Božić - 2010. - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Božić - 2010. - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Božić - 2010. - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Iz povijesti župe<br />
Krizma u župi Lovreć –<br />
Opanci 1786. godine<br />
Krizme koje je obavio i zapisao makarski<br />
biskup Fabijan Blašković 1 podkraj<br />
18. stoljeća nalaze se sačuvane u<br />
Nadbiskupskom arhivu u Splitu. Zapisi<br />
krizmanika, njihovih roditelja i kumova,<br />
aktualnih župnika i broj župljana značajni su<br />
povijesni izvori za župu posebno s motrišta<br />
demografije i onomastike župe te mogu<br />
poslužiti kao pomoćni izvori za rodoslovlja<br />
pojedinih obitelji.<br />
Biskup Fabijan Blašković, nakon svog<br />
imenovanja za makarskog biskupa 1777.<br />
godine, obilazi župe biskupije te pored vizitacije<br />
pastorala aktualnih župnika, obavlja<br />
krizme. Tako, već 1.,2, i 3. kolovoza 1779.<br />
godine u župi Lovreć-Opanci je krizmao 289<br />
krizmanika 2 . Velik broj krizmanika upućuje<br />
na zaključak kako duže vrijem nije bilo<br />
redovite krizme. Iduće krizme, do kraja<br />
18. stoljeća bile su u redovitim vremenskim<br />
razmacima 1786. 3 , 1792. i 1798. godine<br />
1 Fabijan Blašković je makarski biskup (1777.-1819.)<br />
i zadnji je makarski rezidencijalni biskup . Rođen<br />
je u Gornjem selu na otoku Šolti. Papa Pio Vi<br />
imenuje ga makarskim biskupom 15.12.1777.,<br />
nasljeđujući svoga strica biskupa Stjepana Blaškovića.(Hrvatski<br />
biografski leksikon)<br />
2 NAS, M,105. Popis krizmanika iz 1779. godine<br />
objavio je Milan Glibota u knjizi Lovreć, Lovreć<br />
2007. str. 107-114.<br />
3 Krizma iz 1786. je pod signaturom NAS, M,<br />
110. pisana latinskim jezikom( Obveze župljana<br />
na hrvatskom jeziku)<br />
Lovreć - Opanci 55<br />
pa je i broj krizmanika bio manji. U svim<br />
ovim krizmama manji broj krizmanika bio<br />
je i iz susjednih župa.<br />
U polovini razdoblja između dvije krizme<br />
1779.-1786. godine, Dalmaciju posebno<br />
njen zagorski dio, pogodi velika glad te<br />
epidemija kuge ( proširena iz Bosne ) što<br />
prouzroči veće demografske promjene kao<br />
posljedica brojnih umiranja od gladi, epidemije<br />
kuge i iseljavanja.<br />
Zima 1781.-1782. godine bijaše izuzetno<br />
hladna i mrazovita te uništi i onako<br />
skromna ratarske kulture i sitnu stoku a<br />
prethodna ljetina bijaše vrlo škrta zbog dugotrajnog<br />
sušnog razdoblja 4 . O velikoj gladi<br />
i brojnom umiranju od gladi 1782. i 1783.<br />
godine piše i poznati Makarski ljetopis 5 .<br />
U svojoj Kronici u imotskom samostanu<br />
fra Šimun Gudelj (1714.-1804.) svjedoči:<br />
„1782. bio veliki glad. U Imotskom se prodavala<br />
oka sirka 25 gazeta, a kvarat šenice u<br />
Makarskoj 75 libara, što nikada ovaj vilajet<br />
zapamtio. Od gladi pobiježe narod u Posavinu,<br />
Bosnu i nije se obazirao sin na oca, ni žena<br />
na muža. Mnogi pomriješe od gladi. Spasila<br />
je ostale blaga zima. Ljudi su parali travu,<br />
4 Danica <strong>Božić</strong>-Bužančić, Glad, prosjaci, epidemije<br />
i zdravstvene prilike u Dalmaciji krajem 18. i<br />
početkom 19. stoljeća, Radovi Zavoda za hrvatsku<br />
povijest, Zagreb 1996.,str. 141.<br />
5 Makarski ljetopisi 17. i 18. stoljeća(Priredio<br />
Josip Soldo), Split 1993., str.307-311.<br />
Iz povijesti župe
Change language