You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
4<br />
4 you-th magazine | página<br />
> Akné ta pèshinan ku ta sali na un persona<br />
su kara òf kurpa, dor ku “talgklieren” ta verstòp<br />
dor di diferente faktor. Mayoria biaha<br />
acne ta presentá den pubertat, for di 12 aña,<br />
pero tambe serka hende mas grandi entre 30<br />
pa 40 aña di edat. E motibunan ku akné por<br />
presentá ta dor di kambionan den hormona,<br />
bakterianan, strès, problema ku igra, nir, tripanan,<br />
pulmon i falta di vitamina.<br />
Kiko bo NO mester hasi?<br />
No mester primi e pèshinan pasobra asina bo ta transportá<br />
bakteria. Tampoko no ta bon pa bo atendé ku bo dedenan<br />
na bo kara. Ora primí e pèshinan nan ta bira manchanan<br />
mahos despues di tempu na e kara i e por krea asta sikatris.<br />
Mester tené e kútis limpi, preferibel no laba e kara ku<br />
habon.<br />
Kon pa kombatí akné?<br />
Tin vários método ku ta ser uza pa kombatí akné.<br />
Aki ta sigui algun di esnan mas konosí:<br />
- Antibiotika (Dòkternan ta usa esaki)<br />
- Scrub pa kombatí akné<br />
- Tratamentu “laser resurfacing”<br />
- Inyekshon pa normalisá nivel di kueru<br />
Den e kaso di akné króniko, mayoria di e kasonan ta bin di<br />
mal nutrishon, strès i tiki moveshon. Ora bo ta kome “junk<br />
food”, ”fast food” i bo kurpa ta yen di tóksikonan malu, e<br />
tóksikonan ta keda ekshibí via di e kútis/kueru.<br />
Teps<br />
Ta rekomendabel pa tene e kútis limpi, no usa tur<br />
sorto di makiyahe sin protehá bo kara promé i usa<br />
makiyahe a base di mineral.<br />
No primi pèshi den bo kara, no usa kua krema ku ta,<br />
bebe hopi awa, kome salú, move hopi, hiba un bida<br />
relahante i usa vitamina.<br />
Ebony-Gwenn Martis<br />
> Awendia hopi hende ta hasi uso di un “smartphone”,<br />
hopi bes ta difísil pa skohe e mihó. Sinembargo<br />
esaki no mester ta un problema, mirando e echo<br />
ku kada un dje marka di telefonnan aki ta pa<br />
diferente persona ku diferente nesesidat.<br />
En general tin 3 kos prinsipal entre e telefònnan aki ku ta<br />
marka un diferensha:<br />
1. Diseño<br />
2. Spesifikashon<br />
3. Preis<br />
Blackberry ta hopi konosí na Kòrsou, sinembargo<br />
Samsung Galaxy ta hañando mas fama.<br />
Kisas ta e echo ku Samsung su sistema di operá ta<br />
hopi fásil, efisiente i digitalmente aksesibel. Nos por<br />
mira ku e ”touch screen” di iPhone i Samsung tambe<br />
ta un faktor ku ta hala hopi fanátiko.<br />
Téknikamente Samsung tin diferente punto fuerte<br />
tambe, manera kalidat di pantaya, kalidat di zonido<br />
i spit di Internèt.<br />
iPhone a krea un bon reputashon<br />
durante añanan danki<br />
na su sistema di operá figo i<br />
stabil. Kalidat di e aparatonan<br />
ta haltu i diseño di e produktonan aki ta hopi<br />
detayá. Ya pa korto tempu Apple tambe a lanta<br />
su propio servisio di mensahe, potrèt etc. Pero<br />
esaki no a kue fama ainda. Nos por mira, entre<br />
otro den nos komunidat, ku empresarionan ta<br />
hasi mas uso di iPhone òf Blackberry, miéntras<br />
ku e hóbennan ta skohe mas pa Samsung òf<br />
Blackberry.<br />
Por nota ku Blackberry su preis ta relativamente<br />
abou kompará ku e otro modèlnan i e teklado pa<br />
sierto hende ta keda un punto di atenshon. Tambe<br />
Blackberry tin un bon reputashon komo medio sosial<br />
dor di su propio servisio ku ta fasilitá interkambio di<br />
mensahe, mensahe di bos (voice message), potrèt,<br />
dokumentu i awendia bo por asta papia pòrnada via<br />
Wi-fi via di e servisio aki.<br />
Di bèrdat, no ta eksistí ku un di e markanan aki ta mihó ku<br />
e otro. Bo preferensha ta basa riba bo nesesidat. Ora bo<br />
ta bai skohe un di e telefonnan aki ta bon pa para ketu na<br />
e tres preguntanan aki:<br />
1. Kua ami ta haña mas nèchi?<br />
2. Pa kiko mi ta bai usa e aparato?<br />
3. Kuantu sèn mi ta dispuesto na gasta?<br />
Sian Adoptie