06.05.2013 Views

ŠUMARSKI LIST 1-2/1957

ŠUMARSKI LIST 1-2/1957

ŠUMARSKI LIST 1-2/1957

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

ljeni posljednjih godina u Njemačkoj nisu potvrdili ovu pretpostavku.<br />

Sudeći po mjestima gdje se bolest najčešće javlja (oko pupova i lisnih<br />

peteljki) izgleda da ovi dijelovi biljke igraju značajnu ulogu pri ostvarenju<br />

infekcije.<br />

Spore se raznose kišnim kapima dok su sluzave i međusobno slijepljene,<br />

a dozvoljava se i mogućnost propagacije vjetrom nakon njihova<br />

sušenja. Daljni vektori zaraze mogu biti insekti, ptice i čovjek. Egzaktni<br />

ciklus razvoja bolesti (vrijeme infekcije, dužina inkubacije i dr) nije<br />

poznat. Značaj studije ovih problema bez dvojbe nije potrebno posebno<br />

naglašavati u vrijeme kada uzgoj topola poprima sve veće razmjere.<br />

Parazit<br />

Dothichiza populea spada u grupu nesavršenih gljiva, Fungi imperfecta,<br />

red Sphaeropsidales, porodicu Excipulaceae. Voglino (1910) smatra,<br />

da je Dochichiza populea nesavršena plodna forma vrste Cenangiura populneum.<br />

Niti jednom u toku daljih istraživanja ova veza nije potvrđena.<br />

Kasniji istraživači, Cifferri, Baldacci u Italiji, kao i Klebahn<br />

u Njemačkoj nedvojbeno ukazuju na nesigurnost podata Voglina.<br />

Dothichiza populea stvara piknide u tkivu (ispod epiderme) kore<br />

koji pucaju pri vrhu nepravilnim pukotinama. Spore su jajaste, eliptične,<br />

najčešće oblika kišnih kapljica, hialine, jednostanične, veličine 8,2 do<br />

9,3 X 10, 6 — 13,3 mikrona.<br />

U kulturi na malc-agaru gljiva razvija bijeli zračni micelij, koji je<br />

bujnog izgleda ali prilično sporo prirašćuje. Optimalna temperatura za<br />

razvoj gljive nalazi se oko 18° C.<br />

Suzbijanje<br />

Kada parazit jednom prodre u tkivo kore topole, nema više načina<br />

da se zaustavi razvoj bolesti. Prema tome, jedino preventivne mjere<br />

mogu spriječiti propadanje biljaka. Budući da se direktne mjere suzbijanja<br />

sastoje samo u uništavanju zaraženih topola, na raspoloženju<br />

imamo uglavnom dva osnovna načina sprečavanja pojave bolesti:<br />

— uzgoj topola pod optimalnim uvjetima, izbjegavajući ori tom<br />

sve uzgojne zahvate koji bi mogli negativno djelovati u smislu oslabljenja<br />

biljke tdomaćina i stvaranja predispozicije za pojavu bolesti.<br />

— upotreba kemijskih sredstava s fungicidnim svojstvima, čijom primjenom<br />

možemo biljku zaštititi od infekcije.<br />

O vezi između uslova sredine, uzgojnih zahvata i pojave bolesti<br />

diskutirano je u članku, pa nam ovdje ostaje samo da nabrojimo mjere<br />

direktnog suzbijanja bolesti, te vrste i način primjene kemijskih<br />

sredstava.<br />

1. Uništavanje zaraženih biljaka u rasadniku spaljivani em. Bolesne<br />

sadnice rezati na čep i to tako, da rez bude najmanje 8—10 cm ispod<br />

posijednieg zaraženog mjesta na stablu. Ako to niie moguće, onda treba<br />

spaliti čitavu biljku. Prerez dezinficirati otopinom Skawinskij. Važno<br />

28

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!