Božić - 2010. - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja

„Bokeljski dvori“ msgr. Ilija Janjić, kotorski
biskup.
Uz navedene franjevce, na proslavi su
sudjelovali i g. Milan Glibota, predsjednik
ogranka Matice hrvatske u Imotskom te g.
Ante Babić, načelnik općine Lovreć.
Brigu o cjelokupnoj organizaciji vodili
su aktivisti udruge „Hrvatsko građansko
društvo“ g. Vlado Marvučić i g. Ilija Vukotić,
koji su se svojski trudili da nam boravak
bude ugodan, ali i da se upoznamo s bogatom
kulturnom poviješću i znamenitostima
grada Bara i barske nadbiskupije. Tako smo
posjetili ostatke benediktinske opatije na
lokalitetu Ratac te ostatke Starog Bara koji
je jako stradao u potresu 1979. g. Tu smo
s pažnjom slušali podatke o franjevačkoj
crkvi sv. Nikole iz 13. st., i katedrali sv.
Jurja u kojoj su Turci 1571. g. napravili
veliki pokolj. Uz druge ostatke znamenitih
sakralnih i društvenih zdanja, ističe se
obnovljena dominikanska crkva sv. Venerande
iz 14. st. Prije dolaska Turaka u 16.
st., samo unutar zidina, je bilo 30 crkava.
Posjetili smo i lokalitet „Biskupada“ gdje se
nalazi biskupova palača i katedrala posvećena
Bezgrešnom začeću samo tri godine nakon
proglašenja dogme.
Nakon toga smo posjetili groblje i crkvu
sv. Vida u kojoj je pokopan fra Šimun. Na
ulazu u crkvu stoji ploča s natpisom:
Groblje i ovu crkvu sv. Vita M. sagradio
prabiskup o. Šimun Milinović G.G.
MDCCCXCII
Pomolili smo se za pokojnika i položili
cvijeće, a fra Nedo je sve to marljivo fotografirao.
Potom smo išli na ručak u konobu
„Spilja“ gdje nas je gostoljubivo pozdravio i
domaćim specijalitetima pogostio g. Ljubo,
Lovreć - Opanci 29
Stota obljetnica smrti nadbiskupa Milinovića
vlasnik konobe, rodom iz Šestana. Nakon
ručka smo posjetili „Staru maslinu“ za koju
se pripovijeda da je starija od dvije tisuće
godina. Zaštićena je i pristup k njoj se plaća
1 euro po osobi.
Posjetili smo i časne sestre franjevke od
Bezgrešne koje rade u biskupiji, te Sestre sv.
Križa koje vode dječji vrtić i katehiziraju na
nekoliko župa. U biskupskoj palači našu je
pažnju osobito zaokupio portret fra Šimuna
Milinovića što ga je 1892. izradio I. Vučetić.
Središnji kulturni događaj bio je mali
znanstveni skup koji je održan u prekrasnom
dvorcu i ljetnoj rezidenciji kralja Nikole, u
svečanoj Balskoj dvorani sagrađenoj 1910. g.
Dvorana je bila skoro popunjena, što je za
njihove prilike bilo veoma zadovoljavajuće.
Među sudionicima su zapaženi pravoslavni
prota i muslimanski hodža te mjesni župnik
Simon Ljuljić. Bili su i predstavnici Hrvatskog
konzulata u Kotoru, kao i gradskih i
općinskih vlasti te fra Marijo Šikić iz Kotora.
Program je veoma profesionalno vodila
gđa. Vesna Šoškić, novinarka, a bila su četiri
izlaganja. Najprije je fra Josip Grbavac prikazao
fra Šimuna kao profesora na sinjskoj
gimnaziji i službu ravnatelja iste gimnazije
u teškom vremenu zbog političkih i crkvenih
previranja u drugoj polovici 19. st.
Osobito je bilo zanimljivo i poučno slušati
ambijentiranje u kulturna i politička gibanja
onoga vremena.
Potom je Milan Glibota nizao podatke
o plemenu Milinović, rodnom mjestu Lovreću
i Opancima, o znamenitim ljudima
koji su nosili to prezime te o fra Šimunovu
spisateljskom i arheološkom radu.
Veoma zapaženo i dokumentirano izlaganje
iznio je prof. dr. Živko Andrijašević
Teološki kutak