You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Ing. V u k o v i ć predlaže da se lugarski<br />
klub Rijeka oformi sa pet sekcija<br />
i to u Rijeci, Novom Vinodolu, Senju,<br />
Delnicama i Tršću. Šumarski klub<br />
Rijeka već je poveo akciju da se pomogne<br />
Društvo lugara i voljan je odstupiti<br />
lugarskom klubu stanovit broj knjiga<br />
iz svoje knjižnice.<br />
Ing. Vučetić iznosi da je za područje<br />
Slav. Požege bolje da se ne formiraju<br />
posebne sekcije i predlaže, da se<br />
pošalju pravila lugarskog društva kako<br />
bi se prešlo formiranju lugarskog kluba<br />
u Slav. Požegi.<br />
Ing. Šulentić — Karlovac. Predlaže<br />
da se na tom području formira više<br />
sekcija. Ističe da bi kod lugarskih klubova<br />
trebali formirati sekciju kod svake<br />
šumarije a u sjedištu kotara da bude<br />
Lugarski klub. Traži da se dostavi materijal.<br />
Ing. Č o 1 o v i ć — Split. Predlaže da<br />
se po šumarijama osnuju klubovi. Za<br />
osnivanje lugarskih klubova dat će i<br />
materijalnu pomoć.<br />
Ing. Presečki predlaže da se lugarski<br />
klubovi formiraju po općinama<br />
odnosno po šumarijama.<br />
Ing. Butković, predlaže da lugarsko<br />
društvo zatraži pomoć preko šumarija,<br />
da aktivizira što veći broj lugara.<br />
Ing. Peternel predlaže da se zaduži<br />
jednog ili dvojicu iz Šumarskog<br />
društva koji će razmotriti to pitanje sa<br />
predstavnicima lugara i dati konkretan<br />
prijedlog^<br />
Drug Sijan Jovo, sekretar Sekretarijata<br />
za šum. Aktivnost šumarskih<br />
klubova na terenu ie dobra i treba nastaviti<br />
sa radom. Više pažnje treba posvetiti<br />
našoj stručnoj literaturi koju izdajemo<br />
te vidjeti dali ona pogađa ono<br />
što struka traži. Upada u oči šarenilo<br />
koje vlada na terenu u pitanju obaveza<br />
šumarija spram lugarskog osoblja. Predlaže<br />
da lugarski klubovi osnuju prema<br />
potrebi svoje sekcije na terenu ali da te<br />
sekcije ne budu u okviru šumarije, jer<br />
time ne bi ništa stvorile.<br />
O poboljšanju organizacije šumarske<br />
službe izvješćuje ing. Lovrić slijedeće:<br />
»Ja bih samo iznio neke stvari! Načelo<br />
toga prijedloga Vam je poznato. Isti prijedlog<br />
predložen je Izvršnom vijeću i<br />
on je u osnovi prihvaćen t. j. da je grana<br />
313 (eksploatacija) i 311 (uzgoj) zajedno<br />
i na toj bazi se radi na organizaciji.<br />
Osnovni prigovor je bio što su zaobiđeni<br />
narodni odbori općina, i što nije<br />
dato ekonomsko opravdanje takvoj organizaciji.<br />
Da smo dali takvu sugestiju<br />
48<br />
da svi klubovi rješavanju tu organizaciju<br />
bilo bi bolje.<br />
Još nije međutim zauzet jedinstven<br />
stav. Ima drugova koji misle da ne bi<br />
bilo dobro odvojiti upravnu službu od<br />
privredne. Ključnu ulogu će odigrati<br />
ekonomika. Kod nas u šumarstvu je pitanje<br />
mehanizacije i njene primjene na<br />
vrlo niskom nivou. Izvršno vijeće dalo<br />
je sugestiju, da predložimo, da se izvjesna<br />
financijska sredstva odvoje i da nabavimo<br />
mehanizaciju«.<br />
Ing. Babogredac predlaže da se<br />
o tom pitanju nastavi diskusija poslije<br />
podne.<br />
Ing. Šulentić predlaže da ing.<br />
Lov.rić održi referat o tom, jer je<br />
tako predviđeno u dnevnom redu.<br />
Ing. Lovrić čita »Prijedlog poboljšanja<br />
organizacije šumarstva«.<br />
»Opći zakon o šumama stavlja sve<br />
državne šume pod upravu republičkih i<br />
lokalnih organa. Osnovni organ za<br />
upravljanje je šumsko gospodarstvo.<br />
Ovaj je zakon o pitanju organizacije<br />
šuma toliko zastario, da ga se danas ne<br />
pridržava ni jedna republika.<br />
Tako je u NR Srbiji Zakonom od 1955.<br />
godine određeno, da upravljanje i gospodarenje<br />
šumama i lovstvom vrše narodni<br />
odbori srezova preko šumskih gazdinstava<br />
kao ustanove sa samostalnim<br />
financiranjem. Gazdinstva osnivaju narodni<br />
odbori srezova.<br />
U NR Bosni i Hercegovini po Zakonu<br />
od 1956. godine upravljanje i gospodarenje<br />
šumama vrše republički organi<br />
preko šumskih gazdinstava kao ustanova<br />
sa samostalnim ifnanciranjem. Gazdinstva<br />
osniva Izvršno vijeće.<br />
U NR Sloveniji po zakonu od 1953. g.<br />
upravljanje šumama vrše narodni odbori<br />
kotara -^reko svoje uprave za šumarstvo,<br />
a gospodarenje šumama preko<br />
šumskih gospodarstava kao privrednih<br />
poduzeća. Obje organizacije osniva narodni<br />
odbor kotara. Lovstvo je posebna<br />
organizacija.<br />
U NR Hrvatskoj Uredbom iz 1954. g.<br />
upravljanje i gospodarenje šumama i<br />
lovstvo vrše narodni odbori kotara putem<br />
šumarija kao ustanove sa samostalnim<br />
financiranjem. Nadzor nad radom<br />
Šumarija vrše narodni odbori kotara<br />
putem svoje šumarske inspekcije. Zakonom<br />
o nadležnosti narodnih odbora iz<br />
1955. god. upravni poslovi iz oblasti šumarstva<br />
i lovstva preneseni su na narodne<br />
odbore općina.<br />
Kako se vidi, četiri republike, četiri<br />
različite organizacije u šumarstvu.
Change language