvo vapi<br />

za spasiteljem isto kao što<br />

je vapilo u vrijeme pred dolazak<br />

posljednjeg Allahovog<br />

Poslanika, Muhammeda,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, na<br />

što aludira hadis u kojem je<br />

Poslanik, sallallahu alejhi ve<br />

sellem, rekao: “Allah je pogledao<br />

u stanovnike Zemlje<br />

i prezreo ih osim malog<br />

broja Ehlul-Kitabija, židova<br />

i kršćana.’’ (Muslim) Zašto?<br />

Zato što su Allahu činili<br />

širk, zato što su bili ogrezli<br />

u bezboštvu i nemoralu i što<br />

su druge pozivali u zabludu<br />

u kojoj su živjeli, pa je Allah<br />

poslao Muhammeda, sallallahu<br />

alejhi ve sellem, da izvede<br />

ljude iz tmine na svjetlo, iz<br />

zablude na Pravi put.<br />

Muhammed, sallallahu alejhi ve<br />

sellem, koristio je svaku priliku i ulagao<br />

maksimum truda da ljude izvede iz zablude<br />

na svjetlo Upute, i pored njihovog<br />

inata i oholosti.<br />

Koliko mu je bilo stalo da se svi<br />

ljudi ukrcaju u lađu spasa koja se islamom<br />

zove, svjedoči i činjenica da je<br />

upućivao dove Allahu, dž.š., za najljuće<br />

neprijatelje islama. Vidimo ga kako u<br />

jednoj od dova, skrušeno molio: “Moj<br />

Allahu, molim Te da pomogneš islam<br />

sa jednim od ove dvojice ljudi koji Ti<br />

je draži: Ebu Džehlom ili Omerom<br />

ibn Hattabom!’’, pa je Allahu bio draži<br />

Omer ibn Hattab.’’ (Tirmizi i Hakim,<br />

šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim).<br />

Čovječanstvo<br />

danas vapi za<br />

ummetom koji<br />

će ga izbaviti<br />

iz robovanja<br />

ljudima, oholim<br />

tiranima,<br />

kriminalcima i<br />

bezbožnicima<br />

koji se izdaju<br />

za bogove<br />

i koji cijelo<br />

čovječanstvo<br />

drže u okovima<br />

svojih rigidnih<br />

ideologija i<br />

politika.<br />

On se nije rugao neznanju i zabludjelosti<br />

svojih sunarodnjaka, nije ih<br />

ismijavao niti se oholio nad njima, već<br />

je bio blag i samilostan i kad god ih je<br />

pozivao u islam on ih je obveseljavao i<br />

obećavao im prosperitet i sreću na dunjaluku<br />

i nagradu na ahiretu ako prihvate<br />

islam.<br />

Rebia ibn Abad ed-Dejli,<br />

kazuje: “Vidio sam Poslanika,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, na<br />

tržnici Ukaz, kada je govorio<br />

okupljenim ljudima: “O ljudi,<br />

recite la ilahe illallah, uspjet<br />

će te!” Iza njega je išao čovjek<br />

bijelog lica sa dva uvojka ili<br />

dvije pletenice, i govorio: “Ljudi,<br />

ovo je lažov!” Upitao sam<br />

ko je taj čovjek koji se obraća<br />

ljudima, pa mi je rečeno da je<br />

to Muhammed ibn Abdullah,<br />

koji tvrdi da je Allahov<br />

poslanik. Zatim sam pitao za<br />

onog čovjeka koji ide za njim<br />

i u laž ga utjeruje, pa mi je<br />

rečeno da je to njegov amidža<br />

Ebu Leheb.’’ (Ahmed i Hakim,<br />

šejh Šuajb Arnaut ocijenio<br />

ga je kao sahih-ligajrihi).<br />

Čak i onda kad su mu<br />

govorili da je sihirbaz, da je lud,<br />

kada su ga u Taifu kamenovali<br />

i kada mu je došao melek brda,<br />

dok mu je tekla krv niz lice,<br />

i predložio mu da sruši dva<br />

brda na bezbožnike koji su ga<br />

krvnički napali i izvrijeđali,<br />

Poslanik, sallallahu alejhi ve<br />

sellem, odgovorio je: “Ne, jer ja<br />

se nadam da će Allah iz njihovih<br />

kičmi izvesti potomstvo koje će<br />

samo Allaha obožavati.’’<br />

Zbog toga je vrlo važno, na temelju<br />

Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem,<br />

prakse, koju su dosljedno slijedili njegovi<br />

ashabi kao i istinski islamski učenjaci,<br />

mudžahidi i pobožnjaci u svim generacijama,<br />

ukazati na poziv islama koji je<br />

sa cjelokupnim svojim učenjem u znaku<br />

izgradnje kulture života, a ne kulture<br />

smrti, terora i ubijanja, kulture dijaloga i<br />

razumijevanja, a ne kulture tlačenja, kulture<br />

tolerancije i samilosti, a ne kuluture<br />

mržnje i odbacivanja drugog i drugačijeg,<br />

kuluture izgradnje a ne kuluture rušenja,<br />

kuluture nauke i općeg prosperiteta, a ne<br />

kuluture neznanja i zaostalosti, kulture<br />

morala i pobožnosti, a ne kulture razvrata<br />

i bezbožništva.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

6


Smutnja je gora od ubijanja<br />

Kako je onda moguće da se danas<br />

neki muslimani, koji se ponašaju kao<br />

drumski razbojnici, koji siju smutnju i<br />

nered, koji zastrašuju druge ljude i izazivaju<br />

sukobe, mogu pozivati na islam<br />

i na slijeđenje sunneta Muhammeda,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, kad su njihovi<br />

postupci direktan atak na islam i<br />

Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem,<br />

sunnet?! Kako se takvi mogu pozivati<br />

na islam kad je islam vjera izgradnje,<br />

a ne rušenja temelja na kojima počiva<br />

život zdravog društva?! Nikako! Oni<br />

samo mogu (a to i rade) srušiti u jednom<br />

trenu ono što iskreni i pametni<br />

muslimani strpljivo grade godinama.<br />

Da u toj rušilačkoj metodologiji<br />

ima imalo hajra i dobra, to bi sigurno,<br />

kada su to okolnosti zahtijevale i kada<br />

su muslimani bili izloženi poniženju i<br />

nasilju, činio Poslanik, a.s., i naredio bi<br />

to ostalim muslimanima. Pa gdje i kada<br />

je to Muhammed, sallallahu alejhi ve<br />

sellem, bez obzira na težinu situacije u<br />

kojoj se našao, izvršio teroristički čin i<br />

ubio ijednog štićenika islamske države<br />

i onoga koji je pod ugovorom sa muslimanskom<br />

državom? Zašto onda takvi<br />

ljudi ne slijede praksu Muhammeda,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, i zašto ne<br />

razmišljaju o njegovim riječima: “Zagarantovano<br />

je poniženje i sramota onome<br />

ko se suprotstavi mojoj naredbi.’’<br />

Dosta je zla od njihovih (ne)djela to<br />

što proizvode i siju smutnju i nered, jer<br />

je po islamskom učenju smutnja gora<br />

od ubijanja, i svjestan, razuman i bogobojazan<br />

musliman se boji smutnje<br />

kao što se boji džehennemske vatre.<br />

Muhammed, sallallahu alejhi ve<br />

sellem, upozorio je ummet i riječima i<br />

djelima na opasnost i pogubnost fitne<br />

i sijanja smutnje. Toliko je bio oprezan<br />

u tom pogledu da čak nije htio srušiti<br />

Kabu kako bi je sagradio na starim, ibrahimovskim<br />

temeljima, jer se bojao da mu<br />

ljudi ne kažu da je rušitelj i da skrnavi<br />

vjerske svetinje, a tvrdi da je Poslanik.<br />

Zatim, nije ubijao munafike (licemjere)<br />

u svojim redovima niti im se svetio dok je<br />

bio živ, iako mu je Allah objavio njihova<br />

imena, a sve zbog toga da ne bi posijao<br />

smutnju i da nevjernici ne bi rekli kako<br />

Muhammed ubija svoje sljedbenike.<br />

Zamislite onda kakvu fitnu izazivaju<br />

oni muslimani koji danas u Bosni<br />

i Hercegovini pozivaju na rušenje Islamske<br />

zajednice, jedine institucije<br />

koja istinski stoji na braniku naše<br />

vjere i države, naših islamskih vrijednosti<br />

i kulturne baštine, i koji su u<br />

tome revnosni isto kao i islamofobični<br />

mediji: FTV, Oslobođenje, e Dani, Slobodna<br />

Bosna i drugi. Oni su zapravo<br />

najbolji adut tim medijima i ostalim<br />

antiislamskim falangama. Jer, šta bi<br />

islamofobični mediji bez Mevlida, bez<br />

portala www.putvjernika.com, bez kojekakvih<br />

šejhova Zlaja, ali također, bez<br />

pojedinaca koji na žalost rade u Islamskoj<br />

zajednici, a koji podupiru<br />

smutnju i nasjedaju na<br />

antiislamsku propagandu,<br />

pa onda, a da bi prikrili svoje<br />

slabosti i nesposobnost da,<br />

naprimjer, pripreme dobru<br />

i korisnu hutbu, zloupotrebljavaju<br />

časno mjesto, minberu<br />

i okupljenim vjernicima<br />

pričaju svoje demagoške<br />

priče o opasnosti od tzv.<br />

vehabijsko-selefijske interpretacije<br />

islama, izgovaraju<br />

gnusne laži i nebuloze poput<br />

one da mladići i djevojke<br />

koji su se vratili vjeri primaju<br />

novac za brade, nikabe<br />

i hidžabe (ne zaboravimo<br />

da su islamofobični mediji i<br />

srpsko-hrvatski nacionalisti<br />

upravo od takvih nesavjesnih<br />

imama prepisali te stvari<br />

s kojima i danas etiketiraju<br />

muslimansku omladinu), i<br />

pored jasnog zvaničnog stava<br />

Islamske zajednice da u Bosni i Hercegovini<br />

ne postoji nikakav vehabijski<br />

pokret.<br />

Zbog nerazumnih postupaka spomenutih<br />

pojedinaca i grupica iz muslimanskih<br />

redova, mi svi moramo<br />

nositi balast tzv. vehabizma kojeg<br />

su velikosrpski i velikohrvatski nacionalisti<br />

potpomognuti antiislamskim<br />

medijima u BiH iskoristili da bi<br />

Bošnjacima muslimanima nametnuli<br />

novi stigmatizirajući identitet, identitet<br />

vehabizma koji je eto sam po sebi zlo i<br />

opasnost i dovoljan razlog da četnici i<br />

ustaše ponovo oštre kame kako bi nas<br />

klali.<br />

Poznato je da je pored ispravnog<br />

vjerovanja i islamskog ahlaka, islamsko<br />

bratstvo jedna od odlika najboljeg<br />

ummeta, to je izvor snage i temelj<br />

zdravog društva. Zato se svi moramo<br />

Šta bi<br />

islamofobični<br />

mediji bez<br />

Mevlida, bez<br />

portala www.<br />

putvjernika.<br />

com, bez<br />

kojekakvih<br />

šejhova Zlaja,<br />

ali također, bez<br />

pojedinaca koji<br />

na žalost rade<br />

u Islamskoj<br />

zajednici, a<br />

koji podupiru<br />

smutnju i<br />

nasjedaju na<br />

antiislamsku<br />

propagandu.<br />

suprotstaviti onima koji ruše naše jedinstvo<br />

i siju smutnju u našem narodu<br />

ma ko oni bili i ma kako se zvali, i svi<br />

moramo stati na stranu Islamske zajednice<br />

kao krovne vjerske institucije<br />

Bošnjaka muslimana koja po svojoj<br />

prirodnoj ulozi mora biti čuvar i garant<br />

našeg jedinstva koje nam je sada<br />

potrebnije nego ikada, i bez kojeg nam<br />

nema opstanka.<br />

Kako ćemo mi graditi zdravo<br />

društvo kad su odnosi među nama<br />

zasnovani na međusobnim podjelama,<br />

svađama, sukobima,<br />

razilaženju, mržnji, zavidnosti,<br />

ogovaranju i sl.<br />

Takav odnos može voditi<br />

samo neuspjehu i propasti,<br />

a dokaz je kur’anski ajet<br />

u kojem nam Allah, dž.š.,<br />

poručuje: I pokoravajte se Allahu<br />

i Posalniku Njegovu, i ne<br />

prepirite se da ne biste klonuli<br />

i bez borbenog duha ostali.<br />

(El-Enfal, 46.).<br />

Zbog svega toga, a prije<br />

svega zbog toga što je islamsko<br />

bratstvo i jednistvo<br />

saffa ku’ransko-sunnetski<br />

imperativ i odlika ummeta,<br />

ali i zbog zločina, genocida i<br />

patnje koje smo doživjeli od<br />

četnika i ustaša, samo zato<br />

što smo muslimani, zbog<br />

okruženja u kojem živimo<br />

i mnoštva neprijatelja koji<br />

nam zlo snuju i o glavi rade,<br />

zbog očuvanja naše vjere i<br />

naše države, mi, u ime Allaha, a u inat<br />

našim dušmanima, moramo zbiti naše<br />

redove, moramo odgajati našu djecu,<br />

našu omladinu na principima islama<br />

i čuvati jedinstvo kroz čuvanje Islamske<br />

zajednice koju svi moramo graditi<br />

i pomoći da ona od temelja do krova<br />

bude zdrava i čvrsta, popravljajući<br />

ono što nije dobro, a nikako rušeći<br />

cijelu građevinu. Rukovodeći se pri<br />

tome kur’anskom naredbom: Svi se<br />

čvrsto Allahova užeta držite i nikako<br />

se ne razjedinjujte! I sjetite se Allahove<br />

milosti prema vama kada ste bili<br />

jedni drugima neprijatelji, pa je On<br />

složio srca vaša i vi ste postali, milošću<br />

Njegovom, prijatelji; i bili ste na ivici<br />

vatrene jame, pa vas je On nje spasio.<br />

Tako vam Allah objašnjava Svoje dokaze,<br />

da biste na pravom putu istrajali.<br />

(Ali Imran, 103.).<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

7


Hutbe iz tri sveta mesdžida<br />

El-Mesdžidu-l-haram (Časni hram u Mekki)<br />

Istinsko i lažno poimanje mira i (ne)pravde<br />

El-Mesdžidu-n-nebevijj (Poslanikova<br />

Važnost vremena u<br />

Hatib: Šejh Abdulmuhsin ibn Muhammed<br />

el-Kasim<br />

Preveo i sažeo: Semir Imamović<br />

Hatib: Dr. Salih b. Humejd<br />

Preveo i sažeo: Amir<br />

Durmić<br />

Živimo u vremenu koje se<br />

Žmože nazvati periodom<br />

Žčistog materijalizma, Žnevjerovatno brzog tehnološkog<br />

napretka ali i vremenom<br />

sveopće utrke svjetskih sila u<br />

naoružavanju opasnim i razornim<br />

naoružanjem. Bez obzira<br />

šta rekli i kakvo opravdanje<br />

pružili njeni sudionici, cilj te<br />

utrke oko naoružanja je svima<br />

jasan i vrlo očit, a to je želja za<br />

apsolutnom dominacijom nad<br />

drugima i sijanjem nereda na<br />

zemlji nakon što je red na njoj<br />

uspostavljen. Današnje velike<br />

svjetske civilizacije su u tehnološkom<br />

smislu veoma uznapredovale, ali su s druge<br />

strane, ako se gleda moral i opće duhovne<br />

vrijednosti, pale na najniže grane.<br />

Kako inače protumačiti ovakvo ponašanje<br />

velikih svjetskih sila koje u naoružanje<br />

ulažu nevjerovatno velike iznose dok,<br />

s druge strane, milioni njihovih građana<br />

bukvalno gladuju te im nedostaju i osnovne<br />

životne potrebe. Te sile su zanemarile<br />

i jednu od osnovnih ljudskih potreba, a<br />

to je potreba za sigurnošću i rahatlukom,<br />

koji su danas uskraćeni mnogima, ako ni<br />

zbog čega drugog, onda zbog činjenice da<br />

se mnogi u svijetu osjećaju ugroženim jer<br />

se boje “velikih” naroda kao i vojne sile<br />

koju posjeduju i koju su u svakom trenutku<br />

spremni upotrijebiti protiv slabih<br />

i potlačenih. Nažalost, spomenuti svoju<br />

snagu i moć ne upotrebljavaju kako bi na<br />

zemlji uspostavljali red i pravdu, već baš<br />

Kako inače<br />

protumačiti<br />

ovakvo<br />

ponašanje<br />

velikih svjetskih<br />

sila koje u<br />

naoružanje<br />

ulažu<br />

nevjerovatno<br />

velike iznose<br />

dok, s druge<br />

strane, milioni<br />

njihovih<br />

građana<br />

bukvalno<br />

gladuju te im<br />

nedostaju i<br />

osnovne životne<br />

potrebe.<br />

suprotno, kako bi druge držali<br />

u strahu i tako ih učinili svojim<br />

poslušnicima. Pored toga,<br />

oni svima tvrde kako oni svijetom<br />

šire pravdu i na zemlji<br />

uspostavljaju red. O njima je<br />

Uzvišeni Allah kazao: Kada<br />

im se kaže: “Ne remetite red<br />

na Zemlji!” – odgovaraju: “Mi<br />

samo red uspostavljamo!” (El-<br />

Bekare, 11.). Oni liju “krokodilske<br />

suze” za onima kojima<br />

nanose očitu štetu, tvrdeći da<br />

im žele dobro i mir. U ovom<br />

kontekstu Ebu Hatim el-Busti,<br />

r.h., pripovijeda jedan zanimljiv<br />

događaj. Naime, jedan<br />

čovjek koji je inače bio lovac,<br />

lovio je vrapce u vjetrovitom<br />

danu. Vjetar je puhao snažno<br />

i nanosio mu prašinu direktno u lice od<br />

čega su mu suzile oči. Posmatrajući ga, jedan<br />

čovjek reče prijatelju koji je stajao blizu<br />

njega: “Pogledaj kako samo sažalijeva<br />

vrapce koje lovi. Iako ih lovi, on plače za<br />

njima!’’, a prijatelj mu odgovori: “Ne gledaj<br />

u njegove uplakane oči, već gledaj ono<br />

što čine njegove ruke”. Na identičan način<br />

danas se ponašaju svjetski silnici i moćnici<br />

koji pod parolom uspostavljanja mira i<br />

pravde svijetu nanose zlo i nepravdu, tlačeći<br />

nemoćne i ubijajući nevine. Nama<br />

muslimanima, Uzvišeni Allah je naredio<br />

pravdu u pravom smislu riječi, kao i uspostavljanje<br />

mira i reda na zemlji: Allah<br />

zahtijeva da se svačije pravo poštuje, dobro<br />

čini, i da se bližnjima udjeljuje, i razvrat<br />

i sve što je odvratno i nasilje zabranjuje; da<br />

pouku primite, On vas savjetuje. (En-Nahl,<br />

90.), pa smo se tog imperativa svakako i<br />

dužni pridržavati.<br />

Svaka hvala i zahvala pripada Allahu,<br />

Njega hvalimo, od Njega pomoć<br />

i oprost molimo, i Njemu se<br />

utječeo od zla naših duša i od naših zlih<br />

djela. Kome On na Pravi put ukaže,<br />

niko ga u zabludu ne može odvesti, a<br />

koga On u zabludi ostavi, niko ga na<br />

Pravi put ne moće izvesti. Svjedočim<br />

da je samo Allah Bog, koji druga nema,<br />

i da je Muhammed Njegov rob i poslanik,<br />

neka je na njega, njegovu časnu<br />

porodicu i ashabe, vječiti mir i Božiji<br />

rahmet. Bojte se Uzvišenog Allaha, jer<br />

se u bogobojaznosti krije spas na Sudnjem<br />

danu i ona je trajna čovjekova poputnina.<br />

U prolasku (protoku) mjeseci<br />

i godina je opomena i pouka za ljude, a<br />

u izlasku i zalasku sunca je navještenje<br />

da ovaj dunjaluk ima svoje praskozorje<br />

i zalazak (nestanak). Vrijeme prolazi,<br />

a na svom putu ka ahiretu (budućem<br />

svijetu) smjenjuju se generacije, jedna<br />

za drugom, jedna odlazi a druga dolazi,<br />

jedna je sretna, a druga nesretna, i<br />

svi oni zajedno putuju ka svome kraju,<br />

polaganju računa pred Uzvišenim Allahom,<br />

za ono što su na ovome svijetu činili.<br />

Vrijeme i njegov brz protok najbolji<br />

je vaiz, njegove katastrofe i nedaće su<br />

najbolji govornik, i sasvim je svejedno<br />

koliko u njemu ima tuge i radosti, jer će<br />

i jedno i drugo brzo proći, i nastupit će<br />

konačni kraj. Ljudi žive svoje posljednje<br />

trenutke na ovome svijetu i to je toliko<br />

izvjesno da je Poslanik, sallallahu alejhi<br />

ve sellem, jednom prilikom posmatrajući<br />

zalazak sunca rekao: “Od vašeg<br />

života na ovome svijetu, u odnosu na<br />

proteklo vrijeme, ostalo je onoliko koliko<br />

je ostalo od ovog dana u odnosu na<br />

njegov protekli dio.” (Ahmed). Vrijeme,<br />

sa svim njegovim trenucima, je najveća<br />

dragocjenost, i sve što više odmiče,<br />

time samo raste njegova cijena, a posebno<br />

je dragocjeno za one kojima, od ovog<br />

svijeta, nije ostalo puno. Allah, dželle<br />

šanuhu, se kune vremenom, u posebnoj<br />

kur’anskoj suri koja je, ne slučajno, titulirana<br />

kao “El-Asr” (Vrijeme). U ovoj<br />

suri se kaže, u prijevodu značenja: Tako<br />

mi vremena - čovjek, doista, gubi, samo<br />

ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i<br />

koji jedni drugima istinu preporučuju i<br />

koji jedni drugima preporučuju strpljenje.<br />

(El-’Asr, 1.-3.). Ljudi se razlikuju<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

8


džamija u Medini)<br />

životu muslimana El-Mesdžidu-l-aksa<br />

Zaštitimo Allahove kuće<br />

Vrijeme i njegov<br />

brz protok<br />

najbolji je u broju provedenih godina<br />

vaiz, njegove na ovom svijetu, neki od<br />

katastrofe njih dožive duboku starost,<br />

i nedaće a neke od njih smrt “pokosi”<br />

u cvijetu njihove mla-<br />

su najbolji<br />

govornik, i dosti, ipak, najbolji su oni<br />

sasvim je koji život na ovom svijetu,<br />

svejedno koliko bez obzira koliko on trajao,<br />

u njemu ima iskoriste kao “jahalicu” ka<br />

tuge i radosti, onome svijetu. Neki čovjek<br />

jer će i jedno je upitao Poslanika, sallallahu<br />

alejhi ve sellem, koji<br />

i drugo brzo<br />

proći, i nastupit je čovjek najbolji, a on mu<br />

će konačni kraj. je odgovorio: “Onaj koji<br />

poživi dugo i učini puno<br />

dobrih dijela.” “A koji je<br />

čovjek najgori” – upitao<br />

je ponovo. “Onaj koji poživi<br />

dugo i učini puno loših djela.”<br />

(Ahmed). Ljudi se u pogledu svoje životne<br />

filozofije dijele u tri vrste: prva<br />

vrsta su oni koji jedino i isključivo<br />

rade za ovaj svijet, druga vrsta su oni<br />

koji, izvršavajući Božije naredbe i kloneći<br />

se Božijih zabrana, još na ovom<br />

svijetu grade za onaj svijet, i treća vrsta<br />

su oni koji su pomiješali dobra i<br />

loša dijela. Rekao je Poslanik, sallallahu<br />

alejhi ve sellem: “Svi ljudi porane, i<br />

prodaju svoju dušu, pa je oslobode ili<br />

je upropaste.” p (Muslim). Allah, dželle<br />

šanuhu, se u suri Eš-Šems zaklinje,<br />

sa jedanaest različitih zakletvi, da je<br />

spašen onaj koji očisti svoju dušu, a<br />

upropašten onaj koji je prepusti griješenju<br />

i porocima. Tako Mi Sunca i<br />

svjetla njegova, i Mjeseca kada ga prati,<br />

i dana kada ga vidljivim učini, i noći<br />

kada ga zakloni, i neba i Onoga koji ga<br />

sazda, i Zemlje i Onoga koji je ravnom<br />

učini, i duše i Onoga koji je stvori pa joj<br />

put dobra i put zla shvatljivim učini,<br />

uspjet će samo onaj ko je očisti, a bit<br />

će izgubljenj onaj ko je na stranputicu<br />

odvodi! (Eš-Šems, 1.-10.).<br />

Hatib: Muhammed Husejn<br />

Preveo i sažeo: Esad<br />

Mahovac<br />

Allahovi robovi, čuvari<br />

Allahove kuće,<br />

radujte se velikoj<br />

počasti koju vam je Allah<br />

darovao kada vam je darovao<br />

ljubav i ljubomoru<br />

prema ovoj vjeri i njenim<br />

mesdžidima koji su oduvijek<br />

bili meta neprijatelja<br />

i kost u njihovom grlu.<br />

Najnoviji napadi neprijatelja<br />

na Mesdžid Alije<br />

b. Ebi Taliba u Kudsu<br />

najbolji su pokazatelj da oni neće<br />

odustati od svojih prljavih namjera.<br />

Svi ti napada ako i nisu direktno<br />

diktirani od strane izraelske<br />

vlade, onda se iz njihove ćutnje da<br />

zaključiti da im takvo nešto ide<br />

u prilog i da ga sigurno pomažu.<br />

Time ne samo da su oskrnavljene<br />

islamske svetinje, nego su ugroženi<br />

i vjernici koji u tim kućama<br />

uče Allahovu Knjigu, naređuju na<br />

dobro i odvraćaju od zla, a njihova<br />

čast je daleko veća od časti jednog<br />

mesdžida. Zato nemojmo se osvrtati<br />

na mnoštvo muslimana koje<br />

Najnoviji<br />

napadi<br />

neprijatelja na<br />

Mesdžid Alije<br />

b. Ebi Taliba u<br />

Kudsu najbolji<br />

su pokazatalj<br />

da oni neće<br />

odustati od<br />

svojih prljavih<br />

namjera. Svi<br />

ti napada ako<br />

i nisu direktno<br />

diktirani<br />

od strane<br />

izraelske<br />

vlade.<br />

ova stvar ne boli, nego<br />

mi sami i svojim vlastitim<br />

snagama moramo<br />

nastojati da se odupremo<br />

ovim prljavim rabotama.<br />

Povećajmo svoju nadu u<br />

Allaha jer Allah dobro<br />

vidi ono što oni rade.<br />

Allahovi robovi, znajte<br />

da očuvanjem Allahovih<br />

svetinja vi radite na očuvanje<br />

ove zemlje koja ima<br />

veliki značaj. Samo Allah<br />

zna kolika je mudrost u<br />

tome što je ova zemlja<br />

bila prva kibla muslimana<br />

i mjesto sa kojeg je učinje<br />

Mi’radž i na kojem su klanjali<br />

svi poslanici. Vjerujmo u tu mudrost<br />

i svrstajmo se u skupinu onih<br />

koji grade i održavaju Allahove<br />

mesdžide i u njima Allahovo ime<br />

spominju, a Allahov Poslanik, sallallahu<br />

alejhi ve sellem, kaže: “Ko<br />

sagradi mesdžid Allah će njemu<br />

sagraditi kuću u Džennetu.”<br />

Allahovi robovi, znajte da će Allah<br />

očuvati ovaj mesdžid i ovu zemlju<br />

ali ono što nas posebno treba brinuti<br />

jeste koliko dobra ćemo mi zaraditi<br />

u tome ili možda kazne, da nas<br />

Allah sačuva od toga.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

9


Polumjesec<br />

Fahrudin Radončić vs Bakir<br />

Hadžiomerović<br />

Kada se realizirani i<br />

bogati biznismen ulizuje<br />

običnom siromašnom<br />

novinaru<br />

Sudeći po tome koliko je<br />

puta vijest o ugroženoj sigurnosti<br />

Bakira Hadžiomerovića,<br />

urednika Federalne<br />

televizije bila glavna vijest na<br />

naslovnici Dnevnog avaza u<br />

posljednjih sedam dana moglo<br />

bi se zaključiti da Bosna<br />

i Hercegovina trenutno nema<br />

većeg problema od Hadžiomerovićeve<br />

sigurnosti. Smiješni,<br />

detaljni izvještaji o razlozima<br />

ukidanja policijske pratnje<br />

koju je Bakir Hadžiomerović<br />

uživao posljednjih godina,<br />

svima su dodijali, pa, vjerujemo,<br />

čak i novinarima Dnevnog<br />

avaza. Jedino što je smješnije<br />

od ovih izvještaja je očito dodvoravanje<br />

Fahrudna Radončića,<br />

kako on za sebe voli reći,<br />

realiziranog i bogatog čovjeka,<br />

jednom običnom siromašnom<br />

novinaru Bakiru Hadžiomeroviću.<br />

Jasno je da se Radončić<br />

ulizuje Hadžiomeroviću nadajući<br />

se da će mu ovaj pomoći<br />

svojom Federalnom televizijom<br />

u političkim okršajima<br />

sa SDA i drugim strankama.<br />

Sudeći kako se Radončić dodvorava<br />

Hadžiomeroviću ispade<br />

da je Hadžiomerović daleko<br />

utjecajniji i moćniji od realiziranog<br />

i bogatog biznismena<br />

Radončića.<br />

Behar<br />

Posljednji intervju intervju<br />

književnika, rahmetli<br />

Nedžada Ibrišimovića<br />

Časopis za kulturu i društvena pitanja<br />

Behar koji se štampa u Hrvatskoj objavio<br />

je posljednji intervju nedavno preminulog bh.<br />

knjževnika Nedžada Ibrišimovića. U tom intervjuu<br />

akademik Ibrišimović je izrekao mnogo<br />

velikih misli. Izdvajamo, za nas, posebno<br />

zanimljive, posljednje, ovodunjalučke misli<br />

rahmetli Nedžada Ibrišimovića.<br />

Moja je želja biti jedino musliman i ništa drugo<br />

Naime, često sam slušao kako ljudi govore: “Ma,<br />

nije važno koje si vjere, važno je da si čovjek!”, i<br />

muslimani su, čini mi se, nasjedali na tu floskulu.<br />

Moja je želja biti jedino musliman i ništa drugo,<br />

sve drugo je efemerno. Tako bih bio zadovoljan,<br />

naravno, u nadi da će i Allah biti zadovoljan mnome.<br />

Svaka je dvojba vezana uz pojam čovjek, nemam<br />

nikakve dvojbe vezane uz pojam musliman.<br />

Ja bih čovjeka volio ostaviti daleko iza sebe, iako<br />

sam, nažalost, još uvijek prečesto čovjek. Doduše,<br />

jezik se ne može lišiti riječi “čovjek” i, dakako, što<br />

bi je se lišavao, pogotovo, recimo, riječi “ljudina”!<br />

Unutar ovako naznačenog odnosa čovjek – musliman,<br />

razlika je u tome što su u polju “čovještva”<br />

stvari relativizirane, a u polju “muslimanstva” stvari<br />

se ne dosežu, pa u ovozemaljskoj, dunjalučkoj ravni,<br />

što se tiče ljudskosti, niko izgleda, za sada, nema<br />

očiglednu prednost, ni ljudi ni muslimani. Visoku<br />

razinu civilizacije čovjek je posljednjih tri stotine<br />

godina dosegao odvojivši se od crkve, u islamu<br />

nikad ništa ni u nauci ni u umjetnosti nije nastalo<br />

odvajanjem od islama, sve je uvijek bilo sukladno<br />

s njim. Ali posljednjih j tri stotine godina u islamu<br />

ništa nije ni nastalo. Čovjek danas živi u svom pa-<br />

klenom raju u ovostranosti i ide ka samouništenju,<br />

musliman se nada Božijoj jjmilosti u onostranosti,<br />

jer zna da stvarnost nije ovdje. Što se tiče toga<br />

može li se danas biti musliman, može se svuda biti<br />

musliman, čak i u Holandiji i u Americi, ali je biti<br />

musliman svuda pokuđeno, pa i u Bosni.<br />

Nažalost, ovako, pod tim stalnim frontalnim<br />

pritiskom islamofobije sa Zapada, koja ovdje u<br />

Bosni nalazi na raznoliko i plodno tlo (i Karadžić i<br />

Tuđman su se hvastali da su evropsko predziđe islamu<br />

prema Evropi), muslimani se nemaju kad samokritički<br />

okrenuti sami sebi. A tek bi tu bilo posla.<br />

Poslije svakog Fatmirovog članka osjećam<br />

se postiđen<br />

Fatmir Alispahić je jedan od rijetkih bosanskih<br />

intelektualaca koji se posvetio demopediji, a ne<br />

negativnim stereotipima svoga naroda. (I, začudo,<br />

od svakoga i sa svih strana je napadan i, često,<br />

stravično, brutalno vrijeđan. Ako ja sam nemam<br />

hrabrosti, znanja i talenta da pišem kao on, barem<br />

mu mogu odati otvorenu hvalu i ja to uistinu uvijek,<br />

pa, evo, i u ovoj prilici, i činim). Zanimljivo je<br />

da se poslije svakog njegovog članka osjećam postiđen.<br />

I inače mi nije jasno zašto se oni bosanski<br />

intelektualci-muslimani, koji djelom, činom i<br />

riječju potvrđuju ljudske vrline kao što su vjera,<br />

identitet, patriotizam, ljubav, strah i sažaljenje za<br />

svoj stradali narod, i fizički i književno izopćavaju<br />

iz društva...<br />

Muslimani nemaju utjecaja ni na šta, u vascijeloj<br />

Bosni su neprekidno izvrgnuti vrijeđanju,<br />

napadanju, nerazumijevanju, zastrašivanju<br />

Ali zamisli da neki Hrvat, ili neki Srbin kaže: “Ja<br />

nisam Hrvat”, ili: “Ja nisam Srbin”, hoće li mu iko<br />

povjerovati, pa da to ponovi i stotinu puta? Neće. A<br />

zamisli da jedan Bošnjak samo jednom izusti: “Ja<br />

nisam Bošnjak”, hoće li mu iko povjerovati? Hoće!<br />

Odmah će mu svi povjerovati, i Bošnjaci i nebošnjaci...<br />

Nije li to onda malo čudno?... Ili zamisli<br />

Ciganina kako nasred ulice viče da je veliki romski<br />

nacionalist!... Ne idu svi Bošnjaci u džamiju. Samo<br />

jedna mala skupina Bošnjaka ide u džamiju, svega<br />

možda nekih desetak posto populacije, ostalih<br />

devedeset posto Bošnjaka i Bošnjakinja su, zapravo,<br />

Kazazovi drugovi i drugarice, oni su ta demokratska<br />

većina koja odlučuje. U Bosni vlada privid<br />

muslimanstva, a onda je i taj privid hipertrofiran,<br />

nakaradno izvikan, muslimani nemaju utjecaja ni<br />

na šta, u književnosti pogotovo. I u vascijeloj Bosni<br />

su neprekidno izvrgnuti vrijeđanju, napadanju, nerazumijevanju,<br />

zastrašivanju i takvim stvarima kako<br />

ondje gdje su većina, tako i onđe gdje su manjina...<br />

Naše neznanje o nama je grandiozno!<br />

Nikad neću zaboraviti drastičnu, duhovitu i iznenadnu<br />

opasku prof. dr. Kemala Zukića na promociji<br />

njegovog djela Islamska arhitektura (2001.) u<br />

kojem se pominju i brojna imena Bošnjaka slikara<br />

i arhitekata za koja mi u Bosni nikad nismo ni<br />

čuli, niti ih znamo. “Naše neznanje o nama je<br />

grandiozno!”, rekao je dr. Zukić, upotrijebivši baš<br />

taj pojam “grandiozno”. I ja sam se onda pokušao<br />

sjetiti barem jednog imena od preko pet stotina<br />

imena pjesnika Bošnjaka koji su tokom tri stoljeća<br />

pisali na turskom, perzijskom, arapskom i bosanskom<br />

jeziku i nisam se sjetio nijednog. Zaista je<br />

bošnjačko neznanje o sebi, ni manje ni više nego<br />

“grandiozno”, kako se izrazio dr. Kemal Zukić. I<br />

to da Bošnjaci obožavaju izmišljenu prošlost.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

10


Ludi polumjesec<br />

Jahjin tefsir Darvinovih metoda odgajanja terorista<br />

Prije nekoliko dana u Dnevnom<br />

avazu objavljen je intervju sa<br />

Turčinom Adnanom Oktarom, kod<br />

nas poznatijim pod Harun Jahja. Na<br />

pitanje novinara kako komentira ljude<br />

koji izvršavaju terorističke napade,<br />

Harun Jahja je odgovorio:<br />

“Kada pogledamo te koji izvršavaju<br />

terorističke napade, navodno, u<br />

ime islama, vidimo da su oni ustvari<br />

pod utjecajem darvinističko-materijalističke<br />

ideologije. Vidimo da<br />

su to ljudi educirani pod utjecanjem<br />

Darvinove ideologije, koji snažno podržavaju<br />

komunističke lidere i izražavaju<br />

divljenje gerilcima kao što je Če<br />

Gevara”. U uvodu ovog intervju piše<br />

Evropska unija<br />

Doris Pak je živi dokaz kako se međunarodna zajednica<br />

poigrava sa budućnošću Bosne i Hercegovine<br />

Doris Pak, poslanik u Evropskom<br />

parlamentu i stalni izvjestilac za BiH<br />

izazvala je proteklih dana oštre polemike<br />

u Bosni i Hercegovini. Doris Pak je<br />

tokom dvodnevne posjete Republici<br />

Srpskoj dala politički neodmjerena i<br />

nedobronamjerna, ali prije svega netačne<br />

izjave o stanju u Bosni i Hercegovini.<br />

Također, svojim istupima podržala je<br />

mnoge stavove Milorada Dodika o<br />

budućem uređenju Bosne i Hercegovine.<br />

To se naročito odnosi na njen stav<br />

da OHR treba da napusti Bosnu i<br />

Hercegovinu. Pored ove izjave, Doris Pak<br />

da je Harun Jahja jedan od najpoznatijih<br />

i najeminentnijih islamskih teoretičara<br />

u svijetu. Možda je to tako,<br />

međutim citirana izjava je potpuni<br />

“ludi polumjesec”.<br />

je otvoreno poručila Miloradu Dodiku da<br />

može da radi šta hoće jer međunarodna<br />

zajednica više neće intervenirati. U<br />

intervjuu za list Press, Pak je izjavila: “Mi<br />

možemo da posmatramo sa strane, da se<br />

ljutimo, da nam bude žao, da molimo<br />

da se nešto uradi, ali intervenisati –<br />

nećemo”. Po njenom odlasku iz BiH u<br />

Republici Srpskoj su zadovoljno trljali<br />

ruke a poltičarima u Federaciji BiH je<br />

ostalo da jadikuju i protestiraju. Doris<br />

Pak je živi dokaz kako se međunarodna<br />

zajednica poigrava sa budućnošću Bosne<br />

i Hercegovine.<br />

Esad Hećimović<br />

Boris Tadić platio<br />

Hećimoviću liječenje od<br />

raka<br />

Esad Hećimović, dobitnik srpske<br />

nagrade za najboljeg novinara<br />

u BiH nedavno je gostovao<br />

kod Mate Đakovića na TV OBN<br />

u emisiji “Telering”. U jednom<br />

dijelu emisije Mato Đaković je<br />

rekao Esadu Hećimoviću sljedeću<br />

konstataciju: “Vi i ja smo bili<br />

u ratu u Bosni i Hercegovini.<br />

Teško će mene neko ubijediti da<br />

nije izvršena agresija na Bosnu i<br />

Hercegovinu. Vi sve ovo što govorite,<br />

vi kao da relativizirate, to<br />

što pričate ispada iz vaše priče<br />

da je bio građanski rat. Je li bila<br />

agresija na Bosnu i Hercegovinu?”<br />

Uslijedilo je Hećimovićevo zaobilaženje<br />

i izbjegavanje odgovora<br />

na jasno pitanje. A onda ga<br />

je Đaković još direktnije upitao:<br />

“A zašto izbjegavata odgovor na<br />

ovo pitanje. Je li bila agresija na<br />

Bosnu i Hercegovinu ili nije?”<br />

Hećimović je ponovo izbjegao odgovor<br />

na postavljeno pitanje.<br />

Esad Hećimović je čovjek koji<br />

danas ne voli pričati o agresiji<br />

na Bosnu i Hercegovinu, jer ga<br />

je Srbija, odnosno Boris Tadić,<br />

predsjednik Srbije zadužio velikom,<br />

životnom uslugom. Naime,<br />

Esad Hećimović je obolio od<br />

raka i u posljednjih godinu dana<br />

je dva puta operisan na VMA u<br />

Beogradu. Troškove liječenja,<br />

uglavnom, platila je Srbija. “Prije<br />

godinu dana sam bio u teškoj životnoj<br />

opasnosti i oni su mi pomogli<br />

u toj situaciji, u mom liječnju”,<br />

kaže Hećimović u intervjuu<br />

za Nezavisne novine.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

11


Stolac<br />

FUJ – TV<br />

Ogorčeni neprofesionalnim izvještavanjem<br />

Federalne televizije<br />

o situaciju u svom gradu Stočani su<br />

reagirali na originalan način. Prvo<br />

su uslijedili oštri komentari o podizanju<br />

međunacionalnih tenzija u<br />

Stocu od strane Federalne televizije.<br />

“Prema Federalnoj televiziji, ispade<br />

da su Bošnjaci Stoca, isfrustrirani činjenicom<br />

da njihove komšije Hrvati<br />

ne žele u iste klupe s njima, odlučili<br />

da im malo potpale božićne jaslice,<br />

a ovi im, eto, uzvratili paljenjem<br />

zastave na džamiji i na primjeru im<br />

pokazali kako, ustvari, ‘zakon jačega’<br />

funkcionira. Umjesto da ove sramne<br />

postupke nekolicine imbecila, pretpostavljam<br />

dobrano alkoholiziranih<br />

koji trijezni vjerovatno nikada nisu<br />

skupili dovoljno hrabrosti i prišli djevojci<br />

koja im se sviđa, nazovu pravim<br />

imenom (vandalizam, naprimjer),<br />

urednici našeg uglednog javnog servisa<br />

odlučili su napokon progovoriti<br />

o ‘narušavanju, ionako krhke, međunacionalne<br />

slike’ (neka čitaoci malo<br />

razmisle o tome ko, ustvari, kreira<br />

‘slike’), a malo i o ‘spašavanju golih<br />

života’, sve u želji da stanovnike tog<br />

tamo nekog Stoca izbave iz pakla međunacionalnih<br />

sukoba koji su, nakon<br />

više od desetljeća ‘aparthejda i segregacije’<br />

i ‘paralelizama u obrazovanju’,<br />

napokon eskalirali”, stoji u jednom<br />

od komentara na web portalu Stolac.<br />

ba. Jedan drugi komentar je opremljen<br />

zanimljivom fotografijom na<br />

kojoj je promijenjen logo Federalne<br />

telvizije. Tako umjesto FTV stoji<br />

FUJ – TV. Moramo priznati da je<br />

ovo najkraći ali i najbolji komentar<br />

na račun novinarskog profesionalizma<br />

FTV-a.<br />

Nedžad Latić<br />

Ako ne znaš pametno govoriti, pametno šuti!<br />

Banovići<br />

Senad Hadžić krenuo pješke na hadž<br />

Vijest da je Senad Hadžić iz<br />

VBanovića pješke krenuo ka svetom<br />

Vgradu Meki i da se nada da će doći na<br />

vrijeme da naredne godine obavi hadž,<br />

objavljena je samo na portalu Sarajevo<br />

– x. com. Nažalost, drugi mediji nisu<br />

pokazali dovoljno interesa za objavljivanje<br />

ove nesvakidašnje vijesti. Zato<br />

spomenutu vijest prenosimo u cijelosti.<br />

“Na gradskom trgu u Banovićima<br />

okupio se veliki broj njegovih<br />

sugrađana kako bi ga ispratili<br />

i poželjeli mu sretan put.<br />

On je dugo vremena planirao<br />

taj put. Štedio je novac<br />

i sve ulagao u taj projekt.<br />

Danas je mnogo ljudi izašlo<br />

da ga pozdravi, ispričao<br />

je za Sarajevo-x.com jedan<br />

od Hadžićevih sugrađana.<br />

Hadžić, koji je po zanimanju<br />

ekonomista, na sveto<br />

Početkom ovog mjeseca Milorad Dodik<br />

je optužio Bošnjake da su u Drugom<br />

svjetskom ratu masovno pripadali<br />

fašističkom pokretu. “.. Bošnjaci žele da<br />

se iskupe za svoje prethodne grijehove u<br />

Drugom svjetskom ratu, jer su masovno<br />

pripadali fašističkom pokretu i bili<br />

zastupljeni u Handžar divizijama i činili<br />

zločine nad Srbima”. Na ovu izjavu<br />

Milorada Dodika uslijedile su žestoke<br />

reakcije brojnih Bošnjaka, predstavnika<br />

akademske zajednice i politike. Može se<br />

reći da nema Bošnjaka<br />

kojeg nisu pogodile<br />

ovakve izjave Milorada<br />

Dodika. Međutim,<br />

ipak se na kraju javio jedan<br />

među Bošnjacima<br />

da svojim besmislenim<br />

izjavama, u određenom<br />

smislu, da za pravo Miloradu<br />

Dodiku. Riječ je<br />

o Nedžadu Latiću koji<br />

je u intervjuu za magazin<br />

Start t izjavio sljede-<br />

ću nepromišljenost: “...<br />

jedini je Nedžad Latić<br />

rekao dvije historijske<br />

greške su Bošnjaci napravili<br />

- Handžar diviziju<br />

i priznanje odreda El Mudžahid u<br />

sastavu Armije RBiH. Vjerujte, privatno<br />

su mi neki ugledni Bošnjaci zamjerili što<br />

to potenciram. E, tu prelazimo na akademsku<br />

odgovornost. Pogledajte kad danas<br />

Dodik kaže svi ste vi fašisti, nema valjana<br />

odgovora na tu njegovu laž. Jer, niti<br />

pravilno interpretiramo svoju historiju,<br />

niti priznajemo svoju krivicu”. Bošnjaci<br />

nikada nisu baštinili fašizam. Zar će nas<br />

Milorad Dodik optuživati za fašizam.<br />

Milorad Dodik koji je u u aprilu 1995.<br />

godine na 50. sjednici Narodne skupštine<br />

Republike Srpske rekao sljedeću izjavu:<br />

“Ja vjerujem da su njegovi zahtjevi<br />

da zauzmemo Tuzlu, Sarajevo i druge<br />

veće gradove kao i za<br />

Bihać, sada nerealni i<br />

njih treba odbaciti. Ove<br />

gradove smo trebali zauzeti<br />

odmah na početku<br />

rata... moramo finalizirati<br />

naš zadatak koji<br />

podrazumijeva rješenje<br />

vojne situacije u Cazinskoj<br />

krajini. Direktno<br />

ili indirektno uništiti<br />

Peti korpus kako više<br />

ne bismo imali jakog<br />

neprijatelja na obalama<br />

Une koji bi mogao da<br />

nas destabilizira”. Bošnjaci<br />

imaju valjan odgovor<br />

na Dodikove optužbe,<br />

a to što te odgovore ne zna Latić, to<br />

je njegova krivica. Gospodine Nedžade<br />

Latiću, ako ne znaš pametno govoriti,<br />

pametno šuti!<br />

hodočašće uputio se pješke kako bi<br />

iskušao svoju vjeru i pokazao zahvalnost<br />

Bogu. Dugo je najavljivao taj put.<br />

Po gradu jle polijepio plakate s rutom.<br />

Danas je odlučio krenuti. Oprost je bio<br />

dirljiv, mnogi građani su zaplakali”,<br />

ispričao nam je Hadžićev sugrađanin.<br />

Nadamo se da će uspjeti u svojoj misiji<br />

i na vrijeme doći u sveta islamska mjesta<br />

te obaviti hadž.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

12


Republika Srpska<br />

Kako se lovci Bošnjaci jedenjem krmetine pravdaju da<br />

nisu vehabije<br />

Lovci<br />

sekcije<br />

“Brdo”, njih<br />

20-tak, koji djeluju<br />

u sastavu<br />

Lovačkog udruženja<br />

“Mrakovica”<br />

iz Prijedora osjetili<br />

su se prozvanim<br />

od strane MUP-a<br />

Republike Srpske<br />

da su i na njih odnosi<br />

da su vehabije<br />

– lovci. Zato<br />

su prije nekoliko<br />

dana organizirali<br />

druženje u lovačkoj<br />

kući u Rizvanovićima, naselju s<br />

lijeve obale Sane, uz obavezan lovački<br />

paprikaš koji su začinili mesom od divljeg<br />

vepra. Spomenuti lovci su priznali<br />

Foto islamneta<br />

Pismena vježba o Mevlidu Jašareviću<br />

da su paprikaš začinili krmetinom, odnosno<br />

mesom divljeg jgvepra a sve kako<br />

bi pokazali minstru Stanislavu Čađi da<br />

oni nisu vehabije.<br />

Tešanj<br />

Iznad Tešnja FTV<br />

kliče, dobro došli<br />

u Piljužiće!<br />

Selo Piljužići u općini Tešanj<br />

je vjerovatno najpopularnije<br />

bosanskohercegovačko selo.<br />

Zahvaljujući medijskom nasilju<br />

i antiislamskoj kampanji<br />

koju sprovodi Federalna televizija<br />

selo Piljužići, odnosno<br />

stanovnici ovog sela ovih su<br />

dana najveća atrakcija na internet<br />

portalima. Vido zapis<br />

naslovljen “Bosna - smiješno<br />

- Piljužići - Mi smo hodžini,<br />

hodža je naš” glavna je sprdnja<br />

na stotinama internet stranica.<br />

U spomenutom video prilogu<br />

Federalne televizije stanovnici<br />

sela Piljužići prikazani su na<br />

najgori mogući način. Oni nisu<br />

ni svjesni kako ih je FTV izložila<br />

ruglu javnosti. Uostalom,<br />

najbolja potvrda da je spomenuti<br />

prilog trenutno najveća<br />

sprdnja na internetu govori<br />

činjenica da je ovaj prilog, u<br />

samo nekoliko dana, pogledalo<br />

preko sto hiljada ljudi. Koliko<br />

su Piljužići postali popularni<br />

uskoro bi mogli očekivati da<br />

se onaj poznati tešanjski hit<br />

“Iznad Tešnja zora sviče, dobro<br />

doš’o predsjedniče“, počne<br />

pjevati malo drukčije - “Iznad<br />

Tešnja FTV kliče, dobro došli<br />

u Piljužiće!”<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

13


Aktuelno<br />

Velikosrpsko kreiranje nove bošnjačke krivnje<br />

<strong>Istraga</strong> vehabiziranih poturica<br />

Dodik i njegovi saradnici<br />

su shvatili da su stare,<br />

mitološke bošnjačke krivnje,<br />

tipa poturice, balije i<br />

slično, više beskorisne.<br />

Oni su na vrijeme shvatili<br />

da će korištenjem pojma<br />

vehabizam uspješno<br />

riješiti to pitanje. U Bosni<br />

i Hercegovini, do sada su<br />

predvodnici širenja straha<br />

od islama i muslimana,<br />

vođenjem kampanja protiv<br />

vehabija i vehabizma,<br />

uglavnom bili Bošnjaci,<br />

bošnjački mediji, bošnjački<br />

političari i intelektualci.<br />

Bošnjaci su sami sebi<br />

izmislili novu krivnju,<br />

Miloradu Dodiku je ostalo<br />

samo da se okoristi ovim<br />

bošnjačkim poklonom<br />

Piše: Ezher Beganović<br />

Uvijek moramo biti krivi za<br />

nešto. Krivi smo zato jer<br />

smo Turci. Krivi smo zato<br />

jer smo muslimani... vehabija nije bilo<br />

u Srebrenici. Ko je poubijao te muslimane,<br />

za koje mnogi nisu ni znali<br />

da su muslimani? Mi moramo biti za<br />

nešto krivi. Ovdje moramo biti eliminirani<br />

i izbrisani, kaže reisu-l-ulema<br />

dr. Mustafa ef. Cerić u nedavnom intervjuu<br />

za slovenački Dnevnik, kojeg<br />

je dao dvadesetak dana prije objavljivanja<br />

skandaloznog i veoma opasnog<br />

Izvještaja MUP- a Republike Srpske<br />

o navodnim operativnim saznanjima<br />

o mjestima i djelovanjima vehabija u<br />

Republici Srpskoj. Spomenuti Izvještaj<br />

MUP-a Republike Srpske je zvanični<br />

dokument, odnosno zvanična potvrda<br />

da velikosrpska politika sprovodi<br />

završne aktivnosti u procesu montiranja<br />

nove bošnjačke krivnje, krivnje<br />

koja je velikosrpskoj poltici neophodna<br />

za nastavak rušenja Bosne i Hercegovineu,<br />

krivnje koja bi u bliskoj ili daljoj<br />

budućnosti mogla poslužiti velikosprskim<br />

zločincima kao opravdanje za<br />

činjenje novih zločina nad Bošnjacima.<br />

Moderniziranje bošnjačke krivnje<br />

Moderna velikosrpska politika je<br />

svjesna da je došlo vrijeme za moderniziranje<br />

bošnjačke krivnje, jer vrijeme<br />

“istraga poturica” više nije u modi.<br />

Posljednju, od međunarodne zajednice<br />

dozvoljenu “istragu<br />

Da su se Srbi<br />

iz Republike<br />

Srpske već<br />

navikli na novu<br />

bošnjačku<br />

vehabiziranu<br />

poturičku<br />

krivnju<br />

vjerodostojan<br />

pokazatelj su<br />

brojni napadi<br />

na povratnika<br />

Bošnjake<br />

muslimane<br />

i islamske<br />

objekte u<br />

Republici<br />

Srpskoj koji se<br />

ovih dana jedan<br />

za drugim<br />

događaju.<br />

poturica” učinio je Ratko<br />

Mladić u Srebrenici kada je<br />

zajedno sa hiljadama srpskih<br />

zločinaca počinio genocid,<br />

pobivši preko osam hiljada<br />

Bošnjaka. Na početku “istrage<br />

poturica”, tj. po ulasku<br />

u Srebrenicu, Ratko Mladić<br />

je u kamere srpskih medija<br />

izjavio sljedeće: “Evo nas, 11.<br />

juli 1995. godine u srpskoj<br />

Srebrenici. Uoči još jednog<br />

velikoga praznika srpskoga,<br />

poklanjamo srpskom narodu<br />

ovaj grad. I napokon došao je<br />

trenutak da se, poslije bune<br />

protiv dahija, Turcima osvetimo<br />

na ovom prostoru”.<br />

Ciljevi aktuelne srpske politike<br />

u Bosni i Hercegovini<br />

su identični ciljevima koje su<br />

krajem dvadesetog stoljeća<br />

pokušali postići Radovan<br />

Karadžić i Ratko Mladić.<br />

Milorad Dodik, kao ratni<br />

drug Radovana Karadžića i<br />

Ratka Mladića, nastavlja sa rušenjem<br />

Bosne i Hercegovine. Da bi uspješno<br />

nastavio rušenje Bosne i Hercegovine,<br />

Milorad Dodik je morao prilagoditi<br />

svoju velikosrpsku politiku zahtjevima<br />

aktuelnih svjetskih i domaćih<br />

društveno-političkih trendova. Kako to<br />

rade Milorad Dodik i njegovi saradnici?<br />

Kada god kaže da je njegov cilj nezavisna<br />

država Republika Srpska, tj. da<br />

Bosna i Hercegovina neće moći izdržati<br />

još dugo, odmah uslijedi izjava da je on<br />

protiv bilo kakve ratne opcije i da Srbi<br />

nemaju interesa za rat. Na taj način on<br />

vješto umiruje svjetsku i domaću javnost<br />

a istovremeno, čemu svjedočimo<br />

svi u BiH posljednjih 14 mjeseci, nesmetano<br />

korak po korak ruši Bosnu i<br />

Hercegovinu. Nešto slično se događa i<br />

kod oblikovanja nove bošnjačke krivnje.<br />

Dodik i njegovi saradnici su shvatili da<br />

su stare, mitološke bošnjačke krivnje,<br />

tipa poturice, balije i slično, više beskorisne.<br />

Oni su na vrijeme shvatili da<br />

će korištenjem pojma vehabizam veoma<br />

uspješno riješiti to pitanje. Danas cijelim<br />

svijetom, pa i Bosnom i Hercegovinom<br />

hara islamofobija, a vehabizam<br />

je pojam uz pomoć kojeg islamofobi<br />

najčešće šire strah od islama i muslimana.<br />

Također, u Bosni i Hercegovini,<br />

do sada su predvodnici<br />

širenja straha od islama<br />

i muslimana, vođenjem<br />

kampanja protiv vehabija i<br />

vehabizma, uglavnom bili<br />

Bošnjaci, bošnjački mediji,<br />

bošnjački političari i intelektualci.<br />

Radio-televizija Federacije<br />

BiH godinama straši<br />

narode u Bosni i Hercegovini<br />

opasnim vehabijama. Isto<br />

se ponašaju i drugi bošnjački<br />

mediji i novinari. Vidimo<br />

šta se ovih dana događa u<br />

mjestu Piljužići u Tešnju<br />

odakle FTV skoro svaku noć<br />

izvještava o navodnom vehabijskom<br />

udaru na mjesnog<br />

hodžu. Naravno, i mediji<br />

u Republici Srpskoj su na<br />

duži period koristili usluge<br />

bošnjačkih antivehabija kao<br />

što su Dževad Galijašević,<br />

Esad Hećimović i drugi.<br />

Dakle, Bošnjaci su sami sebi<br />

izmislili novu krivnju, Miloradu<br />

Dodiku je ostalo još samo da se<br />

okoristi ovim bošnjačkim poklonom.<br />

Vehabije prethodnica najezde osmanizma<br />

Međutim, kakvi bi to bili velikosrpski<br />

političari kada i vehabizam ne bi<br />

poturčili i dali mu mitološke krivične<br />

naslage. Prije toga, MUP Republike<br />

Srpske svojim Izvještajem je još malo<br />

pojačao dozu straha od vehabijskih akcija<br />

u Republici Srpskoj. Konstatacije<br />

da su “vehabije locirane u 14 općina<br />

Republike Srpske”, “većina ovih zajed-<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

14


Četnici su već počeli primjenjivati novu antibošnjačku terminologiju na svojim sabirnim kamionima<br />

nica se nalazi u blizini magistralnih<br />

puteva pa će vjerovatno u slučaju da se<br />

dogode određeni incidenti, ti magistralni<br />

putevi biti eksploatisani”, “u zadnje<br />

vrijeme asfaltiraju i prosjecaju nove<br />

puteve velike širine”, “pod okriljem<br />

lova i pčelarstva vrše obuke rukovanja<br />

vatrenim oružjem”, dali su slobodan<br />

prostor medijima iz Republike Srpske i<br />

Srbije da nastave sa širenjem straha od<br />

vehabija iz Republike Srpske. Tako su<br />

u srpskim medijma ovih dana objavljeni<br />

ovakvi naslovi: “Bošnjaci sa Vehabijama<br />

spremaju rat protiv RS”, “Vehabije zauzele<br />

pogranična područja većih gradova<br />

BiH - mještani ih se klone i plaše”, “U<br />

Srebrenici primjećene naoružane vehabije”,<br />

“Vehabije kod Teslića imaju teško<br />

naoružanje”, i slično. MUP Republike<br />

Srpske i mediji (FTV je svojom kampanjom<br />

protiv Islamske zajednice u<br />

Piljužićima bila jaka pomoć srpskim<br />

medijima u širenju straha od vehabija)<br />

otvorili su put srpskim političarima i intelektualcima<br />

da vehabiziraju poturice<br />

i tako na efikasan način ovu moderniziranu<br />

bošnjačku krivnju približe svakom<br />

pismenom i nepismenom Srbinu.<br />

Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić<br />

izjavio je za Press s da se u BiH njeguje<br />

vehabijski pokret u čemu učestvuju i inostrani<br />

faktori, jer je taj pokret i u vjerskom<br />

i u terorističkom smislu potencijalno<br />

multikoristan za namjere mnogih<br />

na Balkanu. On je istakao da vehabije<br />

mogu biti iskorišćene od nove najezde<br />

osmanizma.<br />

Također, i predsjedavajući j Vijeća<br />

ministara BiH Nikola Špirić je kroz<br />

iste novine “upozorio da BiH prijeti<br />

velika opasnost od radikalne islamizacije<br />

zemlje”. Špirić tvrdi da “niko<br />

ozbiljno ne vodi računa o tome što<br />

je BiH demografski već nagrižena<br />

radikalnim islamom, koji dolazi spolja<br />

i ne razmišlja o tome da će za nekoliko<br />

decenija, a možda i ranije, većina<br />

stanovništva u ovoj zemlji biti arapskog<br />

porekla. Ta promena demografske<br />

slike promeniće i krvotok ovdašnjih<br />

muslimana, što neće biti dobro ni<br />

za koga. Nažalost, bh. muslimani i<br />

njihovi politički predstavnici to sada<br />

ne vide, jer misle da im je to odbrana<br />

od Srba i Hrvata, iako nikome ovdje<br />

ne smetaju bosanski muslimani, već<br />

oni koji dolaze sa strane i radikalizuju<br />

ih”, piše Press.<br />

Da su se Srbi iz Republike Srpske<br />

već navikli na novu bošnjačku<br />

vehabiziranu poturičku krivnju<br />

vjerodostojan pokazatelj su brojni<br />

napadi na povratnike Bošnjake<br />

muslimane i islamske objekte u<br />

Republici Srpskoj koji se ovih<br />

dana jedan za drugim događaju.<br />

I srpski guslari su svoj repertoar<br />

počeli prilagođavati vehabiziranim<br />

poturicama. U antreu ovog teksta<br />

možete pročitati jednu od spomenutih<br />

antivehabijskih guslarskih hitova.<br />

Očito je da ćemo mi Bošnjaci ostatak<br />

21. stoljeća nositi vehabijsku krivnju.<br />

Srbi su nas već počeli vehabizirano<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

15<br />

mrziti ( i Hrvati nas isto doživljavaju).<br />

Nažalost, nesreća je ovaj put još veća,<br />

jer dobar dio Bošnjaka, svjesno ili<br />

nesvjesno, aktivnim učešćem u širenju<br />

islamofobije u BiH, olakšava posao<br />

velikosrpskom dušmanu, koji sve<br />

Bošnjake gleda kroz prizmu vehabijske<br />

krivnje, bez obzira bave li se oni lovom<br />

ili skupljanjem meda!<br />

Antivehabijski<br />

guslarski hitovi u<br />

Republici Srpskoj<br />

Bula<br />

Što se Gackom lelek čuje<br />

turska bula jadikuje<br />

i proklinje Bajram kleti<br />

đe će Muju da suneti.<br />

Baš na Bajram reče bula<br />

Fazlagića gori kula<br />

i proklinje krvopije<br />

novu sektu Vehabije.<br />

To su oni uradili<br />

i džamiju zapalili!<br />

Cvili bula kao guja<br />

prekrstiću malog Muja<br />

i djed mu je kršten bio<br />

dok se nije poturčio.<br />

Vehabija neće biti<br />

i ja ću se prekrstiti!


Politika i društvo<br />

Šta je Milorad Dodik tražio od Ratka Mladića na ratnoj 50. sjednici Narodne<br />

skupštine Republike Srpske održanoj 16. aprila 1995. u Sanskom Mostu<br />

Uništiti Peti korpus kako više ne bismo<br />

imali jakog neprijatelja na obalama Une<br />

Malo je Bosanaca i Hercegovaca,<br />

pogotovo Bošnjaka koji znaju ili<br />

žele da znaju zašto Milorad Dodik<br />

ima toliki motiv da se general Atif<br />

Dudaković i drugih dvadesetak<br />

komandanata Petog korpusa<br />

Armije R Bosne i Hercegovine<br />

optuže za ratni zločin. Prava<br />

istina o motivima Milorada Dodika<br />

za vođenje mirnodopskog rata<br />

protiv Petog korpusa nalazi se<br />

u dokumentima koji otkrivaju<br />

njegovu ratnu prošlost<br />

Piše: Ezher Beganović<br />

Posljednjih godina Milorad Dodik<br />

vodi otvorenu kampanju protiv<br />

generala Atifa Dudakovića kojeg<br />

želi po svaku cijenu optužiti za ratne zločine<br />

i strpati ga u zatvor. Dodik vrši konstantan<br />

pritisak na Sud Bosne i Hercegovine od<br />

kojeg očekuje da pokrene sudski proces za<br />

ratne zločine protiv generala Dudakovića i<br />

još dvadesetak komandanata Petog korpusa<br />

Armije Republike Bosne i Hercegovine. Prema<br />

nekim medijskim izvještajima, koji se temelje<br />

na povjerljivim informacijama iz Suda<br />

BiH, Dodikov pritisak je urodio plodom.<br />

Također, SIPA je po nalogu Tužilaštva BiH<br />

ovih dana pokrenula “ofanzivu” protiv Petog<br />

korpusa. Pretresa se i ispituje svaki čošak koji<br />

je koristio Peti korpus. Sve se čini da se udovolji<br />

Dodiku i da Atif Dudaković na kraju<br />

bude proglašen ratnim zločincem. Iako svi<br />

znamo da je general Dudaković zajedno sa<br />

svojim hrabrim Krajišnicima branio Cazinsku<br />

krajinu a Milorad Dodik bio dio snaga<br />

koje su napadale Cazinsku krajinu radi uništenja<br />

Bošnjaka.<br />

Malo je Bosanaca i Hercegovaca, pogotovo<br />

Bošnjaka koji znaju ili žele da znaju<br />

zašto Milorad Dodik ima toliki motiv da se<br />

general Atif Dudaković i drugih dvadesetak<br />

komandanata Petog korpusa Armije R<br />

Bosne i Hercegovine optuže za ratni zločin.<br />

Prava istina o motivima Milorada Dodika<br />

za vođenje mirnodopskog rata protiv Petog<br />

korpusa nalazi se<br />

u dokumentima<br />

koji otkrivaju njegovu<br />

ratnu prošlost.<br />

U dokumentima<br />

koje ćemo u<br />

nastavku citirati<br />

jasno se vidi da je<br />

Milorad Dodik<br />

kao član zakonodavnog<br />

tijela zločinačke<br />

družine,<br />

koja je sprovodila<br />

agresiju na Bosnu<br />

i Hercegovinu,<br />

imao aktivnu ulogu u planiranju<br />

napada na položaje Petog korpusa.<br />

U transkriptima ratnih sjednica<br />

Narodne skupštine Republike<br />

Srpske nalazi se dio govora<br />

Milorada Dodika sa 50. sjednice<br />

Narodne skupštine Republike<br />

Srpske koja je održana 16. aprila<br />

1995. godine u tada još uvijek<br />

okupiranom Sanskom Mostu,<br />

Milorad Dodik sam otkriva svoju<br />

ulogu u agresiji na Cazinsku<br />

Krajinu. Na početku svog govora<br />

Milorad Dodik se žali što<br />

se sjednica održava u Sanskom Mostu i to<br />

u neuvjetnim prostorijama. U daljem dijelu<br />

govora Milorad Dodik se slaže sa generalom<br />

Ratkom Mladićem oko njegovih nastojanja<br />

da se stvore bolji uvjeti za Vojsku Republike<br />

Srpske kako bi mogla uspješno da ratuje<br />

na bihaćkom ratištu. “Uz dužno poštovanje<br />

prema gospodinu Vještici, ja vjerujem da su<br />

njegovi zahtjevi da zauzmemo Tuzlu, Sarajevo<br />

i druge veće gradove kao i za Bihać, sada<br />

nerealni i njih treba odbaciti. Ove gradove<br />

smo trebali zauzeti odmah na početku rata,<br />

tada to nismo uspjeli i sada su ti zahtjevi nerealni...<br />

Ja mislim da je došlo vrijeme da razmislimo<br />

da od naših saveznika Rusa tražimo<br />

da se spriječi bilo kakva nova misija Kartera<br />

(misli na bivšeg američkog predsjednika<br />

Jimmyja Cartera, op.a.) i drugih trčkarala sa<br />

Zapada, zbog jednostavnog razloga što smo<br />

imali loše iskustvo sa prvim dolaskom ovog<br />

čovjeka, Kartera. Ja otvoreno sada kažem da<br />

je njegova misija direktno uzrokovala da ne<br />

osvojimo Bihać.” Milorad Dodik se nije zaustavio<br />

na žaljenjima i željama da se zauzme<br />

Bihać. U nastavku je predložio kolegama<br />

Generala Atifa<br />

Dudakovića<br />

danas nema<br />

niko, a sve<br />

su prilike da<br />

niko ni ne<br />

želi, da zaštiti<br />

od nasrtaja<br />

Milorada<br />

Dodika i<br />

njegovih<br />

četničkih<br />

saboraca.<br />

poslanicima Narodne<br />

skupštine<br />

Republike Srpske<br />

da podrže<br />

generala Ratka<br />

Mladića da sredi<br />

Cazinsku krajinu<br />

i jednom zauvijek<br />

sredi Peti korpus<br />

i to na način da<br />

direktno ili indirektno<br />

pomognu<br />

sukob Bošnjaka<br />

u Cazinskoj krajini,<br />

a sve u cilju<br />

da se zauzme čitav bihaćki kraj<br />

(ovo je jedan od pokazatelja zašto<br />

Milorad Dodik mrzi generala<br />

Atifa Dudakovića). “U skladu<br />

sa našim zaključkom o vojnoj<br />

situaciji, moram istaknuti da<br />

moramo finalizirati naš zadatak<br />

koji podrazumijeva rješenje vojne<br />

situacije u Cazinskoj krajini.<br />

Direktno ili indirektno uništiti<br />

Peti korpus kako više ne bismo<br />

imali jakog neprijatelja na obalama<br />

Une koji bi mogao da nas<br />

destabilizira.”<br />

Jedino je u Bosni i Hercegovini moguće<br />

da jedan politčar, sa ovakvom ratnom<br />

prošlošću, u miru nastavi svoju ratnu misiju<br />

nesmetane borbe protiv ljudi koje oduvijek<br />

smatra zakletim neprijateljem. Također,<br />

ovo je dokaz koliko smo mi Bošnjaci<br />

obezglavljeni i u jadnom stanju. Generala<br />

Atifa Dudakovića danas nema niko, a sve<br />

su prilike da niko ni ne želi, da zaštiti od<br />

nasrtaja Milorada Dodika i njegovih četničkih<br />

saboraca. Atif Dudaković je zajedno<br />

sa svojim hrabrim borcima u vrijeme<br />

agresije na Bosnu i Hercegovinu i Cazinsku<br />

krajinu ponosno stao na put Miloradu<br />

Dodiku i njegovom jaranu Ratku Mladiću.<br />

Iako je to žarko želio i za to se svim svojim<br />

političkim autoritetom zalagao, Milorad<br />

Dodik nije uspio ni direktno ni indirektno<br />

uništiti Peti korpus. Generalu Dudakoviću<br />

su danas ruke svezane, od oružja ima samo<br />

istinu. A istina je danas u Bosni i Hercegovini<br />

nemoćno oružje. Pa ipak, nadamo se<br />

da će general Dudaković na kraju dobiti i<br />

ovu bitku protiv Milorada Dodika i ostatka<br />

četničkih hordi iz Republike Srpske!<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

16


Kolumna<br />

Borba za opstanak<br />

Smrt Radovana Karadžića<br />

Kad su američki grobari<br />

mogli instruirati tajne pokope<br />

Sadama Huseina i Muamera<br />

Gadafija, kao legalnih i silom<br />

svrgnutih predsjednika,<br />

mogu vala organizirati i<br />

tajno zakopavanje Radovana<br />

Karadžića, koji je, pored<br />

Adolfa Hitlera, drugi evropski<br />

simbol zločina genocida. Ne<br />

misle Zapadnjaci, valjda, dati<br />

Karadžiću više posmrtnih prava<br />

od onih koje su dobili Sadam i<br />

Gadafi? Dakle, kopati ga tajno,<br />

daleko, duboko, i to izvan<br />

ove čiste i plemenite Bosne i<br />

Hercegovine!<br />

Specijalna jedinica Američke<br />

vojske izvršila je prebacivanje<br />

posmrtnih ostataka Radovana<br />

Karadžića iz Haga na tajnu lokaciju<br />

u njegovoj rodnoj Crnoj Gori, gdje<br />

je izvršen ukop, tako da ni porodica<br />

neće znati gdje počiva prvi predsjednik<br />

Republike Srpske. Američka vlada<br />

je 24 sata nakon vijesti o iznenadnoj<br />

smrti Radovana Karadžića u ćeliji<br />

Haškog tribunala izdala naređenje<br />

da se postupi kao u slučaju tajnog<br />

pokopa Sadama Huseina i Muamera<br />

Gadafija, kako se ne bi od posljednjeg<br />

Karadžićevog počivališta pravilo<br />

nacionalno svetište koje bi služilo za<br />

inspiraciju one ideologije koja je organizirala<br />

genocid u Srebrenici. Akciju<br />

je lično nadgledao američki ambasador<br />

Patrik Mun (Patrick Moon), koji<br />

se u tom povodu putem javnog rtv servisa<br />

obratio građanima Bosne i Hercegovine,<br />

a posebno Srbima, rekavši<br />

da je – “za sve nas bolje da što prije<br />

zaboravimo Radovana Karadžića”.<br />

Uprkos tome, u Republici Srpskoj je<br />

proglašena sedmodnevna žalost, a<br />

entitetski i opštinski parlamenti su<br />

priredili komemorativne svečanosti,<br />

škole su jednodnevnu nastavu zamijenile<br />

historijskim časovima o životu,<br />

djelu i pjesništvu utemeljitelja i prvog<br />

predsjednika Republike Srpske, dok<br />

u svim hramovima Srpske pravoslavne<br />

crkve u Srbiji, Republici Srpskoj i<br />

dijaspori služeno opelo za pokoj duše<br />

Radovana Karadžića. Secesionistički<br />

pokret “Šizbor je naš” je obavijestio<br />

javnost da se na ovome neće<br />

završiti, da će tijelo umrlog<br />

predsjednika Karadžića biti<br />

kat-tad pronađeno, a dotad<br />

će se Srbi okupljati pred<br />

otvorenim mauzolejom pored<br />

Banskih dvora u Banjoj<br />

Luci, koji će biti izgrađen<br />

u čast osnivača Republike<br />

Srpske. Na tom mjestu<br />

neko je postavio mrtvački<br />

kovčeg oko kojega hiljade<br />

Srba danonoćno kruže<br />

sa upaljenim svijećama,<br />

u znak protesta zbog tajnog<br />

sahranjivanja Radovana<br />

Karadžića, ali i u<br />

znak pijeteta prema prvom<br />

predsjedniku, kojemu na<br />

taj simbolični način odaju<br />

poštovanje i zahvalnost.<br />

– “To što su od porodice<br />

i od naroda ukrali telo<br />

Radovanovo, ne znači da<br />

mogu ukrasti njegovu<br />

dušu, koja je i na nebesima<br />

i s nebeskim narodom!”<br />

– poručio je lider pokreta<br />

Čane Danković. Nakon<br />

komemorativne sjednice,<br />

zvaničnici Republike Srpske<br />

i Srbije, ali i diplomatski<br />

predstavnici Rusije, Grčke<br />

i Kipra, pridružili su se<br />

okupljenom narodu i pred praznim<br />

mrtvačkim kovčegom zapalili svijeće,<br />

prekrstili se i simbolički odali poštu<br />

Radovanu Karadžiću. Agencije javljaju<br />

da su isto veče kamenovane sve<br />

obnovljene banjalučke džamije, što<br />

se dogodilo i u Bijeljini, Zvorniku,<br />

Janji, Prijedoru i drugim mjestima, a<br />

zapažene su kolone bošnjačkih povratnika,<br />

poznatijih kao “vehabije”, kako<br />

bježe prema unutrašnjosti zemlje,<br />

strahujući za svoju sigurnost. Niko od<br />

bošnjačkih političara nije htio govoriti<br />

o napadima na Bošnjake i na džamije<br />

Srbi u našoj<br />

zajedničkoj<br />

domovini imaju<br />

toliko čestitih<br />

sunarodnjaka,<br />

poput Alekse<br />

Šantića i Vase<br />

Pelagića, da<br />

je stvarno<br />

ponižavajuće<br />

svoj nacionalni<br />

ponos graditi<br />

na jednom<br />

crnogorskom<br />

dripcu i<br />

njegovom<br />

zlodjelu.<br />

u Republici Srpskoj, pravdajući se da<br />

je – “najbolje ne podizati tenzije”. Diplomatski<br />

izvori bliski NATO savezu<br />

očekuju da će se nacionalistička euforija<br />

u Republici Srpskoj ubrzo smiriti...<br />

Amerika i srpski gus(l)ari<br />

...A Radovanu Karadžiću<br />

valja mrijeti, jal ove hefte,<br />

jal neke druge hefte. I, valja<br />

ga negdje i ukopati. Eno,<br />

kako je Slobodan Milošević<br />

lijepo ukopan iza kuće,<br />

kao da je kućni ljubimac,<br />

a ne ljudski stvor. Problem<br />

sa Radovanom je u tome<br />

što on nema kuće u našoj<br />

Bosni i Hercegovini, jer<br />

mu je kuća ostala u Crnoj<br />

Gori. Ali, on nije državnik<br />

u državi iz koje je, već u<br />

državi iz koje nije. Ovdje<br />

kod nas je postao državnik<br />

zato što je organizirao genocid<br />

nad Bošnjacima, i na<br />

rezultatima tog genocida<br />

sagradio Republiku Srpsku.<br />

Za njegovu državničku<br />

figuru nije zaslužan on,<br />

već Amerika koja mu je<br />

preko Dejtonskog sporazuma<br />

priznala Republiku<br />

Srpsku, a time i njega, kao<br />

prvog predsjednika genocidnog<br />

entiteta. To što je<br />

Karadžić u zatvoru, a Republika<br />

Srpska na slobodi,<br />

najveći je specijalitet Dejtonskog<br />

sporazuma. “Na<br />

putu ka evropskim integracijama<br />

BiH mora krenuti u<br />

logičku reviziju aktuelnih činjenica:<br />

Karadžićev vojno-politički cilj ima<br />

ustavno svojstvo, dok je rodonačelnik<br />

Republike Srpske najtraženiji među<br />

osumnjičenim za ratne zločine” – pisao<br />

sam u Oslobođenju 12. novembra<br />

1999. godine. Budući da nije došlo<br />

do “logičke revizije”, Karadžić se<br />

pridružuje legalitetu RS, namjesto<br />

da bude obratno, da se RS pridruži<br />

njemu, s onu stranu zakona. Kako<br />

je RS godinama jačala, i postajala<br />

uspješniji entitet, tako je jačao i status<br />

prvog predsjednika RS, bez obzira<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

18


na njegovu uhapšenost.<br />

Kako to konkretno izgleda?<br />

Tako što se na<br />

ulicama Banja Luke<br />

slavi “predsjednikov<br />

rođendan”. Tako što se<br />

pojavi bošnjački klasik<br />

Dževad Karahasan da<br />

kaže kako “Karadžića<br />

ne treba demonizirati”,<br />

jer je po njemu<br />

“Karadžić žrtva historije”.<br />

Nek’ je nama Radovan<br />

žrtva, Dževade!<br />

Kad se jedan Dževad u<br />

Bošnjaka toliko brine o<br />

Karadžiću, zato ne bi bijeljinska<br />

BNTV u prvim<br />

minutama informativnih<br />

emisija izvijestila<br />

o najvažnijem pitanju<br />

za naciju: “Radovan<br />

Karadžić već četiri dana<br />

čeka antibiotike da bi<br />

mogao da sanira tešku<br />

prehladu...” Mediji prenose<br />

izjavu Radovanove<br />

kćerke, Sonje Karadžić<br />

Jovanović: “Plašim se jer<br />

ovo opasno liči na slučaj<br />

Slobodana Miloševića<br />

i mnogih u Hagu<br />

koji...” Možemo svi mi<br />

o Karadžiću misliti šta<br />

hoćemo, ali svi Srbi u<br />

njemu vide prvog predsjednika<br />

RS i haškog<br />

mučenika koji zavređuje<br />

ljubav i sikiranciju cijele nacije za njegovo<br />

zdavlje i patnje koje podnosi.<br />

Srbe, zapravo, i ne zanima šta neko<br />

misli o srpskim pitanjima, jer oni<br />

imaju svoj stav o svemu srpskom, za<br />

razliku od iskompleksiranih Bošnjaka<br />

koji čekaju da im neko drugi kaže šta<br />

valja, a šta ne valja. U tome Srbima<br />

pomažu međunarodni zvaničnici, od<br />

nekadašnjih britanskih lordova, koji<br />

su u ratu jednu secesionističku huntu<br />

uvažili kao “stranu u sukobu”, pa<br />

do sadašnjeg američkog ambasadora<br />

u našoj zemlji, Patrika Muna, koji je<br />

pristao da u Banjoj Luci razgovara bez<br />

državne zastave Bosne i Hercegovine,<br />

odnosno, pod zastavom Republike<br />

Srpske koja je zauzela državni pijedestal.<br />

Američki ambasador Mun je morao<br />

momentalno tražiti postavlja nje<br />

državnih simbola BiH, ili napustiti<br />

ovo obezdržavljeno mjesto, namjesto<br />

što je podržao secesionističko gusarstvo<br />

Milorada Dodika. Nažalost, nema<br />

više ni jednog bošnjačkog političara<br />

koji bi na to upozorio, jer svi vire iz<br />

jedne nogavice Milorada Dodika i<br />

druge nogavice američkog ambasadora.<br />

Zato bošnjački političari<br />

ne smiju ni jednu zucnuti u<br />

povodu hronike heftičnih<br />

napada na džamije i povratnike,<br />

jer se računa kako se<br />

tolerancija i mudrost mjere<br />

šutnjom o potlačenosti<br />

bošnjačkog naroda. Naravno,<br />

riječ je o kukavičluku, o<br />

ugursuzluku, o bjedništvu<br />

zadnje vrste, koje mora<br />

biti tumačeno kao historijska<br />

neodgovornost spram<br />

činjenice da su Bošnjaci<br />

danas jedini evropski narod<br />

koji živi u stanju apartheida<br />

i permanentnog progonstva.<br />

Šutnja je saučesništvo u<br />

ovom zločinu, ma koliko se<br />

ta šutnja prodavala kao kooperativnost.<br />

Napose, u ime te kooperativnosti<br />

bošnjačko je rukovodstvo<br />

prihvatilo Republiku Srpsku...<br />

- “Sva sreća pa postignuti tzv.<br />

sporazum nema nikakve vrijednosti.<br />

Vrijedi koliko i svaka izdaja. I prevara.<br />

Niko, pa makar se on zvao i Alija<br />

Izetbegović, nema pravo potpisati kraj<br />

Upravo se rađa<br />

jedna nova<br />

patriotska<br />

energija, čiju<br />

ideološku<br />

osnovu čini<br />

Referendum iz<br />

1992., odnosno,<br />

zahtjev za<br />

njegovom<br />

rehabilitacijom<br />

u ustavnom<br />

biću Bosne i<br />

Hercegovine.<br />

Pokret koji u<br />

perspektivi broji<br />

oko 100.000 bh.<br />

patriota.<br />

bosanske državnosti.<br />

Predsjednik je to mogao<br />

učiniti privatno, ali nikako<br />

u ime Države. Referendum<br />

o suverenitetu<br />

iz 1992. je jedini legalan<br />

i legitiman i sve što se<br />

kosi s voljom građana<br />

RBiH, nelegalno je i nelegitimno”<br />

– pisao sam<br />

u kolumni pod naslovom<br />

“Smrt Bosne”, od 1.<br />

decembra 1995. godine,<br />

koja je poslije uvrštena u<br />

moju knjigu “Krv boje<br />

benzina”.<br />

Šesnaest godina, nije<br />

šala!, sjedimo u ovoj<br />

istoj rečenici. Nema te<br />

sile koja može potrati<br />

činjenicu da je Dejtonski<br />

sporazum kriminalni<br />

ugovor! Dejtonska kriminogenost<br />

proizilazi iz<br />

nasilnog obezvređivanja<br />

demokratske volje bh.<br />

građana iskazane na<br />

Referendumu iz 1992.,<br />

kao jedinog legalnog i<br />

legitimnog izraza demokratske<br />

volje o uređenju<br />

Bosne i Hercegovine.<br />

Iza Dejtonskog sporazuma<br />

ne stoji nikakva<br />

demokratska volja, jer se<br />

o dejtonskom uređenju<br />

nisu izjašnjavali bh.<br />

građani, već je takvo<br />

uređenje nametnuto nasiljem,<br />

fizičkim i političkim,<br />

što je suprotno pravnoj snazi<br />

demokratije, legitimiteta<br />

i legaliteta. Bošnjačka politika<br />

je nakon uspostave<br />

mira imala u rukama sve<br />

pravne argumente da otvori<br />

i dobije proces preispitivanja<br />

pravne podloge Dejtonskog<br />

sporazuma, kao<br />

nametnutog i kriminalnog<br />

akta.<br />

U otvorenom pismu<br />

Aliji Izetbegoviću, (Walter, r<br />

br. 52, od 15. maja 2002.),<br />

između ostalog sam napisao:<br />

“Gospodine Alija<br />

Izetbegoviću, molimo Te da<br />

povučeš svoj potpis sa Dejtonskog<br />

sporazuma i da priznaš da si<br />

taj potpis metnuo pod prisilom i ucjenom!<br />

U međunarodnom pravu postoje<br />

jasne odredbe da se - ništavnim<br />

smatraju svi ugovori koji su potpisani<br />

pod prisilom. Bečka konvencija<br />

iz 1969. kaže da je – ništavan svaki<br />

ugovor zasnovan na prevari (član 49),<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

19


prinudi (član 51), prijetnji ili upotrebi<br />

sile (član 52). Dejtonski sporazum je,<br />

zahvaljujući Tvome potpisu, postao<br />

pravni i legalni okvir za nastavak mirnodopskog<br />

genocida nad Bošnjacima,<br />

čime se dovršava ubijanje bh. države.”<br />

Kopati ga daleko i duboko<br />

Za razliku od prvih poratnih godina,<br />

velikosrpski zvaničnici više ne<br />

kriju da im je Dejton drag k’o mati<br />

rođena. Oni znaju da bez Dejtona<br />

nema Republike Srpske, kao što<br />

mi znamo da je Dejton kriminalni<br />

ugovor koji se može oboriti i sa<br />

čijim rušenjem bi uređenje BiH bilo<br />

vraćeno na poziciju iz 1992. godine.<br />

Velikosrpska prednost je što imaju<br />

političare koji čuvaju Dejton, a naša<br />

mana je što nemamo političare koji<br />

bi smjeli otvoriti proces preispitivanja<br />

kriminalnog porijekla Dejtonskog<br />

sporazuma. Strategija čuvanja<br />

dejtonskog poretka podrazumijeva<br />

obavještajno pokrivanje, korumpiranje<br />

i ucjenjivanje bošnjačkih<br />

političara, koji godinama već služe<br />

Beogradu. Ali, nisu sve karte kod<br />

političara! Upravo se rađa jedna nova<br />

patriotska energija, čiju ideološku<br />

osnovu čini Referendum iz 1992.,<br />

odnosno, zahtjev za njegovom rehabilitacijom<br />

u ustavnom biću Bosne i<br />

Hercegovine. Pokret koji u perspektivi<br />

broji oko 100.000 bh. patriota,<br />

svjesnih i odlučnih u namjeri da istraju<br />

na antifašističkom putu rušenja<br />

kriminalnog Dejtonskog sporazuma,<br />

trebao bi postati faktor jači od<br />

kvislinške bošnjačke politike. Ovaj<br />

pokret, zasad okupljen oko<br />

Peticije za povrat RBiH,<br />

može postati pravni subjekt<br />

i povesti međunarodni<br />

spor za dokazivanje porijekla<br />

Dejtonskog sporazuma.<br />

Budući da se radi o izvornoj<br />

patriotskoj energiji, o<br />

čistoj ljubavi prema Bosni<br />

i Hercegovini, nemoguće<br />

su kalkulacije kakve imaju<br />

bošnjački uhljupi u politici.<br />

Tu nema kompromisa!<br />

Nema nagodbe! Traži se<br />

poništavanje Dejtonskog<br />

sporazuma, kao kriminalnog<br />

ugovora, i povratak<br />

Velikosrpska<br />

prednost je<br />

što imaju<br />

političare koji<br />

čuvaju Dejton,<br />

a naša mana<br />

je što nemamo<br />

političare<br />

koji bi smjeli<br />

otvoriti proces<br />

preispitivanja<br />

kriminalnog<br />

porijekla<br />

Dejtonskog<br />

sporazuma.<br />

Republike Bosne i Hercegovine, kao<br />

jedinog uređenja koje ima demokratsko,<br />

legitimno i legalističko pokriće!<br />

A šta ćemo sa Radovana Karadžića,<br />

sad, kad umre? Tražimo da ga američki<br />

grobari odnosu u njegovu Crnu Goru i<br />

tamo zakopaju, daleko i duboko. Kad<br />

su mogli instruirati tajne pokope Sadama<br />

Huseina i Muamera Gadafija, kao<br />

legalnih i silom svrgnutih predsjednika,<br />

mogu vala organizirati i tajno zakopavanje<br />

Radovana Karadžića, koji je, pored<br />

Adolfa Hitlera, drugi evropski<br />

simbol zločina genocida.<br />

Ne misle Zapadnjaci, valjda,<br />

dati Karadžiću više posmrtnih<br />

prava od onih koje su dobili<br />

Sadam i Gadafi?! Dakle,<br />

kopati ga tajno, daleko, duboko,<br />

i to izvan ove čiste i plemenite<br />

Bosne i Hercegovine.<br />

Srbi u našoj zajedničkoj domovini<br />

imaju toliko čestitih<br />

sunarodnjaka, poput Alekse<br />

Šantića i Vase Pelagića, da<br />

je stvarno ponižavajuće svoj<br />

nacionalni ponos graditi na<br />

jednom crnogorskom dripcu<br />

i njegovom zlodjelu.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

20


Aktuelno<br />

Opasni Izvještaj MUP-a Republike Srpske o prisustvu vehabija<br />

u manjem entitetu<br />

Dobrica Ćosić je u prav<br />

ravu,<br />

Stanislav Čađo je veliki lažov<br />

Da je progon muslimana sa<br />

“njihovih” teritorija njihova<br />

vječita težnja, govori i izjava<br />

Stojana Protića, radikalskog<br />

poslanika Narodne skupštine<br />

Kraljevine Jugoslavije, koji<br />

je u maju 1917. godine,<br />

u francuskom gradu Kanu<br />

(Cannes), na razgovorima<br />

o vjerama i pokrajinama<br />

buduće jugoslovenske države<br />

je rekao: “Kada pređe naša<br />

vojska Drinu, dat će Turcima<br />

dvadeset i četiri sata, pa<br />

makar i četrdeset i osam,<br />

vremena, da se vrate na<br />

pradjedovsku vjeru, a što<br />

ne bude htjelo, to posjeći,<br />

kao što smo u svoje vrijeme<br />

uradili u Srbiji.” (Ivan<br />

Meštović, Uspomene na<br />

političke ljude i događaje,<br />

Zagreb, 1969.)<br />

Učinilo nam se najprikladnijim<br />

da osvrt na nedavnu<br />

Informaciju Ministarstva unutrašnjih<br />

poslova Republike<br />

Srpske, koju je potpisao p ministar<br />

Stanislav Čađo, u kojoj<br />

se govori o sve većoj koncentraciji<br />

pripadnika vehabijskog<br />

pokreta u ovom entitetu, započnemo<br />

citatom Dobrice<br />

Ćosića, najistaknutijeg člana<br />

Srpske akademije nauka i umjetnosti,<br />

“oca nacije“, kako ga<br />

sami Srbi vole zvati. Toliko je<br />

laži izneseno u toj informaciji<br />

da ništa drugo nam ne preostaje<br />

nego da ustvrdimo: Dobrica<br />

Ćosić je u pravu, Stani-<br />

slav Čađo je veliki lažov.<br />

U najkraćem, Čađo tvrdi<br />

da je na teritoriji čak 14 općina<br />

manjeg entiteta, među kojima<br />

je i Banja Luka, “zabilježena<br />

najveća koncentracija pripad-<br />

Ovakve Čađine<br />

izjave bi bile<br />

smiješne da<br />

nisu – opasne.<br />

Naime, cijeli<br />

izvještaj,<br />

cijela ova<br />

informacija,<br />

jeste zapravo<br />

optužba nakon<br />

koje bi trebale<br />

uslijediti i<br />

konkretne<br />

akcije protiv<br />

muslimana.<br />

nika vehabijskog pokreta”, te da<br />

pod “okriljem lova i pčelarstva<br />

vrše obuke rukovanja vatrenim<br />

oružjem”. Redom su nabrojane<br />

sljedeće općine u kojima je zabilježena,<br />

kako navode, velika<br />

koncentracija pripadnika vehabijskog<br />

pokreta: Bosanska Dubica<br />

(Krivdića brdo), Bosanski<br />

Novi (Urije i Vidorija, Blagaj),<br />

Prijedor (Kozarac, Hambarine,<br />

Rakovčani, Čarakovo, Puhar-<br />

ska, Petrovo), Bosanska Gradiška<br />

(Dubrave, Orahova), Prnjavor<br />

(Lišnja i Donja Mravica),<br />

Teslić (Kamenica), Banja Luka<br />

(Novoselija i Vrbanja), Kotor<br />

Varoš (Šiprage), Doboj (Kotorsko),<br />

Bijeljina j (Janja), Zvornik<br />

(Lokvanjska rijeka, Šepak,<br />

Zvornička Kamenica), Bratunac<br />

(Konjević Polje, Glogova,<br />

Cerska), Srebrenica (Sućeska),<br />

Vlasenica (u blizini sela Drum).<br />

Piše: Fahrudin Sinanović<br />

Mi Srbi lažemo da bismo<br />

obmanuli sebe, da utešimo<br />

drugog; lažemo iz samilosti,<br />

da nas nije strah, da ohrabrimo,<br />

da sakrijemo svoju i tuđu bedu,<br />

lažemo zbog poštenja. Lažemo zbog<br />

slobode. Laž je vid našeg patriotizma<br />

i potvrda naše urođene inteligencije.<br />

Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno.”<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

21


“Teroristički iftar”<br />

U nečemo što se pretenciozno naziva<br />

analizom tvrdi se i da se vehabije stacioniraju<br />

u pograničnim dijelovima Republike<br />

Srpske s Federacijom BiH i to “u blizini<br />

magistralnih puteva pa će vjerovatno u<br />

slučaju da se dogode određeni incidenti,<br />

ti magistralni putevi biti eksploatisani”.<br />

Ovo bi trebalo značiti da muslimani<br />

nikako ne bi smjeli da žive u pograničnim<br />

dijelovima, a pogotovo ne u blizini magistralnih<br />

puteva.<br />

U Informaciji se naglašava da je “bitno<br />

izražen međunarodni element organizovanosti<br />

i povezanosti između vehabijske<br />

zajednice u BiH s vehabijskim zajednicama<br />

u okruženju, što se manifestuje u vidu<br />

učestalih predavanja, zajedničkih iftara u<br />

vrijeme ramazana, javnih skupova, pisanje<br />

plakata i letaka kojima izražavaju svoje<br />

nezadovoljstvo i daju poziv na džihad,<br />

organizovanje ljetnih škola pod okriljem<br />

vjerskih predavanja, a gdje se okupljaju sve<br />

istaknutije regionalne vehabijske vođe, te<br />

se pod strogo ograničenim uslovima pristupa<br />

navedenim skupovima, dogovaraju<br />

konkretne aktivnosti i pravci djelovanja,<br />

koji se naknadno prenose na lokalni nivo,<br />

u lokalne vehabijske zajednice”.<br />

Da nije Čađe i njegove informacije ne<br />

bismo znali da je i organiziranje zajedničkih<br />

iftara inkriminirajuće, kažnjivo djelo.<br />

Haman da nam hoće poručiti da je i iftar<br />

neka vrsta terorističkog djela. Isto tako,<br />

kada su muslimani u pitanju, opasno je<br />

održavanje i - javnih skupova.<br />

Šta bi tek bilo da su tajni.<br />

Čađo vehabije optužuje i zato<br />

što “daju poziv na džihad”.<br />

Dodikov ministar MUP-a vjerovatno<br />

zna da je džihad borba<br />

na Allahovom putu, ali bi morao<br />

znati i da ne daju vehabije<br />

poziv na džihad, već da taj poziv<br />

muslimanima, i to na više<br />

mjesta, upućuje Allah, dž.š.,<br />

u Kur’anu. Recimo, u 190.<br />

ajetu sure Bekare: I borite se<br />

na Allahovom putu protiv onih<br />

koji se bore protiv vas, ali vi ne<br />

otpočinjite borbu! - Allah, doista,<br />

ne voli one koji zapovjedaju<br />

kavgu.<br />

Ako nama ne vjeruje, neka pita Rešida<br />

Hafizovića. I on će mu potvrditi da na<br />

džihad ne pozivaju vehabije, već Svevišnji.<br />

Muslimani opasni i kad miruju<br />

Ramiz Salkić,<br />

potpredsjednik<br />

Parlamenta<br />

Republike<br />

Srpske, je<br />

također ovo<br />

okarakterizirao<br />

kao pritisak<br />

na Bošnjake<br />

povratnike<br />

i, spravom,<br />

pozvao MUP RS<br />

da se pozabavi<br />

Ravnogorskim<br />

četničkim<br />

pokretom.<br />

I letimična analiza onog što je u pismenoj<br />

formi sastavio Stanislav Čađo<br />

ukazuje na laži, optužbe i vrlo zanimljive<br />

podvale. Tako na jednom mjestu u<br />

Informaciji se kaže: “Budući da su kao<br />

ostale grupe dobili jasna naređenja o<br />

mirovanju (primjećeno je da u poslednje<br />

vrijeme tokom vjerskih praznika,<br />

nema pucanja iz vatrenog oružja -<br />

poštuju disciplinu) u smislu ispoljavanja<br />

terorističkih aktivnosti prema neprijateljima<br />

islama i nevjernicima svoje aktivnosti<br />

su usmjerili na organizovanje<br />

i uvezivanje širom<br />

BiH.”<br />

Dakle, naređeno im je da<br />

miruju! Šta hoće ovim Čađo<br />

reći? Hoće reći da oni inače nikad<br />

ne miruju, da stalno vrše<br />

terorističke aktivnosti, da pucaju,<br />

bacaju bombe, podmeću<br />

eksplozive, dižu zgrade u zrak,<br />

a da miruju samo kad im se<br />

- naredi. Samo je musliman<br />

sumnjiv i kad - miruje!<br />

Muslimani su sumnjivi i<br />

kad, možete zamisliti, asfaltiraju<br />

puteve jer se navodi i da<br />

“postoje operativna saznanja<br />

da u zadnje vrijeme asfaltiraju i prosjecaju<br />

nove puteve velike širine na području<br />

općina Goražde, Foča, Kalinovik, na<br />

pravcu tzv. ‘zelene transverzale’ koja ih<br />

povezuje sa Sandžakom i Kosovom”.<br />

U Informaciji se navodi i da se za okupljanje:<br />

“Pored ranije navedenih seminara<br />

i ljetnih škola koriste i pojedine džamije,<br />

omladinski kulturni centri i nepristupačna<br />

mjesta udaljena od očiju javnosti kao što<br />

su stari napušteni objekti, rubna područja<br />

općina, lovačke kuće koje se u zadnje vrijeme<br />

masovno podižu na kotama koje su<br />

dominantne nad nekim bitnim objektima,<br />

gdje se pod okriljem lova i pčelarstva<br />

vrše obuke rukovanja vatrenim oružjem”.<br />

Muslimanima se, eto, spočitava to što<br />

posjećuju džamije i omladinske kulturne<br />

centre. Još ako vole lov i med, eto im op-<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

22


tužbe da su teroristi. Čađo ne spominje<br />

one koji se okupljaju po kafanama. Haman<br />

da mu takvi muslimani odgovaraju.<br />

Ovakve Čađine izjave bi bile smiješne<br />

da nisu – opasne. Naime, cijeli izvještaj,<br />

cijela ova informacija, jeste zapravo<br />

optužba nakon koje bi trebale uslijediti i<br />

konkretne akcije protiv muslimana. Cilj<br />

je jasan: i ono malo muslimana što se vratilo<br />

u manji entitet treba zastrašiti, treba<br />

natjerati da odu iz “njihovog” entiteta,<br />

a ako ne odu, naći će se način da ih se<br />

protjera i primjenom fizičke sile jer su na<br />

vrijeme svi upozoreni<br />

na “opasnost” od njih.<br />

Nastavak etničkog<br />

čišćenja Bošnjaka iz<br />

manjeg entiteta trebao<br />

bi se odvijati pod<br />

izgovorom borbe protiv<br />

terorizma.<br />

Šta je rekao Stojan<br />

Protić 1917. godine?<br />

Ratni zločinac Radovan<br />

Karadžić je u<br />

Skupštini BiH prije<br />

agresije najavio nestanak<br />

muslimana. To što<br />

je on najavio, zlotvori<br />

Ratko Mladić, Radislav<br />

Krstić, Veselin<br />

Vlahović Batko i drugi<br />

su klanjem i ubijanjem<br />

u djelo sprovodili u<br />

periodu od 1992. do<br />

1995. godine. Danas<br />

taj posao nastavlja<br />

Dodik političkim<br />

Muslimani<br />

su sumnjivi i<br />

kad, možete<br />

zamisliti,<br />

asfaltiraju<br />

puteve jer<br />

se navodi i<br />

da “postoje<br />

operativna<br />

saznanja da u<br />

zadnje vrijeme<br />

asfaltiraju i<br />

prosjecaju<br />

nove puteve<br />

velike širine<br />

na području<br />

općina Goražde,<br />

Foča, Kalinovik,<br />

na pravcu<br />

tzv. ‘zelene<br />

transverzale’.”<br />

putem. Da je progon muslimana sa<br />

“njihovih”teritorija njihova vječita težnja,<br />

govori i izjava Stojana Protića, radikalskog<br />

poslanika Narodne skupštine Kraljevine<br />

Jugoslavije, koji je u maju 1917. godine,<br />

u francuskom gradu Kanu (Cannes), na<br />

razgovorima o vjerama i pokrajinama buduće<br />

jugoslovenske države je rekao: “Kada<br />

pređe naša vojska Drinu, dat će Turcima<br />

dvadeset i četiri sata, pa makar i četrdeset<br />

i osam, vremena, da se vrate na pradjedovsku<br />

vjeru, a što ne bude htjelo, to posjeći,<br />

kao što smo u svoje vrijeme uradili<br />

u Srbiji.” (Ivan Meštović, Uspomene na<br />

političke ljude i događaje, Zagreb, 1969.).<br />

Treba kazati i da je prilikom nedavne<br />

posjete SAD-u ministar Čađo<br />

na svakom koraku govorio o tome<br />

kako je najveća prijetnja u BiH terorizam.<br />

Dodao je i da “MUP i Policija<br />

Republike Srpske veoma snažno rade<br />

na eliminisanju tih vrsta prijetnji i da<br />

su spremni da budu deo svjetske koalicije<br />

u borbi protiv terorizma i sajber<br />

kriminala...” Kako to izgleda kad<br />

“MUP i Policija Republike Srpske veoma<br />

snažno rade na eliminisanju tih<br />

vrsta prijetnji” zna i Haški tribunal<br />

koji je presudom u “slučaju Krstić”<br />

i presudom u predmetu: “Bosna i<br />

Hercegovina protiv Srbije i Crne<br />

Nespretna izjava<br />

“Pojest ću vehabiju”<br />

Gore” od 26. februara 2007. utvrdio<br />

da je na području Bosne i Hercegovine<br />

počinjen zločin genocida, te da su<br />

zločin genocida počinile institucije Republike<br />

Srpske.<br />

Nakon što se informacija o pojavi vehabija u Republici Srpskoj pojavila<br />

u medijima, uslijedile su i brojne reakcije. Prvi je reagirao Rijaset<br />

ukazujući na još jedan nedopustiv pokušaj zastrašivanja vjernika.<br />

Ramiz Salkić, potpredsjednik Parlamenta Republike Srpske, je također ovo<br />

okarakterizirao kao pritisak na Bošnjake povratnike i, spravom, pozvao<br />

MUP RS da se pozabavi Ravnogorskim četničkim pokretom.<br />

- Ravnogorski četnički pokret paradira po Banjoj Luci, Bosanskom Novom,<br />

Bratuncu, Srebrenici te, osim straha, izaziva vrlo često i incidente.<br />

Bit će da za pripadnike MUP-a RS oni nisu opasni, kazao je Ramiz Salkić.<br />

Osim što su izražavali strah, među Bošnjacima je bilo i nespretnih<br />

izjava. Tako je jedan kazao da će pojesti vehabiju ako mu ga neko<br />

pokaže. Drugi je rekao da bi oni sami prijavili vehabije da ih ima.<br />

Nije naveo što bi ga prijavljivao ako nije počinio neko krivično djelo.<br />

Saopćenjem se oglasio i Savjet Muftijstva banjalučkog. Ocjenjujući Informaciju<br />

MUP-a RS-a kao sramotnu poruku zastrašivanja Bošnjaka-povratnika,<br />

navedeno je i sljedeće:<br />

- Jednoglasno smo svi kazali da nikakve vehabije niti bilo ko drugi, ne<br />

prave nikakve skupove u našim džamijama, što mi ne bismo nikada ni<br />

dozvolili. Na iftare se pozivaju svi dobronamjerni, čak i nemuslimani. Tu<br />

praksu ćemo i ubuduće nastaviti. Stoga, molimo da nam u džamije niko<br />

ne dira, jer su one mjesta obaveznih namaza. Džamije imaju svoju svrhu za<br />

nas muslimane, kao i crkve i sinagoge za kršćane, Jevreje i budiste. Muslimani<br />

se ne okupljaju u džamijama, nego se u njima vrši obavljanje namaza<br />

i edukacija o vjeri. Iz džamije, mi šaljemo poruku vjere, mira i tolerancije,<br />

suživota i dijaloga, navedeno je između ostalog u saopćenju Savjeta Muftijstva<br />

banjalučkog .<br />

U ovom saopćenju je nespretno rečeno da “nikakve vehabije niti bilo ko<br />

drugi, ne prave nikakve skupove u našim džamijama, što mi ne bismo<br />

nikada ni dozvolili”. Malo je čudno da Savjet Muftijstva banjalučkog tvrdi<br />

da nikada ne bi dozvolilo skupove u džamiji. Baš kao što je čudna i<br />

nespretna tvrdnja da: “Muslimani se ne okupljaju u džamijama, nego se<br />

u njima vrši obavljanje namaza i edukacija o vjeri.” Ovakvim ishitrenim<br />

i nespretnim izjavama, ne kažemo i da su namjerno ovako izrečene, pristaje<br />

se na tvrdnje Stanislava Čađe da su okupljanja u džamijama opasna<br />

i sumnjiva. Jer, džamije su prva mjesta, prvi objekti oko kojih i u kojima<br />

Bošnjaci treba da se okupljaju.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

23


Pogledi<br />

Laktaško memorandumisanje<br />

Načertanije po Dodiku<br />

“Iz ovog poznanja proističe<br />

čerta i temelj srpske politike,<br />

da se ona ne ograničava na<br />

sadašnje njene granice, no da<br />

teži sebi priljubiti sve narode<br />

srpske koji je okružuju”,<br />

poručio je svojevremeno<br />

Garašanin u Načertaniju,<br />

aludirajući na “priljubljenje”<br />

i posrbljenje Bugara, Grka,<br />

Albanaca, Crnogoraca,<br />

Makedonaca, Bošnjaka…<br />

Piše: Ale Kamber, Livno<br />

05.12.2011.<br />

Načertanije (Nacrt) programa<br />

nacionalne politike<br />

srpske kneževine,<br />

obima od oko 5.000 riječi, napisanih<br />

od strane nekadašnjeg velikosrpskog<br />

nacionaliste, književnika,<br />

političara, ministra, oficira i premijera<br />

Ilije Garašanina, aktueliziran<br />

je za velikosrpske interese više puta<br />

od njegovog nastanka 1844.godine.<br />

Ideja o stvaranju Velike Srbije u kojoj<br />

bi živjeli Srbi iz Srbije i “Srbi iz<br />

ostalih srpskih zemalja” (Bugari,<br />

Grci, Albanci, Makedonci, Crnogorci<br />

i Bošnjaci) bila je aktuelna i u<br />

vrijeme Austro-Ugarske na Balkanu,<br />

u vrijeme pred i poslije Prvog svjetskog<br />

rata, za vladavine Kraljevine<br />

Jugoslavije, tokom Drugog svjetskog<br />

rata kroz četničko djelovanje,<br />

tinjala je i u vrijeme komunizma,<br />

a veoma intenzivno zaživjela<br />

raspadom komunizma i naglim<br />

jačanjem nacionalističkih stranaka<br />

i četničke ideologije, ohrabrenih<br />

“Neonačertanijem” u obliku Memoranduma<br />

Srpske akademije nauka<br />

i umjetnosti (SANU), predvođene<br />

ocem istog, Dobricom Ćosićem, a<br />

u praksi stravično realiziranim od<br />

strane nacionalkomuniste Slobodana<br />

Miloševića u posljednjem velikosrpskom<br />

nasrtaju na susjede, posebno<br />

na BiH, u cilju izlaska na zamišljene<br />

granice velikosrpskog carstva. Kao<br />

što je Garašanin odbacio ideju<br />

zajedničke države Južnih Slavena<br />

za račun stvaranja srpskog carstva<br />

na Balkanu, tako su to zamislili i u<br />

Memorandumu SANU, a u praksi, u<br />

posljednjem ratu, pokušavali realizovati<br />

Milošević, Karadžić, Mladić i<br />

Šešelj uz pomoć JNA, koja se otvoreno<br />

stavila na velikosrpsku i četničku<br />

stranu. U krhkom postdejtonskom<br />

miru tečaj i praksu Načertanija i<br />

Memoranduma pokušava<br />

višekratno nastaviti<br />

uočiratni Markovićev “reformator”<br />

i postratni srpski<br />

“nezavisni socijaldemokrata”<br />

Milorad Dodik svojim<br />

otvorenim secesionističkim<br />

prijetnjama o referendumskom<br />

“razdruživanju” iz<br />

BiH i glumljenjem države<br />

u državi nametanjem teze<br />

da su entiteti stariji od<br />

BiH. Ništa čudno za dosljednog<br />

učenika i sljedbenika<br />

Načertanija i svih<br />

kasnijih neonačertanija.<br />

Memorandum<br />

“Iz ovog poznanja<br />

proističe čerta i temelj srpske<br />

politike, da se ona ne<br />

ograničava na sadašnje njene<br />

granice, no da teži sebi<br />

priljubiti sve narode srpske<br />

koji je okružuju”, poručio je<br />

svojevremeno Garašanin u<br />

Načertaniju, aludirajući na<br />

“priljubljenje” i posrbljenje<br />

Bugara, Grka, Albanaca,<br />

Crnogoraca, Makedonaca,<br />

Bošnjaka…<br />

“Objektivno ispitivanje<br />

“Ko nakon<br />

svih proteklih<br />

ratova još<br />

želi pomjerati<br />

granice, igra<br />

se mirom, a<br />

samim tim i<br />

vatrom. Dodik<br />

to zna i mora<br />

imati na umu<br />

da Njemačka,<br />

SAD, EU, pa<br />

i Rusija nisu<br />

na njegovoj<br />

strani.’’ –<br />

ustvrdio je<br />

mladi njemački<br />

političar, član<br />

Merkelinog<br />

CDU-a,<br />

školovan i u<br />

BiH.<br />

jugoslavenske stvarnosti<br />

dopušta mogućnost da se<br />

sadašnja kriza završi socijalnim<br />

potresima sa nesagledivim<br />

posljedicama, ne isključujući ni tako<br />

katastrofalan ishod kao što je raspad<br />

jugoslavenske državne zajednice” dio<br />

je uvodnog teksta Memoranduma<br />

po čijem je garašaninovskom receptu<br />

i razbijena bivša zajednička država<br />

zarad očekujućeg stvaranja Velike Srbije<br />

do Karlobaga i Virovitice, a koju<br />

su cijenu najviše platili BiH i njen<br />

najbrojniji narod Bošnjaci, jer su bili<br />

na putu stvaranja etnički čiste Velike<br />

Srbije i kojima je već u predratnoj<br />

Skupštini BiH Radovan Karadžić<br />

priprijetio “da bi Bošnjački narod<br />

mogao i da nestane” ako se ne povinuje<br />

velikosrpskim garašaninovskomemorandumskim<br />

“načertanijima”.<br />

U čitavom Memorandumu njegovi<br />

autori tendenciozno iskrivljuju sliku<br />

o bivšoj zajedničkoj državi<br />

ističući “da su u ratovima<br />

Srbi najviše davali i stradavali,<br />

a da su u miru najmanje<br />

dobivali”. Uporno su<br />

isticali sveukupnu “srpsku<br />

ugroženost” pripremajući<br />

tako nekoliko godina propagandno<br />

balvan – revolucije<br />

i mitinge, koji će<br />

uslijediti kao uvertira jednom<br />

od najkrvavijih ratova<br />

sa najviše zločina poslije<br />

Drugog svjetskog rata,<br />

učinjenih u ime srpstva i<br />

otadžbine prema nesrpskom<br />

stanovništvu, a posebno<br />

prema Bošnjacima, a kasnije<br />

i Albancima, vjerovatno<br />

i zbog njihovog, uglavnom<br />

muslimanskog, vjerskog<br />

opredjeljenja.<br />

“Sve nacije nisu ravnopravne:<br />

srpska nacija, na<br />

primjer, nije dobila pravo na<br />

vlastitu državu…Nezaustavljiv<br />

je progon Srba s Kosova”,<br />

jedna je u nizu tvrdnji<br />

autora Memoranduma, na<br />

koju neodoljivo danas, 16<br />

godina nakon združene velikosrpskohrvatske<br />

agresije<br />

na BiH, podsjeća Dodikovo<br />

jadikovanje o ugroženosti<br />

Srba i manjeg bh. entiteta,<br />

premda je velikosrpska politika<br />

silom, etničkim čišćenjem i genocidom<br />

iz današnje Republike Srpske,<br />

kojom stoluje Dodik, protjerala i pobila<br />

većinu nesrpskih stanovnika, među<br />

kojima ubjedljivo najviše Bošnjaka,<br />

i to s teritorija gdje su bili dominantna<br />

većina i gdje im je ostala sva<br />

imovina (Podrinje, Posavina, gradovi<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

24


Ilija Garašanin<br />

Banja Luka, Prijedor…).<br />

Izmišljanjem “ugroženosti”<br />

onih koji zapravo stoljećima<br />

ugrožavaju druge, zapravo<br />

je pokušaj stvaranja<br />

alibija za napad na druge i<br />

drugačije zarad definitivnog<br />

zaokruživanja “vascelog srpskog<br />

carstva”. To se tražilo<br />

i u Memorandumu: “Uspostavljanje<br />

punog nacionalnog<br />

i kulturnog integriteta<br />

srpskog naroda, nezavisno<br />

od toga u kojoj se republici<br />

ili pokrajini nalazio, njegovo<br />

je istorijsko i demokratsko<br />

pravo…Postojeće depresivno<br />

stanje srpskog naroda,<br />

sa sve žešćim ispoljavanjem<br />

šovinizma i srbofobije u<br />

nekim sredinama, pogoduju<br />

oživljavanju i sve<br />

drastičnijem ispoljavanju<br />

nacionalne osjetljivosti srpskog naroda<br />

i reagovanjima koja mogu biti zapaljiva,<br />

pa i opasna…Prvi uslov našeg<br />

preobražaja i preporoda je demokratska<br />

mobilizacija cjelokupnih umnih i<br />

moralnih snaga naroda”, poručeno je<br />

u završnim dijelovima Memoranduma,<br />

koji ponovo postaje veoma čitano<br />

štivo, posebno otkada je za sva vremena<br />

Srbija, nakon dijelova Hrvatske,<br />

BiH, Makedonije i Crne Gore izgubila<br />

i Kosovo s pravoslavnom Pećkom<br />

patrijaršijom u njemu kao nukleusu<br />

garašaninovsko-memorandumskog velikosrpskog<br />

promišljanja, nakon čega<br />

se, prema nekim pretpostavkama, želi<br />

namiriti teritorijem u BiH, veličine<br />

najmanje kolika je Dodikova RS.<br />

A da tu nešto ima potvrdio je u više<br />

navrata sam vožd manjeg bh. entiteta<br />

Načertanije<br />

programa<br />

nacionalne<br />

politike srpske<br />

kneževine,<br />

napisanih<br />

od strane<br />

nekadašnjeg<br />

velikosrpskog<br />

nacionaliste,<br />

književnika,<br />

političara,<br />

ministra, oficira<br />

i premijera Ilije<br />

Garašanina,<br />

aktueliziran je<br />

za velikosrpske<br />

interese<br />

više puta od<br />

njegovog<br />

nastanka 1844.<br />

godine.<br />

tretirajući RS državom jednako,<br />

ako ne i više od BiH,<br />

najavljujući i referendum o<br />

otcjepljenju, nakon čega bi<br />

u tom slučaju logičan slijed<br />

bio pripojenje matici Srbiji.<br />

Secesija<br />

Da se nešto iza zatvorenih<br />

vrata Dodikove<br />

palače u Banja Luci zakuhava,<br />

svjedoče i otkrivene<br />

crvene knjige, nađene uz još<br />

crveniji vatrogasni aparat u<br />

jednom od hodnika ovog<br />

zdanja. Radi se, kako je objavio<br />

Avaz, o paketima knjiga<br />

pod nazivom “Secesija”<br />

Memorandum SANU<br />

Načertanije po Dodiku<br />

pisanim u vidu “zbornika naučnih<br />

radova”. Sadržaj knjiga pronađenih uz<br />

jednu od republikosrpskih Deklaracija,<br />

stavljenih, da li slučajno, ili<br />

simbolično, uz vatrogasni aparat, nije<br />

poznat, a vrh vladajućeg SNSD-a,<br />

niti iko iz banjalučke palače ne želi o<br />

tome govoriti. Da se radi o bezazlenom<br />

štivu, ili naučnom, nevezano za<br />

srpsku secesiju u BiH, vjerovatno bi<br />

odgovorni iz palače objavili sadržaj<br />

iste. Najvjerovatnije je riječ o knjizi za<br />

koju, osim autora i izdavača, zna samo<br />

uski krug ljudi. Ne treba iznenaditi<br />

ako se bude radilo o naručenom Dodikovom<br />

“Neonačertaniju” disolucije<br />

BiH i stvaranja nezavisne Republike<br />

Srpske što je Dodikov SANU san od<br />

početka.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

25


Palača Banja Luka<br />

Palača RS - Ovo je moja kuća<br />

Secesija i vatrogasni aparat<br />

Po objavljivanju pronalaska “Secesije”<br />

u Dodikovim dvorima reagirali<br />

su i OHR i SAD, ali i drugi ugledni<br />

zapadni političari među kojima i zastupnik<br />

u Bundestagu Mihael Brand,<br />

koji je Dodikovo “razdruživanje”<br />

nazvao “političkim ludilom”,<br />

izjavljujući: “Ko nakon svih proteklih<br />

ratova još želi pomjerati granice,<br />

igra se mirom, a samim tim i vatrom.<br />

Dodik to zna i mora imati na umu da<br />

Njemačka, SAD, EU, pa i Rusija nisu<br />

na njegovoj strani. Ko na Balkanu i<br />

dalje želi pomjerati granice on riskira<br />

rat i to je jasno svakome od Berlina<br />

do Beograda”, ustvrdio je mladi<br />

njemački političar, član Merkelinog<br />

CDU-a, školovan i u BiH. Da<br />

i Amerika želi stabilan<br />

U krhkom<br />

postdejtonskom<br />

miru tečaj<br />

i praksu<br />

Načertanija i<br />

Memoranduma<br />

pokušava<br />

višekratno<br />

nastaviti<br />

uočiratni<br />

Markovićev<br />

“reformator” i<br />

postratni srpski<br />

“nezavisni<br />

socijaldemokrata”<br />

Milorad<br />

Dodik svojim<br />

otvorenim<br />

secesionističkim<br />

prijetnjama.<br />

Balkan, a time i BiH,<br />

poručio je i potpredsjednik<br />

najmoćnije sile na<br />

svijetu Džozef Bajden.<br />

Ni snažno prisustvo Turske<br />

na Zapadnom Balkanu<br />

gdje pokušava da<br />

se nametne liderom, ne<br />

ide u prilog Dodikovom<br />

secesionizmu. Još samo<br />

kad bi Dragan Čović i<br />

HDZ BiH shvatili da im<br />

secesionistički “saveznik”<br />

Dodik velikodušno nudi<br />

secesionistički “treći entitet”<br />

isključivo unutar<br />

FBiH i izvan RS, gdje<br />

je živjelo prije rata više<br />

od polovine bh. Hrvata,<br />

samo zato kako bi<br />

on lakše ostvario svoje<br />

referendumske nakane,<br />

šanse za republikosrpsku<br />

secesiju bile bi još<br />

daleko manje nego su<br />

inače. I kad bi Čović i<br />

ekipa iskreno shvatili<br />

upozorenja Hrvatskog narodnog<br />

vijeća BiH da bi, zapravo, “treći entitet<br />

značio i podjelu među bh. Hrvatima”.<br />

Luka Markešić, predsjednik<br />

HNV je u povodu Dodikovih ponuda<br />

trećeg entiteta izvan vlastitog<br />

carstva izjavio “da su Hrvati iz BiH<br />

po svom porijeklu stariji od velikog<br />

dijela Hrvata u Hrvatskoj, te da je<br />

najveći dio stanovnika današnje<br />

Hrvatske zapravo porijeklom iz<br />

BiH, pa bi tzv. ‘treći entitet’ zapravo<br />

značio podjelu među narodima ali<br />

i unutar samog hrvatskog naroda”,<br />

što bi u situaciji kad hrvatski narod<br />

kao države ima i Hrvatsku i BiH<br />

bilo apsolutno kontraproduktivno i<br />

za Hrvate i za BiH, a išlo na ruku<br />

jedino Dodikovoj garašaninovskosanuovskoj<br />

mašineriji i zamisli.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

26


Religija i društvo<br />

1. kongres vjeroučitelja islamske vjeronauke u BiH<br />

Vjeronauka je jedna uspješna<br />

priča u zemlji velikih neuspjeha<br />

Okupljanje 800 ljudi zbog<br />

plemenitog cilja, zbog umnih<br />

glava koji su govorili i slušali,<br />

zbog izuzetno važnih tema koje<br />

su prezentovane... za mnoge<br />

naše medije je bila trivijalna<br />

informacija. Neki su se ponijeli kao<br />

da se ništa nije ni desilo, a neki<br />

kao da čitaju vremensku prognozu<br />

Piše: Nazif Horozović<br />

Prvi kongres vjeroučitelja islamske<br />

vjeronauke BiH održan je<br />

03.12.2011 godine u Bosanskom<br />

kultrurnom centru u Sarajevu.<br />

Ovaj kongres je bio svojevrsni jubilej<br />

dvadeset godina od vraćanja vjeronauke<br />

u odgojno-obrazovni sistem. Dvadeset<br />

godina poučavanja, odgoja i rada sa mladim<br />

ljudima. Dvadeset godina ulaganja<br />

ogromnog truda od strane institucija<br />

Islamske zajednice, institucija države i samih<br />

vjeroučitelja, roditelja i djece. I da nije<br />

postojao niti jedan drugi razlog za organizaciju<br />

kongresa nego li obilježavanje ovog<br />

jubileja, bilo bi sasvim dovoljno.<br />

Da nije vjeronauke ne bi bilo Bošnjaka<br />

Kongres je podijeljen u dva<br />

dijela; protokolarni i radni. U<br />

protokolarnom dijelu, prije<br />

obraćanja visokih zvanica i gostiju,<br />

prikazan je dokumentarni<br />

film “Vjeroanuka u proteklih<br />

dvadeset godina” Nedima<br />

Hrbata i Muhameda Halilovića,<br />

koji su na inicijativu organizacionog<br />

odbora napravili<br />

jedan izuzetno kvalitetan, zanimljiv<br />

i sadržajan film. On je<br />

imao za cilj predstaviti značaj<br />

vjeronauke za nastavnike, učenike,<br />

roditelje i širu zajednicu.<br />

Nakon izuzetno zanimljivog<br />

filma koji je oduševio, obratio<br />

se Bakir Izetbegović, član<br />

Predsjedništva BiH. Predsjednik<br />

Izetbegović je istakao<br />

važnost prisustva vjeronauke u<br />

odgojno-obrazovnom sistemu<br />

BiH. Istakao je da su povici za<br />

ukidanje vjeronauke nerazumni<br />

i da se ne može načuditi<br />

ljudima koji pozivaju na tako<br />

nešto. Monsinjor Petar Jukić,<br />

Uživali smo<br />

u svakoj<br />

sekundi ovog<br />

historijskog<br />

događaja i<br />

odaslali više<br />

nego jasnu<br />

poruku svima<br />

koji nam nisu<br />

pridavali<br />

nikakav značaj<br />

i nisu uzimali<br />

za ozbiljno ono<br />

što vjeroučitelji<br />

punih dvadeset<br />

godina rade.<br />

pročelnik Katehetskog ureda Vrhbosanske<br />

nadbiskupije, inače poznato lice u borbi<br />

za vjeronauku u proteklom<br />

periodu, zahvalio se na pozivu<br />

i istakao da se osjeća veoma<br />

zadovoljnim i ponosnim što<br />

ispred sebe vidi toliko mladih<br />

i obrazovanih ljudi koji podučavaju<br />

vjeri. Također, u ime<br />

jevrejske zajednice se obratio<br />

prof. David Kamhi, pozdravio<br />

prisutne i izrazio zadovoljstvo<br />

zbog svoga prisustva na tom<br />

veličanstvenom skupu. Vjeroučiteljima<br />

se obratio i Safet<br />

Softić, predsjednik Sabora<br />

IZ-e u BiH, koji je istakao da<br />

je Islamska zajednica izuzetno<br />

zainteresirana za potpunu<br />

integraciju vjeroučitelja u novi<br />

ustav Islamske zajednice. Prisutnima<br />

su se obratili i Vahid<br />

ef. Hadžić, glavni imam medžlisa<br />

IZ-e Split ispred vjeroučitelja<br />

Hrvatske, te dr. Hajrudin<br />

Balić u ime vjeroučitelja iz<br />

Srbije i Sandžaka. I na koncu,<br />

kongresu se obratio prof.<br />

dr. Ferid Muhić, predsjednik<br />

Ideja o organizaciji kogresa<br />

Vjeroučitelji iz Tuzlanskog kantona su<br />

12. aprila 2009. godine organizirali susrete<br />

svih vjeroučitelja iz BiH sa reisu-l-ulemom<br />

IZ-e u BiH dr. Mustafom ef. Cerićem<br />

i nakon toga se i javno i tajno pričalo<br />

o organizaciji sličnog događaja. Na susretu<br />

reisu-l-uleme sa vjeroučiteljima početkom<br />

ove godine na Fakultetu islamskih nauka<br />

u Sarajevu, predložena je i konkretna ideja<br />

i način realizacije prvog kongresa vjeroučitelja<br />

islamske vjeronauke BiH.<br />

Organizacioni odbor su činili predstavnici<br />

vjeroučitelja iz svih muftijstava Rijaseta<br />

IZ-e. Imali su za obavezu da pripreme organizaciju<br />

svih detalja vezanih za kongres.<br />

Na čelu organizacionog odbora je bio vjeroučitelj<br />

Begzudin Jusić iz Goražda.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

27


Bošnjačke akademija nauka i umjetnosti<br />

(BANU). On je istakao važnost promicanja<br />

univerzalnih vrijednosti u društvu,<br />

a posebno kod učenika. “Razmišljao sam<br />

se, pitao i zaključio. Da nije bilo Bošnjaka<br />

obućara, mi bi hodali bosi. Da nije bilo<br />

Bošnjaka graditelja, spavali bi pod šatorima.<br />

Da nije bilo vjeroučitelja, ne bi ni bilo<br />

Bošnjaka” – istakao je dr. Muhić.<br />

Važno je spomenuti da su na svečano<br />

otvorenje kongresa bili pozvani svi ministri<br />

obrazovanja, na svim nivoima vlasti,<br />

uključujući i federalnog ministra Damira<br />

Mašića i ministra iz Sarajevskog kantona<br />

Emira Suljagića. Mašić se obećao javiti<br />

i na tome je ostalo, a Suljagić je zaželio<br />

uspješan rad kongresa, ali zbog preuzetih<br />

obaveza se nije mogao pojaviti.<br />

Nakon kratke pauze, nastavljen je rad<br />

kongresa. Zamjenik ministra civilnih poslova<br />

BiH Senad Šepić govorio je o zakonskim<br />

okvirima koje je donijela država BiH<br />

na svim nivoima vlasti i međunarodnim<br />

aktima koji govore o pravu na vjersko obrazovanje<br />

u postojećim školskim sistemima.<br />

Sarajevski muftija mr. Husein ef.<br />

Smajić je govorio o tradiciji vjeronauke<br />

u školama u BiH, te o zainteresiranosti<br />

Islamske zajednice za vjeronaukom i vjeroučiteljima<br />

u školama, što su do sada i<br />

dokazivali.<br />

Dr. Ahmet Alibašić je u svom posebno<br />

nadathnutom izlaganju govorio o veoma<br />

bitnim tezama vezanih za vjeronauku. Od<br />

pluralnog društva i vjerskog obrazovanja,<br />

od vjerskog opismenjavanja i<br />

njegove važnosti u svijetu koji<br />

ne posjeduje vjersku pismenost<br />

itd.<br />

Vjeroučiteljica Emina Grabus<br />

je predstavila briljantno<br />

istraživanje o statusu vjeroučitelja<br />

u školi, zbornici, učionici<br />

i cjelokupnoj zajednici. Ona je<br />

intervjuirala direktore škola,<br />

roditelje, učenike i druge koji<br />

ih okružuju i rezultati su bili<br />

više nego impozantni.<br />

Dr. Izet Pajević, roditelj iz<br />

Tuzle je govorio zašto on kao<br />

roditelj šalje svoju djecu na<br />

vjeronauku. Istakao je važnost<br />

odrastanja djece u potpunom<br />

socijalnom, duhovnom i tjelesnom<br />

spokoju. Naglasio je koliko je bitno<br />

da dijete stekne i duhovnu i vjersku naobrazbu<br />

u procesu formiranja zdrave ličnosti<br />

djeteta.<br />

Izlaganja izlagača su bila usmjerena ka<br />

vjeronauci, vjeroučitelju i okolnostima u<br />

kojima se vjeroučitelj kreće. Na kongresu<br />

nije bilo trača, prozivanja nevinih, govora<br />

o onima ili ovima. Vjeroučitelji su na<br />

kongresu govorili o sebi i istakli da ubuduće<br />

insistiraju da tako i bude, tj. da oni<br />

govore o sebi i o svim eventualnim problemima.<br />

Posebno je važno naglasiti da će se<br />

sva izlaganja na Kongresu moći pogledati<br />

na glavnoj stranici Rijaseta IZ-e, a bit će<br />

odštampan i zbornik radova, tako da će<br />

se svi oni koji su govorili o kongresu kao<br />

nekom sijelu, a ne o jednom ozbiljnom<br />

naučnom skupu, posebno zacrveniti, ako<br />

obraza imaju.<br />

“Razmišljao<br />

sam se, pitao<br />

i zaključio.<br />

Da nije bilo<br />

Bošnjaka<br />

obućara, mi<br />

bi hodali bosi.<br />

Da nije bilo<br />

Bošnjaka<br />

graditelja,<br />

spavali bi<br />

pod šatorima.<br />

Da nije bilo<br />

vjeroučitelja,<br />

ne bi ni bilo<br />

Bošnjaka” –<br />

istakao je dr.<br />

Muhić.<br />

Islamska zajednica stoji iza<br />

islamske vjeronauke<br />

Na samom kraju predsjednik<br />

Organizacionog odbora<br />

Prvog kongresa vjeroučitelja<br />

islamske vjeronauke prof.<br />

Begzudin Jusić je zahvalio<br />

svima koji su na bilo koji način<br />

doprinijeli što kvalitetnijoj<br />

realizacije nastave vjeronauke.<br />

Istakao je spremnost vjeroučitelja<br />

da budu bolji dio našeg<br />

društva i naglasio da vjeroučitelji<br />

vide sebe u Islamskoj<br />

zajednici kao svojoj kičmi na<br />

koju se oslanjaju, ali i koju štite<br />

i čije interese zastupaju.<br />

Potom je prof. Jusić u ime<br />

svih vjeroučitelja uručio priznanje reisu-lulemi<br />

za poseban doprinos u očuvanju i<br />

organizaciji vjeronauke.<br />

Potom se kongresu obratio reisu-l-ulema<br />

dr. Mustafa ef. Cerić. On je istakao<br />

važnost ovog događaja i zahvalio se Organizacionom<br />

odboru na veoma kvalitetnoj<br />

organizaciji. Istakao je kako Islamska zajednica<br />

nikada nije bila jedinstvenija oko<br />

nečega kao što je jedinstvena oko vjeronauke.<br />

Reisu-l-ulema se zahvalio istaknutoj<br />

bosanskoj ulemi i velikim vjeroučiteljima<br />

koji su svojim ogromnim trudom doprinijeli<br />

očuvanju islama na ovim prostorima.<br />

Reisu-l-ulema je na kraju proučio<br />

dovu, istu onu dovu koju je zabilježio<br />

imam Gazali u svome djelu “Sinak moj”,<br />

posvećujući posebnu pažnju u svome govoru<br />

djeci i roditeljima, koji daju nemjerljiv<br />

doprinos u očuvanju vjeronauke.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

28


Reisu-l-ulema je ujedno i generalni<br />

sponzor ovog kongresa i osoba koja je dala<br />

nemjerljiv doprinos u samoj realizaciji<br />

istog.<br />

Zaključci kongresa i deklaracija<br />

Na kongresu je ponuđena i usvojena<br />

deklaracija vjeroučitelja islamske vjeronauke<br />

BiH. Ova deklaracija i kongres u<br />

potpunosti ne bi bili potpuni da se nisu<br />

javila budna srca vjeroučitelja koji su<br />

predložili da se posebno naglasi podrška<br />

vjeroučiteljima u Srbiji i Sandžaku,<br />

te da se osudi svako miješanje i zloupotreba<br />

od strane režima u Srbiji u rad<br />

vjeroučitelja.<br />

Na Kongresu su usvojene i sljedeća<br />

tri zaključka:<br />

1. Dajemo punu podršku autentičnim<br />

vjeroučiteljima, predstavnicima<br />

Islamske zajednice<br />

u Srbiji, odnosno Sandžaku.<br />

2. Osuđujemo svako miješanje<br />

politike u odabir podobnih<br />

vjeroučitelja u Republici Srbiji.<br />

3. Poručujemo kolegama u Republici<br />

Srbiji da nisu sami i da<br />

uvijek mogu računati na našu<br />

pomoć i podršku.<br />

Usvojena deklaracija sadrži stavove<br />

vjeroučitelja o duhovnoj, etičkoj,<br />

društvenoj i kulturnoj dimenziji vjere.<br />

Također, vjeroučitelji se u njoj zavjetuju<br />

da će promovirati znanje i moral kao<br />

dva temeljna načela za uspjeh na oba<br />

svijeta, da će promovirati mir, suživot i<br />

tolenraciju, da će se svim raspoloživim<br />

sredstvima boriti protiv svih vidova<br />

diskriminacije... itd. Deklaracija je već<br />

prevedene na neke strane svjetske jezike<br />

i bit će prezentovana raznim ambasadama<br />

koje imaju svoje sjedište u Sarajevu.<br />

Smišljeno ignoriranje ili zaista beznačajna<br />

stvar!?<br />

Također,<br />

vjeroučitelji<br />

se u<br />

Deklaraciji<br />

zavjetuju da<br />

će promovirati<br />

znanje i<br />

moral kao<br />

dva temeljna<br />

načela za<br />

uspjeh na oba<br />

svijeta, da će<br />

promovirati<br />

mir, suživot<br />

i tolenraciju,<br />

da će se svim<br />

raspoloživim<br />

sredstvima<br />

boriti protiv<br />

svih vidova<br />

diskriminacije.<br />

mogli kontrolisati. Kongres<br />

vjeroučitelja je kriv zbog toga<br />

što postoje radikali, što postoje<br />

invalidi, što je podmetnut<br />

požar u Stocu i što neki u<br />

Tešnju nisu klanjali džumu...<br />

za neformiranje vlasti i za sve<br />

je kriv kongres vjeroučitelja.<br />

Od toliko prekrasnih izjava<br />

svih gostiju koje su dali za<br />

medije, ništa od toga dotična<br />

gospoda nije objavila osim<br />

riječi izvađene potpuno van<br />

konteksta u kojima reisu-lulema<br />

kaže: “Hvala i vama!”<br />

Ovo je pokazatelj da<br />

mnogi vole medijski pratiti<br />

Islamsku zajednicu i muslimane<br />

samo po skandalima,<br />

terorizmu i nekim glupostima.<br />

Ali, kada je u pitanju<br />

nauka, obrazovanje, odgoj,<br />

školstvo... to nije događaj ni kada se<br />

zbog toga okupi 800 ljudi. Još indikativnije<br />

je što se naša državna<br />

televizija koja je prihvatila<br />

sponzorstvo, nije udostojila<br />

napraviti niti prilog, a HRT<br />

je pratila kongres i napravila<br />

jedan veoma lijep i hvale vrijedan<br />

osvrt na kongres.<br />

Daleko od toga da je<br />

nama njihov nedolazak,<br />

neobjektivnost i ignorantnost<br />

pokvarilo raspoloženje.<br />

Naprotiv, uživali smo u svakoj<br />

sekundi ovog historijskog<br />

događaja i odaslali više nego<br />

jasnu poruku svima koji nam<br />

nisu pridavali nikakav značaj<br />

i nisu uzimali za ozbiljno ono<br />

što vjeroučitelji punih dvadeset<br />

godina rade.<br />

Ovaj kongres je sigurno<br />

početak pisanja jedne nove<br />

historije i jednog potpuno<br />

novog pristupa! Neka nam Bog Dragi<br />

bude na pomoći!<br />

Okupljanje 800 ljudi zbog plemenitog<br />

cilja, zbog umnih glava koji su govorili<br />

i slušali, zbog izuzetno važnih tema<br />

koje su prezentovane... za mnoge naše<br />

medije je bila trivijalna informacija.<br />

Neki su se ponijeli kao da se ništa nije ni<br />

desilo, a neki kao da čitaju vremensku<br />

prognozu. Ovdje moram istaći Dnevni<br />

Avaz, Radio Bir, Rijaset.ba, Hrvatsku<br />

radio-televiziju (HRT), TV Sarajevo,<br />

Hema tv, agenciju Fena, IslamBosna.<br />

ba, Bosnjaci.net i druge medije koji su<br />

fer, korektno i sa posebnom pažnjom<br />

pratili rad kongresa kao posebnog<br />

događaja. Federalna tv je imala dva lica.<br />

Jedno lice je bilo dan prije kongresa gdje<br />

su napravili fantastičan prilog o vjeronauci<br />

i kongresu. Već sutra, kada su vidjeli<br />

sve što su vidjeli, kao da se više nisu<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

29


Kutak za islamsku omladinu<br />

Web-portal.minber.ba<br />

Niko se neće hrvati s vjerom, a da ga ona neće nathrvati<br />

Magistar Emir Demir, član redakcije web portala<br />

Minber.ba, napisao je odličan tekst o pretjerivanju u<br />

vjeri. U nastavku prenosimo spomenuti tekst u cjelo-<br />

Msti. “Islamska misija, a u općenitom smislu i sam islam, imaju<br />

konstatne i varijabilne vrijednosti. Sve vrijednosti, koje su zacrtane<br />

kao nepromjenjive, važeće su do onoga trenutka kada<br />

prestanu zakoni i zakonitosti ovog svijeta, te nastupi drugi svijet<br />

koji će neminovno doći. Jedna od konstantnih vrijednosti je<br />

npr. značenje hadisa u kojem Najbolji čovjek, sallallahu alejhi<br />

ve se sellem, kaže: ‘Ostavljam vam dvije stvari, ukoliko ih se<br />

budete prdržavali nećete zalutati: Kur’an i moj Sunnet’. Ovaj<br />

hadis nam precizira unverzalne - konstantne vrijednosti kojih<br />

se kao muslimani moramo pridržavati. Međutim, primjena načela<br />

i principa koji se crpe iz ova dva izvora islama je varijabilna<br />

i shodna promjenama vremena i prostora, zastupljenosti ili nezastupljenosti<br />

islama, vladavine islamskih principa, čovjekove<br />

imanske i naučne snage i potencijala na individualnom ili društvenom<br />

nivou... ‘Kada ne biste griješili, Allah bi vas uklonio<br />

i doveo druge ljude koji bi griješili i od Njega oprosta tražili.’<br />

Konstantna univerzalna vrijednost je npr. još u riječima Uzvišenog:<br />

O vjernici, u islam u potpunosti uđite..., tj. ispunjavajte<br />

sve obaveze i dobrovoljna djela, a izbjegavajte sve stroge zabrane<br />

i pokuđena djela. Naša primjena islama nikada nije ekvivalentna<br />

njegovim univerzalnim vrijednostima, a posebno kada se<br />

govori o njegovoj primjeni u kontinuitetu, jer slabost čovjeka<br />

iziskuje da griješi, zaboravlja, nepravdu čini, a griješenje označava<br />

da se nešto od zabranjenog učini ili naređenog izostavi. Puka<br />

čovjekova želja da potpuno savršeno izvrši obaveze, ne gledajući<br />

na lične okolnosti, svoje okruženje i raspoložive potencijale, dovodi<br />

ga u stanje kataklizme. Ljudi koji misle da do perfekcije<br />

mogu dovesti svoju vlastitu primjenu propisa u čistoj su zabludi.<br />

Neminovno je da savršenstvo primjene islama biva okrnjeno<br />

fizičkim nedostacima u samim djelima ili onim manjkavostima<br />

vezanim za same motive djelovanja, ali ‘Nastojte postupati onako<br />

kako je najbolje, a ako ne možete onda bar približno najboljem.’<br />

Ali, Allahova milost je velika! Prije svega, višestruko nas<br />

nagrađuje za svako učinjeno djelo, a kako rekosmo - svako od<br />

tih učinjenih djela zbog naših ljudskih slabosti ima nedostataka,<br />

koji se, onda, anuliraju spomenutim uvišestručavanjem. Potom,<br />

nagrađuje nas prema našim iskrenim namjerama, makar<br />

naša djela ne bila učinjena. Moja milost je sve obuhvatila.<br />

Čudim se onim ljudima koji ne shvataju ova značenja. Čudim<br />

se onima koji stalno teže ka perfekcionizmu, cjepidlačenju u<br />

vjeri i hrvanju s onime što ne mogu nikada nathrvati: ‘Niko<br />

se neće hrvati s vjerom, a da ga ona neće nathrvati’ – riječi su<br />

Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Takvi i sami na kraju propadnu.<br />

Ali, kako su nathrvani, šta im se desilo? Oni su spoznali<br />

univerzalna značenja koja, također, na univezalan način žele<br />

sprovesti u praksu, zaboravljajući i ignoririrajući vlastite sposobnosti<br />

i spremnost, a zatim realnost u kojoj žive i obitavaju.<br />

Ovakva hiperpresija uzrokovana kolizijom upornog nastojanja<br />

izjednačenja konstantnih i varijabilnih vrijednosti je neizdrživa<br />

za prirodu u kojoj je čovjek stvoren, pa tada čovjek neminovno<br />

zapada u potpuni kolaps, razočarenje u samu vjeru, a na kraju<br />

i njeno napuštanje. ‘Obavežite se činjenjem djela koja možete<br />

podnijeti, jer Allahu neće dosaditi dok vama ne dosadi.’ Nemojmo<br />

biti u zabludi i smatrati da ustrajno pretjerivanje, koje<br />

vidimo kod određenih ljudi, neće nikada biti privedeno kraju.<br />

Zapravo, što je pretjerivanje duže, daleko je veća vjerovatnoća<br />

potpunog kraha. Koliko je namaza zbog neshvatanja ovog principa<br />

ostavljeno, koliko je znanja zaboravljeno, koliko je djece<br />

odgojno zapušteno, koliko je mahrama i nikaba skinuto, koliko<br />

je sunnet-brada obrijano, koliko... koliko...?<br />

Još se više čudim onima koji su sebe lično i svoju primjenu islama<br />

stavili na stepen nepomjenjivih vrijednosti, smatrajući sebe i<br />

svoje postupke mjerilima ispravnosti islama kod ostalih.<br />

To su danas one ‘kadije’ koje iza svakog ćoška vire hvatajući<br />

tuđe pogreške.<br />

To su one siledžije čije se sjeme nije zatrlo još od Zul-Huvejsirovog<br />

napada na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.<br />

To su oni što se saburu od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,<br />

nisu naučili, ‘trčeći pred rudu’ i zatvarajući svima nama<br />

već otvorena vrata.<br />

To su oni što su svakome ‘istinu’ spremni reći, samo je još sebi<br />

nikada nisu saopćili.<br />

To su oni što svugdje nos smiju zabosti, ali samo ne u svojoj<br />

vlastitoj kući, jer će tamo ‘krvava’ nosa ostati.<br />

To su oni što su pred braćom muslimanima grlati, a pred ostalima<br />

skrušeno pognuti.<br />

Kao da im je prikazana pozicija u Džennetu, pa iz Dženneta<br />

ljudima sude za njihove postupke?<br />

Kao da primjena islama garantira čovjeku ulazak u Džennet?!<br />

Kao da su oni danas sigurniji od Ebu Bekra i Omera da će ući<br />

u Džennet?<br />

Kao da o njihovoj primjeni islama ovisi opstanak samog islama!<br />

Kao da su potpuno sigurni da im Allah sutra neće utrnuti svjetlo<br />

imana i ljubav koju trenutno nose prema ovoj vjeri, a onda<br />

ih usaditi u srca drugih ljudi?<br />

Kao da onaj, koga svojim očima i srcem danas zbog njegovih<br />

grijeha s podozrenjem gledaju, sutra ne može od njih bolji biti?<br />

Kao da Allah njihova ‘savršena’ djela ne može u prah pretvoriti,<br />

a prihvatiti jedno dobro djelo najvećeg grješnika i tim povodom<br />

ga u Džennet uvesti?<br />

Abdullah b. Mubarek je rekao: ‘Nećeš izliječiti svoju oholost,<br />

dok ne budeš svakog čovjeka koga vidiš boljim od sebe<br />

smatrao.’”<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

30


Asocijacija za kulturu, obrazovanje i sport AKOS<br />

Ahmed Adilović i Šukrija Ramić upoznali reisa Cerića sa radom AKOS-a<br />

Početkom ovog mjeseca<br />

delegacija AKOS-a posjetila<br />

je reisu-l-ulemu IZ-e<br />

u BiH, dr. Mustafu ef. Cerića.<br />

U delegaciji su bili dr. Ahmed<br />

Adilović - predsjednik AKOS-a,<br />

dr. Šukrija Ramić - član UO-a<br />

i bivši predsjednik AKOS-a, te<br />

Ensar Mulaosmanović - predsjednik<br />

Udruženja “Svitanje”<br />

Sarajevo, koje je pridružena<br />

članica AKOS-a. Delegacija<br />

AKOS-a je upoznala reisu-l-ulemu<br />

o aktivnostima AKOS-a i<br />

njegovih pridruženih članica, te<br />

o projektima koje provode za dobrobit našeg društva i omladine.<br />

Između ostalog, spomenuti su sljedeći projekti: pomoć<br />

Nedwe<br />

Principi razumijevanja islama<br />

Udruženje “Prosvjetitelj Muallim”<br />

Halke Kur’ana<br />

Uokviru sektora za edukaciju našeg udruženja na općini Živinice<br />

djeluje skupina mladića koji se sastaju jednom sedmično<br />

učeći Kur’an i razmišljajući o njegovim poukama. Ovu aktivnost<br />

vodi član Upravnog odbora Udruženja “Prosvjetitelj”, Semir<br />

ef. Dudić. Ideja o održavanju halki Kur’ana je zamišljena još prije 3<br />

godine gdje se izučavalo arapsko pismo, sufara i Kur’an tokom ramazana,<br />

a onda se nastavilo i poslije ramazana.<br />

Uporedo sa učenjem Kur’ana, uči se i tedžvid, kako teoretski, tako<br />

i praktično. Također, napamet se uče određeni ajeti i sure iz časnog<br />

Kur’ana. Svi momci sa ovih hairli halki su sposobni predvoditi džemat,<br />

što je velika stvar.<br />

Halke se održavaju jednom sedmično, vikendom. Mjesto održavanja<br />

su privatne kuće, grupa se sastaje svake sedmice kod nekoga od članova<br />

halke. Halka broji do 15 članova, većinom studenata, ali prosječno<br />

na jednoj halki bude 8-10 mladića.<br />

31<br />

studentima, mini studentski domovi,<br />

sedmična i mjesečna druženja,<br />

ljetna druženja, seminari<br />

i kursevi, tribine i predavanja,<br />

web stranica, ljetna škola, izleti,<br />

ekskurzije, medicinske karavane<br />

povratnicima te humanitarne i<br />

sportske aktivnosti. Pored toga,<br />

razgovor je vođen i o načinima<br />

saradnje između AKOS-a<br />

i njenih pridruženih članica sa<br />

IZ-om u BiH i njenim strukturama.<br />

Reisu-l-ulema se zahvalio<br />

delegaciji na posjeti, izrazio<br />

radost zbog postojanja takve<br />

asocijacije i spomenutih aktivnosti, te iskazao podršku radu<br />

spomenute Asocijacije.<br />

Asocijacija AKOS je uspješno organizovala još jedan<br />

Aseminar i to na temu “Principi razumijevanja islama”.<br />

ASeminar je održan u nedjelju, 04.12.2011. godine u<br />

Aprostorijama “Nedwe”. Predavači su bili dr. Ahmed Adilović,<br />

predsjednik asocijacije i mr. Dževad Hrvačić, profesor<br />

fikha, a broj učesnika je bio 32. Svjedoci smo da određene<br />

grupe ili pojedinci, određenim postupcima i ponašanjima,<br />

izazivaju mnogo predrasuda o islamu i muslimanima. To se<br />

dešava isključivo što takvi pojedinci nisu dobro razumjeli<br />

islam i njegovo univerzalno učenje. Pretjerivanje u prakticiranju<br />

nekih islamskih principa ili pak njihovom zanemarivanju,<br />

čini da osoba izaziva negativne ocjene u društvu.<br />

Primijetivši ovakve pojave u našoj okolini, naša Asocijacija<br />

je dala i daje ogroman doprinos u približavanju islama,<br />

onakvog kakav on ustvari jeste, našem društvu. Ovaj seminar<br />

je<br />

još jedan<br />

dokaz i<br />

potvrda<br />

tom e.<br />

Prava je<br />

šteta da<br />

ljudi ne<br />

upoznaju<br />

islam<br />

u svoj<br />

s voj o j<br />

univerzalnosti i savršenstvu, a poznavanje principa koje su<br />

predavači iznijeli učesnicima seminara itekako će koristiti<br />

za postizanje toga cilja.<br />

16. decembar - 21. muharrem


Društvo<br />

U povodu 1. decembra, Međunarodnog dana borbe protiv<br />

AIDS-a, SINDROMA STEČENE IMUNO-DEFICIJENCIJE<br />

AIDS je, prvenstven<br />

rvenstveno,<br />

moralni i etički problem<br />

Modernom društvu zajednički je<br />

fenomen da individue varaju svoje<br />

bračne partnere i da zadržavaju<br />

ljubavnike. Te afere su obično<br />

tretirane kao svijetli trenuci u<br />

vlastitoj karijeri. Tinejdžeri se<br />

putem filma i muzike stimulišu<br />

na seksualne eksperimente, sve<br />

to pod motom širenja ljubavi.<br />

Takođe blagonaklon stav prema<br />

homoseksualizmu doveo je<br />

do eskalacije te nastranosti u<br />

zapadnom svijetu. Sve to je<br />

zasigurno kumovalo nastanku i<br />

širenju opake bolesti AIDS-a<br />

19.11.2011.<br />

AIDS<br />

A<br />

je bolest koja napada<br />

Ai uništava tjelesni imuni<br />

Asistem. Imuni sistem predstavlja<br />

“policijske snage” našeg organizma.<br />

Njegova funkcija je da identifikuje<br />

i uništi sve što je strano organizmu,<br />

uključujući j razne klice koje uzrokuju<br />

bolesti, kada dospiju u NAŠ organizam.<br />

Šta uzrokuje AIDS?<br />

AIDS uzrokuje virus poznat pod nazivom<br />

virus humane imunodeficijencije<br />

(HIV). Postoje dva oblika virusa HIV1<br />

(rasprostranjen u SAD-u i Evropi) i HIV2<br />

(rasprostranjen u zapadnoj Africi).<br />

Zašto je sida svjetski problem?<br />

Do sada nije pronađen uspješan lijek<br />

protiv side. Virus HIV-a kao i virus<br />

gripe, stalno mijenja antigene koje<br />

u sebi sadrži, tako da je teško pronaći<br />

novu vrstu vakcine za različite antigene<br />

koji se stalno mijenjaju. Liječenje<br />

može ponuditi privremenu pomoć,<br />

a lijekovi su izuzetno skupi te stoga<br />

dostupni samo malom broju ljudi.<br />

Takođe imaju velika neželjena dejstva<br />

po ljudski organizam. Rezultati su<br />

loši jer se ne otklanja uzrok, liječe se<br />

samo simptomi bolesti. Svi koji obole<br />

od AIDS-a trpe ogromnu patnju i na<br />

kraju umiru.<br />

Kako djeluje virus AIDS-a?<br />

Stanice koje su napadnute virusom<br />

HIV-a su CD4 limfociti, jedna vrsta leukocita<br />

ili bijelih krvnih stanica. Postoje<br />

brojni dokazi da CD4 molekula na limfocitima<br />

iskazuje izuzetno veliki afinitet<br />

za HIV. Virus se ugrađuje u napadnutu<br />

stanicu i tu može ostati mjesecima, pa<br />

i godinama. U slučaju infekcije antigenima<br />

iz okoline organizam nastojeći<br />

da se odbrani od napada aktivira, kao i<br />

obično, svoj odbrambeni sistem ali on<br />

istovremeno aktivira produkciju HIV-a<br />

koji je smješten u stanicama odbrambenog<br />

sistema što ima za posljedicu<br />

umnožavanje virusa<br />

i raspad odnosno uništenje<br />

CD4 stanice. A upravo one,<br />

CD4 stanice jedna su od<br />

najvažnijih komponenti našeg<br />

imunog sistema u borbi protiv<br />

raznih štetnih agenasa. HIV<br />

u konačnici dovodi do sloma<br />

imunog sistema domaćina.<br />

Stoga, organizam nije u stanju<br />

da se odbrani od napada<br />

štetnih supstanci sa kojima<br />

smo svakodnevno u kontaktu,<br />

a koje uzrokuju opake infekcije<br />

i maligne tumore.<br />

Kako se SIDA širi?<br />

Postoje tri glavna načina prenosa<br />

HIV-a:<br />

1. seksualni kontakt t (homo- i het-<br />

eroseksualni). Mnogo se lakše<br />

prenosi homoseksualnim kontaktom,<br />

zbog velike mogućnosti<br />

oštećenja kože i sluznice.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

32<br />

Svi seksualno<br />

aktivni ljudi,<br />

mladi ili stari,<br />

muškarci ili<br />

žene, moraju<br />

shvatiti<br />

ogroman rizik<br />

takvih odnosa<br />

sa svima onima<br />

koji, pored njih,<br />

imaju takođe i<br />

druge partnere.<br />

2. kontakt sa krvlju<br />

•kontaminiranim špricama, iglama<br />

(narkomani)<br />

•transfuzija krvi<br />

•transplantacija organa.<br />

3. kontakt majka-dijete<br />

•za vrijeme trudnoće preko<br />

posteljice i u toku porođaja<br />

•za vrijeme dojenja preko mlijeka.<br />

Kako se virus HIV-a ne prenosi?<br />

Virus HIV-a se ne prenosi ličnim<br />

kontaktom u školi, na poslu, prodavnicama<br />

itd. Takođe se ne prenosi upotrebom<br />

zajedničkog toaletnog pribora,<br />

peškira, zajedničkog kupatila, čak niti<br />

u bazenima, zatim grljenjem, običnim<br />

poljupcem, korištenjem zajedničkog<br />

pribora za jelo, pijenjem iz iste čaše itd.<br />

Da li postoji razlika između HIV-a i<br />

AIDS-a?<br />

AIDS je bolest koja slijedi nakon<br />

infekcije HIV-om. Nakon infekcije<br />

HIV ostaje u tijelu različit period,<br />

mjesecima pa čak i godinama prije<br />

nego se bolest, zvana AIDS, klinički<br />

manifestuje. Iako se bolest ne razvija<br />

odmah nakon infekcije sa HIV-om,<br />

ljudi sa HIV infekcijom su jako opasni<br />

po društvo jer su izvor infekcije i mogu<br />

širiti virus dalje, na druge ljude.<br />

Riziko grupe za HIV<br />

infekciju?<br />

Medicinski strtučnjaci<br />

su izdiferencirali nekoliko<br />

rizičnih grupa ljudi sa velikim<br />

rizikom za dobijanjem<br />

AIDS-a. To su prije svih<br />

sljedeće tri rizične kategorije:<br />

- Homoseksualci (biseksualci)<br />

- Promiskuitetne osobe<br />

- Intravenski narkomani.<br />

Kako se boriti protiv<br />

AIDS-a?<br />

Virus AIDS-a se ne prenosi<br />

slučajnim kontaktom, niti preko zraka,<br />

vode, hrane, komaraca, toaletnog<br />

pribora, čak niti u bazenima. Najveću<br />

prijetnju predstavljaju neograničeni,<br />

slobodni spolni odnosi. Svi seksualno<br />

aktivni ljudi, mladi ili stari, muškarci


ili žene, moraju shvatiti ogroman<br />

rizik takvih odnosa sa svima onima<br />

koji, pored njih, imaju takođe i druge<br />

partnere. Promiskuitet i prostitucija<br />

su najučestaliji oblici širenja AIDS-a<br />

i moraju se izbjegavati.<br />

Homoseksualnost je najopasnija<br />

sa stanovišta AIDS-a, posebno<br />

u pogledu njenog prenošenja. Zbog<br />

toga, društvo nedvosmisleno mora<br />

reći NE homoseksualnim vezama,<br />

ukoliko želi preventivno djelovati u<br />

pogledu širenja AIDS-a.<br />

Svaka žena ne samo da ugrožava<br />

svoj život, već to radi i svom još<br />

nerođenom djetetu, ukoliko učestvuje<br />

u aktivnostima koje je izlažu riziku<br />

dobijanja AIDS-a. HIV-om zaražena<br />

trudnica ima 30-50% “izgleda” da<br />

inficira svoje nerođeno dijete.<br />

Naravno, neshvatljiva je strategija<br />

pojedinih udruženja koja stimulišu<br />

omladinu na promiskuitet, sa kampanjama<br />

o tzv. sigurnom seksu,<br />

misleći pri tome na upotrebu kondoma.<br />

Niti su kondomi 100% zaštita,<br />

niti se može očekivati da će pojedinac<br />

ogrezao u promiskuitet baš uvijek<br />

koristiti kondom.<br />

Rješenje<br />

Modernom društvu<br />

zajednički je fenomen<br />

da individue varaju svoje<br />

bračne partnere i da<br />

zadržavaju ljubavnike. Te<br />

afere su obično tretirane<br />

kao svijetli trenuci u vlastitoj<br />

karijeri. Tinejdžeri<br />

se putem filma i muzike<br />

stimulišu na seksualne<br />

eksperimente, sve to pod<br />

motom širenja ljubavi.<br />

Takođe, blagonaklon stav<br />

prema homoseksualizmu<br />

doveo je do eskalacije te<br />

nastranosti u zapadnom<br />

svijetu. Sve to je zasigurno<br />

kumovalo nastanku<br />

i širenju opake bolesti<br />

AIDS-a.<br />

Smatramo da je AIDS<br />

prvenstveno etički i moralni<br />

problem. Tim prije, jer<br />

je posljednji Allahov Poslanik,<br />

salallahu alejhi ve<br />

selem, u hadisu rekao: “Kada se u jednom<br />

narodu pojavi blud i rasprostrani<br />

do te mjere da se počne javno činiti, u<br />

njemu će se pojaviti kuga i bolesti koje<br />

nisu poznavali njihovi preci.” Rješenje<br />

mora obuhvatiti problem od temelja,<br />

tj. seksualnog promiskuiteta, koji<br />

se može iskorijeniti pridržavajući se<br />

sljedećih koraka:<br />

Homoseksualnost<br />

je najopasnija<br />

sa stanovišta<br />

AIDS-a,<br />

posebno u<br />

pogledu njenog<br />

prenošenja.<br />

Zbog toga,<br />

društvo<br />

nedvosmisleno<br />

mora reći NE<br />

homoseksualnim<br />

vezama,<br />

ukoliko želi<br />

preventivno<br />

djelovati u<br />

pogledu širenja<br />

AIDS-a.<br />

- Osuditi homoseksulizam i<br />

tretirati ga kao bolest, kao što<br />

je to bilo tokom historije<br />

- Seks izvan braka mora biti osuđen<br />

- Čestitost prije braka mora biti<br />

snažno promovirana<br />

- Vjernost u braku mora biti<br />

podržavana<br />

- Sve socijalne i kulturne organizacije<br />

mora zajednički raditi na<br />

ohrabrenju ljudi da podržavaju<br />

seksualnu moralnost.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

33


Duplerica<br />

Kako je nekada izgledalo Sarajevo<br />

Fotografije koje oslikav<br />

Portal go2bosnia.com objavio je rijetke fotografije<br />

Sarajeva iz perioda prije II svjetskog<br />

rata. Dominirajući muslimanskobošnjački<br />

motivi, poprilično razvijena urbana<br />

infrastruktura, idilična životna svakodnevica i<br />

ljepota prirodnog ambijenta, samo su neki detalji<br />

koji se, u prvom planu, pojavljaju na ovim fotografijama.<br />

Fotografije su svojevrstan poklon bosansko-hercegovačkoj<br />

javnosti, a naročito onom<br />

njenom dijelu koji zna uživati u starinama i u njima<br />

tragati za izgubljenom ljepotom i općeljudskim<br />

vrijednostima, koje je savremeno društvo<br />

duboko potisnulo u drugi plan.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

34


aju dušu i srce Sarajeva<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

35


Društvo<br />

Islamsko druženje u Švedskoj<br />

Muslimanska porodica pred<br />

izazovima a modernog doba<br />

Piše: Muhamed Ferhatović<br />

Ugradu Halmstadu koji se<br />

nalazi na zapadnoj obali<br />

južnog dijela Švedske,<br />

upriličeno je islamsko druženje na<br />

nivou cijele Švedske, a pod pokrovi-<br />

teljstvom muslimanskog udruženja<br />

NUM. Gost predavač na ovom druženju<br />

bio je poznati islamski misionar<br />

(daija), profesor islamske teologije,<br />

Abusamed Nasuf Bušatlić. To je bilo<br />

ujedno i prvo gostovanje uvaženog<br />

daije u ovom gradu.<br />

Druženje je održano u periodu<br />

od 2 do 4 decembra, a na druženje se<br />

odazvalao više od stotinu Bošnjaka i<br />

Bošnjakinja iz raznih djelova Šved-<br />

ske. Programski dio započeo je već u<br />

petak, drugog decembra sa džumanamazom<br />

i hutbom koju je profesor<br />

Bušatlić, zbog prisustva i velikog borja<br />

Arapa, održao na arapskom i bosanskom<br />

jeziku, da bi se nastavilo sa<br />

prvim predavanjem u 18:00 časova.<br />

Održano je ukupno pet predavanja u<br />

okviru tematske cjeline pod nazivom<br />

“Muslimanska porodica pred izazovima<br />

modernog doba”. Poslije svakog<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

36<br />

predavanja prisutni su imali mogućnost<br />

postavljati pitanja u vezi spomenute<br />

teme.


Prilika za popravljanje imanskog<br />

stanja<br />

“Cilj susreta bio je da se braća i<br />

sestre širom Švedske okupe i druže u<br />

islamskom ambijentu uz predavanja<br />

našeg dragog profesora Abdusameda<br />

Nasufa Bušatlića. Zatim, ovo je<br />

izuzetna prilika da se Bošnjaci, odnosno<br />

njihove porodice i djeca, koje<br />

žive u različitim gradovima po cijeloj<br />

Švedskoj, upoznaju i zbliže. A za<br />

sve one koji se bave da’wom ovo je<br />

prilika da se malo ‘dopune baterije’,<br />

popravi imansko stanje i razmijene<br />

iskustva da bi do sljedećih sličnih<br />

susreta sa još većom voljom i entuzijazmom,<br />

na najljepši način, pozivali<br />

ljude u Allahovu vjeru”, kazao<br />

je koordinator susreta u Halmstadu,<br />

Edis Ljajić.<br />

Organizatori ovog susreta su naglasili<br />

da je skup, osim edukativnog<br />

značaja, imao i jednu specifičnu socijalnu<br />

dimenziju koja se ogleda u<br />

tome da Bošnjaci i Bošnjakinje, muslimani<br />

i muslimanke upoznaju jedni<br />

druge sa stanovitim problemima<br />

i iskušenjima koja<br />

su uglavnom slična<br />

i dotiču sve vjernike<br />

podjednako, i da<br />

razmijene mišljenja i<br />

daju jedni drugima<br />

prijedloge i sugestije<br />

u pogledu rješavanja<br />

tih problema.”<br />

Druženje s<br />

profesorom<br />

Bušatlićem bilo je<br />

pravo osvježenje<br />

“Ovo je prvi<br />

put da profesor<br />

Bušatlić dolazi<br />

u Halmstad,<br />

ali se nadamo<br />

da nije i<br />

posljednji.<br />

Zaista je<br />

Bušatlićevo<br />

gostovanje<br />

doprinijelo<br />

jako lijepoj<br />

atmosferi na<br />

druženju i u<br />

potpunosti je<br />

ispunilo naša<br />

očekivanja.”<br />

“Veoma smo zadovoljni<br />

ovim druženjem,<br />

a posebno s<br />

predavanjima. Drago<br />

nam je što se veliki<br />

broj naših ljudi<br />

odazvao pozivu, a još<br />

nam je draže kada vidimo osmijeh<br />

na licu braće i sestara te zadovoljstvo<br />

što barem za trenutak mogu osjetiti<br />

i doživjeti ljepotu islamskog bratstva<br />

i džemata, jer se insan itekako<br />

zna osjećati usamljenim kao vjernik<br />

u ovoj skandinavskoj zemlji”, rekao<br />

je Edis i dodao: “Ovo je prvi put da<br />

profesor Bušatlić dolazi u Halmstad,<br />

ali se nadamo da nije i posljednji.<br />

Zaista je Bušatlićevo gostovanje doprinijelo<br />

jako lijepoj atmosferi na<br />

druženju i u potpunosti je ispunilo<br />

naša očekivanja. Molim Allaha da ga<br />

obilato nagradi i olakša mu rad na<br />

Allahovom putu.”<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

37


Omladina je budućnost da’we<br />

Organizatori susreta u Halmstadu<br />

ističu posebno zadovoljstvo<br />

zbog toga što je na ovom druženju<br />

bilo mnogo bošnjačke omladine,<br />

što je samo po sebi ohrabrujuće<br />

i obećavajuće. Prema riječima<br />

organizatora, važno je probuditi<br />

interesovanje kod omladine za<br />

stjecanjem islamskog znanja i<br />

pomoći im da odgovore na mnoga<br />

pitanja kao i da rješenja za različite<br />

životne probleme i dileme traže<br />

upravo u islamu.<br />

Bošnjaci su ciljana<br />

grupa<br />

Što se tiče<br />

spomenute<br />

organizacije<br />

NUM, to je<br />

skraćenica za<br />

“Norrköpings<br />

unga<br />

muslimer”<br />

- “Mladi<br />

muslimani<br />

Norčepinga”.<br />

Ova<br />

organizacija<br />

radi na nivou<br />

Švedske i<br />

ima kontakt<br />

sa mnogim<br />

udruženjima<br />

Bošnjaka širom<br />

Švedske.<br />

Prema riječima<br />

organizatora, odziv<br />

je bio solidan, s<br />

obzirom na činjenicu<br />

da je većina<br />

prisutnih morala<br />

prevaliti dug put da<br />

bi došli na druženje.<br />

Ističu također da<br />

je i organizacijski<br />

dio relativno dobar<br />

kao i saradnja sa<br />

drugim udruženjima<br />

Bošnjaka u Švedskoj.<br />

No, i pored toga<br />

mora se raditi na što<br />

boljoj koordinaciji<br />

i saradnji sa<br />

predstavnicima<br />

svih džemata, što je<br />

na ovom susretu i<br />

dogovoreno. Ciljana<br />

grupa su prije svega Bošnjaci na<br />

području skandinavskih zemalja<br />

kojih je jako mnogo kao i svi ostali<br />

koji dolaze sa govornog područja<br />

Balkana.<br />

Što se tiče spomenute<br />

organizacije NUM, to je<br />

skraćenica za “Norrköpings unga<br />

muslimer” - “Mladi muslimani<br />

Norčepinga”. Ova organizacija<br />

radi na nivou Švedske i ima<br />

kontakt sa mnogim udruženjima<br />

Bošnjaka širom Švedske. Njihova<br />

web stranica n-um.com je jedan<br />

od najposjećenijih i najvažnijih<br />

islamskih portala kako u<br />

Švedskoj tako i u Evropi. Između<br />

ostalog, oni se brinu i o tome da<br />

informacije o ovakvim druženjima<br />

budu dostupne što većem broju<br />

Bošnjaka u dijaspori, a također,<br />

sva predavanja koja se održe na<br />

sličnim susretima, organizacija<br />

NUM, objavi na svom web<br />

portalu.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

38


16. decembar - 21. muharrem<br />

39<br />

Abdusamed Nasuf Bušatlić u društvu<br />

sa magistrantom žurnalistike<br />

Muhamedom Ferhatovićem


Fotoreportaža<br />

Muslimani u Skandinaviji<br />

Hidžab je<br />

moja sloboda<br />

I ako živi u Švedskoj, jednoj<br />

sekulariziranoj ali ipak<br />

kršćanskoj državi Amina<br />

Mrkulić, 20, ponosno nosi<br />

svoj hidžab. Od nošenja<br />

hidžaba odvraćali su je ljudi<br />

muslimanskog porijekla,<br />

pa čak i nastavnici u školi.<br />

No njena odanost islamu je<br />

svakako priča trnovite naravi<br />

Piše: Muhamed Ferhatović<br />

Amina<br />

A<br />

Mrkulić rođena je u<br />

Agradu Gusinje u Sandžaku<br />

Ai došla je u Švedsku rane<br />

1992. godine. Dakle, par mjeseci prije<br />

početka agresije na Bosnu i Hercegovinu.<br />

Odrasla je u švedskom gradu<br />

Helsingborgu u kojem je i pohađala<br />

mektepsku nastavu. Ona ima jednu<br />

stariju i mlađu sestru. Roditelji su joj<br />

pobožni tako da je ona već od malih<br />

nogu zavolila islam. Ova djevojka trenutno<br />

studira prvu godinu farmaceutskog<br />

fakulteta i radi kao apotekarka u<br />

Malmeu.<br />

Iskreno vjerovanje<br />

Ovo nije samo jedna priča u<br />

nizu drugih. U razgovoru sa ovom<br />

djevojkom, slušajući način njenog<br />

opisivanja vjerske odanosti,<br />

može se osjetiti iskrenost<br />

u iskazanim riječima.<br />

- Od malih nogu sam išla u<br />

džamiju. Stalno sam nastojala<br />

da steknem što veći nivo<br />

u vjerovanju j i prakticiranju<br />

vjere. Želila sam uvijek koli-<br />

ko god je to bilo moguće da<br />

postanem što bolja muslimanka. Iako<br />

sam dugo vremena živjela, može se<br />

reći, u tom nekom modernom svijetu<br />

mene je uvijek islam grlio i pričvrstio<br />

uz sebe, govori Amina.<br />

Hidžab stavila u osnovnoj školi<br />

Ona je prvi put stavila hidžab kad<br />

je pohađala peti razred osnovne škole u<br />

Helsingborgu. To je prema njenim riječima<br />

bila potpuno njena ideja i želja.<br />

No nastavnici su tada ipak sumnjali u<br />

to da je ona sigurno počinila nekakav<br />

grijeh i da su je roditelji zbog toga željeli<br />

kazniti. A ta kazna bi u tom slučaju<br />

bila nošenje hidžaba. Amina ističe<br />

kako je dosta puta tada rekla svojim<br />

nastavnicima da to nije istina, ali oni<br />

joj ipak nisu vjerovali. Čak je jedan<br />

nastavnik u tajnosti ispitivao njenu<br />

dvije godine stariju sestru o tome da li<br />

je neko natjerao Aminu na tu odluku.<br />

- Tada sam odlučila da skinem hidžab.<br />

Nisam mogla podnijeti pritisak ljudi u<br />

okolini. Stvar je ta da su moji vršnjaci u<br />

školi bili pozitivni prema mojoj tadašnjoj<br />

odluci i nisu se protivili.<br />

“Stekla dojam da se igram s vatrom”<br />

Nakon petog razreda pa svo vrijeme<br />

poslije toga ova djevojka nije nikad<br />

napustila svoju vjeru. Amina govori<br />

kako ona prakticira vjeru punom snagom,<br />

posteći i klanjajući pet vakata<br />

namaza. Ali prije nego što se pokrila<br />

prije par mjeseci uvijek je osjećala neku<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

40<br />

prazninu, stalno je imala osjećaj kao<br />

da nešto nije uredu. Nešto joj je falilo.<br />

- I ako sam uvijek klanjala svih pet vakata<br />

namaza, ipak sam znala uveče izaći<br />

sa prijateljicama. Nisam nikad pila,<br />

ali na mjestima gdje smo izlazile, bilo<br />

je alkohola i muzike. Moje drugarice<br />

su bile muslimanskog porijekla ali nisu<br />

sve one prakticirale vjeru. Zato sam<br />

stekla dojam da se igram s vatrom.<br />

Egipat je bio početak<br />

Osjećaj koji je imala da nešto u svom<br />

životu želi da promijeni je postao sve<br />

veći. U januaru 2011. godine otišla je u<br />

Egipat sa svojom sestrom. Jedna država<br />

zbog koje, kako ona kaže, ima udjela u<br />

njenoj finalnoj odluci nošenje hidžaba.<br />

Umjesto da bude na plaži, bazenima i<br />

provodi vrijeme sunčajući se kraj obale<br />

Amina je obilazila egipatske džamije.<br />

- Tu se desio preokret. Primijetila sam<br />

da muškarci na neki način više poštuju<br />

i respektuju žene koje imaju maramu.<br />

Cure koje su inače hodale polugole su<br />

se obično tretirale poput nekog predmeta.<br />

Zašto mi žene moramo privlačiti<br />

muške poglede? Shvatila sam kako<br />

stvari stoje.<br />

“Najbolji dan u mom životu”<br />

- Jedan dan kad sam ustala probudila<br />

sam se sa strahom od Allaha,<br />

dželle šenuhu. Počela sam to jutro razmišljati<br />

da se sutra možda uopće neću<br />

ni probuditi. Ko mi garantuje da ću živjeti<br />

dugo i stići oprati sve svoje grijehe?<br />

Taj dan sam se osjećala zrela. Kad<br />

sam se vratila sa posla, sjela sam za<br />

kompjuter i počela pisati e-mail svom<br />

poslodavcu u apoteci. Rekla sam mu<br />

da sljedeći put kad dođem na posao bit<br />

ću pokrivena, i zamolila sam ga da mi<br />

da mogućnost obavljanja namaza na<br />

poslu.


“Ni mama ni sestre ne<br />

nose hidžab”<br />

U Švedskoj je dosta<br />

ljudi izgubilo posao zbog<br />

toga što su klanjali na radnom<br />

mjestu. Ali Aminin<br />

poslodavac, koji je švedskog<br />

porijekla, je bio više<br />

nego pozitivan prema njenoj<br />

odluci. Njegova jedina<br />

želja je bila da ga ona<br />

obavijesti kada će obaviti<br />

namaz kako bi neko drugi<br />

mogao preuzeti Aminine<br />

obaveze dok se ona ne vrati.<br />

- Kad sam došla na posao<br />

taj dan prišao mi je i pitao<br />

me sa osmijehom na licu<br />

da li imam hidžab. Bilo<br />

mi je toliko drago da su<br />

imali pozitivan stav prema<br />

mojoj odluci, osmijeh mi<br />

je bio od ušiju do ušiju od<br />

sreće. Čak mi je tada rad-<br />

na kolegica rekla da izgledam<br />

lijepo pod hidžabom,<br />

kaže Amina i nastavlja.<br />

- Ono što je ljude najviše<br />

čudilo je to da moja mama<br />

ni mlađa a ni starija sestra<br />

ne nose hidžab. To je dakle<br />

bila u potpunosti moja<br />

odluka.<br />

“Kao ptica oslobođena iz<br />

kaveza”<br />

U to vrijeme kad se<br />

Amina odlučila da nosi<br />

hidžab, živjela je sama u<br />

svom stanu bez roditelja.<br />

- Nakon što sam poslala<br />

e-mail poslodavcu i<br />

prije prvog dana na poslu<br />

otišla sam zajedno sa<br />

svojom mlađom sestrom<br />

kod svojih roditelja te večeri.<br />

Kada sam joj rekla za<br />

svoju odluku, bila je jako<br />

uzbuđena.<br />

Amina nastavlja svoju<br />

priču i govori o trenutku<br />

kako stoji na pragu svog<br />

stana i namješta hidžab.<br />

Znala je, da kada otvori<br />

svoja izlazna vrata ona ulazi u svoj,<br />

kako ona to zove, “novi život”.<br />

- Znala sam da je to istinski<br />

korak. Htjela sam da promijenim<br />

svoj život na nešto još bolje.<br />

Amina ističe da joj je u tom momentu<br />

pao veliki kamen sa srca.<br />

- Sa hidžabom na glavi osjećala<br />

sam se potpunom. Osjećala sam slobodu,<br />

kao ptica oslobođena iz kaveza.<br />

Djevojka govori da su joj roditelji bili<br />

jako sretni kada su je vidjeli sa hidžabom.<br />

Otac ju je pitao da li je to definitivna<br />

odluka na što je ona odgovorila<br />

da jeste. Zatim joj je, od radosti, dao<br />

sve poklone koje je donio sa hadža.<br />

Amina nosi hidžab od 5 marta ove godine<br />

(2011.).<br />

- Ne mogu nikada zaboraviti taj datum.<br />

To mi je, zasigurno, najdraži dan<br />

u životu.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

41<br />

“Ljepša si bez hidžaba”<br />

Nakon odluke o nošenju<br />

hidžaba uslijedile su<br />

razne reakcije. Pozitivne,<br />

negativne ali i iznenadne.<br />

- Moja najveća podrška<br />

u ovom svemu su zaista<br />

bile osobe koji uopće nisu<br />

muslimanskog porijekla.<br />

Razne kolegice su mi čak<br />

predlagale koju haljinu<br />

da obučem ili kako da<br />

stavim hidžab. Pomagale<br />

su mi u svemu ovome, a<br />

uopće nisu muslimanke.<br />

Amina ističe da se njeno<br />

društvo naglo promijenilo<br />

nakon njene odluke.<br />

Ona kaže kako su se<br />

mnogi prijatelji muslimanskog<br />

porijekla čak i<br />

distancirali od nje. Ovdje<br />

Amina pojašnjava da<br />

više nema toliko kontakta<br />

sa njima i da oni tada<br />

nisu prakticirali vjeru.<br />

- Ja njima jednostavno<br />

više nisam odgovarala.<br />

Mnogi od njih mislili su<br />

da sam to učinila prebrzo<br />

i uslijedili su razni antiislamski<br />

komentari na<br />

moj račun. Naravno sve<br />

što su rekli nastojali su da<br />

kažu na jedan fin način.<br />

- Mnogi su smatrali da<br />

sam previše mlada za<br />

tako nešto i da sam ljepša<br />

bez hidžaba.<br />

Uzdaj se uz Allaha,<br />

dželle šanuhu<br />

Amina kaže da je<br />

njena najveća poruka<br />

da se, prilikom donošenja<br />

jedne ovakve odluke,<br />

treba uzdati u Allaha<br />

i ističe da se ne treba<br />

zbog toga pretjerano<br />

sekirati.<br />

- Ako hoćes da ljudi<br />

gledaju na tebe kao na<br />

čovjeka koji ima svoje<br />

ljudske kvalitete, onda<br />

nemaš šta izgubiti. Dobit ćeš posao<br />

i sa hidžabom! Evo, pogledaj mene.<br />

Ja imam posao i radim bez problema.<br />

Ali i da izgubiš posao, pa čak i<br />

prijatelje zbog hidžaba, barem što se<br />

mene tiče, to se ipak isplati i vrijedno<br />

je, završava Amina, uz osmijeh.<br />

Ovo je sada već deseti mjesec kako<br />

ova djevojka, živeći u Švedskoj, nosi<br />

hidžab.


Primjeri diskriminacije u<br />

Danskoj<br />

Oskrnavljena mezarja i diskriminacija<br />

U<br />

.S. State department je<br />

2009. izdao izvještaj o<br />

vjerskoj slobodi u Danskoj. Tu<br />

se navodi da se u ovoj državi<br />

skrnave muslimanska mezarja i<br />

mnogi muslimani su dobili odbijenice<br />

na poslu zbog vjerske<br />

pripadnosti. Razne vrste diskriminacije<br />

i uvrede ustaljena su<br />

praksa.<br />

“Halal meso je diskriminacija”<br />

Danska narodna partija je izjavila<br />

da se mesnice u Danskoj<br />

bave diskriminacijom produkcijom<br />

halal mesa. Razlog<br />

ovom stavu je što sve mesnice u<br />

Danskoj zapošljavaju muslimane<br />

kako bi se halal meso produciralo<br />

na adekvatan način.<br />

Karikature poslanika, s.a.v.s<br />

Novine Jyllandsposten su u<br />

Septembru 2005. godine<br />

objavili 12 raznih karikatura<br />

Poslanika. Ovo je naravno<br />

uzburkalo osjećaje muslimana<br />

širom svijeta. Uslijedile su kritike<br />

i bojkot Danske mliječne<br />

industrije Arla.<br />

Primjeri diskriminacije u<br />

Norveškoj<br />

Islam preuzima društvo<br />

Terorista Anders Behring<br />

Breivik, je 22. jula ove godine<br />

ubio 96 osoba i bombom<br />

uništio kuću vlade. Razlog njegovog<br />

postupka je branio riječima<br />

da je to sve bilo u znaku<br />

protiv širenja islama u Evropi.<br />

Sudu je dosta puta istakao koliko<br />

mrzi muslimane. On je u<br />

svom manifestu koji sadrži oko<br />

1.500 stranica pojašnjavao kako<br />

islam preuzima društvo. Sebe je<br />

gledao kao čovjeka koji treba da<br />

spasi i obavijesti svijet o opasnosti<br />

islama. Njegova retorika<br />

je identična retorici raznih nacionalističkih<br />

partija u Švedskoj,<br />

Danskoj i Finskoj.<br />

Ljudska prava<br />

U izvještaju Univerziteta u Geteborgu<br />

stoji da mnogi muslimani<br />

doživljavaju diskriminaciju<br />

Rezultati izvještaja koji je napravio<br />

profesor Göran Larsson su<br />

pokazali da ljudi čak izbjegavaju da<br />

sjede pored čovjeka koji ima arapski<br />

izgled i veliku bradu a posebno<br />

izbjegavaju žene sa hidžabom.<br />

- Muslimani koji su odgovorili na<br />

ankete ovog izvještaja su istakli da<br />

su doživjeli verbalne uvrede, pa čak<br />

i osjećali da ih se ljudi boje. No<br />

niko od njih nije doživio neki fizički<br />

napad zbog svoje vjere, kaže<br />

profesor Göran Larson.<br />

Omar Mustafa, sekretar u organizaciji<br />

Mladi Muslimani u Švedskoj<br />

ističe kako je on primijetio jedno veliko<br />

povećanje islamofobije u društvu,<br />

posebno gledajući na uvrjedljive<br />

komentare i postove na blogovima i<br />

raznim web-stranicama.<br />

Povećan broj slučajeva<br />

diskriminacije<br />

Mustafa kaže da muslimani u Švedskoj<br />

čak doživljavaju razne prijetnje<br />

i uvrede kroz pisma, e-mailove i<br />

telefonske pozive. Broj prijavljenih,<br />

Primjeri diskriminacije u Švedskoj<br />

Ne može dobiti posao jer joj je<br />

muž musliman<br />

Ženu je poslodavac prvo maltretirao<br />

uvrjedljivim pitanjima na<br />

intervjuu i kasnije rekao da ne može<br />

dobiti posao. Razlog je taj što je udata<br />

za čovjeka koji je musliman. Žena<br />

je tražila posao u jednom hotelu u<br />

gradu Linköping. Kada je došla na<br />

intervju poslodavac je naglasio da<br />

“nema dovoljno znanja o ženama<br />

švedskog porijekla udate za muslimane”.<br />

Nadležno tijelo u Švedskoj<br />

odgovorno za pitanja diskriminacije<br />

i rasizma u društvu (Diskrimineringsombudsmannen)<br />

je prijavilo<br />

dotično produzeće i traži odštetu u<br />

iznosu od 200.000 kruna. - U ovom<br />

slučaju se baš može vidjeti koliko je<br />

jaka mržnja prema muslimanima.<br />

Očito je da poslodavac ima predrasude<br />

prema muslimanima, ističe<br />

Katri Linna iz Diskrimineringsombudsmannen.<br />

islamofobijom motivisanih, zločina<br />

nad muslimanima se povećao za<br />

skoro 8 % između 2006. i 2010.<br />

godine. No svi slučajevi diskriminacije<br />

se ne prijavljuju, jer kako<br />

kaže Mustafa teško ih je istražiti,<br />

i za njih iznijeti konkretne dokaze.<br />

Diskriminacija zbog hidžaba<br />

Somalijka Luul Muhammed, 33, je<br />

završila školu za nižu medicinsku<br />

sestricu u Štokolmu.<br />

Nakon završenih studija dobila je<br />

posao u jednom staračkom domu.<br />

Kad je došla prvi dan na posao<br />

srela je svog poslodavca koji joj je<br />

rekao da ne može raditi na ovom<br />

radnom mjestu. Razlog je bio što je<br />

on smatrao da nošenje hidžaba nije<br />

higijenično. Ova žena je slučaj prijavila<br />

i nakon sudskog procesa dobila<br />

4.000 eura odštete. Ovakvih<br />

slučajeva je na pretek.<br />

Sudske pobjede<br />

Ženama sa hidžabom nije bilo dozvoljeno<br />

da rade kao vozači autobusa<br />

i reporteri u medijskim kućama.<br />

No, dosta njih su prijavile slučajeve<br />

diskriminacije i dobili su ekonomsku<br />

odštetu ili dozvolu da rade na<br />

zatraženom radnom mjestu.<br />

“Seli se iz Švedske, muslimanu!”<br />

Ardijan Zenuni je imao 32 godine<br />

kada je prošle godine tražio posao u<br />

sportskom klubu Oddevold. Kada<br />

je došao na intervju poslodavac ga je<br />

pitao da li je musliman. Ardijan je<br />

rekao da jeste i odmah nakon njegovog<br />

odgovora poslodavac je kratko<br />

jasno rekao: “Seli se iz Švedske, nevaljali<br />

muslimanu!” Ardijan je slučaj<br />

prijavio policiji, ali zbog nedostatka<br />

dokaza nije dobio nikakvu odštetu.<br />

Muslimanku tjerali da jede krmetinu<br />

Jedna muslimanka pohađala je kurs<br />

za kuharicu u gradu Norrköping. Na<br />

kurs su je poslali iz službe za zapošljavanje,<br />

a uvjet da bi ga mogla završiti<br />

bio je jedenje svinjskog mesa. Pošto<br />

je ona to odbila, rekli su joj da njen<br />

kurs neće biti validan. Nadležno tijelo<br />

u Švedskoj odgovorno za pitanja<br />

diskriminacije i rasizma u društvu će<br />

pokrenuti istragu po ovom pitanju<br />

ukoliko ova žena to bude htjela.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

42


Vijesti iz svijeta<br />

Aparthejd i okupacija Palestine<br />

Uvrijeme kada se Russelov<br />

tribunal za Palestinu sastaje<br />

da diskutira o Palestini,<br />

Izrael je već nadmašio rasističku<br />

eru Južnoafričke Republike.<br />

U izraelskim zatvorima više je Palestinaca<br />

nego je bilo političkih zatvorenika<br />

u južnoafričkom zatvoru<br />

Robben Island.<br />

Ove sedmice Russelov tribunal<br />

za Palestinu razmatrat će pitanje<br />

da li su postupci Izraela na Okupiranoj<br />

palestinskoj teritoriji (OPT)<br />

osnova za krivično djelo aparthejda<br />

prema Međunarodnoj konvenciji<br />

o suzbijanju i kažnjavanju zločina<br />

aparthejda iz 1973. godine. Ova<br />

konvencija, koja je uvrštena u Rimski<br />

statut Međunarodnog krivičnog<br />

suda, ne odnosi se samo na aparthejd<br />

u Južnoafričkoj Republici.<br />

Umjesto toga, ona međunarodnim<br />

zakonom zabranjuje postupke koji<br />

nalikuju aparthejdu.<br />

Filozof Bertrand Russell 1960-<br />

ih godina osnovao je Russelov tribunal<br />

da bi ispitivao ratne zločine<br />

počinjene za vrijeme rata u Vijetnamu.<br />

Tribunal ponovo zasjeda da bi<br />

razmotrio kršenja međunarodnog<br />

prava od strane Izraela. Ovo nije<br />

tribunal sudskog tipa, nego tribunal<br />

koji se sastoji od renomiranih<br />

članova iz različitih zemalja i koji<br />

ima za cilj da ispita da li je Izrael<br />

prekršio međunarodne krivične zakone<br />

i treba li biti pozvan na odgovornost.<br />

Ukratko, Russelov tribunal je<br />

sud međunarodnog javnog mnijenja.<br />

Njemu će, u Cape Townu, biti<br />

predstavljeni dokazi o opsegu Konvencije<br />

o aparthejdu iz 1973. godine,<br />

o aparthejdu u Južnoafričkoj<br />

Republici, o postupcima Izraela u<br />

OPT-u, pogotovo na Zapadnoj obali,<br />

te o tome da li ovi postupci dovoljno<br />

nalikuju aparthejdu da bi se<br />

na njih mogla primijeniti Konvencija<br />

o aparthejdu iz 1973. Izraelska<br />

vlada pozvana je da svjedoči, ali do<br />

sada nije odgovorila na poziv. Stoga<br />

je nesumnjivo da će Izrael biti kritiziran<br />

u većini dokaznog materijala.<br />

Mir i pravda<br />

Nijedan međunarodni tribunal<br />

ne može pozvati Izrael da odgovara<br />

za svoje postupke jer Izrael odbija<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

43<br />

prihvatiti nadležnost Međunarodnog<br />

suda pravde i Međunarodnog<br />

krivičnog suda. Russellov tribunal<br />

ima za cilj da ispravi ovu slabost u<br />

međunarodnom pravosudnom sistemu,<br />

stvarajući uvjete da Izrael<br />

odgovara pred sudom međunarodnog<br />

javnog mnijenja. Tribunal ne<br />

želi opstruirati, nego promovirati<br />

mirovni proces. Ali nema mira bez<br />

pravde. Ovo je osnovni princip kojem<br />

je većinu svog života posvetio<br />

nekadašnji tužilac Međunarodnog<br />

krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju<br />

Richard Goldstone, autor teksta<br />

objavljenom u New York Timesu 31.<br />

oktobra 2011. u kojem je kritizirao<br />

Russellov tribunal.<br />

Je li istinito reći, kao što je Richard<br />

Goldstone tvrdio, da ne postoji<br />

osnova za upoređivanje izraelske<br />

okupacije OPT-a s aparthejdom? Je<br />

li istinito, kako on tvrdi, da su takve<br />

sugestije “štetne” i “netačne” ili<br />

one imaju smisla?<br />

Naravno, režimi aparthejda i<br />

okupacije su različiti. Južnoafrička<br />

Republika za vrijeme aparthejda<br />

bila je država koja je diskriminirala<br />

svoj narod. Imala je za cilj da po-


dijeli državu na bijelu Južnoafričku<br />

Republiku i crnački Bantustan.<br />

Njeni sigurnosni zakoni su korišteni<br />

da brutalno suzbijaju protivljenje<br />

aparthejdu. S druge strane, Izrael je<br />

okupatorska sila koja upravlja stranom<br />

teritorijom i narodom pod režimom<br />

koji priznaje međunarodno<br />

pravo – ratnom okupacijom.<br />

Međutim, u praksi, nema mnogo<br />

razlika. Oba režima karakterizira,<br />

ili je karakterizirala, diskriminacija,<br />

represija i komadanje teritorije<br />

(to jest, oduzimanje zemljišta).<br />

Mnoge sličnosti<br />

Izrael diskriminira Palestince na<br />

Zapadnoj Obali i u Istočnom Jerusalemu,<br />

u korist pola miliona izraelskih<br />

naseljenika. Njegove restrikcije<br />

slobode kretanja, koje se ogledaju<br />

u bezbroj ponižavajućih kontrolnih<br />

tačaka, nalikuju “zakonima<br />

prolaza” iz vremena aparthejda.<br />

Njegovo uništavanje palestinskih<br />

domova nalikuje uništavanju domova<br />

koji su pripadali crncima po<br />

Zakonu o grupnim područjima iz<br />

aparthejda. Oduzimanje palestinskih<br />

poljoprivrednih dobara pod<br />

izgovorom gradnje sigurnosnog<br />

zida podsjeća nas na slične stvari.<br />

I tako dalje. Zaista, Izrael je prevazišao<br />

aparthejd gradnjom posebnih<br />

(i nejednakih) puteva za Palestince<br />

i naseljenike.<br />

Za vrijeme aparthejda, sigurnosna<br />

policija je naveliko mučila<br />

ljude. To isto čine izraelske snage<br />

sigurnosti. Bilo je mnogo političkih<br />

zatvorenika u zatvoru Robben<br />

Island, ali više je palestinskih političkih<br />

zatvorenika u izraelskim<br />

zatvorima.<br />

Za vrijeme aparthejda, Južna<br />

Afrika je oduzimala crnačku zemlju<br />

i davala je bijelcima. Izrael je<br />

oduzeo zemlju Palestinaca u korist<br />

pola miliona naseljenika i u svrhu<br />

gradnje sigurnosnog zida u okviru<br />

palestinske teritorije – a oba čina<br />

nisu u skladu s međunarodnim pravom.<br />

Većina Južnoafrikanaca koji posjete<br />

Zapadnu Obalu pogođeni su<br />

sličnostima između aparthejda i<br />

postupaka Izraela na tom mjestu.<br />

Postoji dovoljno dokaza da Russelov<br />

tribunal otvori legitimnu istragu<br />

o tome da li Izrael krši zabranu<br />

aparthejda propisanu Konvencijom<br />

o aparthejdu iz 1973. i Rimskim<br />

statutom.<br />

Piše: John Dugard<br />

Izvor: Al Jazeera<br />

Islamske teme<br />

Hadisi i savjeti o vrijednosti<br />

ranog odlaska na namaz<br />

Uovim<br />

U<br />

vremenima većina kla-<br />

Unjača uobičajila je kasniti u<br />

Udžamiju, pa pretežno dolaze<br />

kada se uči ikamet ili nakon njega, a često<br />

im prođe namaz ili jedan njegov dio.<br />

Ponekad se uči ikamet za namaz, a u nekim<br />

džamijama je veoma mali broj ljudi,<br />

četverica ili peterica, a zatim nakon ikameta<br />

dolaze ljudi u skupinama pa ih vidiš<br />

i po nekoliko safova, uprkos tome što<br />

je ostavljeno 15 minuta nakon ezana ili<br />

više da bi klanjači mogli pristići na vrijeme.<br />

Zbog ovog kašnjenja ovakvi klanjači<br />

propuštaju veliko dobro, a evo nekoliko<br />

dokaza za ono što oni propuštaju:<br />

1. Gubljenje smirenosti i skrušenosti,<br />

a prenosi se od Ebu Hurejre da je Vjerovjesnik,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, rekao:<br />

“Kada čujete ikamet, idite korakom<br />

(polahko), budite smireni i skrušeni, i ne<br />

žurite.” (Muttefekun alejhi). Zbog žurbe,<br />

koja je prisutna kod mnogih, dolazi<br />

do gubljenja j smirenosti i skrušenosti.<br />

2. Često se ovim kašnjenjem propu-<br />

sti vrijednost večernjeg i jutarnjeg odlaska<br />

u džamiju, a prenosi Ebu Hurejre od<br />

Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem,<br />

da je rekao: “Kad god neko ode u džamiju<br />

(radi namaza) ujutro ili navečer –<br />

Allah mu pripremi doček u Džennetu<br />

koliko god puta ode ujutro i navečer.”<br />

(Muttefekun alejhi).<br />

3. Zbog žurbe se smanjuje broj koraka<br />

koji se učine do džamije, a rekao je Uzvišeni:<br />

I Mi smo zapisali ono što su uradili<br />

i njihove korake. (Prijevod značenja Jasin,<br />

12.). Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu<br />

alejhi ve sellem: “Benu Seleme, ostanite u<br />

vašim kućama (nemojte se preseljavati u<br />

blizinu džamije), pisat će vam se koraci<br />

(nagrada za njih)”, i rekao je, sallallahu<br />

alejhi ve sellem: “Svaki korak pri dolasku<br />

na namaz je sadaka”, i rekao je, sallallahu<br />

alejhi ve sellem: “Hoćete li da vas uputim<br />

na ono čime će vam Allah izbrisati grijehe<br />

i povećati stepen (deredžu)?” Rekoše:<br />

“Hoćemo.’’ On reče: “Temeljno uzimanje<br />

abdesta u najtežim uvjetima, mnogo<br />

koraka do džamije i iščekivanje namaza.<br />

To je vaša pripravnost, to je vaša pripravnost.”<br />

(Muslim).<br />

4. Meleki traže oprost za onoga koji<br />

namaz čeka u džamiji prije ikameta, i<br />

kome se računa da je u namazu, pa oni<br />

koji kasne sve ovo propuštaju. Od Ebu<br />

Hurejre se prenosi da je Vjerovjesnik,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada<br />

čovjek lijepo uzme abdest i krene u džamiju,<br />

ne želeći ništa drugo osim namaza,<br />

neće zakoračiti ni jedan korak a da mu<br />

Allah neće povećati jedan stepen i izbrisati<br />

po jedan grijeh, a kada uđe u džamiju,<br />

on je u namazu sve dok je u džamiji<br />

radi namaza. A meleki donose na njega<br />

salavat dok god se nalazi na mjestu na<br />

kojem je klanjao: ‘Oprosti mu Allahu i<br />

smiluj mu se.’’’ (Buharija). U jednoj predaji<br />

stoji: “Jedan od vas je u namazu sve<br />

dok je namazom zauzet i dok ga jedino<br />

namaz sprječava da se vrati svojoj porodici.”<br />

5. Kašnjenjem se većinom gubi mjesto<br />

u prvom safu i time i njegova vrijednost,<br />

a rekao je Vjerovjesnik, sallallahu<br />

alejhi ve sellem: “Kada bi ljudi znali<br />

kakva je vrijednost ezana i prvog safa, i<br />

kada se ne bi mogli dogovoriti ko će učiti<br />

ezan ili stati u prvi saf nego bacanjem<br />

kocke, bacali bi kocku. A kada bi znali<br />

vrijednost ranjenja na namaz, oni bi se<br />

u tome natjecali.“ (Muttefekun alejhi). I<br />

rekao je, sallallahu alejhi ve sellem: “Najbolji<br />

saf muškaraca je prvi saf, a najslabiji<br />

je zadnji saf.” (Muslim).<br />

6. Zbog kašnjenja većinom se propušta<br />

početni tekbir (tekbiretul-ihram), a<br />

to je najvrjedniji tekbir. Bezzar bilježi hadis<br />

od Ebu Derdaa da je rekao: “Rekao<br />

je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve<br />

sellem: ‘Uistinu svaka stvar ima svoj najvrjedniji<br />

dio, a najvrjedniji dio namaza je<br />

početni tekbir, pa ga čuvajte.’’’ (El-Kešf,<br />

521), a prenosi se od Ebu Hurejre hadis<br />

merfu‘: “Svaka stvar ima svoj najodabraniji<br />

(najbolji) dio, a najodabraniji dio<br />

namaza je prvi tekbir (početni tekbir).”<br />

7. Kašnjenjem se propuštaju pritvrđeni<br />

sunneti prije farz-namaza, kao što je<br />

sabahski sunnet, a bilježi Muslim hadis<br />

od Aiše, radijallahu anha, da je Vjerovjesnik,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, rekao:<br />

“Dva rekata sabaha (sabahskog sunneta)<br />

bolja su od dunjaluka i svega što je na<br />

njemu.” Bilježi Ebu Davud hadis merfu‘:<br />

“Ne ostavljajte ih (sabahske sunnete) pa<br />

makar vas progonila konjica.’’ Vjerovjesnik,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, klanjao<br />

je dva rekata prije podnevskog farz-namaza,<br />

a ponekad bi klanjao četiri, kao<br />

što bilježi Tirmizi od Alije i Aiše, a autori<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

44


Sunena bilježe hadis merfu‘ od Ummu<br />

Habibe: “Ko bude klanjao prije i poslije<br />

podne-namaza (farza) po četiri rekata,<br />

Allah će ga zabraniti Vatri.” Od Ibn<br />

Omera se prenosi hadis merfu‘: “Smilovao<br />

se Allah čovjeku koji prije ikindije<br />

(farza) klanja četiri rekata.” (Hadis<br />

bilježe Ebu Davud i Tirmizi sa dobrim<br />

senedom).<br />

8. Kašnjenjem se propušta vrijeme<br />

u kojem se prima dova, a to je vrijeme<br />

između ezana i ikameta. Ebu Davud<br />

i Tirmizi bilježe da je Vjerovjesnik,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ne<br />

odbija se dova između ezana i ikameta.”<br />

(Tirmizi je ovaj hadis ocijenio kao<br />

hasen.).<br />

9. Onaj koji kasni često propušta<br />

ponavljanje riječi ezana i ikameta za<br />

mujezinom, te dovu nakon ezana, a<br />

iskreno ponavljanje riječi za mujezinom<br />

uzrok je ulaska u Džennet, kao<br />

što bilježi Muslim od Omera, radijallahu<br />

anhu, a Buharija bilježi od<br />

Džabira da je Vjerovjesnik, sallallahu<br />

alejhi ve sellem, rekao: “Ko kaže kada<br />

čuje ezan: Allahumme Rabbe hazihi’dda’veti’t-tammeh,<br />

ve’s-salati’l-kaimeh,<br />

ati Muhammedeni’l-vesilete ve’l-fadilete,<br />

veb’ashu mekamen mahmuden<br />

ellezi ve’adteh (Allahu moj, Gospodaru<br />

ovog savršenog poziva i nastupajućeg<br />

namaza, podari Muhammedu<br />

‘El-Vesile’ i ‘El-Fadile’, i proživi ga na<br />

hvale dostojnom mjestu koje si mu<br />

obećao), zaslužio je moj šefat na Sudnjem<br />

danu.”<br />

Čitajte i gledajte na IslamBosna.ba<br />

Aktuelno iz BiH i svijeta<br />

Gaddafi protiv NATO-a koristio afričke<br />

migrante<br />

Fajon: Uvođenje viza za zemlje Zapadnog<br />

Balkana realnost<br />

Tekstovi<br />

Zločinci ubili 115 imama i mualima<br />

Deset strategija manipulacije<br />

ljudima putem medija<br />

10. Kašnjenjem se propušta zaokupljenost<br />

zikrom, dovom i učenjem<br />

Kur’ana. Onaj ko dođe u džamiju za<br />

vrijeme ezana ili malo nakon njega,<br />

ostaje u njoj duže vremena, pa se za<br />

vrijeme namaza, prije i poslije njega,<br />

približava Uzvišenom Allahu činjenjem<br />

različitih ibadeta kao što je zikr,<br />

činjenje dove, učenje Kur’ana ili njegovo<br />

slušanje, razmišljanje o ajetima<br />

Uzvišenog Allaha, osamljivanje uz spominjanje<br />

Allaha i obraćanje Njemu,<br />

te povlačenje od dunjaluka i njegovih<br />

briga, da bi sve to potaklo želju za namazom<br />

i skrušenost u njemu, za razliku<br />

od onoga koji kasni na namaz. Onaj ko<br />

kasni, dok klanja srce mu je obuzeto<br />

brigama i jadima, pa se ne posvećuje<br />

namazu i većinom nije prisutan u njemu<br />

svojim srcem. Nema sumnje da<br />

većina onih koji odgađaju svoj odlazak<br />

u džamiju dok ne čuju ikamet, nemaju<br />

nekog posla kojim bi bili zaokupljeni,<br />

osim priča “rekla-kazala’’, zabave i igre,<br />

gledanja filmova ili besposlenih sijela,<br />

i sličnih stvari kojima se gubi vrijeme<br />

ili čine grijesi. Kada bi čovjek navikao<br />

sebe na ranije dolaženje na namaz, svaki<br />

put bi mu taj raniji dolazak u džamiju<br />

bio lakši i draži, uživao bi u boravku<br />

u džamiji više nego što uživa u društvu<br />

sa svojom porodicom i djecom. Težimo<br />

ka tome da ranije dolazimo na namaz<br />

da ne bismo bili od onih za koje je Vjerovjesnik,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, rekao:<br />

“Dokle god budu neki ljudi oklijevali,<br />

sve dotle ih Allah unazađuje.”<br />

(Muslim).<br />

Nauka i zanimljivo<br />

Euforija u LHC-u: Zapažena<br />

‘Božija čestica’?<br />

Kako misli utiču na naše<br />

zdravlje?<br />

IB TV<br />

Videovijesti: Vandalizam povodom<br />

zabrane alkohola<br />

IslamBosnaTV: Malezija traži<br />

supermuslimanku<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

45


Razmišljanja<br />

Gola kreativnost<br />

Vrisak slobode ili gluposti<br />

Na kraju krajeva, koji je smisao<br />

ovog čina, i čina izraelskih<br />

djevojaka koje su se grupno<br />

fotografisale onako kako je i<br />

Aliaa? Ako su su svoju poruku<br />

zamislile kao “konačnu slobodu”<br />

i oslobađanje od sistema vlasti,<br />

onda bi se po njima, vjerovatno,<br />

svi trebali “oblačiti” kao i one.<br />

A sve i da u parlamentu BiH<br />

političari dođu “obučeni” kao<br />

Aliaa, zar uistinu ljudi koje dijele<br />

iste ideje kao Aliaa, misle da<br />

bi dobili besplatno školovanje,<br />

nekorumpirane profesore,<br />

zauvijek uništen rasizam,<br />

seksualno nasilje itd.?<br />

Piše: Aida Sadiković<br />

Aliaa<br />

A<br />

Magda Elmahdy, dva-<br />

Adesetogodišnja studentica<br />

Aumjetnosti u Kairu, ovih je<br />

dana preko interneta, poslala ljudima<br />

svoju poruku “Ne nasilju! Ne rasizmu!,<br />

Ne seksualnom uznemiravanju! Ne<br />

islamističkoj politici! Ne hipokriziji!”.<br />

Ukoliko se detaljnije zapitamo o kreativnosti<br />

i mašti omladine, posebno<br />

studenata koji bi se, kao takvi, trebali<br />

ponajviše prepuštati vlastitoj naobrazbi<br />

i težnji ka ozbiljnošću, zdravoj komunikaciji<br />

unutar zajednice, težnji da ono<br />

istinsko njihovo “ja” bude prepoznato<br />

u maksimumu svojih kvaliteta, bojim<br />

se da ćemo naići na pomalo deprimirajući<br />

odgovor. Većina studenata danas,<br />

vođeni američkim popularnim “koledž-filmovima”,<br />

uče tek toliko da bi<br />

položili ispite te stekli više slobodnog<br />

vremena koje će kvalitetno potrošiti<br />

u kafani, uz dobru pjevačicu, opuštajući<br />

se od “savremenog života koji nas<br />

sve više pritišće”. Kreativnosti ni na<br />

vidiku! Ponekad se izda neka zbirka<br />

postmodernističke poezije čije ključne<br />

riječi su često mahalske psovke, kako<br />

kažu, i psovka je književna stilska figura.<br />

Onda ne mogu da se ne zapitam,<br />

ako je stopa kreativnosti studenata<br />

prvenstveno u Bosni i Hercegovini, a<br />

onda i širom svijeta toliko<br />

niska, od koga da je makar<br />

“mrvu” očekujemo, ako ne<br />

od studenata umjetnosti.<br />

Međutim, tu nailazimo na<br />

problem. Očito je stopa kreativnosti<br />

otišla “u minus”,<br />

pa je mlada Aliaa ljudima<br />

svoju poruku prenijela na<br />

ogavan način. Ova dvadesetogodišnjakinja<br />

je, naime,<br />

skinula svu odjeću sa sebe i<br />

time željela postići promjene<br />

u Egiptu, svijetu, svemiru.<br />

Istinski kvalitet<br />

Sramotno je<br />

što studenti<br />

međuljudsku<br />

konverzaciju<br />

i sistem<br />

“pošiljalacporukaprimalac”<br />

svode na ovako<br />

primitivne<br />

metode, poput<br />

pokazivanja<br />

vlastitog tijela,<br />

koje je očito<br />

uslovljeno<br />

nepostojanjem<br />

intelektualnih<br />

kvaliteta.<br />

Da je ovaj smiješni čin<br />

učinila neka neobrazovana<br />

žena koju državni sistem<br />

“ubija”, to toliko ne bi ni<br />

bilo zabrinjavajuće, koliko<br />

činjenica da studenti<br />

na ovakav način pokušavaju<br />

kreirati revolucije.<br />

Kada su feministkinje<br />

počinjale svoj pokret<br />

počinjale su ga kroz edukacije<br />

žena, obrazovanje<br />

raznih uzrasnih skupina<br />

ženske populacije, pokretanjem<br />

ženskih časopisa,<br />

nizom književnih<br />

djela, studija, publikacija.<br />

Međutim, danas to<br />

nije slučaj. Zašto Aliaa,<br />

kao studentica umjetnosti,<br />

nije uzela olovku,<br />

napisala, nacrtala, naslikala<br />

neko umjetničko<br />

djelo kroz koje će izraziti<br />

maksimum kvaliteta<br />

njenoga “ja”? Zašto bi to<br />

uradila, kada jednostavno<br />

može da svuče sve sa<br />

sebe i time “kaže ono što<br />

misli”. U opisu njene ličnosti<br />

stoji: “Ja sam nereligiozna<br />

Egipćanka, vegetarijanka,<br />

individualista”.<br />

Da li je nabrajanje<br />

par savremenih pojmova<br />

maksimum intelektualne<br />

moći jedne studentkinje? Nažalost,<br />

mnogi danas ovako razmišljaju, tješeći<br />

nepostojanje svoje hrabrosti, plasiranjem<br />

lažne hrabrosti poput<br />

ove: skidanja. Ne bi li veća<br />

hrabrost bila pokušati napisati<br />

studiju o položaju žene<br />

sa životnim stilom poput<br />

ove djevojke u jednoj zemlji<br />

kao što je Egipat? Zar<br />

hrabrost ne bi predstavljala<br />

umjetnička slika hipokrizije<br />

o kojoj dotična govori (mada<br />

niti jedan simbol govora u<br />

ovom njenom činu nisam<br />

uspjela prepoznati). O tome<br />

kako ovo nije pojedinačni<br />

slučaj kao što mnogi tvrde,<br />

uvjeravajući se pri tom da je<br />

i potpuno nebitan, govore i<br />

mnoge riječi i djela podrške<br />

koji Aliaai stižu sa svih strana<br />

svijeta. Grupa izraleskih<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

46


mladih djevojaka su svoju podršku<br />

Alliaai dali upravo na isti način na koji<br />

je svoje misli izrazila i Aliaa.<br />

Nemoguće je ne osvrnuti se i na<br />

pokušaj oslobađanja žene od “okova<br />

islama” za šta se, ovim činom, vjerujem,<br />

Aliaa također zalaže. Internetom<br />

zadnjih dana kola zanimljiva izjava<br />

“Ako je pokrivanje žena vraćanje u srednji<br />

vijek, onda je razgolićivanje vraćanje<br />

u pećinsko doba”. Svijet obično misli<br />

kako islam ne dozvoljava ženi da izrazi<br />

svoju intelektualnu moć, ali da li je<br />

Aliaa izrazila svoju? Ukoliko pričate sa<br />

osobom poput Aliaae, da li se prvo pomisli<br />

na “ono što je u njenoj glavi” ili<br />

pak ono što je na njoj samoj? U konverzaciji<br />

sa jednom ženom muslimankom,<br />

koja prakticira svoju vjeru, ona vam ne<br />

dozvoljava da mislite na bilo šta drugo<br />

osim na ono što želi iskazati stepenom<br />

svog obrazovanja i intelektualnog bogatstva.<br />

Ne dozvoljava, jer na njoj nemate<br />

vidjeti ništa što će potcijeniti i u<br />

drugi red staviti misli i ideje koje vam<br />

plasira. Možda je to još jedan od razloga<br />

slabog zapošljavanja muslimanki sa<br />

hidžabom, ko zna. Stvar koje se možda<br />

i ponajviše plašim jeste činjenica<br />

da svake sekunde možemo očekivati<br />

potporu Bošnjakinja ovom (ne)djelu<br />

Aliaae.<br />

Okovi strasti<br />

Da li će neke naivne<br />

bošnjačke djevojčice, koje<br />

naizgled žive u patrijarhalnim<br />

sredinama, krenuti<br />

stopama ove, zaključujem,<br />

“veoma kreativne djevoj-<br />

j<br />

ke”. Šta ako, razočarane<br />

državnim korpusom, načinom<br />

obrazovanja i položajem<br />

u društvu neke naše<br />

sugrađanke krenu stazama<br />

novih revolucija? Ovo ne<br />

iznosim samo kao puku<br />

pretpostavku, već kao činjenicu<br />

koja je već odavno<br />

poznata narodu BiH. Studenti<br />

i mladi ljud se sve<br />

više okreću u pravcu onoga<br />

gdje ne moraju mnogo razmišljati<br />

i samostalno donositi odluke,<br />

tako većina njih koje znam, izjašnjavaju<br />

se kao ateisti sa vrlo jednostavnim<br />

objašnjenjem: “Nemam vremena<br />

da mislim o Bogu”. Upravo od<br />

ovakvih osoba, potpora širom svijeta<br />

stiže Aliaai. Sramotno je što studenti<br />

međuljudsku konverzaciju i sistem<br />

“pošiljalac-poruka - primalac” svode<br />

na ovako primitivne metode, poput<br />

pokazivanja vlastitog tijela, koje je<br />

Zašto Aliaa,<br />

kao studentica<br />

umjetnosti, nije<br />

uzela olovku,<br />

napisala,<br />

nacrtala,<br />

naslikala neko<br />

umjetničko<br />

djelo kroz<br />

koje će izraziti<br />

maksimum<br />

kvaliteta<br />

njenoga “ja”?<br />

Zašto bi to<br />

uradila, kada<br />

jednostavno<br />

može da svuče<br />

sve sa sebe i<br />

time “kaže ono<br />

što misli”.<br />

očito uslovljeno nepostojanjem<br />

intelektualnih kvaliteta.<br />

Na kraju krajeva, koji<br />

je smisao ovog čina, i čina<br />

izraelskih djevojaka koje<br />

su se grupno fotografisale<br />

onako kako je i Aliaa? Ako<br />

su su svoju poruku zamislile<br />

kao “konačnu slobodu”<br />

i oslobađanje od sistema<br />

vlasti, onda bi se po njima,<br />

vjerovatno, svi trebali<br />

“oblačiti” kao i one. A sve<br />

i da u Parlamentu BiH političari<br />

dođu “obučeni” kao<br />

Aliaa, zar uistinu ljudi koje<br />

dijele iste ideje kao Aliaa,<br />

misle da bi dobili besplatno<br />

školovanje, nekorumpirane<br />

profesore, zauvijek uništen<br />

rasizam, seksualno nasilje<br />

itd? A kažu da islam ne dozvoljava<br />

napredak obrazovanja, napredak civilizacije,<br />

a zaboravljaju prvu riječ koja<br />

je objavljena Poslaniku, s.a.v.s “Ikre”-<br />

uči, čitaj. Pa ja ih pitam, ko onda<br />

koga zatupljuje i vraća u prošlost?<br />

U konačnici, nije tačno da narod<br />

teži ka Zapadu, narod teži tamo gdje<br />

je najlakše steći popularnost sa najmanje<br />

uloženog znanja, ovaj put, svijet se<br />

okrenuo ka Istoku.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

47


Zelena transferzala<br />

Hrvatska<br />

SDA izgubila izbore od Bošnjačko demokratske stranke Hrvatske<br />

Nedavno održani parlamentarni izbori u Hrvatskoj,<br />

osim iznenadne pobjede Kukuriku koalicije,<br />

donijeli su još jedno iznenađenje. Naime, i na<br />

bošnjačkoj političkoj sceni u Hrvatskoj došlo je do<br />

promjena. Po prvi put, nakon osam godina Bošnjake<br />

u Saboru Republike Hrvatske neće predstavljati Šem-<br />

so Tanković koji je posljednjih osam godina ispred<br />

SDA Hrvatske redovno pobjeđivao. Ovaj put Bošnjaci<br />

u Hrvatskoj su svoje povjerenje dali drugoj stranci,<br />

Al Džazira Balkans<br />

Druga strana Srbije<br />

Al Džazira Balkans, najnoviji televizijski kanal<br />

Amedijskog magnata Al Jazeera Network emituje<br />

Avijesti i aktuelna zbivanja za gledaoce na lokalnim<br />

jezicima u regiji, uključujući Bosnu i Hercegovinu,<br />

Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Srbiju.<br />

Odnedavno, svake subote sa početkom u 19:30 sati,<br />

emituje se serijal “Druga strana Srbije” koji je sniman<br />

u 48 nerazvijenih opština koje su u nadležnosti<br />

Kancelarije za održivi razvoj nedovoljno razvijenih<br />

područja.<br />

Serijal “Druga strana Srbije” je projekat Kancelarije<br />

za održivi razvoj nedovoljno razvijenih područja<br />

koja je u sastavu ministarstva kojim rukovodi ministar<br />

dr. Sulejman Ugljanin i ima za cilj medijsku<br />

promociju realnog stanja u kojima se danas nalaze<br />

najnerazvijenije opštine i 900.000 građana Srbije<br />

koji žive u tim područjima. Predstavljanjem prirodnih<br />

resursa i privrednih potencijala ovih opština na<br />

Al Džaziri, podstaći će se kontinuirano privlačenje<br />

investitora koji bi ovim opštinama mogli da daju neophodan<br />

ekonomski zamah.<br />

48<br />

Bošnjačkoj demokratskoj stranci Hrvatske i njihovom<br />

kandidatu Nedžadu Hodžiću. “Još uvijek smo pod<br />

dojmovima”, kaže Nedžad Hodžić, koji će u novom<br />

sazivu Sabora zastupati bošnjačku te albansku, crnogorsku,<br />

makedonsku i slovensku manjinu. “To je kruna<br />

našeg četverogodišnjeg rada”, ističe Hodžić, podsjetivši<br />

da je BDSH osvojio mandat uz konkurenciju<br />

čovjeka koji je bio osam godina u Saboru.<br />

BDSH od osnivanja 2008. g., okuplja više od 1.500<br />

članova u 14 ogranaka diljem<br />

Hrvatske, a do kraja<br />

2012. g. planiraju udvostručiti<br />

broj članova te osnovati<br />

još 11 ogranaka. Uz<br />

ogranak u Zagrebu, također<br />

u pripremi je i osnivanje<br />

ogranaka BDSH u Splitu,<br />

Velikoj Gorici, Osijeku i<br />

Slavonskom Brodu. “Sada<br />

smo već bošnjački pokret.<br />

To je nova politička stranka,<br />

a ipak smo je uspjeli<br />

razvijati u teškom vremenu<br />

i bez financijske potpore<br />

kakvu imaju parlamentarne<br />

stranke. Osim toga i<br />

percepcija političara u našoj<br />

zemlji nije baš bajna pa<br />

nam je uspjeh tim važniji,<br />

jer je i potvrda da je naša<br />

politička priča prepoznata”,<br />

kazao je Nedžad Hodžić.<br />

16. decembar - 21. muharrem


Kosovo<br />

Bošnjaci nikad nisu bili ugroženi od strane Albanaca<br />

Manjinske zajednice na Kosovu, među<br />

kojima bošnjačka, turska i ostale, nikada<br />

nisu imale problema sa većinskim albanskim<br />

narodom u smislu zajedničkog života<br />

na ovim prostorima, jer nikad nisu bile<br />

ugrožene od strane Albanaca. Sloboda i prava<br />

svih građana su zagarantovana zakonom.<br />

Svaka manjinska zajednica, a prema tome i<br />

bošnjačka, je slobodna da uživa svoja prava<br />

koja su zagarantovana zakonom. “Mi nismo<br />

protiv tog principa jer bi bilo politički vrlo<br />

naivno da bilo koja politička stranka ili pokret<br />

bude protiv nečijeg elementarnog prava<br />

kao što je sloboda”, kaže Arber Rexhaj, predsjednik<br />

albanskog pokreta “Vetëvendosje”.<br />

Ovaj pokret postaje sve masovniji a širom<br />

Kosova imaju na hiljade aktivista. Kada je<br />

u pitanju budućnost Kosova za ovaj pokret<br />

nema dileme. “Moje mišljenje je da se Kosovo<br />

kao država spoji sa Albanijom jer je to<br />

u našem nacionalnom, kulturnom i institucionalnom<br />

interesu te nakon toga građani te<br />

države bi na referendumu odlučili hoće li biti<br />

dio Evropske unije ili ne”.<br />

Sandžak<br />

Prvi Sandžački rječnik<br />

Sandžački rječnik, prvi u historiji Sandžaka,<br />

od autora Džavida Begovića i Šefke Bego-<br />

vić-Ličina uskoro će se naći u našim bibliotekama,<br />

knjižarama i kućama. Rječnik je spreman<br />

za štampu, ali se traže donatori koji će<br />

svojim novčanim donacijama pomoći njegovu<br />

štampu i time učiniti veliko dobro sandžačkom<br />

narodu. Autor ovog rječnika kaže: “Vođeni<br />

amanetom naših predaka, četiri godine<br />

smo sakupljali zataškano i zatureno sandžačko<br />

blago – govor našeg naroda, te brisali sa<br />

njega jg prašinu vremena i zaborava. Pripremili<br />

smo za buduće generacije prvi SANDŽAČ-<br />

KI RJEČNIK, najveći pečat sandžačkog<br />

identiteta. Sandžački rječnik sadrži preko<br />

10.000 sandžačkih riječi, koje se ne upotrebljavaju<br />

ili se rijetko upotrebljavaju u slavenskim<br />

jezicima iz okruženja. Rječnik, takođe,<br />

sadrži 3.000 sandžačkih fraza, te 11.500 primjera<br />

upotrebe riječi iz svakodnevnog govora<br />

i književnih djela sandžačkih pisaca”.<br />

Iza ovog značajnog djela stali su najveći autoriteti<br />

iz ove oblasti u BiH i Sandžaku, te<br />

istaknuti sandžački književnici i umjetnici.<br />

Glavni urednik je akademik Muhamed Filipović,<br />

a redaktor i recenzent akademik Dževad<br />

Jahić.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

49


Zločin<br />

Svjedočenje Srba o ratnim zločinima nad Bošnjacima<br />

Dragan Obrenović: Izgubili smo<br />

se u mržnji, u brutalnosti, u tom<br />

vihoru desio se i užas Srebrenice<br />

Nastavljamo sa<br />

objavljivanjem svjedočenja<br />

Srba o ratnim zločinima<br />

nad Bošnjacima tokom<br />

agresije na Bosnu i<br />

Hercegovinu. I ova<br />

svjedočenja koja ćemo<br />

objaviti dogodila su se u<br />

sklopu sudskih procesa<br />

pred Haškim tribunalom<br />

Pripremio: Ramiz Hodžić<br />

Srpsku<br />

S<br />

stranu priče o ratnim zlo-<br />

Sčinima nad Bošnjacima nastav-<br />

Sljamo svjedočenjem Dragana<br />

Obrenovića, rođen 12. aprila 1963. godine<br />

u Rogatici. Od decembra 1992. do novembra<br />

1996. godine bio je načelnik štaba<br />

i zamjenik komandanta 1. zvorničke pješadijske<br />

brigade Drinskog korpusa vojske<br />

bosanskih Srba (VRS); od 8. avgusta 1995.<br />

do 15. septembra 1995. i ponovo od 18.<br />

do 24. septembra 1995., bio vršilac dužnosti<br />

komandanta Zvorničke pješadijske<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

50<br />

brigade. Uhapšen 15. aprila 2001. godine,<br />

od strane Međunarodnih stabilizacionih<br />

snaga (SFOR). Sporazumno prihvatio 21.<br />

maja 2003. krivicu za progone. 10. decembra<br />

2003. godine, osuđen na 17 godina<br />

zatvora, 18. juna 2004. godine prebačen<br />

u Norvešku na izdržavanje ostatka kazne.<br />

U nastavku slijedi njegovo priznanje o počinjenom<br />

zločinu nad Bošnjacima. Prvo<br />

ćemo objaviti okvirno priznanje Dragana<br />

Obrenovića a u sljedećim brojevima objavićemo<br />

njegovu izjavu u kojoj on u detalje,<br />

po datumima priznaje šta je radio i šta je<br />

vidio i znao o zločinima nad Bošnjacima.


Prije citiranja Obrenovićeve izjave<br />

kratko ćemo navesti detalje iz optužnice.<br />

Prvobitna optužnica protiv Dragana<br />

Obrenovića je potvrđena 9. aprila 2001.<br />

godine (IT-01-43). U Optužnici je terećen<br />

po pet tačaka za saučesništvo u genocidu,<br />

istrebljenje, ubistvo kao zločin<br />

protiv čovječnosti, ubistvo kao kršenje<br />

zakona i običaja ratovanja i za progone.<br />

Prvobitna Optužnica je kasnije spojena<br />

sa Optužnicama podignutim protiv Vidoja<br />

Blagojevića (IT-98-33/1) i Dragana<br />

Jokića (IT-01-44). Po Spojenoj optužnici<br />

podignutoj 22. januara 2002. godine<br />

(IT-02-53), ova tri optužena su se teretili<br />

za učešće u udruženom zločinačkom<br />

poduhvatu za iste optužbe kao i u prvobitnoj<br />

optužnici. Dana 17. maja 2002.<br />

godine, Optužnica protiv Momira Nikolića<br />

(IT-02-56) je pridodata Spojenoj<br />

optužnici i podnesena pod brojem predmeta<br />

IT-02-60. Tužilaštvo je podnijelo<br />

Izmijenjenu optužnicu (IT-02-60) 27.<br />

maja 2002. godine. Optužbe protiv Dragana<br />

Obrenovića su ostale iste. (Dana 23.<br />

maja 2003. godine, Dragan Obrenović se<br />

izjasnio krivim i njegovom predmetu je<br />

dodijeljen broj IT-02-60/2.) Konačna<br />

Optužnica je Dragana Obrenovića teretila<br />

na osnovu individualne krivične odgovornosti<br />

(Član 7(1) Statuta Međunarod-<br />

nog suda) i odgovornošću koja proizilazi<br />

iz komandne odgovornosti (Član 7(3))<br />

za sledeće:<br />

• Saučesništvo u genocidu (genocid,<br />

Član 4(3)(e)),<br />

• Ubistvo, istrebljenje, progon i nečovječna<br />

djela (zločini protiv čovječnosti,<br />

Član 5),<br />

• Ubistvo (kršenja zakona i običaja<br />

ratovanja, Član 3).<br />

Kriv sam<br />

A sada slijedi okvirna izjava o priznanju<br />

krivice.<br />

“Na prostorima zemlje gdje sam rođen,<br />

pucnjevima iz vatrenog oružja obilježavalo se<br />

i proslavljalo se rođenje muškog djeteta. Taj<br />

pucanj govori sve, i šta znači nova muška glava<br />

u kući i šta se od nje očekuje - snaga, zaštita,<br />

ratnik, borac - ‘glava kučija’ kod nas kažu.<br />

Kad su nažalost odjeknule one druge, ratne<br />

puške u Jugoslaviji, normalno je bilo da svaka<br />

muška glava obuče uniformu, uzme pušku<br />

u ruke i krene da zaštiti svoju domovinu,<br />

svoj narod, konačno svoju porodicu. To se<br />

od njega očekivalo, to je bio njegov zadatak,<br />

sveti zadatak po rođenju. Tu nije bilo izbora -<br />

biti borac ili izdajnik. Na početku rata, izgledalo<br />

je da je rat i sve to nemoguće, da se to<br />

nama ne događa i da će se sve za koji dan riješiti<br />

i da će konačno naša generacija ipak imati<br />

šansu. Ni osjetili nismo kako smo bili uvučeni<br />

u ludilo međunacionalne mržnje, kako<br />

komšija sa komšijom živjeti više nije mogao,<br />

kako se smrt naseljavala u našu blizinu, i mi<br />

nismo ni primijetili da smo se navikavali na<br />

nju. Smrt je postala naša stvarnost, nažalost<br />

svakodnevnica. Ko je prije toga mogao vjerovati<br />

da užas rata može postati svakodnevnica?<br />

Ko je mogao vjerovati da to može biti<br />

sastavni dio života? Užasom okruženi, mi<br />

smo se na njega navikli i tako živjeli. U tom<br />

užasu, desile su se stvari koje su radili ljudi<br />

koji se poznaju međusobom, koji se znamo i<br />

koji smo do juče živjeli pa skoro ko’ familija.<br />

U Bosni je komšija više od rođaka, u Bosni<br />

je ispijanje kava sa komšijom ritual. To smo<br />

pogazili i zaboravili. Izgubili smo se u mržnji,<br />

u brutalnosti. U tom vihoru strašne nesreće i<br />

užasa, desio se i užas, užas Srebrenice.<br />

Ovdje sam pred časnim Sudom sa željom<br />

da se čuje moj glas kajanja. Dugo sam<br />

razmišljao i jedna uvijek ista misao me prati<br />

- krivica. Grijeh kao slika koja se ne miče<br />

ispred mene. Sa nelagodnošću<br />

ovu izgovaram, ovu istinu. Kriv<br />

sam za sve što sam onda učinio,<br />

bolno pokušavam da to izbrišem<br />

i da budem onakav kakav<br />

onaj put nisam bio. Kriv sam<br />

i za ono što nisam učinio, što<br />

nisam pokušao zaštititi te zarobljenike,<br />

bez obzira na privremenost<br />

moje tadašnje funkcije.<br />

Iznova postavljam ponovo sebi<br />

pitanje šta sam mogao da učinim,<br />

a šta nisam učinio. Hiljade<br />

nevinih žrtava je stradalo. Ostali<br />

su grobovi, izbjeglice, sve razoreno<br />

i nesreća opšta. Dio odgovornosti<br />

za to snosim i ja.<br />

Ostala je nesreća na svim<br />

stranama kao opomena da se to<br />

nikad i nigdje valjda više neće dogoditi. Ovo<br />

moje svjedočenje i priznanje krivice skida<br />

odgovornost sa mog naroda, takođe. Ovo<br />

je krivica jednog čovjeka sa čistim imenom<br />

Smrt je postala<br />

naša stvarnost,<br />

nažalost<br />

svakodnevnica.<br />

Ko je prije toga<br />

mogao vjerovati<br />

da užas rata<br />

može postati<br />

svakodnevnica?<br />

Ko je mogao<br />

vjerovati da<br />

to može biti<br />

sastavni dio<br />

života? Užasom<br />

okruženi, mi<br />

smo se na njega<br />

navikli i tako<br />

živjeli.<br />

i prezimenom - Dragana Obrenovića. Ja iza<br />

toga stojim, ja sam za taj dio odgovoran. Krivica<br />

zbog koje se kajem i zbog koje se izvinjavam<br />

žrtvama i njihovim sjenama. Biće<br />

mi drago ako ovo moje svjedočenje i kajanje<br />

doprinese pomirenju ljudi u Bosni, ako<br />

komšija ponovo stegne komšiji ruku, ako<br />

naša djeca ponovo zaigraju zajedničke igre i<br />

ako oni budu imali pravo na šansu. Biće mi<br />

drago ako ovo moje svjedočenje pomogne<br />

familijama žrtava da ih poštedim ponovnog<br />

svjedočenja i ponovnog prolaženja kroz sve<br />

boli koje bi sigurno morali proći prilikom tih<br />

svjedočenja. j<br />

Želja mi je da ovo moje svjedočenje<br />

pomogne da se ovo nikad i nigdje više ne<br />

dogodi. Ne u Bosni, nego nigdje, nigdje u<br />

svijetu. Za mene je to kasno sad, ali za djecu<br />

koja tamo u Bosni žive nije i nadam da će to<br />

biti dobra opomena. U ovim našim ratnim<br />

stradanjima, niko nije izašao kao<br />

pobjednik. Ostali su svi da pate.<br />

Na svim stranama ostao je još<br />

uvijek bol. Pobijedila je patnja<br />

i nesreća, kao posljedica slijepe<br />

mržnje i nerazuma. Duh te<br />

nesreće ostao je još uvijek da se<br />

vijori našim napaćenim bosanskim<br />

brdima i trebaće godine<br />

da prođu da se izbrišu tragovi<br />

tog užasnog rata, da se ponovo<br />

zapuše ognjišta, a možda desetine<br />

godina da zarastu rane u<br />

dušama naroda. Ako ovo moje<br />

priznanje, svjedočenje i kajanje,<br />

ako ovo moje suočavanje sa samim<br />

sobom, doprinese bržem<br />

zarastanju tih rana, ja sam ipak<br />

obavio svoju dužnost ratnika,<br />

borca, oca i čovjeka. Želim na kraju da se<br />

zahvalim Tužilaštvu na naporu koji su uložili<br />

da se utvrdi istina i na naporu da se<br />

zadovolji pravda.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

51


Islamski svijet<br />

Kuda ide Egipat<br />

Središnji put i umjerenost<br />

će ujediniti Muslimansku braću i selefije<br />

Liberalisti su umislili kako je sve<br />

spremno da oni preuzmu vlast<br />

u Egiptu i to iz tri razloga: prvi<br />

razlog su pohodi westernizacije<br />

koji u Egiptu nisu prestajali u<br />

zadnja dva stoljeća, drugi razlog<br />

su medijski i novinarski napadi na<br />

islamiste i treći razlog je činjenica<br />

da je svrgnuti predsjednik Hosni<br />

Mubarak uništio infrastukturu<br />

islamskoga djelovanja u Egiptu<br />

u zadnjih trideset godina. Zbog<br />

toga su liberalisti bili zatečeni i<br />

zaprepašteni rezultatima prvog<br />

kruga izbora<br />

Piše: Mahmud eš-Šerif<br />

Preveo i prilagodio: Abdulvaris<br />

Muris Ribo<br />

Nakon<br />

N<br />

fantastičnih uspjeha,<br />

Nkoje su egipatski islamisti<br />

Nostvarili u prvom krugu izbora,<br />

a u sjeni priprema za drugi izborni<br />

krug, te pozitivnih koraka s ciljem jačanja<br />

jedinstva i bratstva među pripadnicima<br />

Muslimanske braće i selefija, “Internacionalni<br />

klub za umjereni put” organizirao je<br />

prošireni simpozij pod nazivom “Islamska<br />

struja (pokret)-jedinstvo i bratstvo”.<br />

Simpozij je organiziran s ciljem iznalaženja<br />

puteva i mogućnosti za saradnju i<br />

jedinstvo među islamski orijentiranim<br />

partijama, širenja umjerenog islamskog<br />

puta, poziva na jedinstvo i zajedništvo<br />

svih pripadnika islamskih struja, radi<br />

suzbijanja razdora i razilaženja koja vode<br />

propasti i neuspjehu, te radi nastavljanja<br />

smjerom demokratije u preostalim izbornim<br />

etapama.<br />

Na početku simpozija govorio je Abdul-Halik<br />

eš-Šerif, odgovorni za islamsko<br />

misionarstvo u pokretu Muslimanske<br />

braće, i istakao neophodnost izbora Vijeća<br />

naroda, koje će predstavljati i zastupati<br />

istinske potrebe Egipćana,<br />

gdje će svako izabrati onoga<br />

ko će ga predstavljati..“Mi<br />

želimo narod u kojem će se<br />

sve grupacije i zajednice međusobno<br />

potpomagati radi<br />

Egipta, islamskoga ummeta i<br />

arapskih naroda.”<br />

Između ostalog je kazao:<br />

“Mubarekov režim se u svome<br />

postojanju oslanjao na<br />

dvije stvari; prva je palestinski problem<br />

(zarobljenika), koje je riješeno nakon<br />

propasti njegova apsolutističkog režima<br />

i oslobađanja palestinskih zatvorenika, a<br />

druga stvar su etnički i sektaški sukobi.”<br />

...Istakao je da je egipatski narod, uključujući<br />

sve njegove grupacije, ovu smutnju<br />

zaboravio i prevazišao. Pojasnio je<br />

da ni jedan politički subjekt nije u stanju<br />

da sam ponese cjelokupan politički teret<br />

i izazove, pozivajući islamiste na međusobno<br />

potpomaganje, ali i udruživanje<br />

sa drugim političkim strujama, s ciljem<br />

vraćanja sigurnosti i povjerenja u Egipat.<br />

Tarik ez-Zumer, jedan od lidera u<br />

pokretu “El-Džema’atu-l-islamijje” posebno<br />

je naglasio važnost “Islamskog<br />

projekta” u Egiptu u ovom sudbonosnom<br />

vremenu. Istakao je da se egipatski<br />

narod nakon Revolucije usmjerio ka<br />

“Islamskom projektu”, stoga je, prema<br />

njegovim riječima, neophodna saradnja,<br />

kako među samim islamistima, tako i sa<br />

“Mi volimo ovu<br />

domovinu i srca<br />

islamista su<br />

dovoljno široka<br />

da prihvate<br />

sve grupacije<br />

i zajednice u<br />

egipatskom<br />

društvu.”<br />

drugima mimo njih i to sve<br />

s ciljem da se zaštiti i očuva<br />

Revolucija, te da se u vezi nje<br />

ne naprave propusti. Ovo je<br />

potrebno i radi očuvanja jedinstva,<br />

ne samo islamskog,<br />

nego jedinstva svih Egipćana,<br />

i muslimana i kršćana. Zumer<br />

je potvrdio da Revoluciji danas<br />

prijete mnoge opasnosti,<br />

“stoga je potrebno još više<br />

pojačati suradnju i zajedno stati u jedan<br />

red, sve dok ne ostvarimo naše ciljeve.”<br />

Između ostalog je kazao: “Ulazak u parlament<br />

je obaveza, na koju podstiče i islam<br />

i Revolucija, čime ćemo spriječiti mnoga<br />

kršenja zakona i nepravde koje se čine<br />

Egipćanima.”<br />

Ukazao je da je jedinstvo muslimana<br />

obaveza, a da je razdor među islamistima<br />

strogo zabranjen, skrenuvši pažnju da je<br />

političko djelovanje jedan od najopasnijih<br />

uzroka razdora i razjedinjenosti. Neki<br />

su upozoravali na opasnost ulaska u parlament,<br />

jer bi taj potez mogao razjediniti<br />

muslimane u “Islamskom projektu”, međutim,<br />

da bi sačuvali ovaj projekat, ulazak<br />

u parlament je postao obaveza.<br />

Težak udarac liberalistima<br />

Komentirajući rezultate prvog kruga<br />

izbora, na kojima su islamisti ostvarili<br />

ogroman i krupan uspjeh, Ez-Zumer je<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

52


izrazio svoje iznenađenje reakcijama liberalne<br />

struje i medija na uspjeh i napredak<br />

islamskih političkih snaga u prvom krugu<br />

parlamentarnih izbora. Rekao je: “Kada<br />

slušam Nedžiba Savirsa ili Ibrahima Isu<br />

kako govore o izborima, imam osjećaj da<br />

su liberalisti i sekularisti izluđeni rezultatima<br />

prve runde izbora, iako postoje još<br />

dva izborna kruga koji još nisu ni počeli.”<br />

Spomenuo je da su liberalisti umislili<br />

kako je sve spremno da oni preuzmu vlast<br />

u Egiptu i to iz tri razloga: prvi razlog su<br />

pohodi westernizacije koji u Egiptu nisu<br />

prestajali u zadnja dva stoljeća, drugi razlog<br />

su medijski i novinarski napadi na<br />

islamiste i treći razlog je činjenica da je<br />

svrgnuti predsjednik Hosni Mubarak<br />

uništio infrastukturu islamskoga djelovanja<br />

u Egiptu u zadnjih trideset godina.<br />

Zbog toga su liberalisti bili zatečeni<br />

i zaprepašteni rezultatima prvog kruga<br />

izbora.”<br />

Jedan od lidera u pokretu “El-<br />

Džema’atu-l-islamijje” je rekao: “Kada bi<br />

se u bilo kojoj arapskoj zemlji, od prve do<br />

posljednje, održali pošteni izbori, na čelo<br />

bi sigurno došle islamske struje...Tunis i<br />

Egipat su primjer svima.” On je od nekih<br />

liberalista, među kojima je i Nedžiba<br />

Savirs, zatražio da prestanu sa huškanjem<br />

na prevrat protiv principa demokratije<br />

i rušenja demokratskih procesa, samo<br />

zbog toga što su nakon prvog kruga izbora<br />

na čelo dospjeli islamisti.<br />

Islamisti u politici su u službi Egipta<br />

Šejh Muhammed el-Kurdi, kandidat<br />

ispred selefijske političke partije “En-<br />

Nur” je rekao: “Političke partije u vrijeme<br />

režima Hosnija Mubaraka, živjele su pod<br />

presijom i nepravdom, a danas, sve političke<br />

partije teže ostvarenju interesa egipatskog<br />

naroda. Bilo je neophodno da se<br />

pojavi islamski politički subjekt radi političkog<br />

djelovanja.” Potvrdio je da među<br />

islamskim političkim partijama nema<br />

nikakvih sukoba. El-Kurdi je također<br />

kazao: “Moramo sačuvati Egipat. Ako ga<br />

danas izgubimo, nikada ga više nećemo<br />

povratiti, jer ne smijemo zaboraviti da je<br />

se oslobodio iz lavljih čeljusti.” Pojasnio je<br />

da su islamisti ušli u politiku radi služenja<br />

domovini, te je posebno istakao i podvukao<br />

da među islamistima nema nikakvog<br />

razdora i da oni ulažu trud i međusobno<br />

se natječu radi samoga Egipta. Ukazao je<br />

da su rezultati prvoga kruga izbora otkrili<br />

da egipatski narod želi povratak islamu i<br />

islamistima.<br />

vapi za onima koji će mu ponuditi rješenje<br />

za njegove probleme, a islam je taj<br />

koji ima rješenje za sve krize sa kojima se<br />

današnji svijet suočava.”<br />

Kemšiš je istakao da je Poslanik, sallallahu<br />

alejhi ve sellem, za sva vremena<br />

uspostavio odnose između muslimana<br />

i drugih. Također je kazao: “Mi volimo<br />

ovu domovinu i srca islamista su dovoljno<br />

široka da prihvate sve grupacije i zajednice<br />

u egipatskom društvu.”<br />

S druge strane, Muntesir ez-Zejjat,<br />

predsjednik “Simpozija umjerenog<br />

puta”, kazao je da su islamisti stupili na<br />

egipatsku izbornu scenu radi misionarstva<br />

(da’ve) i reforme egipatskog društva,<br />

stoga ovaj put ne bi smio da bude<br />

uzrokom našeg razdora. Između ostalog<br />

je rekao: “Mi imamo principe i naše pravo<br />

je da se čvrsto prihvatimo ‘Islamskog<br />

projekta’. Muslimanska braća su sada<br />

vodeća snaga u politici, stoga želimo<br />

da surađuju sa selefijama i da uspostave<br />

koordinaciju sa njima.” Istakao je da<br />

Muslimanska braća posjeduju određeno<br />

političko iskustvo.<br />

Islamisti dolaze na pročelje<br />

O preuzimanju vodeće<br />

uloge na izbornoj sceni u<br />

Egiptu i drugim arapskim<br />

zemljama od strane islamista,<br />

Halid eš-Šerif, generalni sekretar<br />

“Simpozija umjerenog<br />

puta” je rekao: “Muslimanska<br />

braća, selefije i pokret ‘El-<br />

Džema’atu-l-islamijje’ ostvarili<br />

su veliku pobjedu u prvom<br />

krugu parlamentarnih izbora,<br />

a oni lično su bili žrtve političkih<br />

i sudskih procesa i progona,<br />

dok su sada Mubarek i<br />

njegovi pomagači zatvorski i<br />

sudski taoci.”<br />

“Sjajni<br />

uspjesi koje<br />

je ostvarila<br />

islamska struja<br />

u prvom krugu<br />

parlamentarnih<br />

izbora, Božija<br />

su blagodat<br />

koja zahtijeva<br />

zahvalnost,<br />

a zahvalnost<br />

ćemo postići<br />

ako pripadnici i<br />

sinovi islamske<br />

struje budu<br />

jedinstveni<br />

i budu se<br />

zajedno držali.”<br />

Eš-Šerif je dodao: “Danas Rašid el-<br />

Ganuši u Tunisu, koji je bio protjeran u<br />

zapadne zemlje i dva puta osuđivan na<br />

smrt, predvodi svoju braću u formiranju<br />

vlade, nakon što je na izborima pobijedila<br />

Islamska stranka preporoda (Hizbun-nehda<br />

el-islamijj), dok bivši diktatorski<br />

vladar Zejnu-l-Abidin bježi od pravde.”<br />

U svome govoru je između ostalog kazao:<br />

“Sjajni uspjesi koje je ostvarila islamska<br />

struja u prvom krugu parlamentarnih<br />

izbora, Božija su blagodat koja zahtijeva<br />

zahvalnost, a zahvalnost ćemo postići ako<br />

pripadnici i sinovi islamske struje budu<br />

jedinstveni i budu se zajedno držali.”<br />

Ne treba strahovati od islamista<br />

El-Fennan el-Kadir i El-Džiddi el-<br />

Arebi, pozvali su Egipćane da ne dozvole<br />

da na njih negativno utječu medijske<br />

kampanje, koje za cilj imaju da građane<br />

zaplaše islamistima. Jedan od njih dvojice<br />

je rekao: “Prije nekoliko dana zaustavila<br />

me je neka gospođa i upitala me: ‘Hoće<br />

li islamisti porušiti piramide i<br />

faraonsko historijsko naslijeđe?’<br />

Odgovorio sam joj: ‘Da<br />

su islamisti imali želju da ih<br />

poruše, to bi učinili prije 14<br />

stoljeća, kada je islam došao u<br />

Egipat.’”<br />

El-Arebi je rekao: “Mi podržavamo<br />

umjetnost, ali ne<br />

onu raskalašenu i razuzdanu<br />

umjetnost koja će uništiti stid<br />

i dostojanstvo egipatske porodice.<br />

Mi smo za umjetnost<br />

koju će otac moći dozvoliti<br />

svojoj kćerki, bez straha za<br />

njene ljudske vrijednosti i njeno<br />

ponašanje.” Napomenuo<br />

je da su Muslimanska braća<br />

osnovali pozorište još prije 70<br />

godina.<br />

Islam je rješenje<br />

Mustafa Kemšiš, predstavnik političke<br />

partije “El-Hurijje ve-l-’adale” (Sloboda<br />

i pravda), potvrdio je da svijet žudi i<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

53


Islamnet<br />

Europa<br />

Odnos europskih medija<br />

prema islamu i muslimanu<br />

organizaciji Saveza muslimanskih<br />

europskih zajednica u<br />

U<br />

Briselu je od 9. do 12. decembra<br />

održan skup 160 predstavnika islamskih<br />

zajednica i organizacija iz<br />

16 europskih zemalja na kome se<br />

raspravljalo o odnosu medija prema<br />

islamu i muslimanu. Posebna tačka<br />

ovoga susreta bila je islamofobija u<br />

europskim medijima.<br />

Ovo je bio prvi susret ovakve vrste<br />

predstavnika muslimana iz Europe.<br />

Posebno je istaknut negativni trend<br />

naše vjere i muslimana općenito u<br />

europskim sredinama. Organizaciono<br />

stanje muslimana u Europi je<br />

jedno od najvažnijih pitanja. Prema<br />

nekim saznanjima u Europi ima desetak<br />

islamskih organizacija, konferencija,<br />

saveza i udruga na razini kontinenta.<br />

Nema ni jedne organizacije<br />

koja bi okupila sve muslimane. To<br />

je pitanje koje se najviše dotiče autohtonih<br />

europskih muslimana, tj.<br />

one iz BiH, Kosova, Albanije i Bugarske,<br />

kao i manjinske zajednice u<br />

zemljama bivše Jugoslavije. Ovako<br />

krupno pitanje kao što je islamofobija<br />

nije moguće raspravljati bez<br />

muslimana koji žive stoljećima na<br />

europskom tlu.<br />

I pored nedostataka u organizaciji<br />

skupa, na njemu su se mogle doznati<br />

brojne informacije koje do sada<br />

nisu bile poznate. Tako, na primjer,<br />

pakistanska muslimanska zajednica<br />

u Kataloniji u Španjolskoj broji<br />

80.000 članova i svake godine se sve<br />

više povećava. Skoro sve zajednice<br />

muslimana umrežene su u Internet,<br />

ali je problem što većina muslimana<br />

u Europi zna samo jedan ili najviše<br />

dva jezika. Značajno je da je na ovom<br />

skupu postavljeno pitanje jačeg povezivanja<br />

muslimana na kontinentu.<br />

(pripremio Š.O.)<br />

Afganistan<br />

Broj ubijene djece u Afganistanu je daleko veći od broja<br />

poginulih Amerikanaca u terorističkom napadu 11. septembra<br />

Do kraja 2011. godine ostalo je još<br />

nekoliko dana. I ove, 2011. godine,<br />

kao i svih ranijih ratnih godina, u<br />

Afganistanu počinjeni su brojni zločini<br />

nad afganistanskim civilima od strane<br />

NATO snaga predvođenih američkom<br />

vojskom. Svjetski mediji, zbog medijske<br />

blokade nametnute od strane Sjedinjenih<br />

Američkih Država, veoma rijetko<br />

izvještavaju o brojnim ubijanjima afganistanskih<br />

civila. Pa ipak, sumirajući spomenute<br />

rijetke medijske i druge izvještaje<br />

i ove godine je u Afganistanu ubijeno<br />

više hiljada civila. Najranjivija kategorija<br />

među afganistanskim civilnim žrtvama<br />

su djeca. Nažalost, NATO snage predvođene<br />

američkom vojskom u 2010. godini<br />

su ubile više stotina afganistanske<br />

djece. Stvarni broj ubijene djece je daleko<br />

veći a taj broj ćemo teško saznati, osim<br />

ako Wikileaks ne objavi povjerljive dokumente<br />

američke vojske o zločinima u<br />

Afganistanu za ovu godinu. Wikileaks<br />

je prošle godine objavio preko 90 hiljada<br />

ratnih izvještaja američke vojske iz Afganistana.<br />

U tim izvještajima spomenuti su<br />

brojni počinjeni zločini nad afganistanskim<br />

civilima od strane američke vojske<br />

i njihovih saveznika iz NATO-a i Afganistana.<br />

Za razliku od medija koji zbog<br />

nametnute blokade veoma rijetko izvještavaju<br />

o broju i vrsti počinjenih zločina<br />

nad afganistanskim civilima, objavljeni<br />

dokumenti američke vojske na Wikileaksu<br />

pokazuju pravo stanje po tom pitanju.<br />

Julien Assange, osnivač WikiLeaksa kaže<br />

da se među 90 hiljada objavljenih dokumenata<br />

nalaze izvještaji o hiljadama incidenata<br />

koji otkrivaju brojne počinjene<br />

zločine nad afganistanskim civilima.<br />

Kao što smo rekli, najbrojnije žrtve među<br />

afganistanskim civilima su djeca. Od oktobra<br />

2001. godine, kada je počela američka<br />

agresija na Afganistan pa do danas, američka<br />

vojska i njeni saveznici ubili su više od tri<br />

hiljade afganistanske djece (samo u jednom<br />

danu i jednom napadu u maju 2009. godine<br />

u provinciji Gerani Natovi avioni su ubili<br />

140 civila od čega 93 djece i 28 žena). Dakle,<br />

broj ubijene djece u Afganistanu je veći<br />

od broja poginulih Amerikanaca u terorističkom<br />

napadu 11. septembra 2001.godine.<br />

Prema vjerodostojnim procjenama, samo u<br />

prvih nekoliko mjeseci američke okupacije<br />

u Afganistanu, od 7. oktobra pa do kraja<br />

2001. godine ubijeno je preko 20 hiljada<br />

afganistanskih civila. Način na koji se Sjedinjene<br />

Američke Države odnose prema<br />

ovom zločinu nad afganistanskom djecom,<br />

odnosno civilma je svima poznat. Kad god<br />

američki, odnosno NATO avioni i druga<br />

oružja izvrše pokolj nad djecom u nekoj od<br />

afganistanskih provincija, prvo se taj zločin<br />

poriče, a nakon toga, kada budu suočeni za<br />

nepobitnim dokazima, slijedi faza u kojoj<br />

neko od glasnogovrnika NATO snaga u<br />

Afganistanu da izjavu da je istraga u toku.<br />

Nažalost, na tome se sve završi, a nakon toga<br />

ubrzo uslijedi novi strašni zločin.<br />

Nažalost, odnos svjetske javnosti prema<br />

nemilosrdnom ubijanju afganistanske<br />

djece je sraman i zabrinjavajući. Odgovornost<br />

za takvo stanje snosimo svi, bez<br />

obzira na vjeru i naciju.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

54


Maroko<br />

Marokanska tiha revolucija<br />

Proteklih dana Marokanci su<br />

izašli na proteste protiv diktatorskog<br />

režima pozivajući vlasti da<br />

pokrenu prave političke reforme.<br />

Protesti su održani u 30 gradova.<br />

Predstavnici protestanata ističu da<br />

su nedavni izbori bili samo djelimične<br />

promjene i da njih ne interesuju<br />

ograničene<br />

reforme. Antivladini<br />

aktivisti optužuju<br />

Sjedinjene Američke<br />

Države da su zajedno<br />

sa marokanskim<br />

kraljom osmislili<br />

ograničene političke<br />

promjene, međutim<br />

za njih su te promjene<br />

tek jedan korak<br />

do pravih demokratskih<br />

promjena. Održavanje<br />

antikraljevskih<br />

protesta u 30<br />

Turska<br />

Erdogan popularniji od Mesija<br />

Popularni američki magazin Time<br />

ovih dana je objavio ko je po izboru<br />

čitalaca najpopularnija ličnost<br />

2011. godine. Najpopularnija ličnost<br />

u svijetu po izboru čitalaca magazina<br />

Time je Recep Tayip Erdogan, premi-<br />

jer Turske. Premijer Erdogan je dobio<br />

podršku 122.934 čitalaca. Na drugom<br />

mjestu, iza premijera Erdogana našao<br />

gradova najavljuje<br />

da su građani Maroka<br />

postali veoma odlučni u svojim<br />

namjerama da idu do kraja. Marokanski<br />

kralj je počeo popuštati,<br />

održani protesti su ujedno znak da<br />

će kralj Muhamed morati činiti još<br />

puno ustupaka. Marokanska tiha<br />

revolucija polahko ruši temelje kraljevskog<br />

režima!<br />

se napopularniji fudbaler na svijetu<br />

Lionel Messi koji je dobio podršku<br />

74.412 čitalaca magazina Time. Ovako<br />

je Time opisao turskog premijera<br />

Erdogana: “On je razlog što je Turska<br />

postala druga po redu zemlja sa najbrže<br />

rastućom ekonomijom. Iako nije Arap,<br />

on je najpopularniji politički lider<br />

među Arapima...”.<br />

Saudijska Arabija<br />

Svake godine na<br />

saudijskim cestama<br />

pogine jedan manji grad,<br />

a osakati se jedan poveći<br />

grad<br />

Prema informacijam Ministarstva<br />

unutrašnjih poslova Saudijske<br />

Arabije u prošloj godini je u<br />

ovoj zemlji zabilježeno 544.000<br />

saobraćajnih nesreća u kojima je<br />

poginulo 7.153 lica, a povrijeđeno<br />

je 40.000 osoba. Na saudijskim<br />

cestama trenutno je u voznom<br />

stanju 9.400.000 automobila, tako<br />

se broj automobila povećao prošle<br />

2010. godine za 600.000 novih<br />

automobila.<br />

Novinar dnevnog lista Er-Rijad<br />

Abdullah Keid, novinarski<br />

stručnjak za saobraćaj kaže da je<br />

saudijsko društvo pred katastrofom<br />

jer svake godine na saudijskim<br />

cestama pogine jedan manji grad,<br />

a osakati se jedan poveći grad.<br />

Prema njegovim riječima ne vidi se<br />

rješenje ovog problema ni kod jedne<br />

institucije zaduženih za promet.<br />

Oko 75% saobraćajnih nesreća<br />

posljedica su ljudskih grešaka,<br />

dok ostali procenti otpadaju na<br />

loše puteve, signalizaciju prometa<br />

i tehnički neispravna vozila. Od<br />

ukupnog broja povrijeđenih lica<br />

u prometnim nesrećama njih 7%<br />

ostaju invalidi nakon izlaska iz<br />

bolnice.<br />

Najviše prometnih nesreća sa teškim<br />

posljedicama dogodilo se na području<br />

gradova Mekke i Rijada.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

55


Australija<br />

Aboridžini postaju<br />

muslimani<br />

Islam se brzo širi među australijskim<br />

Aboridžinima.<br />

Jedan od glavnih razloga što<br />

Aboridžini sve više prihvataju<br />

islam jeste i njihovo uvjerenje<br />

da im islam pomaže da očuvaju<br />

svoje tradicionalne vrijednosti<br />

i zbog toga što su u islamu svi<br />

ljudi jednaki bez obzira na porijeklo<br />

i boju kože. “U islamu<br />

muškarac ima jasnu ulogu kao<br />

i žena, kao i u aboridžinskoj<br />

tradiciji. U Kur’anu se navodi<br />

da čovjek ne treba trošiti ono<br />

što mu ne treba. Voda i drvo<br />

su veoma dragocjeni i trebaš<br />

ih koristi samo onoliko koliko<br />

ti treba. Iste ovakve vrijednosti<br />

nalazimo i kod nas Aboridžina”,<br />

kažu Aboridžinke Alinta<br />

i Nazra. “Islam ne kaže ti si<br />

musliman i to je to. Islam poštuje<br />

to što smo mi pripadnici<br />

različitih plemena i nacija. Zagovaranje<br />

jednakosti među ljudima,<br />

bez obzira na boju kože,<br />

otvorilo je put ka islamu za<br />

mnoge Aboridžine. Također,<br />

prihvatanjem islama čovjek se<br />

mora odreći konzumiranja alkohola,<br />

droga, kockanja i drugih<br />

društvenih zala. Sve to je<br />

navelo mnoge Aboridžine da<br />

prihvate islam”, kaže Shahzad.<br />

Prvi muslimani u Australiji<br />

bili su Afganistanci, goniči<br />

deva koji su ovaj dio naše planete<br />

naselili oko 1860. godine.<br />

Francuska<br />

Katar osnovao fond za ekonomsku pomoć<br />

francuskim Arapima<br />

Katarski emir šeik Hamad bin<br />

Khalifa al-Thani osnovao je<br />

fond za finansijsku pomoć Francuzima<br />

arapskog porijekla. Šeik<br />

Hamad bin Khalifa al-Thani je za<br />

početak izdvojio 50 milona eura za<br />

fond koji će pomoći<br />

ekonomske projekte u,<br />

kako kaže ambasador<br />

Kuvajta u Francuskoj<br />

Mohamed Jahan al-<br />

Kuwari, zapostavljenim<br />

arapskim predgrađima<br />

u Francuskoj.<br />

Prema riječima ambasadora<br />

Kuwaria,<br />

uloženih 50 milona<br />

eura su samo početna<br />

sredstva. Govoreći<br />

predstavnicima francuskih<br />

Arapa, ambasador<br />

Kuwari je rekao:<br />

“Svi smo sretni što<br />

vas vidimo. Vi predstavljate<br />

Francusku na<br />

moderan način i vi na<br />

originalan i impresivan<br />

način predstavljate<br />

Francuze arapskog<br />

porijekla. Ovaj fond<br />

nije humanitarna pomoć.<br />

Fond je osnovan<br />

na osnovu ozbiljnih<br />

poslovnih projekata i iznos fonda će<br />

rasti.” Ambasador Kuwari je još dodao<br />

da je Francuska strateški interes<br />

za katarsku ekonomiju a da francuski<br />

Arapi mogu biti jaka spona između<br />

ove dvije zemlje.<br />

Vatikan<br />

Vanzemaljska izjava vatikanskog astronoma: Bio<br />

bih presretan kad bismo pronašli vanzemaljce,<br />

a još srećniji kad bih mogao da ih krstim<br />

K<br />

atolička crkva pozdravlja vanzemaljski<br />

život i poziva ih pod svoje okrilje,<br />

izjavio je Guy Consolmagno, jedan<br />

od 12 astronoma koji rade u Vatikanu.<br />

Guy Consolmagno, koji je u službi pape<br />

Benedikta XVI, rekao je da su bilo kakvi<br />

oblici života, do sada nepoznati ljudima,<br />

dobrodošli u Katoličku crkvu.<br />

Konsolmagno je svojim izjavama ostavio<br />

mogućnost prihvatanja vanzemaljaca i<br />

njihovo pokrštavanje, a rekao je da bi ih<br />

i sam pokrstio. “Bio bih presretan kad<br />

bismo pronašli vanzemaljce, a još srećniji<br />

kad bih mogao da ih krstim”, rekao je<br />

vatikanski astronom.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

56


Grčka<br />

Gradonačelnik Soluna primjer poštivanja<br />

prava muslimana<br />

Uvrijeme opće islamofobije iz<br />

Grčke dolazi pozitivan primjer<br />

poštivanja prava muslimana. Naime,<br />

gradonačelnik Soluna, gospodin Yiannis<br />

Boutaris je ovih dana objavio<br />

informaciju da je njegov ured u ime<br />

Grada pokrenuo inicijativu izgradnje<br />

prve gradske džamije. U Solunu<br />

živi oko pet hiljada muslimana.<br />

Gradonačelnik Yiannis Boutaris je<br />

učinio veliko djelo. Također, pohvale<br />

zaslužuju i ostali članovi izvršne<br />

i zakonodavne vlasti Soluna koji su<br />

svojim glasom dali svoj pristanak na<br />

sprovođenje ideje gradonačelnika<br />

Boutarisa.<br />

Bliski istok<br />

Islamsko bankarstvo<br />

osvaja svijet<br />

Foto islamneta<br />

Na izbore sa ocem u naručju<br />

Egipat: Prvi slobodni izbori u Egiptu ostat će upamćeni po<br />

ogromnom odzivu birača. Na izbore su izišli skoro svi, pa i oni koji<br />

nisu mogli doći svojom nogom.<br />

Učešće islamskog bankarstva<br />

u svjetskim finansijskim<br />

tokovima treba porasti<br />

za 33 % do kraja 2012. godine<br />

kada bi ukupan kapital islamskih<br />

banaka trebao dostići<br />

iznos od preko jednog triliona<br />

američkih dolara. Društvene<br />

promjene koje su uslijedile nakon<br />

arapskih revolucija u Libiji,<br />

Tunisu i Egiptu otvaraju<br />

nove mogućnosti za angažman<br />

islamskog bankarstva. “Nakon<br />

‘arapskog proljeća’ dobili smo<br />

brojne zahtjeve za većim angažmanom<br />

islamskog bankarstva”,<br />

kaže Ashar Nazim, lider<br />

islamskih finansija u kompaniji<br />

Ernst & Young. Prema njegovim<br />

procjenama, rast islamskog<br />

bankarstva u svijetu u<br />

narednih pet godina trebao bi<br />

se na godišnjem nivou kretati<br />

u visini 20% konstantog rasta.<br />

Jedna od glavnih prepreka jačeg<br />

rasta islamskog bankarstva<br />

je nedostatak globalnih regulativa<br />

i standarda između islamskih<br />

finansijskih institucija.<br />

Dosadašnja planiranja ulaganja<br />

islamskih finansija u svjetskoj<br />

ekonomiji jasan su znak da<br />

islamsko bankarstvo osvaja svijet.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

57


Društvo<br />

Evropa i islam<br />

Peterov san<br />

Početkom decembra u Hamburgu<br />

je udruženje novinara Njemačke<br />

dodijelilo prestižnu nagradu<br />

“Deutscher Reporterpreis 2011”<br />

za najbolje reportaže u protekloj<br />

godini. Iz kategorije “slobodni<br />

reporter” nagradu je osvojio<br />

novinar Frankfurter Allgemeine<br />

Zeitunga za reportažu “Peterov<br />

san” u kojemu opisuje<br />

njemačkog konvertita u islam<br />

kojeg njemačke vlasti svrstavaju<br />

u potencijalne teroriste. Tu<br />

reportažu možete pročitati<br />

ispod. Zanimljivost ove priče<br />

leži u činjenici da je reporter<br />

Jonathan Stock, nakon završene<br />

reportaže – kako prenosi Der<br />

Spiegel – i sam prešao na islam<br />

Piše: Jonathan Stock<br />

Izvor: Frankfurter Allgemeine<br />

Sonntagszeitung, 02.07.2011.<br />

Prijevod s njemačkog: Senada Mešinović<br />

Proganja ga unutrašnji nemir,<br />

labilna je ličnost: tako ga karakterišu<br />

čuvari Ustava koji<br />

ga već šest godina posmatraju. “Smatra<br />

se nasilnikom i korisnikom narkotika”,<br />

piše u dosijeu Saveznog kriminalističkog<br />

ureda. Učestvovao je u reketiranju,<br />

krao je, tukao se; to je ono što on sam o<br />

sebi kaže. Četiri puta je bio kod polici-<br />

je u Hamburgu radi uzimanja otisaka<br />

prstiju, tamo se vodi kao “potencijalni<br />

terorista”.<br />

Kaže da je jednostavno stići do pakla.<br />

Dovoljno je samo slijediti svoje<br />

strasti. Ali, doći u raj je teško. Za to se<br />

mora trpiti ismijavanje, nerazumijevanje,<br />

iskušenja i kazne. Svoje ime i svoj<br />

lik ne želi vidjeti u novinama. Predložio<br />

je nadimak “Mr. X”, ali njegovo<br />

ime zvuči tako njemačko kao Peter –<br />

dakle, dat ćemo mu ime Peter.<br />

Jedan od sudionika koji mogu prisluškivati<br />

Peterove razgovore kaže da su<br />

ovakvi ljudi propali klovnovi koji pričaju<br />

gluposti bez kraja. Iracionalne djetinjarije,<br />

smatra on, izlapio, uobražen, nesposoban<br />

da odreže sebi krišku hljeba. Ali,<br />

“odjednom razumijete takvu osobu i njegov<br />

krut i zatvoren pogled na svijet”.<br />

Peter kaže da loše snove šalje đavo, šejtan.<br />

Nije dobro pričati ih, bolje je pljucnuti<br />

preko lijevog ramena i tražiti zaštitu<br />

kod Boga. Dobre snove šalje Allah. “Statistički<br />

gledano, situacija je sljedeća; Od<br />

130.000 muslimana koji žive u Hamburgu<br />

su 2.000 islamisti, znači manje od<br />

2 posto. Opet, od te 2.000, 200 njih je<br />

nasilno, a 40 smatramo džihadistima. I<br />

tih 40 su naš prioritet”, kaže jedan od čuvara.<br />

To su ljudi koji potpomažu džihad,<br />

oružani sveti rat. Peter je jedan od njih.<br />

U zatvorskoj ćeliji u Peshawaru,<br />

gdje sunce nije grijalo<br />

niti je mogao čuti cvrkut ptica,<br />

osjećao se vrlo blizu svom cilju.<br />

Bilo je to između zore i izlaska<br />

sunca, sat prije sabaha, najbolje<br />

vrijeme za snove. Ležao je na<br />

podu pakistanskog zatvora, ali<br />

je u snu vozio BMW, šesticu<br />

Coupé, spuštenog, sa crnim<br />

felgama. Vozio se putem, brzo<br />

i cool, kad se asfalt odjednom<br />

pretvorio u željezne tračnice.<br />

Auto je drndalo, stubovi i trafoi<br />

izranjaju iz zemlje poput prepreka<br />

u nekoj kompjuterskoj<br />

igrici. On okreće volan lijevodesno,<br />

sve zaobilazi, pruga se<br />

pretvara u rampu, on je preskače,<br />

gume više nemaju kontakt sa tlom. On<br />

leti, sve dalje i dalje ka nebu. Tada se budi.<br />

“Svako treba svoje snove sam da interpretira”,<br />

kaže Peter. San s BMW-om on tumači<br />

ovako: let, svjetlost koja ga je ispunila,<br />

neopisiv osjećaj, to samo može da bude<br />

smrt šehida. Vožnja i prepreke kao i zahtijevno<br />

tamo-’vamo, predstavlja život.<br />

U zatvoru je proveo dva mjeseca, i<br />

imao je mnogo snova. Ali ovaj san mu<br />

je bio najdraži, san njegovog života, čak i<br />

sada, dvije godine kasnije u kućici u Hamburgu-Wandsbecku<br />

s ljubičicama u vrtu i<br />

žutim mirišljavim drvetom u hodniku.<br />

Ko Peteru dođe u posjetu, mora se<br />

malo strpiti na ulaznim vratima dok<br />

Peter svoju drugu ženu skloni u spavaću<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

58<br />

sobu. Za nju je kupio prirodne lijekove<br />

jer je boli stomak. Također, i prvoj<br />

ženi je kupio cvijeće, jer tako zahtijeva<br />

njegov zakon, Šerijat: sve žene se moraju<br />

tretirati isto.<br />

Ručak je napravila njegova mama, ona<br />

postavlja boršč, što Peter jako voli. Na sofu<br />

sjeda taj 30-godišnjak s budnim zeleno-sivim<br />

očima, otac jedne male djevojčice.<br />

Priča o životu<br />

Otkako je<br />

konvertirao u<br />

islam, njegova<br />

majka, srdačna<br />

i vrlo ljubazna<br />

gospođa, je<br />

vrlo zadovoljna<br />

s njim. Zvuči<br />

čudno, ali Peter<br />

je u zadnjim<br />

godinama ipak<br />

napredovao u<br />

životu.<br />

Obaveza javljanja policiji – dva puta<br />

sedmično, srijedom i subotom. Pasoš je<br />

oduzet po Zakonu o pasošima, paragraf 7,<br />

tačka 1, jer bi Peter mogao ugoriziti “unutarnju<br />

ili vanjsku sigurnost ili druge značajne<br />

interese Savezne Republike Njemačke”.<br />

Prisluškivači, po njegovom mišljenju<br />

četiri (u telefonu, stanu, džamiji i autu).<br />

“Ali samo Allah sve vidi”, kaže on.<br />

Ožiljci: 1. Rana od uboda na lijevom<br />

bedru. 2. Opekotina na lijevoj ruci. 3. Oko<br />

100 rezova žiletom po stomaku. 4. Posjekotina<br />

na lijevom palcu.<br />

Oni pričaju njegov život.<br />

Najstariji ožiljak je na boku, rana nastala<br />

od uboda u toku borbe s nožem. “Ako si<br />

muško, bori se”, rekao mu je Rus, i on se borio.<br />

To je bilo u vrijeme neznanja, džahilijeta.<br />

Prije nego je postao musliman,<br />

prije nego je znao za jedinog<br />

Boga, za Poslanika ili zakon.<br />

Reketiranje za rusku mafiju,<br />

mjesečno je kroz Njemačku<br />

prevaljivao po 15.000<br />

km. Zbog pljačke je više puta<br />

bio u zatvoru, ali ne zna tačno<br />

koliko dugo. Ukupno dvije<br />

do tri godine, po njegovim<br />

procjenama. Zbog reketa nije<br />

nikad bio osuđivan, jer kako<br />

kaže, uvijek su radili čisto.<br />

Hamburški polulegalni<br />

svijet, žene, odjeća, satovi,<br />

auta, alkohol, pušenje trave,<br />

kokain. “To je bio moj život,<br />

razumiješ li? Samo zezancija.<br />

Niko mi nije ništa smio<br />

reći.” Novac su dijelili, zvali se braćom.<br />

Poneki takav život smatraju u redu i<br />

snalaze se u njemu. Neki uzimaju droge<br />

čim se uznemire. Peteru se činilo da mu<br />

nešto nedostaje, uprkos drogama, iako<br />

dugo nije mogao da kaže šta je to.<br />

U toku jedne turneje upitao je svog<br />

prijatelja Hermanna: “Postoji li nešto za<br />

što bi bio spreman umrijeti?” Mora nešto<br />

postojati, razmišljao je Peter, nešto za što<br />

bi sve dali, čak i svoj život. Nešto što bi<br />

rado prenijeli svojoj djeci. Jer tako kako<br />

on upravo živi, to ne želi svojoj djeci.<br />

“Znači, ovo je pogrešno, ili...?”<br />

Peter ne zna tačno šta je Hermman<br />

odgovorio, ali nakon dužeg vremena je<br />

došao opet kod njega, tada je Peter već bio


musliman. “Nemaš više pameti, poludio si<br />

u zatvoru”, rekao mu je. To je bio njihov<br />

zadnji razgovor.<br />

Drugi po starini ožiljak je na lijevoj<br />

ruci. Tu se vijugaju ostaci tribal-tatooa, veliki<br />

plavi romboi što idu prema ramenu. “To<br />

je haram”, kaže Peter, zabranjeno. Tatooi<br />

su mijenjanje j j tijela kojeg je stvorio Allah.<br />

Šejtan zavodi ljude da mijenjaju stvoreno.<br />

“Zato sam ih ispržio”, nastavlja Peter.<br />

“Stopostotni” musliman<br />

Ispržio je svoju prošlost s hemikalijom<br />

koju naziva marganzowka, mješavina kaliumpermanganta<br />

s glicerinom. Sedam<br />

minuta je marganzowka razjedala njegovu<br />

kožu. Ostala je velika, crvena opekotina s<br />

korom.<br />

Haram: zabranjeno. Halal: dozvoljeno.<br />

Razliku Peter uči pri zadnjem boravku u<br />

njemačkom zatvoru. U zatvoru je jer je prekršio<br />

uvjetnu kaznu. Ne želi više uzimati<br />

droge. Ima 25 godina, proučava Tao, Bibliju,<br />

Kur’an.<br />

Biblija mu se sviđa, nosi krst oko vrata,<br />

samo jedno ipak ne razumije. “Ako me<br />

neko udari u desni obraz, zašto moram poturiti<br />

i lijevi? Kakva je to religija?” Razgovara<br />

s pastorom koji ga u prisustvu ostalih<br />

zatvorenika želi pokrstiti, ali Petar radije ne<br />

bi. Tada na tv-u vidi reportažu o islamu.<br />

“Možda bih trebao postati musliman”, govori<br />

sebi.<br />

I onda ni sam ne zna šta treba da radi.<br />

Moli se, jednostavno. “Bože, Allahu, daj mi<br />

ono što hoćeš, daj mi što je najbolje. Ja ne<br />

znam šta je tačno.” Jedan zatvorenik je musliman,<br />

on mu objašnjava Kur’an, mračno<br />

je, on uči ajetul-kursiju. Neki muslimani<br />

plaču kada imam uči: “Kursijja Njegova<br />

obuhvata nebesa i Zemlju, i ne umara Ga<br />

održavanje njihovo. A On je Svevišnji, Veličanstveni.”<br />

Tog se momenta naježio, kaže Peter, po<br />

cijelim leđima osjeća trnce. Smatra da je to<br />

bio melek, anđeo, koji ga je zagrlio, pokrio<br />

poput deke. Odmah je znao: To je to! Počinje<br />

da posti, počinje i da trči, zimi izlazi<br />

napolje u kratkim pantolama i trlja se snijegom,<br />

pliva, bavi se sportom. “Tada sam<br />

počeo trenirati, a nisam još znao da je to<br />

ispravno.” Trenirati za džihad. Jer ono što<br />

radi, kaže Peter, on radi uvijek 100 posto,<br />

a džihad je u svakom slučaju 100-postotan.<br />

Po dolasku iz zatvora 2005. godine,<br />

ubrzo postaje posmatračka meta čuvara<br />

Ustava. Upoznati su s njegovim prelaskom<br />

na islam. Nije neuobičajeno da neko na taj<br />

način pokuša prestati s konzumiranjem<br />

droga. Njegova braća po vjeri ne kažu da<br />

je Peter konvertirao, oni kažu da se Peter<br />

vratio Allahu. Svi su ljudi po rođenju muslimani,<br />

samo to ne zna svako.<br />

100 posto je za Petera i Al-Kuds, džamija<br />

u kojoj su klanjali i atentatori 11. septembra.<br />

Svjetski poznata među<br />

islamistima, historijsko mjesto<br />

za simpatizere, mnoge njene<br />

džematlije je smatraju jedinom<br />

ispravnom džamijom Hamburga.<br />

Tu je 2008. upoznao<br />

Ramija Makanesija, inače u<br />

maju 2011. osuđenom za pripadnost<br />

terorističkoj organizaciji.<br />

Tada je htio, kao i ostali,<br />

prebaciti se do trening-kampa<br />

u Vaziristanu, graničnom području<br />

između Afganistana i<br />

Pakistana.<br />

Na pitanje koji su razlozi da<br />

to učini, Peter priča o videima i<br />

izvještajima iz Čečenije i Afga-<br />

nistana i o zlodjelima nevjernika:<br />

ženama se odsijecaju grudi, nerođena<br />

djeca se ubijaju u majčinim utrobama, vojnici<br />

koji čekaju u dugim redovima kako bi<br />

silovali, oficiri koji pri tome čuvaju straže,<br />

i da se ženama izbijaju zubi kako bi bolje<br />

oralno zadovoljavale vojnike.<br />

“Ne možemo samo piti čaj i čekati”,<br />

kaže on, “moramo nešto uraditi.” Džihad<br />

je za njega oslobađajuća borba od okupatora,<br />

njegova borba je borba za njegovu<br />

braću. Prema istraživanjima čuvara Ustava<br />

prije nekoliko sedmica pala je odluka i plan<br />

za neku akciju. Nije ništa o tome rekao ni<br />

majci ni ženi. “Zna da sam često odsutan”,<br />

kaže.<br />

11. marta 2009. godine u pola devet<br />

ujutro na aeorodromu Beč-Schwechat,<br />

kada je čekirao prtljag za let QR-94, austrijska<br />

policija ga je upitala kuda je krenuo.<br />

“Za Pakistan, da kupim tepihe i na<br />

svadbu”, glasio je odgovor. Morali su ga<br />

pustiti da ide dalje. Pakistanska policija ga<br />

je naprotiv dočekala s vrećom preko glave,<br />

i odmah biva zatvoren. O zatovrenicima,<br />

dugobradim brdskim ratnicima, koji su bili<br />

“Pogledaj,<br />

kakav je to<br />

život? Žena<br />

ide u šetnju s<br />

psom, zatim<br />

mora na posao,<br />

raduje se<br />

Božiću, i onda<br />

Božić prođe.<br />

Zamisli da se<br />

živi po 10.000<br />

godina, ali i tih<br />

10.000 godina<br />

bi prošlo”,<br />

kaže Peter. U<br />

suprotonom, raj<br />

je beskrajan.<br />

s njim u pakistanskom zatvoru<br />

kaže : “To su bili najbolji ljudi!”<br />

U njemačkim zatvorima se<br />

susretao samo s kriminalcima.<br />

Nakon dva mjeseca, deportiran<br />

je za Njemačku.<br />

Treći ožiljak je na stomaku,<br />

preko jetre, iz 2010. Za to<br />

je sam odgovoran. Hidžama;<br />

arapska metoda liječenja koju je<br />

praktikovao i Poslanik, s.a.v.s.<br />

Žilet ostavlja na desetine tragova<br />

iza sebe. Nakon toga, Peter<br />

savija papirić u rolnu, pali ga i<br />

baca u veliku čašu. To pritišće<br />

na kožu. Vakum izvlači krv,<br />

lošu krv, objašnjava dalje Peter.<br />

Dim, pepeo i krv se miješaju u<br />

mutnu, crnu mješavinu.<br />

Borba sa đavolom<br />

Peter reže svoju kožu jer želi živjeti kao<br />

Poslanik Muhamed, a.s. Zbog toga ne<br />

ostavlja ništa na tanjiru, jer je sunnet sve<br />

pojesti, tako je radio i Poslanik, s.a.v.s. Ne<br />

koristi četkicu za zube, a u pastu za zube<br />

su nevjernici ubacili otrov za miševe. On za<br />

čišćenje zuba koristi so ili misvak, korijen<br />

drveta koji se koristi za to, i to je radio Poslanik,<br />

a.s., a i spava na podu kao i on.<br />

Šejtani, đavolova braća, žive u prljavštini<br />

ispod noktiju, zbog toga se nokti<br />

moraju kratko rezati. Kada se zijeva,<br />

mora se staviti ruka na usta, inače može<br />

đavo da uđe u tijelo. On je vješt, koristi<br />

sve kao vrata za ulazak u tijelo. Đavo<br />

pokušava također da ode u nebo kako<br />

bi prisluškivao razgovore meleka. Zato<br />

meleci bacaju kamenje na njih, za nas<br />

vidljivo kao pad zvijezda. Borba protiv<br />

đavola je naporna, ali ko ne posustane,<br />

njega čeka najveći poklon: Raj!<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

59


Dan prije nego što Al-Kuds džamija<br />

na zahtjev senatora Hamburga u augustu<br />

2010. biva zatvorena, Peter uz šolju čaja priča<br />

o raju. Izgleda umorno, opet je puštao<br />

krv, ovaj put s glave. Ponekad pogleda brata<br />

koji upravo pere suđe, sljedećeg dana pokazuje<br />

srednji prst policajcima koji su tu da<br />

razvale bravu na vratima džamije.<br />

Zapravo, svima je jasno da je raj za<br />

džihadiste velika stvar, ali kroz razgovor<br />

s Peterom, dobija se utisak da se to ranije<br />

nije znalo. Peter o tome priča ozbiljno i vrlo<br />

konkretno. Za njega raj nije nešto u oblacima,<br />

već nešto stvarno. Tamo ima vina<br />

koja nakon svakog gutljaja postaju još bolja,<br />

i žena, tako lijepih da im i najljepše žene<br />

ovog svijeta ne mogu ni primirisati. Samo<br />

prvi zagrljaj trajat će 70 godina. Njegov<br />

brat u vjeri dobacuje: “Tamo ima sve što je<br />

ovdje zabranjeno, imaju parties. Želim br-<br />

zinom svjetlosti otići tamo”.<br />

600 metara jugozapadno stoji velika<br />

reklama porno trgovine s casinom: “Ovdje<br />

se živi”. Odmah pored blješti hamburška<br />

rijeka Alster u prekrasnom zalasku sunca,<br />

omladina grila na livadi i s pivom u ruci<br />

hlade noge u rijeci. Peter bi im se mogao<br />

pridružiti, odmah se napiti, ali on to ne želi.<br />

Zašto ne? U maju 2011. Peter u svom<br />

VW-u vozi kroz park u Wandsbeku. Sit<br />

je posmatrača, što nema pasoša, prisluškivača<br />

u svom stanu, obaveznog<br />

javljanja dva puta u<br />

sedmici, sit je praćenja. Tada<br />

se pita: “Šta je sve ovo?”<br />

Ovdje je livada u proljećnom<br />

buđenju, lavež psa, miris<br />

lipe i jedna žena plave kose.<br />

To za njega nije nešto.<br />

“Pogledaj, kakav je to život?<br />

Žena ide u šetnju s psom, za-<br />

tim mora na posao, raduje se<br />

Božiću, i onda Božić prođe.<br />

Zamisli da se živi po 10.000<br />

godina, ali i tih 10.000 godina bi prošlo”,<br />

kaže Peter. U suprotnom, raj je beskrajan.<br />

Možda to objašnjava neke nesporazume<br />

poput dana kada je Peter trebao<br />

postati tajni agent. Vratio se iz Pakistana,<br />

2009., nakon dvomjesečnog zatvora.<br />

Nije se mogao optužiti za nešto, uostalom<br />

tvrdio je da ide na svadbu i da kupi<br />

tepihe.<br />

Par sedmica kasnije posjetio ga je<br />

jedan čovjek, nizak, oko tridesetak star,<br />

smatra Peter. Ono što Peter ne može reći<br />

jeste da li je čovjek pripadnik policije ili<br />

jedan od čuvara Ustava. Policija ne želi<br />

ništa reći u vezi s tim, dok jedan od čuvara<br />

Ustava kaže da se kod “ovakvih ljudi”<br />

ništa ne može isključiti.<br />

Kada vlasti<br />

zatvore<br />

džamiju, nove<br />

se otvaraju<br />

negdje drugo,<br />

u Pinnebergu<br />

ili u Harburgu,<br />

najnovija,<br />

koju čuvari<br />

Ustava ne želi<br />

da spomenu,<br />

je otvorena u<br />

Borgfeldu.<br />

Čovjek ljubazno pita da li<br />

može ući u kuću, jer ima ponudu<br />

za njega. U sobi priča o<br />

kući, novcu i novom pasošu.<br />

“Ali, radi se o uzimanju i davanju”,<br />

kaže čovjek. Peter bi trebao<br />

raditi kao tajni agent. Peter<br />

odgovara jasno: “Ne!” Ne treba<br />

da prenagljuje s odlukom, treba<br />

s mirom razmisliti, savjetuje ga<br />

čovjek. “Ja sam musliman, i želim<br />

u raj. Šta mi ti možeš dati?”,<br />

uzvraća Peter. Čovjek na to:<br />

“Uvijek je bilo špijuna”. Peter odgovara: “I<br />

uvijek će ih biti, sve do Sudnjeg jgdana”.<br />

Špijun je licemjer, munafik. A munafi-<br />

ci su za Petera gori nego najgori neprijatelji<br />

islama, gori od nevjernika. Oni će gorjeti<br />

na samom dnu Džehennema, tako piše u<br />

Kur’anu, u četvrtoj suri u 145. ajetu. Tamo<br />

gdje iz korijena vatre izrasta drvo zakum,<br />

čiji su plodovi kao glave šejtana, plodovi<br />

koji izjedaju iznutricu licemjera.<br />

To mali čovjek nije znao.<br />

Najfriškiji j ožiljak je onaj na lijevom<br />

palcu, rez dubine pola centimetra. Čakiji-<br />

cu uvijek nosi na kaišu. Nije isto kao mač<br />

kakvog je imao Poslanik, s.a.v.s Ali, živi se u<br />

Njemačkoj, mora se integrirati, smatra Peter.<br />

Rana je zadobio u toku jednog treninga<br />

borbe nožem.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

60


Peter ne može trenirati u Pakistanu<br />

jer mu je pasoš oduzet, zato trenira<br />

u Hamburg-Lohbrueggeu, preko puta<br />

prodavnice Netto. S njim treniraju drugi<br />

muslimani. Potiljak trenera izgleda kao<br />

da mu je neko pod kožu pokušao sakriti<br />

hrpu teniskih loptica. Bio je trener u njemačkim<br />

oružanim snagama, poznat je<br />

u 151. pješačkom bataljonu iz Neubrandeburga.<br />

“S hvalom i sjećanjem”, piše na<br />

zidu male sobe za treniranje.<br />

Peter i ostali moraju na pesnicama raditi<br />

sklekove, tri minute, ponekad duže,<br />

a trener ide okolo i udara ih nogom u<br />

stomak, bedra ili grudi. Niko se ne buni.<br />

Zatim, trener pretrčava preko stomaka,<br />

prije nego li učenici unište nerve u podlakticama.<br />

Onda slijedi borba noževima,<br />

boksanje, jedan protiv dvojice, jedan<br />

protiv trojice.<br />

Isti ti učenici se kasnije grle, zbijaju<br />

šale, crkavaju od smijeha.<br />

Na zidu kao u crvenoj magli stoji nacrtan<br />

gladijator, pored njega kralj Leonidas<br />

iz filma “300” s mačem u ruci i jednoj<br />

strijeli koja probada desnu bradavicu<br />

i izlazi opet iz lijeve bradavice.<br />

Kad se Peter bori, on se tad smješka.<br />

Kada udara ili dobija udarce, pogled mu<br />

je oboren a njegove oči bivaju veće. On<br />

trenira već duže, i ekstremnije od ostalih.<br />

Kada svi odu, on nastavlja sa 70 sklekova<br />

i 30 vježbi na vratilu.<br />

“Disciplina je sve, nebitno je li učenje<br />

u pitanju ili trening. Svako mora biti disciplinovan<br />

i imati plan”, kaže Peter.<br />

Njegova vjera je kruna svega. Kada<br />

radi hidžamu, puštanje krvi, najvažnije<br />

je da su osnovni higijenski uvjeti ispunjeni,<br />

nastavlja Peter dalje. Nakon molitve<br />

obilazi sve i gasi svjetla. Smatra ispravnim<br />

da je u Al-Kuds džamiji postavljen<br />

natpis: “Molimo da ne ostavljate bicikla,<br />

inače će biti uklonjena – Uprava”.<br />

Peter je sa svojom braćom u vjeri na<br />

ulazu prostorije u kojoj treniraju.<br />

Bolji čovjek<br />

Na zidu sobe gdje treniraju, na ulazu,<br />

Peter je sa svojom braćom u vjeri nalijepio<br />

27 novinskih isječaka, koristeći ljepljive<br />

gume kako se tapete ne bi oštetile.<br />

U člancima se radi o pucnjavama, ubitstvu<br />

Brunnera, protokolu smrti Loveparade.<br />

“Dosta je više!”, piše pored, “Konačno<br />

zatvor ubici radi 20 centi”, “Ovo<br />

je Melaniein silovatelj”, “Mjesto zločina<br />

Neustadt: Ponovo je noć bila noć nasilja”.<br />

27 članaka o propalom svijetu. Peter stoji<br />

ispred i čita vrteći glavom. “To ovdje stoji<br />

da bi ljudi znali šta se vani dešava, kontaš?<br />

Sve su to originalni slučajevi.”<br />

Kada se u gradu slavi finale za Svjetsko<br />

prvenstvo u fudbalu, Peter ide u džamiju.<br />

I dok drugi vjeruju da Peter živi u pogreš-<br />

nom svijetu, on misli suprotno od toga.<br />

Dok drugi vjeruju da je Peter izgubljen,<br />

on se osjeća spašenim, konačno.<br />

Kasnije, u podrumu gdje se nalazi<br />

prostor za trening, jedan brat uči suru El-<br />

Fatiha. Jasno i glasno odzavanja njegov<br />

glas između vratila i tegova. Peter klanja<br />

onako kako se i bori: kao vojnik, s tačnim<br />

pokretima, rame uz rame, noga dodiruje<br />

nogu onog što stoji pored njega, svi prsti u<br />

jednoj liniji, da šejtan ne bi mogao proći.<br />

Peter prvo pada na koljena, zatim spušta<br />

ruke na tlo, tako se približava Bogu.<br />

“Ja sam ustvari već odavno trebao da<br />

odem”, kaže kasnije u podzemnici. Da<br />

“ode”, misli na Pakistan. Džihad je vrsta<br />

životnog osiguranja za njega, njegovu<br />

porodicu, u raju će mu se za to isplatiti<br />

hiljadu puta više, kaže Peter. Želi otići u<br />

Pakistan, čim dobije pasoš nazad.<br />

Eric Breininger, džihadist, umro je u<br />

Vaziristanu, na usnama je imao osmijeh<br />

kada su ga pogodili, priča Peter. Njegovo<br />

tijelo je preliveno kiselinom jer nisu htjeli<br />

da se zbog tog osmijeha drugi ne podstaknu<br />

na isto djelo. Ipak, tijelo nije istruhlo,<br />

mirisalo je na mosuš dvije sedmice nakon<br />

toga.<br />

“Putovanje, ono počinje odmah”,<br />

kaže Peter.<br />

Može li se Peter zaustaviti? Kako nekom<br />

oduzeti raj?<br />

Kada vlasti zatvore džamiju, nove se<br />

otvaraju negdje drugo, u Pinnebergu ili u<br />

Harburgu, najnovija, koju čuvari Ustava<br />

ne žele da spomenu, je otvorena u Borgfeldu.<br />

S vana se ne mogu odmah prepoznati,<br />

čak ni susjedi ne znaju o čemu se radi. To<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

61<br />

je svijet pozadinskih dvorišta. Ako prislonimo<br />

uho na tepih u Assalam-džamiji, u<br />

kojoj on ponekad klanja, čuje se tiho šaptanje<br />

klanjača i brujanje auta u podzemoj<br />

garaži ispod.<br />

Kada Peter razgovara o nečemu važnom,<br />

kao o planu putovanja ili o financiranju,<br />

tada ostavlja svoj mobitel kod kuće<br />

i ide šetati pored Alstera. Stavlja prsta na<br />

usta i mimikom dočarava neizrečene riječi.<br />

Pokret s kojim pokazuje da u rukama<br />

drži kalašnjikov je znak za džihad.<br />

Otkako je konvertirao u islam, njegova<br />

majka, srdačna i vrlo ljubazna gospođa,<br />

je vrlo zadovoljna s njim. Zvuči čudno, ali<br />

Peter je u zadnjim godinama ipak napredovao<br />

u životu. Vjera ga je smirila, i njegova<br />

majka kaže: “Allah mi je poklonio novog<br />

sina, El-hamdulillah, nije bio uvijek<br />

ovakav kao što je sada”.<br />

Ako ga neko u noći nazove i zamoli<br />

za prenoćište, on ga ugoštava. Ko ostane<br />

bez posla, njemu pomaže da dobije<br />

novi posao. Ako vidi da žena koja raznosi<br />

poštu gura kolica trotoarom, Peter<br />

se izmakne u stranu. “Hvala”, kaže ona,<br />

“Molim”, odgovori on. Kupuje kinderjaja<br />

za djecu svojih prijatelja jer se djeca<br />

uvijek obraduju, a i on se raduje s njima.<br />

On preporučuje sokove “hohes C” i<br />

“Granini”, oni su kvalitetni. Naknadno<br />

je završio osnovnu školu, drogu više nije<br />

uzimao, posao je našao u distributivnom<br />

centru u Hamburgu, na odjelu za<br />

voće i povrće.<br />

Pospremi i obriše sto nakon jela. “Ako<br />

majka nije zadovoljna s djetetom, ono<br />

neće ući u raj”, kaže Peter.


Naučni radovi<br />

Status atributske rečenice u bosanskom, hrvatskom<br />

i srpskom jeziku<br />

Atributska rečenica<br />

uveliko doprinosi u<br />

kreiranju slikovitosti izraza<br />

Jedinstvena definicija rečenica<br />

koja bi obuhvatala sve njene<br />

karakteristike do danas nije<br />

izrečena. Razlog tome jeste<br />

aspekt iz kojeg se ona promatra.<br />

Međutim, rečenicu ipak nije<br />

nemoguće definirati. Tako,<br />

ukoliko rečenicu posmatramo<br />

kao obavijesnu jedinicu,<br />

najprihvaćenija definicija bila<br />

bi da je rečenica najmanja<br />

jezička jedinica kojom se prenosi<br />

potpuna obavijest<br />

Piše: Nermina Usejnovski, prof.<br />

Rezime<br />

Uovom radu ću se bazirati,<br />

prije svega, na složenu rečenicu,<br />

nezavisnu i zavisnu,<br />

ali je akcenat na atributskoj rečenici<br />

i problematici njenog nazivanja (ili<br />

postojanja) u bosanskom, hrvatskom,<br />

srpskom. U čemu je sličnost, a u čemu<br />

razlika, kada je u pitanju ova rečenica,<br />

vidjet ćemo kroz rad. Istraživanje sam<br />

napravila uporedbom gramatika sva<br />

tri jezika.<br />

Ključne riječi: složena rečenica,<br />

nezavisnosložena rečenica, zavisnosložena<br />

rečenica, atributska rečenica<br />

Prije nego što se pozabavimo atributskom<br />

rečenicom u složenoj rečenici,<br />

osvrnimo se na pojam rečenice,<br />

njenu složenost te ćemo na koncu sagledati<br />

odnose klauza unutar složene<br />

rečenice s naglaskom na atributsku<br />

klauzu.<br />

Šta je rečenica?<br />

Jedinstvena definicija rečenica koja bi<br />

obuhvatala sve njene karakteristike do danas<br />

nije izrečena. Razlog tome jeste aspekt<br />

iz kojeg se ona promatra. Međutim, rečenicu<br />

ipak nije nemoguće definirati. Tako,<br />

ukoliko rečenicu posmatramo kao obavijesnu<br />

jedinicu, najprihvaćenija definicija<br />

bila bi da je rečenica najmanja jezička jedinica<br />

kojom se prenosi potpuna obavijest. 1<br />

Ako rečenicu posmatramo kao gramatičku<br />

jedinicu, onda nas prvenstveno<br />

zanimaju zakonitosti njenog gramatičkog<br />

ustrojstva, te u središte pažnje stavljamo<br />

predikativnost koja diktira zakonitosti po<br />

kojima se konstituira rečenica. Predikativnost<br />

rečenični sadržaj određuje s obzirom<br />

na gramatičke oznake lica, vremena i načina<br />

(modalnost). Kategorija predikativnosti<br />

sadržana je u predikatu, te se stoga<br />

bez predikata rečenica ne može ostvariti. 2<br />

Dakle, bez predikata nema rečenice.<br />

Svaka rečenica u svom sastavu ima<br />

najmanje jedan predikat i takva je rečenica<br />

prosta rečenica. Nerijetko u našem<br />

jeziku srećemo rečenice sa dva ili više<br />

predikata, takvu rečenicu nazivamo<br />

složenom rečenicom.<br />

Npr. U mom vrtu procvjetala je<br />

cr-<br />

vena ruža. prosta rečenica<br />

U mom vrtu procvjetala je<br />

ruža koja<br />

je crvena. složena rečenica<br />

Složena rečenica<br />

Već smo definirali složenu rečenicu<br />

kao rečenicu koja u sebi sadrži dva ili<br />

više predikata. U ovom dijelu ukratko<br />

se prisjetimo osnovnih karakteristika<br />

složene rečenice.<br />

Proste rečenice koje su sastavnice složene<br />

nazivaju se surečenice ili klauze.<br />

Ovisno o gramatičkom odnosu koji<br />

se među klauzama u složenoj rečenici<br />

uspostavlja, razlikujemo nezavisan i zavisan<br />

odnos, te stoga razlikujemo nezavisnosložene<br />

e (koordinirane) i zavisnosložene<br />

(subordinirane) rečenice.<br />

U Gramatici bosanskoga jezika razli-<br />

kujemo tri vrste nezavisnosloženih rečenica<br />

(sastavne, rastavne, suprotne), 3<br />

dok Gramatika srpskog jezika navodi<br />

još i zaključne i isključne, 4 kao i Hrvatska<br />

gramatika, koja isključne naziva<br />

izuzetnim rečenicama. 5 Nezavisnosložene<br />

rečenice mogu nastati na dva načina,<br />

spajanjem i nizanjem. Spajanjem<br />

nastaju eksplicitne, a nizanjem implicitne<br />

nezavisnosložene rečenice.<br />

Kada klauze u složenoj rečenici<br />

stoje u odnosu gramatičke zavisnosti,<br />

imamo zavisnosložene rečenice. One<br />

nastaju kao rezultat zavisnog slaganja<br />

prostih rečenica, a to slaganje zovemo<br />

uvrštavanje. Uvrštavanje podrazumijeva<br />

uvođenje predikativne jedinice (klauze)<br />

namjesto nekog nepredikativnog<br />

člana proste rečenice. 6<br />

Npr. Vidio sam marljive ljude.<br />

Gramatika bosanskoga jezika poznaje<br />

sljedeće zavisnosložene rečenice: atributske,<br />

objekatske, adverbijalnoodredbene, u<br />

koje, dalje, spadaju: mjesne, vremenske,<br />

načinske poredbene, uzročne, posljedične,<br />

namjerne, pogodbene i dopusne, 7<br />

dok<br />

u Osnovama gramatike bosanskog jezika<br />

Ibrahim Čedić zavisnosložene rečenice<br />

dijeli na: subjekatske, predikatske,<br />

izrične, atributske i apozitivne, adverbijalne,<br />

koje dalje dijeli na vremenske, mjesne,<br />

načinske, uzročne, posljedične, namjerne,<br />

pogodbene i dopusne. 8 Hrvatska gramatika<br />

prepoznaje: subjektne, predikatne,<br />

objektne i adverbne rečenice, a naknadno<br />

se navodi da se zavisne rečenice koje su<br />

pridružene imenici ili zamjenici u glavnoj<br />

rečenici zovu atributne rečenice. 9<br />

Gramatika srpskog jezika<br />

zavisne<br />

rečenice dijeli na: namjerne, vremenske,<br />

načinske, uzročne, posljedične, uslovne,<br />

odnosne, izrične. 10<br />

Atributske zavisnosložene rečenice<br />

uvršatavaju se po nekoj supstanstivnoj<br />

riječi osnovne rečenice i u složenoj<br />

rečenici prema toj riječi odnose se kao<br />

atribut u prostoj rečenici. U zavisnosti od<br />

toga u kakvom značenjskom odnosu stoje<br />

naspram supstanstivne riječi po kojoj su<br />

uvedene, razlikujemo restriktivnee<br />

i nerestriktivne<br />

atributske rečenice.<br />

Restriktivnee<br />

su one koje se uvode<br />

na osnovu supstantivne riječi širokog<br />

značenja, a nerestriktivne e se uvrštavaju po<br />

supstantivnim riječima uskog značenja. 11<br />

Za razliku od Gramatike bosanskoga jezika,<br />

Hrvatska gramatika a ne prepoznaje<br />

restriktivne i nerestriktivne atributske<br />

rečenice, kao ni apozicijske, a atributsku<br />

rečenicu definira kao zavisnu rečenicu<br />

“koja se u glavnu uvrštava na mjesto njezina<br />

atributa i prema imenici ili zamje-<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

62


nici u njoj odnosi se kao atribut prema<br />

svojoj imenici ili zamjenici”. 12 Odnosne<br />

rečenice smatraju se zasebnima.<br />

Gramatika srpskog jezika ne spominje<br />

niti atributske niti apozicijske, iako se,<br />

kada se govori o odnosnim rečenicama,<br />

napominje da one “najčešće imaju atributsku<br />

službu”. 13<br />

Npr. Nikada ni od koga nisam čuo toliko<br />

oštrih riječi, toliko prezira prema ljudima<br />

na vlasti, toliko ludog slobodoumlja,<br />

kao te večeri, slušajući vatrenog alazharskog<br />

studenta, koji nije znao šta je strah, ili nije<br />

znao šta je vlast. 14<br />

(Složena rečenica sa nerestriktivnom<br />

atributskom klauzom.)<br />

Pamti put kojim smo prolazili... 15<br />

(Složena rečenica sa restriktivnom atributskom<br />

klauzom.)<br />

S obzirom na veznička sredstva kojima<br />

se atributske klauze uvrštavaju u složenu<br />

rečenicu, razlikujemo odnosne (relativne)<br />

i objekatske atributske klauze.<br />

Odnosne (relativne) atributske<br />

klauze uvrštavaju se po svim supstan-<br />

tivnim riječima i za osnovnu se klauzu<br />

vežu odnosnim zamjenicama: koji, ko,<br />

što, čiji, kakav, kolik. 16<br />

17<br />

Vjera je zakon koji uređuje cijeli život.<br />

Za razliku od Gramatike bosanskoga<br />

jezika, Hrvatska gramatikaa<br />

i Gramatika<br />

srpskog jezika, odnosne (relativne)<br />

rečenice ne svrstavaju u atributske, već se<br />

smatraju zasebnima.<br />

Hrvatska gramatika 18 odnosne<br />

rečenice smatra rečenicama koje se<br />

pridružuju imenicama, imenskim skupinama,<br />

zamjenicama, prilozima i<br />

prijedložnim izrazima u glavnoj rečenici i<br />

cijelim svojim sadržajem proširuje njihov<br />

sadržaj i to tako da se svojim vezničkim<br />

riječima priključuje gramatičkim oznakama<br />

onih riječi kojima se pridružuje.<br />

Vezničke riječi odnosnih rečenica<br />

jesu:<br />

• odnosne zamjnice: tko, što, koji,<br />

čiji;<br />

• odnosni pridjevi: kakav, kolik;<br />

• odnosni prilog: što. 19<br />

Nigdje se nisu vidjela čudesa koja sam<br />

20<br />

joj obećavao. (A. Šoljan)<br />

Gramatika srpskog jezika 21 odnosne<br />

rečenice definira kao rečenice koje<br />

se odnose na pojedine riječi neke druge<br />

rečenice (ili cijelu rečenicu) i koje ih bliže<br />

određuju. Odnosne rečenice se za one na<br />

koje se odnose vežu odnosnim zamjenicama<br />

i prilozima: koji, čiji, kakav, kolik,<br />

ko, što, gdje, kako i dr.<br />

Po svojoj službi u jeziku odnosne<br />

rečenice mogu biti različite. One<br />

najčešće označavaju osobinu pojma što ga<br />

označava riječ na koju se odnose, najčešće,<br />

dakle, imaju atributsku službu. 22<br />

Na našoj strani je pravda i hrabrost,<br />

koja će izvojevati tu pravdu. (razg.)<br />

Kao i atribut, i atributska rečenica<br />

uveliko doprinosi u kreiranju slikovitosti<br />

našeg izraza, a ta slikovitost najilustrativnija<br />

je kod naših pisaca koji u<br />

svojim književnim djelima obilno crpe<br />

sintaksičke mogućnosti našeg jezika i<br />

na taj način oblikuju književnu stvarnost<br />

Literatura:<br />

1. Barić, Eugenija; Lončarić, Mijo; Malić, Dragica; Pavešić, Slavko; Peti,<br />

Mirko; Zečević, Vesna; Znika, Marija: Hrvatska gramatika, Školska<br />

knjiga, Zagreb, 1997.<br />

2. Čedić, Ibrahim: Osnove gramatike bosanskog jezika, Institut za jezik,<br />

Sarajevo, 2001.<br />

3. Jahić, Dževad; Halilović, Senahid; Palić, Ismail: Gramatika bosanskoga<br />

jezika, Dom štampe, Zenica, 2000.<br />

4. Stevanović, Mihailo: Gramatika srpskog jezika, Zavetno slovo, Beograd,<br />

1998.<br />

Izvori:<br />

1. Meša Selimović, Tvrđava, Oslobođenje, Sarajevo, 2000.<br />

2. Abdulah Sidran, Sarajevska zbirka, Dani, Sarajevo, 2004.<br />

Bilješke<br />

1. Jahić, Dževad; Halilović, Senahid; Palić, Ismail: Gramatika bosanskoga<br />

jezika, Dom štampe, Zenica, 2000, str. 356.<br />

2. Isto, str. 356.<br />

3. Jahić, Dževad; Halilović, Senahid; Palić, Ismail: Gramatika bosanskoga<br />

jezika, Dom štampe, Zenica, 2000, str. 410.<br />

4. Stevanović, Mihailo: Gramatika srpskog jezika, Zavetno slovo, Beograd,<br />

1998, str. 308.<br />

5. Barić, Eugenija; Lončarić, Mijo; Malić, Dragica; Pavešić, Slavko; Peti,<br />

Mirko; Zečević, Vesna; Znika, Marija: Hrvatska gramatika, Školska<br />

knjiga, Zagreb, 1997, str. 463.<br />

6. Jahić, Dževad; Halilović, Senahid; Palić, Ismail: Gramatika bosanskoga<br />

jezika, Dom štampe, Zenica, 2000, str. 419.<br />

7. Isto, str. 421.<br />

8. Čedić, Ibrahim: Osnove gramatike bosanskog jezika, Institut za jezik,<br />

Sarajevo, 2001, str. 208. - 224.<br />

9. Barić, Eugenija; Lončarić, Mijo; Malić, Dragica; Pavešić, Slavko; Peti,<br />

Mirko; Zečević, Vesna; Znika, Marija: Hrvatska gramatika, Školska<br />

knjiga, Zagreb, 1997, str. 467.<br />

10. Stevanović, Mihailo: Gramatika srpskog jezika, Zavetno slovo, Beograd,<br />

1998, str. 313. - 322.<br />

11. Jahić, Dževad; Halilović, Senahid; Palić, Ismail: Gramatika bosanskoga<br />

jezika, Dom štampe, Zenica, 2000, str. 440.<br />

12. Isto, str. 471.<br />

13. Stevanović, Mihailo: Gramatika srpskog jezika, Zavetno slovo, Beograd,<br />

1998, str. 321.<br />

14. Meša Selimović, Tvrđava, Oslobođenje, Sarajevo, 2000.<br />

15. Abdulah Sidran, Sarajevska zbirka, Dani, Sarajevo, 2004., str.28<br />

16. Jahić, Dževad; Halilović, Senahid; Palić, Ismail: Gramatika bosanskoga<br />

jezika, Dom štampe, Zenica, 2000, str. 441.<br />

17. Meša Selimović, Tvrđava, Oslobođenje, Sarajevo, 2000.<br />

18. Barić, Eugenija; Lončarić, Mijo; Malić, Dragica; Pavešić, Slavko; Peti,<br />

Mirko; Zečević, Vesna; Znika, Marija: Hrvatska gramatika, Školska<br />

knjiga, Zagreb, 1997, str. 472.<br />

19. Isto, str. 472.<br />

20. Navedeno prema: Barić, Eugenija; Lončarić, Mijo; Malić, Dragica;<br />

Pavešić, Slavko; Peti, Mirko; Zečević, Vesna; Znika, Marija: Hrvatska<br />

gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1997, str. 472<br />

21. Stevanović, Mihailo: Gramatika srpskog jezika, Zavetno slovo, Beograd,<br />

1998, str. 319.<br />

22. Isto, str. 320.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

63


No comment<br />

Hrvatska: Tri učenika<br />

Šumarske škole u Karlovcu<br />

silovala vršnjaka nogom<br />

od stolice?<br />

Jutarnji list, 6. decembar 2011.<br />

Tragedija Ante Tadića:<br />

Opljačkao ga vozač kojega<br />

je zaustavio, a potom ga<br />

pregazila četiri auta<br />

Stipe K. iz Viteza osumnjičen je za razbojništvo<br />

nad Antom Tadićem (52) iz<br />

Busovače, koje se dogodilo nedaleko od<br />

Žepča, prošle sedmice, a koje je rezulti-<br />

ralo pogibijom napadnutog, nakon što<br />

je opljačkan. Stipo je oko 5 ujutro, primio<br />

u svoj “Golf II” autostopera Tadića,<br />

nakon čega ga je opljačkao. Nesretni<br />

Tadić je potom pomoć pokušao naći<br />

vrativši se na M17, ali je smrtno stradao<br />

u udaru čak četiri automobila, koja su u<br />

mraku naletjela na njega.<br />

Dnevni avaz, 11. decembar 2011.<br />

Krao novac za lečenje<br />

devojčice<br />

N. I.(23) iz Bihaća uhapšen je juče zbog<br />

prevare. On se sumnjiči da je korisnike<br />

Fejsbuka varao tako što je prisvajao novac<br />

koji su oni uplaćivali za pomoć u lečenju<br />

petogodišnje Ajne Ramakić iz Bihaća. N.I.<br />

je iskoristio probleme porodice Ramakić i<br />

na Fejsbuku napravio lažnu grupu za pomoć<br />

devojčici. Postavio je svoj broj žiro<br />

računa na koji su građani uplaćivali novac.<br />

Press, 14. decembar 2011.<br />

Tužna sudbina 10-godišnjeg<br />

dječaka: Pacovi<br />

mu pojeli nos<br />

Muhamed Muja ima deset godina i ne<br />

zna kako je to imati disati normalno,<br />

jer su mu pacovi, kad je imao samo četiri<br />

mjeseca, ušli u kolijevku i izgrizli<br />

cijelu nosnu hrskavicu.<br />

Nezavisne novine, 7. decembar 2011.<br />

Bh. reprezentacija beskućnika<br />

ide na svjetsko prvenstvo<br />

BiH ima i jednu manje poznatu fudbalsku<br />

reprezentaciju. Riječ o selekciji beskućnika,<br />

koja će braniti boje BiH na svjetskom<br />

prvenstvu koje će se iduće godine održati<br />

u Meksiku. Izbor ovih reprezentativaca je<br />

veliki, a ne nedostaje ni optimizma, bar u<br />

sportskom nadmetanju.<br />

Nezavisne novine, 13. decembar 2011.<br />

Korisnicima narodne kuhinje<br />

samo pola hljeba dnevno<br />

Narodna kuhinja Stari grad od početka<br />

naredne godine više neće moći svojim<br />

korisnicima davati po jedan hljeb<br />

dnevno, nego samo polovinu, jer je<br />

novca manje, a gladnih sve više.<br />

Nezavisne novine, 14. decembar 2011.<br />

Pijan pet puta opljačkao<br />

istog čoveka<br />

Jedan žitelj Smedereva osuđen je na<br />

kaznu zatvora jer je u više navrata ove<br />

godine pljačkao istog čoveka uzevši<br />

mu novac, rakiju, karticu za mobilni<br />

telefon, TV-antenu, automobil.<br />

Blic, 14. decembar 2011.<br />

Bračni par sa trogodišnjim<br />

djetetom skočio sa<br />

šestog sprata solitera<br />

na Zvezdari<br />

Muž i žena sa trogodišnjim djetetom<br />

izvršili su samoubistvo skokom kroz<br />

prozor samačkog hotela u Batutovoj<br />

ulici u Beogradu, javljaju srbijanski<br />

mediji. Radio-televizija Srbije javila je<br />

da je bračni par poginuo, a da je dijete<br />

teško povrijeđeno nakon pada sa<br />

šestog sprada solitera u Batutovoj 21.<br />

na Zvezdari u Beogradu.<br />

Dnevni avaz, 6. decembar 2011.<br />

Jeste li znali da astronauti<br />

u svemiru ne mogu plakati?<br />

Dnevnik.hr, 14. decembar 2011.<br />

Da mu ne ubije majku, sin<br />

(15) čekićem pogodio oca<br />

24 sata, 13. decembar 2011.<br />

U 15 zvorničkih škola<br />

neispravna voda<br />

Na području zvorničke opštine voda za piće<br />

nije ispravna u 15 od 30 školskih objekata -<br />

utvrđeno je mikrobiološkom analizom.<br />

Zvornik, 13. decembar 2011.<br />

Starica, zaboravljena od<br />

svih, živi u fekalijama<br />

Prostor u kojem stanuje je, malo je reći,<br />

zapušten, higijenski uslovi su katastrofalni,<br />

a sanitarni čvor neupotrebljiv.<br />

Fekalije doslovno plivaju po sobi i pravo<br />

je čudo kako ova nesrećna žena već<br />

nije oboljela od neke zarazne bolesti.<br />

Nezavisne novine, 14. decembar 2011.<br />

Slijepi će uskoro moći<br />

vidjeti jezikom?<br />

Tehnologija BrainPort, dizajnirana u<br />

SAD-u, funkcionira na način da su slike<br />

iz video kamere, koja je pričvršćena na<br />

tamne naočale, obrađene te zatim poslane<br />

malenom sondom koja je opremljena<br />

stotinama elektroda na jeziku. Jezik šalje<br />

impulse u mozak, koji primljene impulse<br />

“uči” interpretirati kao sliku.<br />

24 sata, 14. decembar 2011.<br />

Ganjao je oko škole: Profesor<br />

kamenom udario učenicu u<br />

glavu<br />

Crnogorska policija uhapsila je Z.B. (56),<br />

profesora u Javnoj ustanovi Obrazovni<br />

centar u Šavniku, zbog sumnje da je<br />

učenicu M.Š. (15) udario kamenom u<br />

glavu, nanevši joj teške telesne povrede.<br />

Kurir-info.rs, 14. decembar 2011.<br />

Pismeni sastav o Mevlidu,<br />

nagrađen dvojkom<br />

Radiosarajevo.ba, 14. decembar 2011.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

64


Nauka<br />

Globalna temperatura će se povećati za 3,5 stepena Celzijusa<br />

Nmjenama N<br />

a ovogodišnjoj koja je Konferenciji održana u Durbanu o klimatskim stručnjaci<br />

pro-<br />

su istakli da bi se zbog globalnog zagrijavanja i sve intenzivnijeg<br />

ispuštanja stakleničkih plinova, temperatura na<br />

Zemlji mogla povećati za 3,5 stepena Celzijusa.<br />

Na prošlogodišnjoj konferenciji zaključeno je da<br />

mora doći do smanjenja koji bi omogućili da se porast<br />

svjetske temperature zadrži ispod 2 stepena Celzijusa,<br />

koliko je ona iznosila prije početke industrijske revolucije.<br />

Nastojanja da se povećanje temperature smanji bit će<br />

vrlo teška i iznimno skupa, zaključila je grupa naučnika.<br />

Životinje mogu predosjetiti zemljotres<br />

Žmljotres Ž<br />

ivotinje tako mogu što predosjetiti osjete hemijske<br />

ze-<br />

promjene u podzemnim vodama neposredno<br />

prije samog udara, otkrili su naučnici<br />

s britanskog Univerziteta Open i<br />

NASE. Oni su otkrili da su životinje koje<br />

žive blizu podzemnih voda vrlo osjetljive<br />

na hemijske promjene, koje nastaju zbog<br />

otpuštanja čestica Zemljine kore i njihove<br />

reakcije s česticama vode pri čemu se<br />

stvara vodikov peroksid, spoj zbog kojeg<br />

životinje i bježe, objašnjavaju naučnici.<br />

Bežična konekcija smanjuje plodnost?<br />

Atira A<br />

rgentinski bežični naučnici internet otkrili može su naškoditi da radijacija spermi, koju poseb-<br />

emi-<br />

no ako se laptop postavi na krilo. Kada je bežična konekcija<br />

uključena, ona stvara elektromagnetno zračenje koje šteti<br />

spermi. Naučnici su sproveli i odvojen test sa laptopom koji<br />

je bio uključen, ali koji nije bio priključen na internet. Elektromagnetno<br />

zračenje u tom slučaju bilo je zanemarljivo.<br />

Međutim, ima stručnjaka koji odbacuju ove tvrdnje.<br />

Revolucionarni mamograf za<br />

skeniranje grudi<br />

Britanska kompanija<br />

napravila je<br />

revolucionarni mamograf<br />

za skeniranje<br />

grudi, koristeći tehnologiju<br />

za otkrivanje<br />

nagaznih mina. Ovaj skener može otkriti<br />

postojanje kancerogenih ćelija za samo nekoliko<br />

sekundi. On ne uzrokuje nikakav<br />

bol, sigurniji je od običnog mamografa<br />

koji koristi X-zrake, koji stvaraju rizik od<br />

zračenja. Stručnjaci vjeruju da će novi uređaj,<br />

koji je ujedno i jeftiniji, biti korišćen<br />

na ženama svih godina, za razliku od mamografa.<br />

Novi skener razvijen je koristeći<br />

tehnologiju za otkrivanje nagaznih mina.<br />

Stresne situacije koje žena<br />

preživljava utiču i na bebu<br />

Stresne situacije koje žena preživljava<br />

tokom prvog tromjesečja trudnoće<br />

utiču i na bebu u tolikoj mjeri da su šanse<br />

da se rodi dječak manje, dok je rizik od<br />

prijevremenog porođaja povećan, upozorili<br />

su stručnjaci. Rezultati istraživanja o<br />

tome kako je stres uslijed velikog zemljotresa<br />

2005. godine uticao na trudnice u<br />

Čileu pokazuju da<br />

na trudnoću više<br />

utiče stresna situacija<br />

nego stalna izloženost<br />

faktorima koji<br />

često prate ili izazivaju<br />

stres, poput briga<br />

zbog siromaštva.<br />

Pripremio: Saladin Kovačević<br />

Superheroji u borbi protiv<br />

bolesti srca<br />

Pored toga što genetika ima ključnu<br />

ulogu izbor životnog stila i navika,<br />

poput hrane koju biramo jesti<br />

ili koliko smo aktivni, još više su presudni<br />

kada je riječ o zdravlju kardiovaskularnog<br />

sistema. Materije kojih u<br />

izobilju ima u nekim veoma ukusnim<br />

namirnicama pravi su superheroji u<br />

borbi protiv bolesti srca. Povećana<br />

sklonost ka kardiovaskularnim problemima<br />

postaće prošlost ako na<br />

svom meniju osiguramo mjesto za<br />

jabuke, bademe, orahe, borovnice,<br />

grožđe, smokve i crnu čokoladu.<br />

Djeca trebaju što više skakati,<br />

trčati i boraviti u prirodi<br />

Djeca, posebno u predškolskom<br />

uzrastu do pete godine, što više<br />

trebaju skakati, trčati, boraviti u<br />

parku i prirodi, jer upravo to razvija<br />

njihove intelektualne sposobnosti,<br />

navode stručnjaci. Dokazano je da se<br />

50 posto sinapsi (funkcionalna veza<br />

između dvije nervne ćelije) razvija do<br />

pete godine upravo kroz aktivnosti i<br />

igru, koja nerijetko smeta roditeljima.<br />

Ukoliko dijete koje dnevno provede<br />

nekoliko sati gledajući TV, uz<br />

kompjuter i video-igre nema druge<br />

kompenzatorne aktivnosti (trčanje,<br />

skakanje, provlačenje, boravak u prirodi...),<br />

onda gotovo sigurno ulazi u<br />

rizik za pojavu nekog od razvojnih<br />

poremećaja.<br />

16. decembar - 21. muharrem<br />

65

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!