2007 Savremena poljoprivreda 56 6.indd - Poljoprivredni fakultet ...

gih materija stavlja drijen po kvalitetu u red sa drugim više korišćenim voćnim vrstama
(Dudukal i Rudenko, 1990). U drenjini se nalazi prosječno oko 16,5% suve materije.
Od toga 9–15% šećera i 2,1% ukupnih kiselina. Po sadržaju vitamina C, spada u red
onih voćnih vrsta, koje ga imaju najviše. Vitamina C ima od 20–145 mg, što je više i od
limuna, pomorandže i dr. voćnih vrsta. Plod sadrži dosta vitamina B 1 , B 2 , E i karotina.
Vrlo je bogat taninskim materijama (oko 4%). U 100 g ploda se u prosjeku nalazi 1,06%
bjelančevina, 1,17% masti, 15,14% ugljenih hidrata. Kalorijska vrijednost je mala i iznosi
oko 68 kalorija (Janković, 2000).
U svijetu postoje zahtjevi za proizvodnjom voća sa što manjom upotrebom pesticida, tj.
za proizvodnjom zdravstveno ispravne hrane po konceptu integralne i biološke proizvodnje
(Keserović, 1996, Ogašanović i sar., 1996, Keserović, Todorović, cit. po Baboviću i sar.,
2005). U obzir su uzete i vrste koje se trenutno manje gaje u obliku plantažnih zasada,
kao što je slučaj sa drijenom, jer su one u ovom pogledu sa izuzetnim potencijalom i od
velikog značaja.
Cilj ovog rada je izdvajanje genotipova drijena iz prirodne populacije Gornjeg Polimlja
koji bi bili interesantni za industrijsku preradu. Posebna pažnja je usmjerena na izdvajanje
onih genotipova čiji su plodovi zahvaljujući izuzetnim tehnološkim svojstvima
pogodni za proizvodnju soka, džema, mariniranog drijena i druge vidove prerade.
MATERIJAL I METODE RADA
Od 114 odabranih genotipova drijena sa područja Gornjeg Polimlja, izabrano je njih 8
od čijih je proizvoda ispitivan hemijski sastav.
Džem od drenjina se spravlja tako što se plodovi izgnječe i odstrane sjemenke i pokožica,
zatim se izmljevenoj masi doda ista količina šećera. Sve se to miješa s vremena na
vrijeme 24 sata. Poslije toga je džem pakovan u čiste tegle sa adekvatnim poklopcima.
Sirup od drijena u kojem se vide plodovi, pripremljen je tako što je stavljeno 200 g cijelih
plodova u fl ašu od jednog litra i dodata polovina kesice limuntusa. Skuvan sirup od
600 g šećera i 550 ml vode, kuvanjem 5 do 6 minuta, je sipan u fl ašu sa plodovima; fl aša
je zatvorena i pokrivena 24 časa kako bi se toplota zadržala.
Sirup od drijena je spremljen i na drugi način. U 3 l vode se doda 1 kg plodova zrelih
drenjina i kuva 15 do 20 minuta, pa se taj sadržaj procijedi kroz gazu i doda 3 kg šećera
i opet kuva 15 minuta. Pred kraj kuvanja dodaju se 2 limuntusa i tako vruć sok se sipa
u suve i vruće fl aše, zatvore se čepovima i pokriju da stoje 24 sata.
Za spremanje marinirane drenjine uzimaju se tvrdi, nezreli, zdravi i tek zaruđeli plodovi
i odstrane im se peteljke. Posuda od 10 l se napuni takvim plodovima, doda se 700 g
krupne morske soli, prelije vodom iznad plodova i zatvori propisnim poklopcem. Poslije
3 sedmice ovakvi plodovi se mogu koristiti i čuvati do 3 godine.
Hemijske analize prerađevina, vršene su na Tehnološkom Fakultetu u Novom Sadu
(Vračar, 2001).
151