Božić - 2010. - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Božić - 2010. - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Božić - 2010. - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
olu za Kristom. Jedna mati moli, vapajem<br />
doziva Gospodina:<br />
Gospodine moj, pomozi,<br />
Uzmi me k sebi,<br />
Odvedi me dici mojoj!<br />
Ne znam ti, Isuse, di su<br />
Ni groba ni spomenika!<br />
O Isuse moj, povedi me k njima,<br />
Oni su s Tobom, skrati, Gospodine, muke moje!<br />
O, oprosti mi, moj Gospodine!...<br />
Suze osušiše isplakane oči, jedino ožive<br />
u vapaju Gospi Žalosnoj. I nizahu se dani<br />
ko’ kamenčići na planini života, dani mrtvi<br />
u sebi, jedino živi u Gospodinu. Prolazilo<br />
vrijeme, nosilo sobom teškoće i radosti života,<br />
a srce majke kao da je tiše kucalo od<br />
onih ratnih vremena, jedino kadikad bi ga<br />
ogrijalo sunce zaboravljene sreće i život bi<br />
se vratio u osušeno tijelo. To sjećanja imaju<br />
moć života, snagu vjere i sobom nose nadu...<br />
U susret drugoj obali, vječnost<br />
U hladnim zimama, kad bi snijeg bjelinom<br />
zrcalio selo, mati bi u Gospodinu<br />
vidjela čudesnu radost, u maloj snježnoj<br />
pahulji ugledala bi osmijeh svoje izgubljene<br />
i izmučene djece. U toplini podneva kad bi<br />
zvonjava crkvenih zvona pjevala Kristu, čula<br />
bi njihove riječi. I živjela tako u prošlosti za<br />
sadašnjost. Sadašnjost je zaostajala u hodu,<br />
negdje tamo davno, daleko u nekim ratnim<br />
vremenima, no Gospodin joj je vodio korake<br />
živeći s njom dan po dan... Drugačije se<br />
nije moglo! I bilo je teško. I bilo je jadno,<br />
al’ s Gospodinom se moglo živjeti. Jedino<br />
s Njim! Učila je životu i molitvi one oko<br />
sebe, teškom bremenitom rukom milovala je<br />
Lovreć - Opanci 13<br />
Gospodin u podamentu života<br />
svoju unučad pokazujući im put ispravnosti<br />
i Božje dobrote. Učila ih živjeti s Bogom i<br />
za Njega. Spremala se u susret drugoj obali,<br />
svom i našem Gospodinu, u vječnost...<br />
Moć sjećanja<br />
Jednom u vremenu bijaše starica, majka,<br />
baka, možda životom slična tolikima oko<br />
sebe... Bijaše žena što vapaj života svoga<br />
upućivaše na Boga i Bogorodicu. Život svoj i<br />
patnju svoju stavljaše pod noge Gospodinu,<br />
proseći njegov blagoslov djeci djece svoje...<br />
Vrijeme prolazi, teče...<br />
Odnosi vrijeme godine i ljude, niže<br />
događaje, pa ipak stane ponekad, u sjećanju,<br />
za tren oživi neki drugi svijet i neki drugi<br />
život...I danas u tišini pred oltarom Gospe<br />
Žalosne, zastane vrijeme i ljudi, samo krišom<br />
putuje pogled uprt nebu, Gospi Žalosnoj,<br />
majci...<br />
Teološki kutak
Change language