Beskrajem svijeta Tv studio u naprtnjači
Katalog Beskrajem Svijeta - HRT
Katalog Beskrajem Svijeta - HRT
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
još neosvojeni vrh <strong>svijeta</strong>, 7743 m visok Ngojumba Kang.<br />
8. Sjaj drevnog Siama (Tajland: Bangkok, Chao Phraya, Saduak)<br />
Do 1939. godine Kraljevina Sijam, a poslije, do danas, Kraljevina<br />
Tajland, jedina na području nekadašnje Indokine nikada nije bila<br />
kolonija. Tako je očuvala izvornu kulturu i osebujan razvoj<br />
većinskoga naroda Tai, koji i danas, uz nešto Kineza i Malajaca,<br />
čini 90 posto stanovništva koji su gotovo svi budisti.<br />
9. Svetkovina vode i slonova (Tajland: Od Surina do Chieng Maia)<br />
U gradiću Surin održava se Festival slonova posvećen toj nekoć<br />
nezamjenjivoj životinji za pomoć u teškim poslovima i ratu. U<br />
gradu Chieng Mai najveći je godišnji praznik Loy Krathong,<br />
posvećen vodi – dobročiniteljici plodnosti rižinih polja.<br />
10. U trokutu opijuma (Tajland: Od Chieng Maia do tromeđe<br />
Tajlanda, Burme i Laosa)<br />
Zlatni trokut čija je južna kateta u Tajlandu, kod mjesta Cheng Rai,<br />
a istočna i zapadna u Laosu i Burmi, najveći je svjetski izvoznik<br />
opijuma. Motociklom i čamcima prelazimo taj teško prohodni<br />
brdoviti kraj u kojem živi nekoliko planinskih plemena: Akha,<br />
Karen, Yao, Lisu, Lahu i drugi. Odjeveni su u slikovite nošnje s<br />
metalom okićenim pokrivalima za glavu. Osim skromnom<br />
poljoprivredom bave se pretežno uzgojem glavica opijumskog<br />
maka.<br />
11. Otoci Malajskih gusara (Tajland: Otočja Koh Samui, Ang<br />
Thong i Tarutao)<br />
Uski Malajski poluotok što ga dijele Malezija i Tajland bio je s obje<br />
strane, u Južnokineskome moru, a osobito u uskome Malajskom<br />
tjesnacu između Sumatre i Malezije, pravi svjetski gusarski raj.<br />
Danas otočja u tom akvatoriju sve više osvajaju turisti. Uz Koh<br />
Samui, divan otok s tradicionalnim ribarskim životom i<br />
plantažama kokosa na kojima plodove beru dresirani majmuni,<br />
posjećujemo i dva nacionalna parka, Ang Thong u Sijamskom<br />
zaljevu i Tarutao u Malajskom tjesnacu, gdje živi posljednjih<br />
stotinjak, kako ih zovu, morskih Cigana.<br />
12. Od Melake do Malezije (Malezija: Malacca, Gergetown, Kuala<br />
Lumpur)<br />
Nekadašnja kolonijalna Malaja, u čijim su neprohodnim<br />
džunglama ne baš tako davno živjeli posljednji azijski ljudožderi,