Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Poštarina plaćena<br />
u gotovom<br />
YU ISSN<br />
0373 — 1332<br />
<strong>10</strong>-<strong>12</strong><br />
GODINA Cl<br />
Z a g r e b<br />
<strong>1977</strong>
ŠUMARSKI <strong>LIST</strong><br />
Glasilo<br />
Saveza<br />
inženjera i tehničara<br />
šumarstva i<br />
drvne industrije<br />
Hrvat<br />
ske<br />
Godište<br />
<strong>10</strong>1<br />
listopad<br />
— prosinac<br />
Godina<br />
<strong>1977</strong><br />
Redakcijski<br />
I<br />
odbori<br />
Prof. dr. M. Android, prof. dr. D. K1 e p a c, dr. N. Komlcnović, ing. S.<br />
Tomaševski i ing. S. Vanjković (svi: Zagreb).<br />
II<br />
(terenski)<br />
ing. D. Bartovčak — Bjelovar, ing. M. C vi tie — Vinkovci, ing. A. Frković<br />
— Delnice, ing. J. Harapin — Sisak, ing. V. H i b 1 e r — Senj, ing. I. K i s i č e k<br />
— Buzet, ing. K. Kožul — Osijek, ing. T. L u c a r i ć — Vinkovci, ing. D. P 1 e t i-<br />
kapić — Nova Gradiška, ing. S. Milković — Rijeka, ing. I. Mrzi jak —<br />
— Karlovac, ing. A. Pa vio vic — SI. Brod, ing. I. Pavša — Varaždin, ing. K.<br />
Posavec — Gospić, ing. M. Simunović — Dubrovnik, ing. B. T k a 1 č i ć —<br />
Zadar, ing. U. Trbojević — Podrav. Slatina i ing. Ž. Vrdoljak — Split<br />
III<br />
(međurepublički)<br />
Prof. dr. S. Jovanović — Beograd, dr. Ž. Kosir — Ljubljana, prof. dr. K.<br />
Pintarić — Sarajevo, doc. dr. R. R i z o v s k i — Skopje, dr. D. Vučković —<br />
Titograd.<br />
Glavni i odgovorni urednik<br />
Dr Branimir<br />
Tehnički urednik<br />
Ing Oskar Piškorić<br />
Prpić<br />
Izdavač: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske u<br />
Zagrebu — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranićev trg 11, telefon:<br />
444-206 i 449-686 — Račun kod Narodne banke-Zagrebbr. 30<strong>10</strong>2-678-6249.<br />
Godišnje izlazi <strong>12</strong> brojeva. Godišnja pretplata za: tuzemstvo — ustanove i<br />
radne organizacije 400.— din., pojedinci <strong>10</strong>0.— din., a umirovljenici, studenti i đaci<br />
30.— din.; inozemstvo 600.— din. — Tisak: »A. G. Matoš« Samobor.<br />
Publisher: Union of Forestry Societes of Croatia — fiditeur: L'Union des Societes<br />
forestieres de Croatie — Herausgeber: Verband der Forstvereine Kroatiens<br />
Zagreb, Mažuranića trg 11 — Tel. 444-206 i 449-686.
ŠUMARS Kl<br />
<strong>LIST</strong><br />
YU ISSN 0373-1332<br />
Glasilo Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske<br />
lournal of the Union of Forestry Societes of Croatia — Organe de l'Union des Sociales<br />
forestiere de Croatie — Zeitschrift des Verbandes der Forstvereine Kroatiens<br />
Br. — No. <strong>10</strong>—<strong>12</strong>/<strong>1977</strong>.<br />
UDK 634.0.114.465/.466 (497.1—14: 234.422): 534.0.182.3<br />
P. Fukarek: Granice i podjela Jadranskog kraškog područja na osnovu prirodne vegetacije<br />
— Boundaries and distribution o£ the Adriatic karst region on the basis of<br />
natural vegetation — Les limites et la repartition de la region adriatique karstique<br />
sur la base de la vegetation naturelle — Grenzen und die Gliederung des adriatischen<br />
Karstgebietes auf Grund der natürlichen Vegetation. (417)<br />
UDK 634.0.236:634.0.561.1:634.0.174.7 Pinus sllvestris<br />
S. O r 1 i ć : Preživljenje i visinski prirast biljaka običnog bora (Pinus sllvestris L.) različitih<br />
starosti — Survival and height increment of Scots Pine (Pinus sllvestris L.)<br />
plants of different ages — La survivance et l'accroissement en hauter des plants<br />
de Pin sylvestre (Pinus silvestris L.) de differents äges — Das Überleben und der<br />
Höhenzuwachs der Pflänzlinge dor gemeinen Kiefer (Pinus sllvestris L.) verschiedenen<br />
Alters. (436)<br />
UDK 634.0.651.73:634.0.174.7 Pinus silvestris<br />
K. P i n t a r i ć : Da li rezanje grana kao dodatna mjera u poboljšanju kvalitete proizvodnje<br />
drvne mase ima svoje ekonomsko opravdanje — Does pruning as an additional measure<br />
in improving the quality of volume production possess its economic justification?<br />
— Est-ce que l'elagage comme une mesure additionnelle dans l'amelioration de la<br />
qualite de production ligneuse peut etre justifie economiquement? — Hat die Ästung<br />
als eine zusätzliche Massnahme in der Verbesserung der Qualität der Holzerzeugung<br />
ihre wirtschaftliche Rechtfertigung? (441)<br />
UDK 634.0.221.21:634.0.241:634.0.176.1 Quercus petraea<br />
S. Izetbegovic: Istraživanje utjecaja njege sastojina na proizvodnju i kvalitet šuma<br />
panjača hrasta kitnjaka — Investigations into the influence of stand tending on the<br />
production and quality of Sessile Oak coppice forests — Les recherches sur les soins<br />
ä donner aux taillis de Chene sessiliflore et leur influence sur la production et la<br />
qualite de ces taillis — Untersuchungen über den Einfluss der Bestandespflege auf<br />
die Produktion und Qualität der Traubeneichenniederwälder. (449)<br />
UDK 595.787:634.0.414.11<br />
I. S p a i ć : Pokusi suzbijanja gubara (Lymantria dispar L.) uz pomoć seksualnog atraktanta<br />
Disparlure — Experiments of controlling the Gypsy Moth (Lymantria dispar L.) with<br />
the aid of sex attractant Disparlure — Essais de lutte contre le Bombyx dissemblable<br />
(Lymantria dispar L.) par le pheromone sexuel Disparlure — Versuche zur Bekämpfung<br />
vom Schwammspinner (Lymantria dispar L.) vermittels des sexuellen Attraktants Disparlure.<br />
(461)<br />
UDK 634.0.432.29<br />
Z. Kalafadžić : Primjena toplinskih infracrvenih snimaka u zaštiti šuma od požara —<br />
Use of thermal infra-red imagery in forest fire control — Application des photos<br />
thermales infrarouges dans la lutte con're l'incendie de forčt — Anwendung von infraroten<br />
Thermalaufnahmen bei Waldbrandbekämpfung. (467)<br />
UDK 634.0.43<br />
A. Biščević : Požar, najveći neprjatelj šume — Fire, forest's greatest enemy — Feu,<br />
le plus grand ennemi de la foret — Feuer, der grösste Feind des Waldes. (479)
UDK 634.0.383.4:691.51<br />
N. L o v r i ć : Stabilizacija tla vapnom u izgradnji šumskih transportnih sustava — Soil<br />
stabilization using lime in the building of forest transport systems — Stabilisation<br />
du sol au moyen de la chaux dans la construction du reseau routier forestier —<br />
Bodenstabilisierung vermittels Kalks beim Bau des Forststrassennetzes. (488)<br />
ZADARSKO SAVJETOVANJE<br />
UDK 634.0.18:634.0.624.3:634.0.907<br />
C. Burlica, H. Dizdarević, B. Fabijanić, N. Prolić i V. Stefanović<br />
Značaj poznavanja ekološko-proizvodnog potencijala degradiranih šuma submeđiteranskog<br />
područja Hercegovine u zaštiti čovjekove okoline — The importance of the<br />
ecological-productive potential of the degraded forests of the sub-Mediterranean region<br />
of Hercegovina in the protection of human environment — L'importance de connaitre<br />
le potentiel ecologique et productive des forets degradees de la region submediterraneenne<br />
de Herzegovina dans la protection de l'environnement humain —<br />
Bedeutung des ökologisch-produktiven Potentials der degradierten Wälder des submediterranen<br />
Gebiets von Herzegowina für den Schutz der menschlichen Umwelt.<br />
D. Jedlowski: Principi planiranja namjene prostora u Jadranskoj regiji. (507)<br />
N. E i ć : Šuma i turizam. (509)<br />
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI<br />
R. Ć u r i ć : Simpozij o suvremenom uređenju šuma u uslovima mehanizacije svih faza<br />
šumskih radova. (514)<br />
OBLJETNICE<br />
N. S i m i ć : O početku Pančićeva službovanja u Srbiji. (519)<br />
O. Piškorić: Liječnički vjesnik — stogodišnjak. (521)<br />
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA<br />
O. Piškorić: Zbornik »Sto godina šumarstva bilogorsko-pođravske regije«. 523)<br />
O. Piškorić: Prof. Dr Zvonimir Potočić: Ekonomika šumske privrede. (526)<br />
O. Piškorić: Venecija i šumarstvo Dalmacije od 15. do 18. vijeka. (527)<br />
O. P i š k o r i ć : Pregled jugoslavenskih šumarskih časopisa za 1976. godinu (Gozdarski<br />
vestnik, Narodni šumar, Poljoprivreda i šumarstvo, Šumarski pregled, Šumarstvo. (529)<br />
0. P i š k o r i ć : Drvna Industrija. (540)<br />
1. M i k 1 o š : Priroda, god. 1976. (543)<br />
STRANA STRUČNA LITERATURA<br />
VI. H r e n : Ing. Ctibor Greguš: Hospodarska uprava maloplošneho rubanoveho lesa. (545)<br />
S. Opaličkl: Strana literatura iz područja šumarske entomologije, zaštite šuma 1 fitofarmacije<br />
i zaštite drva (2). (547)<br />
0. Piškorić: Jean Pinon: Faits nouveaux sur le deperissement de l'Orme — Novosti o<br />
propadanju brijesta. (549)<br />
1. M i k 1 o š : Boletin de la Estancion Central de Ecologia. (550)<br />
DRUŠTVENE VIJESTI<br />
O. Piškorić: Skupština Saveza inž. 1 tehn. šum. drvne Industrije Makedonije. (552)<br />
IN MEMORIAM<br />
S. Frančišković- An t o n i j e v i ć : Nikola Sepić, dipl. inž. šum. (554)<br />
E. V i 1 č e k : Josip Arpaš, dipl. inž. šum. (556)<br />
VI. B a b i ć : Andrija Kap, šum. tehn. i ekonomista. (557)<br />
OBAVIJESTI<br />
* * * Pripreme za VIII svjetski kongres šumarstva. (559)<br />
U NEKOLIKO REDAKA . . . (563)<br />
Časopis je oslobođen od plaćanja osnovnog poreza na promet proizvoda na temelju<br />
mišljenja Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR<br />
Hrvatske br. 1416/1-1974. od 22. 03. 1974. g.
GRANICE I PODJELA JADRANSKOG KRAŠKOG PODRUČJA<br />
NA OSNOVU PRIRODNE VEGETACIJE<br />
P. Fukarek<br />
SAŽETAK. U Jadranskom kraškom području sljedeći su pojasi<br />
klimazonalnih šuma:<br />
—• pojas zimzelene vegetacije pravog Sredozemlja,<br />
— pojas termofilne listopadne vegetacije prelaznog Sredozemlja,<br />
— pojas bukove šume primorskih Dinarskih planina.<br />
U poglavlju o »nekim šumskouzgojnim napomenama« autor<br />
konstatira da »smo stekli prilično veliko iskustvo, naročito s četinjarskim<br />
vrstama, koje kao pioniri trebaju da ponovo uspostave,<br />
u pradavna vremena, uništene šumske ekosisteme«. Za zimzeleni<br />
pojas i prvi prelazni pojas klimatogenih šuma medunca to su alepski<br />
i primorski bor te pinjol, a u drugom pojasu klimatogenih<br />
šuma crnog graba i crnog jasena »dalmatinska podvrsta crnog<br />
bora«.<br />
Za obnovu šuma u obzir dolaze, na određenim staništima, i<br />
neke listače kao poljski (lučki) jasen, primorski ili skadarski lužnjak,<br />
hrast sladun te cer, o kojima autor nešto opširnije piše.<br />
Također »bi morale ući u popis meliorativnih vrsta našeg krša . . .<br />
i druge autohtone vrste kao što je npr. javor gluhač (Acer optusatum),<br />
međeđa lijeska (Corylus colurna) i neke druge«, (op).<br />
UVOD<br />
Cilj ovog našeg savjetovanja jeste, među ostalim, upoznavanje prirodnih<br />
činilaca kao osnove jednom praktičnom zahvatu melioracija, odnosno »postavljanje<br />
naučno-stručne podloge za daljnju razradu uloge i vrednovanja općekorisnih<br />
funkcija šuma« na našem Jadranskom području. U tom smislu jedna<br />
sažeta analiza osnovnih prirodnih uslova i međusobnih razlika u razvoju<br />
šuma, šibljaka i potpuno obezšumljenih površina kraških kamenjara, može<br />
biti upravo ona naučno-stručna podloga od koje treba da polaze sva naša<br />
daljnja detaljna naučno-stručna razmatranja, a naročito naši stručno-praktični<br />
zahvati u njihovoj melioraciji.<br />
Kod nas se u zadnje vrijeme prilazilo razmatranju problema »Jadrana«,<br />
odnosno Jadranskog primorskog područja govoreći o njemu ili općenito ili<br />
svodeći ga (najčešće) na uski pojas priobalnih i otočnih zimzelenih šuma i<br />
makija, ne sagledavajući cjelinu i međusobnu povezanost obale i pozadine,<br />
417
odnosno »primorja« i »zagorja«, ne sagledavajući i ne povezujući često ni<br />
uzročnosti zaostalosti tog zagorja u unutrašnjosti, s privrednom ekspanzijom<br />
primorja. S druge strane jadransko primorsko područje poistovjećuje se s<br />
krasom ili kršem, što također ne odgovara stvarnosti.<br />
Radi toga, prije nego što bi prešli na neka posebna razmatranja, treba<br />
tim razmatranjima dati prostorni okvir unutar kojeg se određena utvrđena<br />
iskustva i saznanje mogu upoređivati i uopćavati.<br />
Fot. —• Phot. 1. Sastojina crnoga graba, crnog jasena i medunca, oporavljena nakon<br />
zabrane držanja koza — Štand of Oriental Hornbeam, Flowering Ash and<br />
Pubescent Oak recovered after the prohibition of grazing.<br />
Foto: P. Fukarek<br />
GEOGRAFSKE GRANICE JADRANSKOG PODRUČJA<br />
S geografske (geomorfološke i hidrološke) točke gledišta, Jadranskom području<br />
pripadaju (osim otočja i obalnog pojasa) i cjelokupna slivna područja<br />
(površinskih) rijeka, koje su ulijevaju u Jadransko more, kao i slivovi kraških<br />
ponornica, za čije je podzemne tokove utvrđeno da se neposredno ili posredno<br />
povezuju s Jadranskim morem. Prema tome granica u unutrašnjosti kopna<br />
nalazi se na vododjelnici jadranskog i crnomorskog sliva koju se međutim<br />
ne može lako utvrditi. Rijeke jadranskog sliva su: Soča s pritokama Idrijicom<br />
i Vipavom u Sloveniji, Mirna, Lim i Raša u Istri, Rječina kod Rijeke,<br />
Zrmanja s Krupom, Krka sa Cikolom, Jadro i Cetina u sjevernoj (i srednjoj)<br />
Dalmaciji, zatim Neretva i njene brojne pritoke: Tihaljina, Rama, Neretvica,<br />
Trešanica, Ljuta, Idbar, Glogošnica, Bijela, Buna i Bregava u Hercegovini,<br />
418
te Morača sa Zetom, Crnojevića rijekom (i Cjevnom) u Crnoj Gori (koje se<br />
posredno kroz Skadarsko jezero i Bojanu ulijevaju u Jadransko more)*.<br />
Odvojeni kraški slivovi (na vododjelnici) nalaze se između ili u pozadini<br />
ovih dolinskih rječnih slivova i obuhvaćaju 4 rajona: u Sloveniji rajon Pivke,<br />
u Hrvatskoj rajon Gacke, Like, Krbave, Ričice i Otoče, u zapadnoj Bosni (u<br />
rajonu kraških polja) slivovi Jaruge, Stürbe i Plovuče u Livanjskom polju,<br />
Ričine u Buškom blatu, Milač-Šujica u Kupreškom i Duvanjskom polju Ričine<br />
i Matice (Vrlika) u Imotskom polju, te u istočno hercegovačkom rajonu<br />
slivovi: Zalomke u Nevesinjskom, Mušnice u Gatačkom, Trebišnjice u Popovom<br />
polju, te kraška površ Rudina na granici Hercegovine i Crne Gore.<br />
Fot. — Phot. 2. Vrijes pozemljuš (Erica verticillata Forsk.) u šumi crnog bora<br />
na dolomitima iznad Lastve kod Trebinja — Whorled Heath (Erica verticillata<br />
Forsk.) in a Black Pine forest on dolomites above the locality Lastva near Trebinje.<br />
Foto: P. Fukarek<br />
Ovako obuhvaćeno jadransko područje zahvata ne samo izrazito primorski<br />
pojas (pojas utjecan primorskom klimom), nego zalazi mjestimično (naročito u<br />
slivovima rijeke Soče i Neretve, te na području Like i Krbave) dosta duboko<br />
u oblast kontinentalnih ili prelaznih klimatskih utjecaja, dakle u područje<br />
s kontinentalnim (srednjeevropskim i alpsko-planinskim) karakteristikama.<br />
Očigledno je da ovako široko ograničeno područje ne odgovara potpuno općem<br />
shvatanju karakteristika Jadranskog područja. Prema tome moramo, umjesto<br />
* Jadranskom (slivnom) području pripada također i dio Kosova, u slivu Bijelog<br />
Drima, i dio (zapadne) Makedonije — sliv Ohridskog jezera i Crnog Drima.<br />
419
geografskih karakteristika za ograničavanje tražiti neku drugu osnovu. Vidjet<br />
ćemo da nam tu osnovu pruža i zadovoljava ograničavanje na osnovu<br />
biogeografskih odnosno fitogeografskih karakteristika.<br />
FITOGEOGRAFSKE GRANICE I UNUTARNJA ZONACIJA<br />
JADRANSKOG PODRUČJA<br />
Za ograničenje Jadranskog područja u užem smislu najbolje nam mogu<br />
poslužiti utvrđene granice tzv. klimazonalne vegetacije o kojoj treba kazati<br />
i nekoliko uvodnih napomena.<br />
GRANICE JADRANSKOG PODRUČJA<br />
LEGENDA<br />
~~\y\<br />
'<br />
VODODJELNICE<br />
GRANICE SEKTORA<br />
SEKTORI(REJONI)<br />
1 . SLIV SOČE<br />
2 . KRAŠKI SLIV PIVKE<br />
3 . SLIVOVI MIRNE LIME I RAŠE<br />
i. KVARNER I VELEBIT<br />
5 . SLIVOVI GACKE I LIKE<br />
6 . SLIVOVI ZRMANJE, KRKE I<br />
CETINE SA OTOCIMA<br />
7. SLIVOVI ZAPADNO BOSAN<br />
SKIH KRAŠKIH POLJA<br />
8 - • SLIV NEI&VE<br />
9 . VIS.KORČULA. MLJET, PELJE-<br />
. i SAC I JUŽNODALMATINSKO<br />
I — 1 NJV ff». SLIVOVI HERCEGOVČKIH<br />
CRNOGORSKIH KRAŠKU<br />
POLJA<br />
IV SKADARSKOG JEZERA<br />
> MORAČE I ZETE<br />
420<br />
Karta — Map. 1
I"*<br />
a si<br />
o<br />
1<br />
K<br />
O<br />
1<br />
z<br />
c a<br />
2<br />
o K<br />
o<br />
K<br />
g VI<br />
»i<br />
.a<br />
i<br />
421
U osnovnim biljnogeografskim podjelama krupnog mjerila Evrope i Sredozemlja<br />
(MEUSEL, JÄGER i WEINERT, 1965) naći ćemo Jadransko područje<br />
uključeno u dvije biljnogeografske provincije: u Cirkumadriatičku, koja zauzimlje<br />
dio talijanske (oko Ankone i poluotoka Gargano) te naše obale i otoke<br />
(od Istre do Bojane) i u tzv. Ilirsku provinciju, koja zauzima vrlo širok<br />
pojas gorskog lanca Dinarskih planina i preddinarskog gorja i humlja sve<br />
tamo na istok do Panonske, odnosno, Balkanske biljnogeografske provincije.<br />
Ova gruba podjela ne može nas zadovoljiti, pa čak ni orijentaciono informirati<br />
o karakteristikama prirodnih uslova područja, iako se u njoj mogu nazrijeti<br />
neke dalje podpodjele na sektore. Ona je suviše šematska i gruba i ne<br />
vodi računa o najnovijim rezultatima naših istraživanja.<br />
Fot. — Phot. 3. Sastojina munike {Pinus heldreichii Christ) na planini Orjenu —<br />
Stand of Balkan Pine (Pinus heldreichii Christ) on Mt. Orjen<br />
Foto: P. Fukarek<br />
U novijim i detaljnijim fitogeografskim radovima Jugoslavije (S. HOR-<br />
VATlC, 1967) Jadransko područje, odnosno Jadranska biljnogeografska provincija<br />
uključena je u mediteransku regiju i podijeljena u dvije zone, i to<br />
u »eurimediteransku zonu zimzelene vegetacije sveze Quercion ilicis«, te »submediteransku<br />
zonu i mediteransko-montani pojas listopadne vegetacije sveze<br />
Ostryo-Carpinion«, dok je ilirska provincija u cjelini priključena eurosibirsko-<br />
-sjevernoameričkoj regiji. Iz ovoga proizlazi da se Jadransko područje može<br />
indentificirati pružanjem vegetacije tzv. mediterana i submediterana. Iako bi<br />
ova zonalna podjela bila najjednostavnija i prema tome najprihvatljivija, ona<br />
422
još nije potpuna za naša šumarska razmatranja. Njoj treba priključiti i treći,<br />
visinski, pojas tzv. primorskih bukovih šuma, koje se nalaze na planinskim<br />
uzvišenjima unutar i na rubu zonalnog pojasa submediteranske zone i pretstavlja<br />
onaj »mediteransko-montani pojas listopadne vegetacije«, koji je samo<br />
u naslovu, ali ne i u stvarnosti pridodat zoni »sveze Ostryo-Carpinion« (u navedenom<br />
radu Horvatića).<br />
A) Pojas zimzelene vegetacije pravog Sredozemlja<br />
(Klimozonalna šuma sveze Quercion ilicis Br.—BI)<br />
Šumske zajednice reda Quercetalia ilicis Br.—BI.<br />
Prilikom Savjetovanja o kršu u Splitu 1957 g. dao nam je akademik<br />
S. HORVATIĆ vrlo detaljan pregled vegetacije, biljne zajednice, naročito<br />
zimzelenog jadranskog pojasa, opisujući u njemu ne samo šume i makije,<br />
nego i sve ostale formacije biljnih zajednica kraških kamenjara. U svojim<br />
kasnijim radovima o vegetaciji otoka Paga (s općim pregledom vegetacijskih<br />
jedinica Hrvatskog primorja — S. HORVATIĆ, 1963), kao i u uvodnom dijelu<br />
»Analitičke Flore Jugoslavije (S. HORVATIĆ, 1967) dao nam je proširene i<br />
dopunjene preglede vegetacije ovog pojasa, tako da nam to može poslužiti<br />
kao sigurna osnova.<br />
Karta 3<br />
LEGENDA:<br />
f OUERCUS CONFEfiTA K> Ti<br />
PRIBLIŽNA GORNJA ORANICA<br />
DOPIRANJA CERA<br />
( QUERCUS CERRIS i )<br />
Pojas ili zona zimzelene (klimazonalne) vegetacije na Jadranskom primorju<br />
ne zahvata cjelokupni primorski pojas nego se pruža tek od južnih<br />
obala Istre (južnije od Rovinja i Labina) i zahvata vanjske zapadne dijelove<br />
423
kvarnerskih otoka: južni Cres, Lošinj, Rab i zapadni Pag, te preko otočja<br />
zadarskog primorja zahvata širi pojas kopnene obale, Nina, Zadra, Šibenika<br />
i Splita do Omiša. Jednako kao i u Kvarnerskom zaljevu i pod padinama<br />
Velebita tu, pod padinama Biokova, na obali smjenjuje ju listopadna vegetacija,<br />
ali se bujno razvija na svim dalmatinskim otocima: Šolti, Braču, Visu,<br />
Hvaru, Korčuli, Lastovu i Mljetu, te na poluotoku Pelješcu. Od šireg okoliša<br />
ušća rijeke Neretve nastavlja se u nešto širem ili užem pojasu južnije sve<br />
do rijeke Bojane, čineći ponovno kraći prekid pod padinama planine Lovćena,<br />
a nastavlja se i u užem pojasu oko Skadarskog jezera.<br />
••:>•<br />
Fot. — Phot. 4. Ostaci bukovih sastojina na planini Čabulja u Hercegovini —<br />
Relics of Beech stands on Mt. Čabulja in Hercegovina.<br />
Foto: P. Fukarek<br />
Na otocima Braču i Hvaru te na poluotoku Pelješcu u najvišim visinama<br />
raširene su šume dalmatinskog crnog bora, koje, iako i s elementima zimzelenog<br />
podrasta, pripadaju više pojasu listopadnih termofilnih šuma.<br />
Pojasu jadranske klimazonalne šume crnike (Orno-Quercetum ilicis H-ić.)<br />
pripadaju i posebne razvojne formacije zimzelenim grmljem obraslih kamenjara<br />
tzv. garizi iz fitocenonloškog reda Cisto-Ericetalia H-ić, kao i kamenjarski<br />
pašnjaci reda Cymbopogo-Brachypodietalia H-ić, ali ne i šibljaci drače<br />
(Paliuretum adriaticum H-ić), koji, očigledno, pripadaju pojasu termofilne<br />
listopadne vegetacije.<br />
424
Nakon ovih izlaganja možda ne bi bilo potrebno dodavati neke nadopune,<br />
da nisu skorašnja fitocenonloška istraživanja južnog Jadrana (I. TRINAJSTlC,<br />
1974) nešto izmjenila općeprihvaćenu sliku pružanja klimatogene šume crnike<br />
i njenih progresivnih i regresivnih derivata. Utvrđeno je, naime, da najjužniji<br />
priobalni dio jadranskog kopna i južni dijelovi nekih otoka djelomice<br />
pripadaju eurimediteranskoj svezi Oleo-Ceratonion, koja se prije smatrala<br />
ograničena samo na najjužnije dijelove Balkanskog, i na Apeninski i Pirinejski<br />
poluotok, te otoke Sardiniju, Siciliju i Korziku.<br />
LEGENDA:<br />
— GRANICA AREALA CRNE<br />
KOSĆELE<br />
f CELT'S AUSTRALIS L)<br />
• NALAZIŠTA ŽUTE KOŠĆELF<br />
( CELTIS TOURNEFORTII<br />
Možda još treba i posebno naglasiti da se uzvodno dolinom Neretve (do<br />
iznad Mostara) te uz Trebižat (do Vitine) i uz Trebišnjicu (do Lastve) nalaze<br />
grupe i pojedinačna stabla ne samo zelenike (Phillyrea media) i crnike (Quercus<br />
ilex) nego i nekih drugih vrsta zimzelenog pojasa kao što su planika<br />
(Arbutus unedo) kositernica (Ephedra nebrodensis), konopljika (Vitex agnus<br />
castus) i neke druge. Ovo relativno usko, ali u kopno dosta duboko prodrlo<br />
područje, u kojem danas dominiraju degradirane sastojine bjelograbića, »pseudomakije«<br />
šmrike (Juniperetum oxycedris) i šibljaci drače (Paliuretum adriaticum)<br />
moglo bi se smatrati nekadašnjim područjem zimzelene šume crnike,<br />
kao neki »Paleo-Quercetum ilicis«. Još je značajnije mnogo dublje u kopnu<br />
raširenih »eurimediteranskih gariga« s vrstom Erica manipuliflora (= E. verticillata)<br />
u izvorskom području Tihaljine iznad Klobuka, te na području dolomita<br />
Ljubomira kod Bileće i Lastve kod Trebinja, gdje se ovaj garig razvio<br />
u zajednicu crnog bora (Erico verticillatae-Pinetum nigrae H. R. S.).<br />
425
B) Pojas termofilne listopadne vegetacije prelazraog Sredozemlja<br />
(Klimazonalna šuma sveze Ostryo-Carpinion Ht. et H-ić)<br />
Šumske zajednice reda Quercetalia pubescentis Br.—BI.<br />
Ovaj pojas leži između pojasa zimzelene vegetacije i grebena krajnjeg zapadnog<br />
lanca visokih Dinarida (kroz koji se probija na nekoliko mjesta i<br />
pruža dublje u unutrašnjost). Međutim, pojas nije jednoličan, jer se u njemu<br />
uzdižu izdvojena brda i planine (Učka, Svilaja, Mosor, Zavelin, Biokovo, Viduša,<br />
Zvijerina, a naročito još i visoke planine Orjen—Bijela gora i Lovćen<br />
oko Bokokotorskog zaliva) s klimatogenom vegetacijom koja pripada visinskom<br />
pružanju primorskog montanog pojasa. On zauzimlje, idući od sjevera<br />
prema jugu, i padine oko rijeke Soče i širok prostor Slovenačkog primorja,<br />
zatim veliki dio Istre, Kvarnerske otoke, Cres, dio Lošinja, Krk, kojas primorskih<br />
padina Velebita, te se proširuje u sjevernoj Dalmaciji oko slivova<br />
rijeka Zrmanje, Cikole, Jadra i Cetine, zatim prodire dosta duboko u unutrašnjost<br />
zapadne Bosne, zahvatajući Livanjsko i Duvanjsko polje, i širi nji-<br />
< 0 HERCEGOVAČKE ZArlOVUEH<br />
I TILOVINE }<br />
( PETTERIA RAMEHTACEA{S*b IJU<br />
1") ALPSKE NEGNJILE<br />
'LABURNUM Al.PWUM.fM/HjGn<br />
!_':> BODLJIKAVOG ZEČJAKA<br />
"*•( CHAMAECYJISUS SPIHESCENS<br />
(C Presi) Rolhm.<br />
«EV? ISTARSKOG ZEČUAKA<br />
( CHAMAECVTISUS PURPUREUS<br />
(Scopj Link )<br />
hov okoliš. Najdublje se probija u unutrašnjost rijekom Neretvom i njenim<br />
pritokama, ali iza klisure kojom se ova rijeka probila kroz masive Cabulje,<br />
Cvrsnice i Prenja, izmiješan je sa zajednicama kontinentalnog karaktera. Nadalje<br />
pojas obuhvata široke prostore istočne Hercegovine i Crne Gore.<br />
Pojas možemo podijeliti na dva potpojasa, niži i viši. Njihove granice<br />
mogu se označiti i granicama dopiranja nekih vrsta kao što su: košćela<br />
(Celtis australis L.), smrdljika (Pistacia terebinthus L.), drača (Paliurus austra-<br />
426
lis L.) i primorski poljski jasen (Fraxinus angustifolia ssp. angustifolia). Niži<br />
pojas s ovim vrstama obuhvaća klimatogenu šumu medunca i bijelog grabića,<br />
odnosno, na hercegovačko-crnogorskom području šumu hrasta sladuna. Viši<br />
unutrašnji podpojas (s izuzetkom prostranih kraških polja s posebnom vegetacijom)<br />
zauzimlju u glavnom strme (južne i zapadne) padine Dinarida na<br />
kojem su se raširile klimazonalne zajednice crnog graba i crnog jasena. Unutar<br />
ovog podpojasa nalazimo na dolomitnim zemljištima zajednice crnog bora.<br />
Fot. — Phot. 5. Šibljak lijeske (Corylus avellana L.) na kršu kod Gadka u Hercegovini<br />
— Hazel (Corylus avellana L.) shibliak (deciduous bush formation) in<br />
the karst near Gacfko in Hercegovina.<br />
Foto: P. Fukarek<br />
Ovaj pojas, odnosno njegovi podpojasevi, mogu se na osnovu prisutnosti<br />
nekih endemnih biljnih vrsta (među ovima i vrsta drveća i grmlja) podijeliti<br />
regionalno na sjeverni (istarsko-velebitski), srednji (dalmatinsko-zapadnobosanski)<br />
i južni (hercegovačko-crnogorski). U sjevernom se završava južno dopiranje<br />
areala endemnih vrsta Chamaecytisus purpureus, Cytisanthus holopetalus,<br />
Chamaecytisus spinescens (Laburnum alpinum), a u južnom sjeverno<br />
dopiranje areala vrsta Petteria ramentacea, Chamaecytisus tomonasinii, Quercus<br />
trojana, Corylus colurna i nekih drugih.<br />
U odnosu na pojas zimzelene vegetacije, ovaj pojas zauzimlje relativno<br />
najširi prostor jadranskog područja. Osim toga, uslijed uslova staništa i ekstenzivne<br />
privrede, a radi toga i relativne prenaseljenosti, ovaj pojas je najviše<br />
zahvaćen erozijom i u njemu su šumarske-tehničke melioracije najpotrebnije<br />
i najhitnije.<br />
427
C) Pojas bukove šume primorskih Dinarskih planina<br />
(Klimatozonalna šuma podsveze Fagetion adriaticum prov.)<br />
Šumske zajednice sveze Fagion ülyricum Ht., reda Fagetalia Pawl. p.p.<br />
Kao što smo već naprijed naglasili, treća biljnogeografska zona u širem<br />
prostoru jadranskog sliva je područje planinskog lanca Dinarida, koji se na<br />
sjeveru nastavljaju na biljnogeografsko područje (istočnih) Alpi, a u unutrašnjosti<br />
zauzimlje i širi ili uži prostor ovog planinskog masiva (i nastavlja se<br />
dalje u unutrašnjosti preko preddinarskog i predmezijskog područja na panonsko).<br />
U njegovom zapadnom rubu nalazimo zonu specifičnih »primorskih<br />
šuma bukve« (I. HORVAT, 1956). Ove šume su nam iz fitocenoloških radova<br />
poznate kao zajednice Seslerieto-Fagetum Ht., odnosno Aceri obtusati-Fagetum<br />
F. F. St. Njih nalazimo u isprekidanom nizu na krajnje zapadnim padinama<br />
visokih Dinarskih planina od Trnovskog gozda, Nanosa preko Vremščice,<br />
Slavnika, Planika, Cičarije, te preko Grobnika do Senjskog bila i zapadnih<br />
padina sjevernog, srednjeg i južnog Velebita, Krbavskih brda, Dinare, Kamešnice,<br />
Šatora, Cincara, Ljubuše, Vrana, Čabulje, Čvrsnice, Prenja, Veleži,<br />
Bjelasice (Leberšnika), Somine, Njegoša, Maganika i Komova. Posebno značajne<br />
su one u Istri na Učki, u Dalmaciji na Svilaji, Mosoru i Biokovu, u<br />
Bosni na Zavelinu i Cabulji, u Hercegovini na Viduši i Zvjerini, te na graničnom<br />
hercegovačko-crnogorskom masivu Orjenu, Bijeloj gori i Lovćenu.<br />
Fot. — Phot. 6. Vrh planine Čabulja u Hercegovini sa staništima endemske vrste<br />
hrvatska sibireja (Sđbiraea croiatica A. Degen) — Summit of Mt. Čabulja in Hercegovina<br />
with habitats of the endemic species Croatian Sibirea (Sibiraea croiatica<br />
A. Degen).<br />
Foto: P. Fukarek<br />
428
Nemoguće je u ovom kratkom referatu dovoljno istaknuti sve osebine i<br />
značaj ovih visokih šuma, samo se može utvrditi da su one uvijek bile, a i<br />
danas su još, najjače ugrožene od čovjeka te stalno se prostorno smanjuju<br />
i povlače ostavljajući za sobom goli krš i potpuno erodirane površine. Nema<br />
nikakve sumnje da su one nekada (i to možda i ne tako davno) zauzimale<br />
mnogo šire prostore, koje danas zauzimlje termofilna vegetacija nižeg pojasa<br />
crnog graba. Na Orjenu i Bijeloj gori Čabulji i Prenju u tim šumama nalazimo<br />
veliki broj rijetkih i endemnih grmova pa i neke relikte koji nestaju<br />
zajedno s nestankom šuma. Posebno je značajna prisutnost jele u pojasu bukovih<br />
šuma Bijele gore i Biokova gdje se ova vrsta ponaša kao izraziti heliofit<br />
naseljavajući potpuno gole blokove vapnenca oko nekadašnjih glacijalnih<br />
cirkova.<br />
Karta 6<br />
: m%-<br />
LEGENDA:<br />
70<br />
GRANICA AREALA BUKVE<br />
(FAGUS SYLVATICA L.)<br />
* m\ \ lc-\<br />
as \ j*Jf Vra<br />
' -Mu<br />
•X)<br />
U,<br />
m<br />
\ ry^b •—><br />
1°) \\<br />
Jednako kao i bukva iz ovih »primorskih« šuma, tako i jela u njima,<br />
pretstavlja jedan poseban ekotip, prikladan za šire pošumljivanje i u višoj<br />
zoni mediteranskog područja.<br />
NEKE SUMSKOUZGOJNE NAPOMENE<br />
Nakon razdiobe na prirodne zonalne i klimatske ekofitogeografske cjeline,<br />
koje, naravno, u svom neposrednijem proširenju detalja traže izdvajanje<br />
konkretnih stanišnih jedinica, omogućeno je lakše prilaženje izboru metoda<br />
429
i vrsta za obnovu šumskog pokrivača na jadranskom području. Kao što je<br />
poznato cijelo područje nije samo krš i potpuno ogoljela teritorija, iako ona<br />
zauzimlje danas najveće prostore apsolutno šumskog zemljišta. Ovdje postoje<br />
i površine degradiranih staništa na aluvijalnim i deluvijalnim zemljištima,<br />
na mezozojskim fliševima i drugim dubljim (i vodonepropusnim) supstratima<br />
(koje nam iskazuje geološka, odnosno pedološka karta jadranskog prostora).<br />
Takođe se ovdje pružaju i prostrana kraška polja u kojima razvoj poljoprivrede<br />
treba da prati i podizanje vjetrobranih šumskih pojaseva.<br />
LEGENDA:<br />
DOPIRANJE SMRĆE<br />
(PICEA EXCELSA{LAM}liJWK)<br />
U našim dosadašnjim radovima na pošumljivanju krša (primorskog i kontinentalnog)<br />
stekli smo prilično veliko iskustvo, naročito sa četinjarskim vrstama,<br />
koje kao »pioniri« treba da ponovo uspostave, u pradavna vremena,<br />
uništene šumske ekosisteme. Upotrebom triju vrsta primorskih borova (Pinus<br />
halepensis, Pinus pinea i Pinus maritima) u zimzelenom i prvom prelaznom<br />
pojasu klimatogenih šuma medunca, te pravilnom primjenom odgovarajuće<br />
»dalmatinske« podvrste crnog bora (Pinus nigra ssp. dalmatica) u drugom<br />
pojasu klimatogenih šuma crnog graba i crnog jasena, vjerojatno više neće<br />
nitko pogriješiti.<br />
O ovom pitanju nije potrebno ovdje mnogo govoriti, jer bi to bilo ponavljanje<br />
svega onoga što je već odavno poznato. Međutim, upotrebi određenih<br />
listopadnih vrsta na odgovarajućim staništima na području jadranskog<br />
primorja (dakle ne izrazito samo na kraškom terenu) bila je do sada posve-<br />
430
ćena manja pažnja. Radi toga treba reći nešto više o nekim vrstama drveća<br />
koje bi trebale naći svoje mjesto u budućim radovima na obnovi šuma i ozelenjavanju<br />
primorja.<br />
LEGENDA:<br />
RASPROSTRANJENOST CRNOG<br />
BORA<br />
( PINUS NIGRA ARN )<br />
RASPROSTRANJENOST MUNIKl<br />
(PINUS LEUCODERMIS ANT}<br />
1. Poljski ili lučki jasen (Fraxinus angustifolia ssp. angustijolia)<br />
Iako je ova podvrsta bila i na jadranskom području odavno poznata (Hire<br />
ju je našao već početkom ovog stoljeća u okolini Rijeke), nije se do nedavno<br />
dovoljno znalo o širini njene rasprostranjenosti. Danas znamo da postoji vrlo<br />
velik broj njenih nalazišta u sredozemnoj, a još više u prelazno sredozemnoj<br />
zoni jadranskog primorja od rijeke Mirne u Istri do rijeke Bojane i Skadarskog<br />
jezera u Crnoj Gori. Gotovo nema ni jedne riječne doline u slovenačkom<br />
i dalmatinsko-crnogorskom primorju da uz nju ne raste po koji primjerak<br />
ove podvrste. Njena pojava ukazuje i na nekadašnja staništa primorskih lužnjakovih<br />
šuma, koje danas još jedino pretstavljaju Motovunska šuma u Istri<br />
i šume oko rijeke Neretve i Bojane.<br />
Nađena je i u nekim kraškim poljima (Livanjskom, Dabarskom, Popovom<br />
i Mostarskom blatu) pa i na nekim Kvarnerskim otocima (Rab, Pag), pa čak<br />
i uz samu morsku obalu (na pr. u Slanom kod Dubrovnika).<br />
Sasvim je jasno da bi se posljednji ostaci ovih sredozemnih lužnjakovih<br />
šuma trebali sačuvati od krčenja i pretvaranja u poljoprivredna zemljišta,<br />
ali je i vrijedno da se poljski jasen u većoj mjeri uzgaja na vlažnim i močvarnim<br />
mjestima i u pojasu oko riječnih obala.<br />
431
2. Primorski ili skadarski lužnjak (Quercus pedunculiflora<br />
Koch ssp.)<br />
Aluvijalna staništa koja odgovaraju razvoju poljskog jasena bez sumnje<br />
će odgovarati i primorskom lužnjaku. Nažalost ta vrsta gotovo da je potpuno<br />
iskorijenjena s područja našeg Jadrana. Nalazimo je još tu i tamo u Istri<br />
uz rijeku Mirnu (Motovunska šuma), pojedinačno i rijetko uz rijeku Cetinu,<br />
te uz donji tok rijeke Neretve i Trebižata. Nešto obilnije raste na području<br />
Šteja kod Ulcinja (uz rijeku Bojanu) te oko Skadarskog jezera.<br />
3. Hrast sladun ili rudelj (Quercus conferta Kit. in Willd. =<br />
= Q. frainetto Tenore)<br />
Novija istraživanja pokazala su nam da je ova vrsta hrasta prilično široko<br />
rasprostranjena i na srednjem i južnom jadranskom području. Na dubljim<br />
i zaravnjenim zemljištima područja oko Cetine, Neretve i Morače ona<br />
mjestimično obrazuje manje ili veće sastojine i gajeve. Ove sastojine treba<br />
sačuvati uzgojnim mjerama od dalnje degradacije, koju u njima još uvijek<br />
uzrokuju paša stoke i kresanje lisnika. (Zajednica Quercetum conjertae hercegovinicum<br />
može se smatrati i klimatogenom šumskom zajednicom južnojadranskog<br />
submediterana). Sladun je po ovom drvetu vrlo vrijedna vrsta i<br />
ne postoje razlozi koji bi i cijelom našem području Jadranskom sub mediterana<br />
otežavali njegov razvoj i širenje. Po našem mišljenju to bi trebala biti<br />
jedna od najvažnijih vrsta kod pošumljivanja degradiranih terena fliša od<br />
Istre i Kvarnerskih otoka preko srednje Dalmacije, donje Hercegovine i crnogorskog<br />
primorja do okolice Skadarskog jezera.<br />
4. Cer (Quercus cerris L. ssp. austriaca)<br />
Ceru nismo do sada posvećivali veću pažnju na primorskom kršu, jer<br />
smo ga među hrastovima smatrali manje vrijednom vrstom. Međutim, pokazalo<br />
se da je u višim područjima jadranskog submediterana mjestimice<br />
vrlo obilno raširen, a posebno oko nekih kraških polja (nevesinjsko i gatačko)<br />
u kojima čak stvara dosta prostrane šumske sastojine. Pošto podnosi hladniju<br />
klimu od sladuna njegovo mjesto treba tražiti u višem pojasu jadranske<br />
submediteranske zone.<br />
5. Ovo bi bilo samo nekoliko vrsta vrijednog šumskog drveća čije bi se<br />
unašanje u kulture na određenim staništima i u određenim klimatskim zonama<br />
jadranskog primorja trebalo u buduće misliti. Postoje još i druge<br />
autohtone vrste, koje bi morale ući u popis meliorativnih vrsta našeg krša,<br />
kao što je na pr. javor gluhač (Acer obtusatum), međeđa lijeska (Corylus<br />
colurna) i neke druge.<br />
Također i mnoge vrste našeg autohtonog grmlja mogle bi bez ikakve<br />
estetske »manje vrijednosti« zamijeniti mnogobrojne strane ukrasne vrste na<br />
našem jadranskom području, a o tome biće prilike da se i ovdje i kojom<br />
drugom prilikom još i pobliže upoznamo*.<br />
* NAPOMENA UZ KARTU POJASA KLIMAZONALNE VEGETACIJE JADRAN<br />
SKOG PRIMORJA (karta 2.).<br />
Priložena geografska skica rezultat je korišćenja brojnih literarnih izvora<br />
i drugih informacija kao i osobnih zapažanja na terenu. Osnovni podaci razgra-<br />
432
LITERATURA<br />
1. Fukarek P.: Granice krša u Bosni i Hercegovini. Geografski pregled, Sarajevo,<br />
1962.<br />
2. Fukarek P.: Granice bukve, jele i srorče u B. i H. Radovi Akademije nauka<br />
i umjetnosti, Sarajevo, 1970.<br />
3. Fukarek P.: Ein Höhenprofil durch die Waldgesellschaften an Süd- und<br />
Nordhängen des Velež-Gebirge in der Hercegovina. Mitteil, der Ostalp.-dinar.-<br />
pflanzensoz. Arbeitsgemeinschaft, Heft 1, Padova, 1961.<br />
4. Hör vat L: Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glasnik za šumske<br />
pokuse Nr. 6, Zagreb, 1938.<br />
5. Horvat I.: Laubwerfende Eichenzonen Südosteuropas. »Angewandte Pflanzensoziologie«<br />
N. F. Heft 15, Stolzenau 1958.<br />
6. Horvatić S.: Pflanzengeographische Gliederung des Karste Kroatiens und<br />
der angrenzenden Gebiete Jugoslavien. Acta botanica croatica XVI. Zagreb,<br />
1957.<br />
7. Horvatić S.: Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih<br />
jedinica Hrvatskog primorja. Prirodoslovna istraživanja JAZU 33. Acta<br />
biologica IV. Zagreb 1963.<br />
8. Horvatić S.: Fitogeografske značajke i razčlanjenje Jugoslavije u »Analitička<br />
flora Jugoslavije I.« (Zagreb, 1967).<br />
9. Meusel H., Jaeger E. i We inert E.: Vergleichende Chorologie der Zentraleuropäischer<br />
Flora. Drezden, 1965, Tom I.<br />
<strong>10</strong>. Rub i ć I.: Međe mediterana na istočnoj obali Jadrana, Geografski pregled I.<br />
Sarajevo, 1957, Pp. 136—148.<br />
11. Trinajstić I.: O zoni sveze Oleo-Ceratonion u istočnojadranskom dijelu<br />
Balkanskog poluostrva. »Ekologija« Vol. 8. Beograd (1973) 1974. Pag. 283—294.<br />
SUMMARY<br />
Boundaries and distribution of the Adriatic karst region on the basis of the<br />
natural vegetation<br />
In the introduction is emphasized the former approach to problems of the<br />
Adriatic ka>rst region without its demarcation and separation from the inland<br />
subalpine or the Dinaric karst region. For the sake of a better viewing of the<br />
essence of the problem of the nature protection and karst improvement in the<br />
Adriatic region mention is made of the geographical criterion of the demarcation<br />
by way the water divide of the catchments areas of the rivers of the Adriatic<br />
and Black Sea systems also stressing the deficiencies of the boundaries fixed<br />
in this manner.<br />
For the division and separation of the Adriatic karst region the phytogeographical<br />
criterion is most suitable, which separates clearly the region of the<br />
xerophilous vegetation of the Mediterranean and sub-Mediterranean zones from<br />
the continental zone of the mesophilous vegetation, the submontane, montane<br />
and subalpine Bech and coniferous forests.<br />
ničenja pojedinih pojaseva uzeti su iz brojnih radova I. HORVATA i S. HOR-<br />
VATIĆA, te dopunjeni podacima iz radova S. BERTOVIĆA, I. TRINAJSTIĆA, Z.<br />
PELCERA, H. RITTER-STUD-NIČKE, R. LAKUŠIĆA i drugih autora. Za još neobjavljene<br />
podatke o nalazištima česmine u Istri, Dalmaciji i Hrvatskom Primorju<br />
posebno zahvaljujem frag. Oskaru PIŠKORIĆU.<br />
Ova skica nema pretenzije da prikaže sve, pa i najsitnije pojedinosti, nego<br />
da ukaže na određene osnovne prirodne zakonitosti rasporeda klimatogene vegetacije<br />
na području Jadranskog primorja.<br />
433
In the continuation is discussed in detail the stretching and composition<br />
of the zone of evergreen vegetation of the Mediterranean proper with the climazonal<br />
forest Quercetum ilicis Br.—BL, and the zone of thermophilous vegetation<br />
of the transitional Mediterranean with the climazonal communities Carpinion<br />
orientalis H-ić and Seslerio-Ostryetum Horv.<br />
A separate question of the relationship represents the so-called »Littoral<br />
Beech forest« — the community Seslerio-Fagetum (Horv.) Wraber, i. e. the community<br />
Aceri obtusati-Fagetum Fab. Fuk. et Stef — spreading on the southern<br />
and western slopes of the littoral Dinarac mountains and which in its composition<br />
and ecology possesses a transitional-Mediterranean character.<br />
The explanations are accompanied by a greater number of geographical<br />
maps from which may be seen the distribution of particular tree and shrub<br />
species, which may be considered as being characteristic of individual zones and<br />
subzones.<br />
Connecting the aforementioned division of the territory with the specific<br />
problems of the reforestation of the Adriatic region, is especially stressed the<br />
significance of several species, such as: Fraxinus angustifolia Vahl, Quercus pendunculiflora<br />
Koch, Quercus conferta Kit. and Quercus cerris L.<br />
POJEDINE KARTE PREDSTAVLJAJU — INDIVIDUAL MAPS REPRESENT:<br />
Karta — Map 2. Pojasi klimazonalne vegetacije jadranskog primorja<br />
— Belts of the climazonal vegetation of the Adriatic seaboard.<br />
Karta — Map 1. Granice jadranskog područja: vododjelnice jadransko-<br />
-pontskog sliva predstavlja granicu područja, a vododjelnice jadranskih rijeka<br />
i kraških ponornica predstavljaju pojedine (1—11) sektore — Boundaries of<br />
the Adriatic region: the watershed of the Adriatic-Pontic catchment area<br />
represents the region boundary, while the watersheds of the Adriatic rivers<br />
and karst sinking rivers represent individual (1—11) sectors.<br />
Karta — Map 3. Areali rasprostranjenosti vrsta hrastova: Quercus conferta<br />
Kit. — (= Qu. frainetto Ten.) i Qu. cerris L. na širem jadranskom području<br />
— Areas of distribution of Oak species: Qu. conferta Kit. (= Qu.<br />
frainetto Ten.) and Qu. cerris in broader Adriatic region.<br />
Karta — Map 4. Granice areala Celtis australis L. i nalazišta Celtis tournefortii<br />
Lam. — Boundaries of the area of Celtis australis L. and habitats of<br />
Celtis tournefortii Lam.<br />
Karta — Map 5. Granice areala vrsta: Petteria ramentacea (Sieber) Presi,<br />
Laburnum alpinum (Mill.) Grisebach, Chamaecytisus purpureus (Scopoli) Link<br />
— Boundaries of the area of species: Petteria ramentacea (Sieber) Presl, Laburnum<br />
alpinum (Mill.) Grisebach, Chamaecytisus purpureus (Scopoli) Link.<br />
Karta — Map 6. Primorske granice areala Fagus sylvatica<br />
boundaries of the area of Fagus sylvatica L.<br />
L. — Littoral<br />
Karta — Map 7. Primorske granice areala Abies alba Mill, s oznakom recentnog<br />
dopiranja Picea excelsa (Lam.) Link — Littoral boundaries of the<br />
area Abies alba Mill, with the designation of the recent stretching od Picea<br />
excelsa (Lam.) Link.<br />
434
Karta — Map 8. Areali rasprostranjenja vrsta borova: Pinus nigra Arn.<br />
s. 1. i P. leucodermis Ant. na širem području jadranskog primorja •— Areas<br />
of distribution of Pine species: Pinus nigra Arn. s. 1. and P. leucodermis Ant.<br />
in broader region of the Adriatic seaboard.<br />
Ovaj rad je referat sa savjetouanja<br />
»Uloga šume i šumske vegetacije<br />
u zaštiti čovjekove okoline<br />
u odnosu na Jadransko područje«<br />
održano 4—6. III 1976.<br />
godine u Zadru.<br />
Akademik Pavle FUKAREK,<br />
dipl. inž. šum. i dr. šum. znanosti,<br />
profesor Šumarskog fakulteta<br />
u Sarajevu, Zagrebačka ul. br. 20<br />
»Nakon detaljnog opisa uzroka pustošenja šuma (J. Wesely) daje preporuke<br />
za kompleksno rješavanje pitanja krša kako s biološkog tako i sa socijalnog<br />
gledišta ... i ... u 23 točke iznesene su preporuke toliko stručne da i danas<br />
mogu izdržati najstručniju kritičku ocjenu.«<br />
(Povijest šumarstva Hrvatske 1846—1976 kroz<br />
stranice Šumarskog lista, Zagreb, 1976, str. <strong>12</strong>1)<br />
435
PREŽIVLJENJE I VISINSKI PRIRAST BILJAKA<br />
OBIČNOG BORA (PINUS SILVESTRIS L.) RAZLIČITIH STAROSTI<br />
S. ORLIĆ<br />
SAŽETAK. Uspjeh pošumljivanja s običnim borom na području<br />
bujadično vrištinskih tala često je neujednačen. Pokazalo se, da<br />
preživljenje i početni rast biljaka u kulturama ovisi o starosti sadnica<br />
s kojim se vrši pošumljivanje. U cilju detaljnijeg izučavanja<br />
tog problema na području vriština osnovan je poljski pokus sa<br />
sadnicama običnog bora različitih starosti a koje se u praksi najčešće<br />
koriste (2 + 0, 1+2, 2 + 1 i 2+2 godine). Dobiveni rezultati<br />
pokazuju da presađenice 1 +2 god. stare imaju prednost pred ostalim<br />
trim varijantama*, (op)<br />
1. UVOD I PROBLEM<br />
Običan bor, uz običnu smreku, u nas se najčešće koristi za osnivanje<br />
šumskih kultura četinjača. To posebno vrijedi kad se osvajaju vanšumske<br />
površine, kao što su bujadično-vrištinska tla, pašnjaci, napuštene poljoprivredne<br />
površine itd. Za to postoje dva osnovna razloga: (1) običan bor ima<br />
takva biološko-ekološka svojstva koja mu daju prednost u odnosu na neke<br />
druge četinjače, npr.: u mladosti brzo raste, otporan je na mraz i studen,<br />
traži direktno i puno svjetlo, nema većih zahtjeva na plodnost tla itd., i (2) u<br />
nas u praksi postoji veliko iskustvo u radu s običnim borom, pa je riziko mali.<br />
Više godišnja praćenja pokazala su da uspjeh pošumljavanja nije uvijek<br />
ujednačen. On se ponekad kreće u velikim odstupanjima, od potpunog uspjeha<br />
do neuspjeha. Primjetili smo da starost, odnosno način uzgoja, sadnog materijala<br />
utječe na uspjeh. Smatrali smo da problem zaslužuje da bude detaljnije<br />
istražen putem komparativnog poljskog pokusa. U pokus su uključene<br />
starosti sadnica koje se u našoj šumskoj praksi najčešće koriste kod osnivanja<br />
kultura s običnim borom.<br />
2. CILJ I METODA RADA<br />
Cilj naših istraživanja je da komparativnim praćenjem uspijevanja sadnica<br />
različitih starosti u pokusu utvrdimo najprihvatljiviju starost biljaka<br />
običnog bora za osnivanje kultura u istraživanim uvjetima.<br />
* Ova istraživanja financiraju Republički fond za naučni rad SRH i Poslovno<br />
udruženje šumsko privrednih organizacija, Zagreb.<br />
436
Pokus je osnovan u proljeće 1971. godine na pokusnom objektu »Lokve«,<br />
Šumarija Duga Resa, područje bujadično-vrištinskih tala. Starosti sadnica<br />
(varijante) bile su slijedeće:<br />
1. varijanta, neškolovane sadnice 2 + 0 god.<br />
2. varijanta, školovane sadnice 1 + 2 god.<br />
3. varijanta, školovane sadnice 2 + 1 god.<br />
4. varijanta, školovane sadnice 2 + 2 god.<br />
Pokus je osnovan po principu Latinskog kvadrata; 4 varijante uz 4 ponavljanja.<br />
PREŽIVLJENJE BILJAKA<br />
U POKUSU<br />
Sadni materijal je iste provenijencije i istog uroda sjemena. Sadnice sv<br />
proizvedene u rasadniku Šumarskog instituta, Jastrebarsko i to: 2+2 god.<br />
sjetva promjeće 1966. god.; 1 + 2 god. i 2 + 1 god. sjetva proljeće 1967. god. i<br />
2 + 0 god. sjetva proljeće 1968. god. Korištene su sadnice I visinske klase od<br />
svake varijante. Prije sadnje korjenov sistem biljaka prikraćen je na cea 30<br />
cm. Od svake varijante zasađeno je 400 biljaka ili ukupno 1.600 u pokusu.<br />
Postupak kod vađenja, prevoza, manipulacije i sadnje biljaka bio je isti<br />
za sve četiri varijante, kao i njega biljaka u pokusu.<br />
Preživljenje i visinski prirast registrirali smo krajem svake vegetacijske<br />
sezone, a u petoj još i prsni promjer. Prikupljeni podaci su sređeni i prikazane<br />
su srednje vrijednosti. Provedena je analiza varijance i F test.<br />
3. REZULTATI<br />
Preživljenje i visinski prirast biljaka u pokusu uzeli smo kao mjerilo<br />
uspjeha, što je i u praksi uobičajeno.<br />
437
3.1. Preživljenje<br />
Prosječne vrijednosti prikazane su u tabeli 1 i na grafikonu. U prvoj<br />
godini iza sadnje (1971) visoki postotak preživljenja registrirali smo na parcelama<br />
gdje su zasađene sadnice starosti 2 + 1 god. (96,5%) i 1 + 2 god. (95,8%)<br />
Slabiji rezultat zabilježili smo kod sadnica 2 + 0 god. (79,5%) i naročito 2 + 2<br />
god. (33,0%) starih.<br />
Tokom druge (1972), treće (1973), četvrte (1974) i pete (1975) vegetacije<br />
iza sadnje prikazani odnosi nisu se bitnije izmijenili. Postotak preživljenja<br />
je opadao za 1—3% godišnje na svim parcelama. Tako je preživljenje za<br />
pojedine varijante koncem pete vegetacije iznosilo. 1 + 2 god. 90,0%, 2 + 1<br />
god. 84,3%, 2+0 god. 74.5% i 2 + 2 god. 30,8%.<br />
Registrirane razlike među varijantama su statistički visoko signifikantne.<br />
Tabela 1<br />
varijanta<br />
(starost)<br />
1.<br />
(2+0)<br />
2.<br />
(1+2)<br />
3.<br />
(2+1)<br />
4.<br />
(2+2)<br />
1971.<br />
79,5<br />
95,8<br />
96,5<br />
33,0<br />
Preživljenje (%) u godini<br />
1972. 1973.<br />
78,8 77,3<br />
94,3 91,5<br />
91,5 90,5<br />
31,0 30,8<br />
1974.<br />
76,0<br />
90,3<br />
86,8<br />
30,8<br />
1975.<br />
74,5<br />
90,0<br />
84,3<br />
30,8<br />
3.2. Visinski prirast<br />
Srednje vrijednosti visinskog prirasta po varijantama i godinama prikazane<br />
su u tabeli 2. U prvoj godini iza sadnje (1971) najintenzivniji visinski<br />
prirast pokazuju sadnice 2+0 god. stare (15,8 cm). Nešto slabiji prirast bio<br />
je kod sadnica 1+2 god. (6,5 cm) starih.<br />
Var.<br />
Aft)<br />
1.<br />
2.<br />
3.<br />
4.<br />
Prosjek:<br />
St.visin,<br />
on<br />
19,1<br />
26,8<br />
21,1<br />
47,6<br />
**<br />
1971.<br />
15,8<br />
13,9<br />
6,5<br />
13,2<br />
<strong>12</strong>,4<br />
Visinski orirast u godini, cm<br />
** ** **<br />
1972. 1973. 1974. **<br />
1975.<br />
24,9 21,1 25,6 28,8<br />
24,4<br />
13,7<br />
21,5<br />
21,1<br />
19,2<br />
13,7<br />
28,4<br />
20,5<br />
22,9<br />
13,3<br />
37,9<br />
26,2<br />
31,4<br />
24,0<br />
55,8<br />
35,0<br />
Tabela 2.<br />
Tot.vis.<br />
**<br />
75.cm<br />
135,3<br />
138,6<br />
97,3<br />
204,4<br />
143,9<br />
Prs.prom.<br />
*.<br />
75. nm<br />
<strong>12</strong>,3<br />
13,2<br />
11,0<br />
23,9<br />
15,1<br />
** visoko signifikant-ne razlike<br />
* signifikantne razlike<br />
Tokom druge (<strong>1977</strong>), treće (1973), četvrte (1974) i pete (1975) vegetacije<br />
visinski prirast ima tendenciju povećanja kod svih varijanata. Međutim, najbrži<br />
porast je kod sadnica 2+2 god., zatim 2+0 god. i 1 + 2 god. Sadnice 2 + 1<br />
438
god. stare pokazuju i dalje usporen visinski rast, što znači da je još uvijek<br />
osjeća utjecaj »šoka« uslijed presadnje. To se dobro uočava na grafikonu.<br />
U predposljednjoj i posljednjoj koloni tabele 2 navedeni su podaci za<br />
totalnu visinu i prsni promjer stabalaca krajem pete vegetacije. Zapaža se<br />
dominacija sadnica 2 + 2 god. starih, i znatno zaostajanje onih 2 + 1 god. starih.<br />
h,cm<br />
ZOO -i<br />
VISINSKI RAST BILJAKA<br />
U<br />
POKUSU<br />
4. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI<br />
Koliko je nama poznato u nas do sada nije bilo sličnih istraživanja. U<br />
Finskoj su Räsänen i Hiltanen (2) vršili istraživanja sa sadnicama običnog<br />
bora 2 + 0 god., 1 + 1 god. i 2 + 1 god. starih. Oni su konstatirali intenzivniji<br />
visinski prirast kod presađenica, dok je preživljenje bilo podjednako za sve<br />
varijante. Za proizvodnju krupnijih sadnica (odraslijih) Borisenko (1) ne preporuča<br />
presadnju već podsjećanje korjenova sistema; dvokratno za sadnice<br />
starosti 3—5 godina i jednokratno za sadnice 3—4 godine.<br />
Naši rezultati pokazuju da presađenice 1 + 2 god. stare imaju prednost<br />
pred ostale tri varijante. Naime, u cjelini one pokazuju najbolji uspjeh, relativno<br />
visok postotak preživljenja, slabiji »šok« uslijed presadnje i intenzivan<br />
početni visinski rast. Kao najslabiju varijantu možemo označiti sadnice<br />
2+2 god. i 2 + 1 god. stare. Prve pokazuju vrlo nizak postotak preživljenja,<br />
439
a druge vrlo jak »šok« nakon presadnje, koji se zapaža i u petoj vegetaciji<br />
iza prenošenja na teren. Sadnice 2+0 god. stare pokazuju visok postotak preživljenja<br />
i najslabiji »šok«, ali zahtjevaju intenzivnu njegu kulture. Do gubitka,<br />
naime, dolazi zbog konkurencije borova i tokom druge, treće, četvrte<br />
i pete vegetacije. U našem pokusu ta naknadna sušenja iznosila su oko <strong>10</strong> %<br />
biljaka.<br />
Iznijeti rezultati upućuju na intenzivnu rasadničku proizvodnju, koja će<br />
omogućiti proizvodnju jednogodišnjih klijanaca običnog bora sposobnih za<br />
školovanje. Nakon presadnje biljke ostaju 2 godine u rastilištu i zatim se prenose<br />
na teren. Ako klijanci nisu sposobni za presadnju kao jednogodišnji,<br />
već moraju ostati u sjemeništu i drugu godinu, onda određenim uzgojnim<br />
mjerama treba omogućiti proizvodnju dvogodišnjih sadnica sposobnih za direktno<br />
prenošenje na teren. Međutim, takve sadnice se mogu koristiti na onim<br />
površinama gdje nema jake konkurencije korova. Ako se presađuju dvogodišnji<br />
klijanci, oni moraju ostati najmanje dvije godine u rastilištu. Takav<br />
sadni materijal, a i još odrasliji, može se koristiti kod konverzije degradiranih<br />
sastojina listača, s tim da se na teren prenose s busenom uz primjenu<br />
rjeđe sadnje. Takve sadnice će najbrže prerasti ugroženu zonu, gdje je jaka<br />
konkurencija izbojaka iz panjeva i korova. To ujedno znači skraćenje perioda<br />
vrlo skupih radova oko čišćenja i oslobađanja (njege).<br />
LITERATURA<br />
Borisenko, N. P. (1970): The use of large planting stock of Scots Pine in<br />
plantation« (Forestry Abstract 1971.).<br />
Car mean, W. H. (1971): Large, well balanced stock and control of grass competition<br />
needed for Red Pine plantings on sandv soils (Forestry Abstract<br />
1971.).<br />
Ras amen P. N. and Hiltumen N. (1971.): The effect of differences in Scots<br />
Pine nursery stock on the field survival and growth (Forestry Abstract 1972.).<br />
Snow E. A. (I960.): Status of White Pine Age of Planting stock Tests (Separat).<br />
SUMMARY<br />
Survival and height increment of Scots Pine (Pinus silvestris L.) plants<br />
of different ages<br />
The success of afforestation with Scots Pine in the region of bracken and<br />
health soils is frequently non uniform. It has been found that survival and initial<br />
growth of plants in cultures depend on the age of plants with which afforestation<br />
is performed. For the purpose of a more detailed study of this problem in<br />
the region of heath soils there was laid out a field experiment with Scots Pine<br />
plants of various ages, which are most frequently used in practice (2+0, 1+2,<br />
2 + 1 and 2+2 years). The results obtained demonstrate that (1+2)-yearold transplants<br />
have priority over other three variants.<br />
Primljeno 27. I <strong>1977</strong>.<br />
Mr Stevo ORLIĆ,<br />
dipl. inž. šum., Šumarski institut<br />
Jastrebarsko<br />
440
DA LI REZANJE GRANA KAO DODATNA MJERA<br />
U POBOLJŠANJU PROIZVODNJE DRVNE MASE<br />
IMA SVOJE EKONOMSKO OPRAVDANJE?<br />
K. PINTARIĆ<br />
•SAŽETAK. 17 Jugoslaviji glavni cilj proizvodnje u šumarstvu<br />
trebao bi biti maksimalna količina najvrednije drvne mase, koja<br />
se, međutim, ne može postići isključivo prirodnim čišćenjem debla<br />
od grana. Zato je, da bi se ostvario taj cilj, nužno na stablima<br />
običnog bora rezati grane. Rezanjem grana na dijelu debla može<br />
se povećati vrijednost sortimenata i za 15% u odnosu na vrijednost<br />
sortimenata koji se mogu dobiti bez obrezivanja grana.<br />
U ovom radu obrađeno je rezanje grane u prirodnom letvenjaku<br />
običnog bora i to na stabima dominantne etaže pp <strong>10</strong>—20<br />
cm a u visini od 5—6 met. Za ovaj posao utrošeno je u prosjeku<br />
5,5 minuta po stablu a to je gotovo zanemarljivo u odnosu na povećanu<br />
vrijednost koja će se dobiti prilikom glavne sječe.<br />
Na kraju dana su pravila za obrezivanje debala običnog bora.<br />
UVOD<br />
Danas postoje u šumarstvu još uvijek dileme oko toga kada je u pitanju<br />
proizvodna funkcija šume, da li glavni cilj proizvodnje treba biti samo maksimalna<br />
količina biomase ili maksimalna količina najvrijednije biomase. Pozivajući<br />
se na istraživanja mnogobrojnih autora (HILF 1967, HEGER 1955,<br />
KOESTLER 1951, KRAHL-URBAN 1952, LOEFLER 1968, LEIBUNDGUT 1966,<br />
MAYER-WEGELIN 1952, PLAVŠlC-GOLUBOVlC 1964, WOLFARTH 1961 i<br />
dr.), PINTARIČ (1969) smatra da se jugoslavensko šumarstvo treba orijentirati<br />
na proizvodnju maksimalne količine najvrijednije drvne mase, jer se<br />
samo na taj način može očekivati siguran plasman onih sortimenata koji će<br />
i u budućnosti imati veću vrijednost. Osim toga će samo kod njih i u budućnosti<br />
proizvodni troškovi biti niži od prodajne cijene.<br />
Da bi se ovaj cilj postigao, potrebno je proizvesti stabla što čišća od<br />
grana, jer prema MAYER-u (<strong>1977</strong>), 80—90 % grješaka na rezanoj građi otpada<br />
na čvorove. Proučavajući šume Gorskog Kotara, PLAVSIC i GOLUBO-<br />
VlC (1964) su konstatirali da je kvalitet okrajčanih dasaka veoma loš, jer<br />
na najvrijednije klase (čista-polučista, I i II) otpada svega 13,1%, a na IV<br />
klasu čak 61,26% od ukupne količine rezane robe. Prema istim autorima,<br />
ovako loš kvalitet uslovljen je uglavnonm čvorovitošću dasaka.<br />
I pod najpovoljnijim uslovima, rijetko se može prirodnim čišćenjem od<br />
grana ostvariti maksimalna čistoća od grana, jer period od odumiranja do<br />
441
otpadanja grana traje veoma dugo (kod smrče i duglazije), te i pored zadovoljavajuće<br />
debljine i ostalih karakteristika, uslijed uraslih grana dobijamo<br />
rezane drvne Sortimente veoma loše kvalitete.<br />
Ukoliko želimo, a to bi i trebao biti naš cilj, proizvesti nadprosječni kvalitet<br />
drvne mase, moramo primijeniti dopunsku mjeru koja će utjecati<br />
na povećanje udjela najvrijednije drvne mase, rezanje grana.<br />
MAYER (<strong>1977</strong>) smatra da je rezanje grana neophodno potrebno u intenzivnom<br />
šumskom gospodarstvu, ukoliko se želi nadprosječni kvalitet drvne<br />
mase, a time i veća vrijednost proizvodnje. Međutim, kako je rezanje grana<br />
dodatna mjera, koja u doba izvođenja zahtijeva izvjesne troškove da bi se<br />
koristi osjetile tek nakon više decenija, nedovoljno se primijenjuje u praksi<br />
kako u našoj zemlji tako i u inostranstvu.<br />
Da li rezanje grana ima svoje ekonomsko opravdanje, navest ćemo samo<br />
nekoliko primjera. MAYER-WEGELIN (1952), navodi da je vrijednost dasaka<br />
od smrče na kojoj su grane rezane blagovremeno za 60 % veća u odnosu na<br />
smrču iste starosti i na istom staništu samo što grane nisu rezane. OLI-<br />
SCHLAEGER (cit. MAYER <strong>1977</strong>) navodi da se rezanjem grana na smrči vrijednost<br />
rezane robe povećala za 40—90%, a ukoliko je bilo veće učešće trupaca<br />
za ljuštenje i rezani furnir, vrijednost drvne mase se može povećati i<br />
za nekoliko puta.<br />
Upoređujući troškove rezanja grana sa povećanjem vrijednosti drvne<br />
mase, HILF (cit. MAYER <strong>1977</strong>) navodi da se vrijednost proizvedene drvne<br />
mase povećala za 13 puta u odnosu na troškove rezanja, a HAEBERLE (cit.<br />
MAYER <strong>1977</strong>) tvrdi da to iznosi i 17 puta. Prema SPEIDEL-u (1972), 40—60<br />
godina poslije rezanja grana, minimalno povećanje vrijednosti trupaca treba<br />
biti bar 4—6 puta u odnosu na troškove rezanja grana, što je u navedenim<br />
slučajevima 2—3 puta veće.<br />
Analizirajući vrijednost jedne 37 metara visoke smrče sa područja Pokljuke<br />
(Slovenija), MLINŠEK (1973) je utvrdio da je vrijednost smrče kod<br />
koje su grane blagovremeno rezane za 2,34 puta veća nego kod smrče kod<br />
koje grane nisu rezane.<br />
Iz ovih nekoliko navoda vidimo da se primjenom rezanja grana može<br />
znatno utjecati na povećanje vrijednosti proizvodnje, pri čemu se uložena<br />
finansijska sredstva višestruko vraćaju.<br />
U našem izlaganju osvrnut ćemo se na iskustva u vezi sa rezanjem grana<br />
na običnom boru (PINUS SILVESTRIS L.) u odjelu 119 Gospodarske jedinice<br />
»Donja Stupčanica« kod Olova.<br />
METODA RADA<br />
Na 55 stabala običnog bora, prsnog promjera <strong>10</strong>—21 cm, u prosjeku 13,1<br />
cm (stabla su uglavnom do 15 cm debljine, jer su samo četiri stabla bila<br />
deblja), i visine 11—17 metara, u prosjeku 14 m., u lipnju 1975. godine su<br />
rezane suhe grane do visine od 5—6,5 metara. Pri rezanju grana koristila se<br />
ručna lučna voćarska pila, a za rezanje grana preko tri metra visine koristio<br />
se jedan elemenat švedskih ljestvi, koje se koriste za sabiranje šumskog sjemena<br />
.Najviši pršljen na kojem su rezane grane nalazio se na visini od 5,6<br />
metara, a najniži na visini od 1,2 metra.<br />
442
OPIS OBJEKTA<br />
Prirodna, čista sastojina običnog bora u fazi letvenjaka, u odjelu 119.<br />
Gospodarske jedinice »Donja Stupčanica« u šumi zvanoj Grab, kod Olova,<br />
na više-manje zaravnjenom terenu i na nadmorskoj visini od 850 metara.<br />
Za ocjenu klimatskih prilika uzeta je u obzir meteorološka stanica Han<br />
Pijesak (11<strong>10</strong> m. n. m.), koja se nalazi na oko 30 km. istočno od objekta istraživanja,<br />
a podaci se odnose na period osmatranja od 1931. do 1960. godine.<br />
Srednja godišnja temperatura iznosi 5,8 °C; srednja temperatura najhladnijeg<br />
mjeseca je —4,8 °C, a srednja mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca<br />
16,2 °C, te srednja godišnja amplituda temperature iznosi 21 °C; pet mjeseci<br />
imaju srednju mjesečnu temperaturu višu od +<strong>10</strong> °C (V—IX); vegetacioni<br />
period traje 134 dana; u navedenom periodu apsolutna minimalna temperatura<br />
iznosi •—26,0 °C, a apsolutna maksimalna, 33,2 °C; jesen je znatno<br />
toplije godišnje doba od proljeća (6,5 C : 5,1 °C); srednja godišnja količina<br />
oborina iznosi 1134 mm, od koje na period V—IX otpada 519 mm, odnosno<br />
oko 46% od godišnje količine; oborine su raspoređene prilično ravnomjerno<br />
po godišnjim dobima:<br />
proljeće<br />
ljeto<br />
jesen<br />
zima<br />
26%<br />
27%<br />
25 %<br />
22%<br />
Prema toplinskom i oborinskom režimu, područje se nalazi u pojasu planinske<br />
umjereno-kontinentalne klime, gdje se još uvijek nisu u potpunosti<br />
izgubili utjecaji submediteranske klime.<br />
Matični supstrat čine trijaski vapnenci na kojima su se razvila smeđa<br />
krečnjačka do ilimerizirana tla.<br />
Prirodni letvenjak običnog bora sa neznatnim učešćem smreke, nastao<br />
je naletom sjemena na čistine sa okolnih rijetkih stabala. Površina je ranije<br />
služila za ispašu stoke. Pojedinačni primjerci debljih jasika potvrđuju nastanak<br />
ovih šuma. Sastojina je u progresivnoj sukcesiji prema klimaregionalnoj<br />
zajednici jele, smreke i bukve. Poznato je da se na širem području nalaze<br />
najkvalitetnije sastojine običnog bora. Stanište spada u I bonitet za obični<br />
bor, a izmjerene visine stabala variraju od 35 do 40 metara.<br />
REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA<br />
U tab. 1 dati su neki osnovni podaci o rezanju grana:<br />
Visina stabla do<br />
koje su rezane<br />
grane<br />
do 2,0 m<br />
2,1—3,0 m<br />
3,1—4,0 m<br />
4,1—5,0 m<br />
5,1—6,0 m<br />
jedan<br />
26 stabala<br />
19 stabala<br />
36 stabala<br />
43 stabla<br />
19 stabala<br />
Osnovni podaci o rezanju grana<br />
Broj pršljena na jednom metru visine<br />
dva<br />
tri<br />
broj stabala<br />
2 stabla<br />
34 stabla<br />
1 stablo<br />
18 stabala<br />
6 stabala<br />
Tab. 1<br />
443
Vidimo da na jednom metru dužine ima najviše stabala sa jednim pršljenom,<br />
2,5 puta više nego sa dva pršljena, dok je sa tri pršljena na jednom<br />
metru samo jedno stablo. Ovo ukazuje da je do visine do koje su rezane grane,<br />
tj. do oko 6 metara, prirast u visinu bio veoma intenzivan. Prema podacima<br />
mjerenja, razmaci između pršljena na kojima su rezane grane bili su<br />
40 do 1<strong>10</strong> cm, u prosjeku 68 cm + 17 cm.<br />
Prilikom rezanja grana, pored utrošenog vremena za rezanje grana, registrirani<br />
su i predasi, prelazak od stabla do stabla koja su bila udaljena oko<br />
5 metara jedno od drugog, i ostali pripremni radovi.<br />
U tab. broj 2 prikazan je ukupan učinak rezanja grana.<br />
ö c 5<br />
SH M<br />
m<br />
do 2,0 i<br />
2,1—3,0<br />
3,1—4,0<br />
4,1—5,0<br />
5,1—6,0<br />
ukupno<br />
o -<br />
O.N<br />
o a<br />
rt >~<br />
3 U c<br />
VSJ<br />
_* Ca<br />
3 a SH MB rt M ^<br />
kom<br />
134<br />
283<br />
219<br />
164<br />
44<br />
844<br />
Učinak pri rezanju grana<br />
•- n ><br />
•"-i.<br />
o<br />
£<br />
-d a<br />
a'"<br />
a<br />
a<br />
«<br />
«JO s o<br />
EH SH SH<br />
c/5 a M 3<br />
mm<br />
20,0<br />
18,9<br />
17,6<br />
16,3<br />
14,8<br />
Utrošeno vrijeme za rezanje grana<br />
ukupno<br />
po stablu<br />
31<br />
62<br />
41<br />
34<br />
8<br />
177<br />
sek<br />
29<br />
19<br />
00<br />
02<br />
15<br />
05<br />
Tab. 2<br />
sek<br />
55<br />
69<br />
46<br />
47<br />
27<br />
04<br />
Iz podataka sa tab. 2 pada u oči da se sa povećanjem visine do koje su<br />
rezane grane, skraćuje i vrijeme koje je potrebno za rezanje grana. Do ove<br />
na prvi pogled protivuriječnosti došlo je zbog toga, što se sa povećavanjem<br />
visine smanjivala debljina grana, i što do oko 6 metara visine, zahvaljujući<br />
švedskim ljestvama nije bilo većih poteškoća pri rezanju grana. Dok je na<br />
visini do 2 metra prosječna debljina grana u osnovi bila 20 mm, na visini<br />
od preko pet metara bila je svega 14,8 mm, što je po površini presjeka svega<br />
oko 55 % u odnosu na debljinu grana od 20 mm.<br />
Osim utrošenog vremena navedenog u tab. 2, utrošeno je za prelazak od<br />
stabla do stabla i namještanje ljestvi 36 sekundi, a za predahe 43 sekunde<br />
po stablu.<br />
Prema tome, u našem slučaju, za rezanje grana do visine od oko 5,5 metara,<br />
bilo je potrebno ukupno 5 minuta i 23 sekunde po stablu. Upoređenjem<br />
ovih podataka sa utrošenim vremenom koje navodi MAYER-WEGELIN (1952)<br />
za obični bor, proizilazi da ne postoji veće razlike, što se vidi i iz našeg upoređenja:<br />
Autor<br />
MAYER-WEGELIN<br />
Naša istraživanja<br />
Visina do koje se<br />
režu grane<br />
m<br />
6,0<br />
5,5<br />
Utrošeno vremena<br />
po stablu<br />
min<br />
sek<br />
06<br />
23<br />
444
Pošto je prema MAYER-WEGELIN-u (1952) pri rezanju grana do visine<br />
od 6 metara na I bonitetu staništa i pri prsnom promjeru stabala od 11—15<br />
cm (kakav je naš slučaj), dovoljno rezati grane na svega 400 najkvalitetnijih<br />
stabala iz dominantne etaže, koja su ravnomjerno raspoređena (razmak između<br />
stabala na kojima se režu grane oko 5 metara), proizilazi da je za rezanje<br />
grana potrebno utrošiti po hektaru oko 36 sati, odnosno oko pet radnih<br />
dana, što je neznatno ili čak zanemarljivo u odnosu na povećanje vrijednosti<br />
drvne mase koja se rezanjem grana može postići.<br />
Za 3—4 godine grane će se rezati do konačne visine od 8,5 metara, za što<br />
će se utrošiti daljih šest minuta po stablu, odnosno daljih 40 sati po hektaru.<br />
Iz ovih podataka se može vidjeti, da i u našim šumama postoje uslovi<br />
da se primjenom odgovarajućih uzgojnih mjera znatno poveća vrijednost proizvedene<br />
drvne mase. Ovo je posebno značajno za obični bor, kod kojeg se<br />
na svjetskom tržištu postižu veoma visoke cijene, i 15 puta veće u odnosu<br />
na cijene trupaca prosječne kvalitete.<br />
NEKOLIKO PREPORUKA ZA PRAKSU<br />
Izbor sastojina<br />
Prema PINTARIĆ-u (1969), rezanje grana ograničiti samo na one sastojine<br />
kod kojih će stvarno doći do znatnog povećanja vrijednosti proizvedene<br />
drvne mase. Pri tome je potrebno proanalizirati:<br />
— da li sastojina ima dovoljan broj stabala sa svojstvima sposobnim za<br />
proizvodnju kvalitetnog drveta.<br />
— da li postoje izgledi da stabla na kojima će se rezati grane u dogledno<br />
vrijeme dostignu željene dimenzije,<br />
— da li su promjeri stabala u prsnoj visini prešli dimenzije kod kojih<br />
rezanje grana nema svoje ekonomsko opravdanje.<br />
Zato za rezanje grana dolaze u obzir samo lijepi i zdravi letvenjaci, koji<br />
se nalaze na boljim staništima. Prilikom odabiranja stabala na kojima će rezati<br />
grane, treba voditi računa da ona u budućnosti moraju dati vrijedno drvo.<br />
Ta stabla moraju biti zdrava, prava, pravnog debla i sa pravilno razvijenom<br />
krošnjom i da pripadaju isključivo dominantnoj klasi stabala.<br />
Odabrana stabla treba vidno obilježiti, kako bi bila lako uočljiva. To se<br />
postiže najbolje ako se oboje prstenom masne boje.<br />
Debljina<br />
stabala<br />
Pri određivanju debljine stabala, treba voditi računa da središnji cilindar<br />
sa uraslim granama bude što uži, svega oko <strong>10</strong> cm promjera. Maksimalni<br />
promjer do kojeg je rezanje grana ekonomski opravdano, ovisi prije svega od<br />
debljine stabla koja se želi postići u vrijeme sječe. Osnovno pravilo je da<br />
minimalna širina prstena bez uraslih grana bude bar <strong>12</strong> cm, što je i donja<br />
granica ekonomičnosti rezanja grana. Na boljim stanišnim uslovima, na kojima<br />
se u razumnom vremenu mogu proizvesti deblja stabla (preko 50 cm prsnog<br />
promjera), ne treba rezati grane na stablima debljim od 20 cm promjera,<br />
445
a na lošijim staništima, gdje će se proizvoditi tanja stabla (oko 40 cm prsnog<br />
promjera), kod običnog bora režu se grane na stablima do <strong>10</strong> cm prsnog promjera.<br />
Iz ovoga proizilazi da ne dolazi u obzir rezanje grana kad su stabla u<br />
fazi mladika ili guštika (prsni promjer ispod <strong>10</strong> cm), niti kod stabala sa prsnim<br />
promjerom većim od 20 cm. Optimalne debljine stabala na kojima se<br />
režu grane su <strong>10</strong>—15 cm promjera u prsnoj visini.<br />
Visine do koje se grane režu<br />
Minimalna visina do koje treba rezati grane je 4,5 metra, kada se može<br />
dobiti jedan trupac standardne dužine od 4,0 metra. Pri ručnom rezanju grana,<br />
optimalna visina je 8,5 metara, jer se na taj način dobiju dva trupca standardne<br />
dužine od 4,0 metra. Obzirom da se kod običnog bora mogu dobiti<br />
vrijedni i skupi sortimenti, opravdano je rezanje grana do <strong>10</strong> metara visine,<br />
tj. približno do 1/3 visine stabla, jer se do te visine nalazi oko 50% drvne<br />
mase stabla.<br />
Kod primjene mehaniziranih sredstava (»šumski majmun«, »Klettersäge«),<br />
grane se režu do visine od <strong>10</strong>—<strong>12</strong> metara.<br />
Ukoliko se režu zelene grane, što je kod običnog bora moguće, treba voditi<br />
računa da se zelena krošnja stabla previše ne skrati. Prema rezultatima<br />
dosadašnjih istraživanja, krošnju ne treba skraćivati ispod 1/2 visine stabla<br />
(do te visine se nalazi oko 75 % drvne mase stabla).<br />
Broj stabala<br />
U principu, grane se režu samo na onom broju stabala, koja će ostati u<br />
sastojini do konca produkcionog perioda (ophodnje). Pošto se grane režu na<br />
mlađim i tanjim stablima, koja će u sastojini ostati još 4—5 decenija, mora<br />
se računati i na gubitke do kojih dolazi uslijed štetnog djelovanja abiotskih<br />
i biotskih faktora (snijeg, vjetar, insekti, gljive i dr.).<br />
Prilikom odlučivanja o broju stabala na kojima će se rezati grane, potrebno<br />
je imati u vidu slijedeće:<br />
— što je stanište bolje, grane se režu na većem broju stabala po jedinici<br />
površine,<br />
— što se grane režu do veće visine, broj stabala po jedinici površine je<br />
manji,<br />
— što je prsni promjer stabala veći, grane se režu na manjem broju stabala.<br />
Za obični bor, TSCHERMAK (1950) i drugi preporučuju da se grane režu<br />
na 250—400 stabala po hektaru (razmak između stabala 5—6,3 metra).<br />
Vrijeme rezanja grana<br />
Kod običnog bora se mogu rezati suhe i zelene grane. Suhe grane se mogu<br />
rezati tokom cijele godine, ali se za vrijeme vegetacionog perioda mora biti<br />
pažljiviji, jer i najmanja nesmotrenost može dovesti do oštećenja stabla (guljenja<br />
stabla). Rezanje zelenih grana treba ograničiti na period mirovanja vegetacije,<br />
a najpogodnije vrijeme je pred početak kretanja sokova tj. u mjesecu<br />
februaru.<br />
446
Kod običnog bora grane koje se režu ne bi smjele biti u osnovi deblje<br />
od 40 mm, jer u protivnom rana veoma teško zarašćuje.<br />
Alat za rezanje<br />
grana<br />
Grane se ne smiju odstranjivati sjekirom, kosijerom i si. tj. kresati, već<br />
se moraju uklanjati alatom kojim se reže (pila, makaze, nož). Najpogodnija je<br />
voćarska pila sa lukom, koja se može nasaditi na duže ili kraće držalo. Za<br />
rezanje grana na većim visinama, koriste se ljestve dužine oko 5 metara. U<br />
našem slučaju, kao veoma pogodne pokazale su se švedske ljestve.<br />
U novije vrijeme se za rezanje grana koristi »šumski majmun« (»Klettersäge«).<br />
Upotreba je ekonomski opravdana, samo ako su u pitanju veći kompleksi<br />
šuma na čijim stablima će se grane rezati, a najekonomičnije je ako<br />
dva radnika poslužuju dvije mašine, jer dok jedna reže grane, druga se priprema<br />
za rad.<br />
U pogledu rezanja grana, MAYER-WEGELIN (1952) za obični bor<br />
slijedeću tablicu (tabl. 3):<br />
daje<br />
Visinski<br />
bonitet<br />
TABLICA ZA REZANJE GRANA<br />
(Po MAYER-WEGELIN-u, 1952)<br />
Visina do<br />
koje se<br />
režu grane<br />
m<br />
Srednji<br />
na<br />
8—<strong>10</strong><br />
prsni promjer<br />
kojima se režu<br />
11—15<br />
broj stabala po<br />
stabala<br />
grane<br />
hektaru<br />
sastojine<br />
(om)<br />
16—20<br />
Tab. 3<br />
I<br />
I<br />
I<br />
II<br />
11<br />
II<br />
III<br />
III<br />
III<br />
IV<br />
IV<br />
IV<br />
1-A<br />
4—6<br />
6—8<br />
2—4<br />
4—6<br />
6—8<br />
2—4<br />
4—6<br />
6—8<br />
2—4<br />
4-6<br />
6—8<br />
700<br />
550<br />
400<br />
650<br />
500<br />
350<br />
600<br />
400<br />
250<br />
500<br />
300<br />
<strong>10</strong>0<br />
550<br />
400<br />
250<br />
500<br />
400<br />
250<br />
450<br />
350<br />
—<br />
—<br />
—<br />
—<br />
450<br />
350<br />
—<br />
400<br />
250<br />
—<br />
—<br />
—<br />
—<br />
—<br />
—<br />
—<br />
ZAKLJUČAK<br />
Sastojine običnog bora u Bosni se po svojim morfološkim karakteristikama<br />
odlikuju veoma kvalitetnim deblom i krošnjom, što garantira proizvodnju<br />
veoma vrijedne drvne mase. Prirodno čišćenje od grana ipak nije zadovoljavajuće,<br />
jer žive i mrtve grane urastaju u deblo više decenija, tako da se<br />
na taj način smanjuje vrijednost proizvedene drvne mase.<br />
Zato, da bi se povećala vrijednost proizvedene drvne mase, što je za<br />
obični bor veoma značajno, potrebno je pristupiti blagovremenom rezanju<br />
grana.<br />
U prirodnoj sastojini običnog bora u fazi letvenjaka, provedeno je rezanje<br />
grana do visine od 5—6 metara, i za taj rad je utrošeno svega 5,5 minuta<br />
447
po stablu (uključujući predahe, prelaske od stabla do stabla i ostale pripreme).<br />
Grane su se rezale ručno pomoću voćarske pile, a za veće visine koristile<br />
su se švedske ljetve.<br />
Ovaj utrošak vremena je veoma mali, gotovo zanemarljiv u poređenju<br />
sa povećanjem vrijednosti proizvedene drvne mase. Na stablima na kojima<br />
su se rezale grane ovo povećanje vrijednosti može biti oko 15 puta veće u odnosu<br />
na troškove rezanja grana, a kod običnog bora najvrijedniji sortimenti<br />
mogu biti i preko <strong>10</strong> puta skuplji u odnosu na prosječni trupac za rezanje.<br />
LITERATURA<br />
Heger, A. (1955): Lehrbuch der forstlichen Vorratspflege.<br />
Hilf, H. H. (1967): Der Einfluss gesetzmässiger Entwicklung der Verwertung des<br />
Nadelrundholzes auf die künftige Zielsetzung bei waldbaulichen Massnahmen<br />
insbesondere im Mitteleuropa. XIV IUFRO-Kongres, sekcija 23. str. 299, München.<br />
Ko es tier, J. N. (1951): Die Waldpflege, Frankfurt a/M.<br />
Krahl-Urban, J. (1952): Buchenbetriebszieltypen. Forstwissenschaftliches Centralblatt.<br />
L o e f 1 e r, K. (1968): Prognose für Holzverwertung und — Verwendung. Forstarchiv,<br />
Heft 8.<br />
Leib und gut, H. (1966): Die Waldpflege, Bern.<br />
Mayer, H. (<strong>1977</strong>): Waldbau auf soziologisch-ökologischer Grundlage. Stutgart<br />
und New York.<br />
Mayer-Wegelin, H. (1952): Das Aufästen der Waldbäume, Hanover.<br />
M1 i n š e k, D. (1973): Möglichkeiten der Ertragssteigerung im subalpinen Fichtenwald.<br />
Ü <strong>10</strong>0 Jahre der Hochschule für Bodenkultur, Wien, 4.<br />
Pint arid, K. (1969): Njega šuma. Sarajevo.<br />
Plavšić, M.-G o 1 üb o vi ć, U. (1964): Istraživanje postotnog odnosa pilanskih<br />
sortimenata kod jele (Abies alba Mill.). Šumarski list, sv. 1—2, Zagreb.<br />
Speidel, G. (1972): Planung im Forstbetrieb. Grundlagen und Methoden der<br />
Forsteinrichtung. Hamburg und Berlin.<br />
W o 1 fa r t h, E. (1961): Vom Waldbau zur Waldpflege, München.<br />
SUMMARY<br />
Does pruning as an additional measure in improving<br />
the quality of volume production possess its economic justification?<br />
In Yugoslavia, the main objective of production in forestry ought to be<br />
maximal production of the most valuable volume, which, however, cannot be<br />
attained solely by natural pruning of standing trees. Hence, in order to actualize<br />
this objective, it is necessary to prune the branches of Scots Pine. By sawing<br />
off branches in a part of the stem it is possible to increase the value of assortments<br />
by as much as 15 % in relation to assortimenls available from unpruned<br />
trees.<br />
In this paper is discussed the sawing off of branches in a natural pole forest<br />
of Scots Pine — on trees of the dominant storey with a diameter b. h. of <strong>10</strong>—20<br />
cm and at the height of 5—6 m. For this work an average time consumption of<br />
5.5 minutes per tree was needed, which is almost negligible regarding the increased<br />
value, which is obtained during the main cutting.<br />
In conclusion are given the rules for pruning stems of Scots Pine.<br />
448<br />
Primljeno 5. VIII <strong>1977</strong>. Prof. dr. Konrad PINTARlC,<br />
dipl. inž. šum.,<br />
Šumarski fakultet u Sarajevu,<br />
Zagrebačka ul. br. 20
ISTRAŽIVANJA UTJECAJA NJEGE SASTOJINA<br />
NA PROIZVODNJU I KVALITET ŠUMA PANJAČA HRASTA KITNJAKA<br />
S. IZETBEGOVIC<br />
SAŽETAK. U SR Bosni i Hercegovini postoje znatne površine<br />
nekadašnjih šikara hrasta kitnjaka u kojima je unazad 15—20 godina<br />
kampanjom proveden meliorativni zahvat čišćenja te one danas<br />
odgovaraju uzgojnom obliku šume panjače (niske). Čišćenja<br />
su izvršena s negativnim odabiranjem. U cilju utvrđivanja utjecaja<br />
njege sastojine na proizvodnju drvne mase i njezin kvalitet<br />
metodom intenzivnih proreda autor je u gosp. jedinici Kruščica<br />
(Lašvansko šumsko-privredno područje) osnovao pokusnu plohu.<br />
U ovom radu nalaze se podaci o stanju sastojine prije prorede te<br />
o jačini izvršenog zahvata, (op)<br />
1. UVOD I PROBLEM<br />
Prema podacima inventure šuma na velikim površinama u 1964—1968.<br />
godini, MATIC, V. i dr., (3), u Bosni i Hercegovini ima blizu 200.000 ha niskih<br />
šuma i šikara hrasta kitnjaka. Oko 60 % ovih šuma je u društvenoj a ostatak<br />
u građanskoj svojini. Veliki dio ovih šuma 43,2 % nalazi se u dobrim stanišnim<br />
uslovima. Prema istim podacima prosječna zaliha u niskim šumama<br />
i šikarama koje se nalaze u društvenoj svojini iznosi 56,2 m 8 po hektaru, a<br />
kvalitet stabala u cjelini uzevši veoma je loš. Sadašnji zapreminski prirast<br />
ovih sastojina iznosi u prosjeku 3,20 m 3 /ha.<br />
Kako su ovo prosječni podaci za čitavo područje Bosne i Hercegovine,<br />
razumljivo je da u konkretnim uslovima ima znatnih odstupanja u pogledu<br />
kvaliteta, zalihe i prinosa ovih šuma.<br />
Jedan dio ovih šuma koje se nalaze u dobrim stanišnim uslovima, a u<br />
kojima su u proteklom periodu provođene određene mjere njege, sa znatnijim<br />
učešćem stabala sjemenog porijekla, u sadašnjem trenutku po kvalitetu,<br />
zalihi i veličini prirasta znatno odstupa od prosječnih prilika i traži drugačiji<br />
tretman.<br />
Opće prihvaćeno načelo da radikalnim uzgojnim zahvatima u što je moguće<br />
kraćem periodu prevedemo niske šume i šikare hrasta kitnjaka u visoke<br />
šume na širokom frontu ne možemo prihvatiti. Radikalni zahvati zahtijevaju<br />
zamašna materijalna sredstva i kvalitetan reprodukcioni materijal,<br />
što na širem planu još za duže vrijeme nećemo moći osigurati.<br />
U pomenutom slučaju kada su u pitanju bolje sastojinske prilike u kojima<br />
su prisutni i elementi sjemenog porijekla, s većim zalihama i kvalitetni-<br />
449
jim prinosom, moguće je intenzivnim mjerama njege uzgojiti kvalitetnu sastojinu<br />
koja će dati i kvalitetan prinos. Mjerama njege već sada, a naročito<br />
u budućem periodu, ove sastojine mogu dati prihode od prorednog materijala<br />
čime se izbjegavaju znatnija materijalna sredstva koja bi uložili u rekonstrukciju<br />
ovih šuma, ako bi se odlučili za drugi put.<br />
Zadatak ovog rada bio bi da ukaže kako i kojoj mjeri se u panjačama<br />
hrasta kitnjaka boljih stanišnih uslova, primjenom intenzivnih mjera njege,<br />
može uticati na vrijednost proizvedene drvne mase.<br />
2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA<br />
2.1 Opći podaci<br />
Objekt na kome su vršena istraživanja nalazi se u slivnom području rijeke<br />
Lašve, uz lijevu padinu potoka Kruščica, udaljen oko 3 km od Viteza.<br />
U geografskom smislu ovo je donji dio planinskog masiva Vraniće čije se<br />
sjeverne padine strmo spuštaju od najviših vrhova prema rijeci Lašvi.<br />
Prema šumsko-gospodarskoj podjeli to je ŠPP »Lašvansko«, koje je podijeljeno<br />
u pet gospodarskih jedinica. Sastojina u kojoj su vršena istraživanja<br />
nalazi se u odjelu 96 G. J. »Kruščica«. Odjel u kome je smještena ogledna<br />
ploha predstavlja padinu eksponiranu prema jugozapadu s inklinacijom 20—<br />
25 a i nadmorskom visinom 470—800 m. Ploha se nalazi u donjem dijelu<br />
odjela na nadmorskoj visini oko 500 m.<br />
2.2 Klima<br />
Za ocjenu karaktera klime korišteni su podaci meteorološke stanice Travnik<br />
(2), koja je udaljena oko 15 km od objekta istraživanja. Geografske koordinate<br />
meteorološke stanice Travnik su: sjeverna geografska širina 44°14'<br />
i istočna geografska dužina 17' u 41', a nalazi se na nadmorskoj visini od 561 m.<br />
Podaci za ocjenu klime odnose se na period opažanja 1962—1971. godine.<br />
2.2.1 Temperatura zraka<br />
U periodu opažanja srednje mjesečne temperature zraka iznosila su:<br />
mj. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.<br />
t»C —3,4 0,1 4,3 9,5 13,5 16,6 18,3 18,0 14,2 8,3 5,6 —1,4 8,4<br />
Maksimalna temperatura zraka izmjerena je 1965. godine i iznosila je<br />
37,0 0 C, a minimalna 1963. godine i iznosila je —23,6 °C. Broj dana s temperaturama<br />
zraka iznad <strong>10</strong> °C iznosi u prosjeku za period opažanja 171, a pada<br />
u intervalu između 19. travnja (IV) i 7. listopada (X), što ukazuje na relativno<br />
dug vegetacioni period.<br />
2.2.2 Oborine<br />
Za isti period opažanja srednje mjesečne i ukupna godišnja količina oborina<br />
iznosila je:<br />
450
mj. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.<br />
mm 57 59 66 62 74 95 75 67 79 55 <strong>10</strong>3 <strong>10</strong>2 894<br />
U periodu od mjeseca svibnja (V) do mjeseca rujna (IX) u prosjeku je<br />
bilo 390 mm oborina što iznosi oko 44% od ukupne godišnje količine.<br />
Ujedno u tom periodu raspored i količina oborina su prilično ravnomjerni.<br />
Na bazi prosječnih veličina temperature zraka i količine oborina izračunati<br />
su indeksi suše po De Martonne-u (4) i oni su iznosili:<br />
mj. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.<br />
i 42 59 46 32 31 36 27 24 33 32 66 89 48<br />
Iz ovih podataka proizilazi da su najniži indeksi suše u mjesecu srpnju<br />
(VII) i kolovozu (VIII), ali su oni ipak veći od granične vrijednosti i == 20,<br />
koju je De Martonne označio kao granicu između aridne i humidne klime.<br />
Na humidnost klime ukazuje i veličina Langovog kišnog faktora<br />
koja iznosi <strong>10</strong>6.<br />
KLIMA6RAM PO K0PPEN_u<br />
grafikon 1.<br />
mm<br />
<strong>10</strong>0 -<br />
80<br />
60<br />
40<br />
20<br />
-* tfc<br />
Na osnovu podataka o količini oborina i veličini temperatura zraka urađen<br />
je i klimogram prema Köppen-u (grafikon 1).<br />
Imajući u vidu sve ove klimatske pokazatelje, možemo klimu ovog područja<br />
okarakterizirati kao umjereno kontinentalnu s mediteranskim uticajem<br />
u pluviometrijskom režimu.<br />
2.3 Matični supstrat i tlo<br />
Prema BURLICI i FABIJANICU (1) područje G. J. »Kruščica« pripada<br />
srednje bosanskom škriljavom gorju. Geološka osnova ovog područja je prilično<br />
heterogena, ali se ipak radi o srodnim stjenama. Znatan dio područja<br />
451
izgrađen je od filita što je slučaj i s dijelom područja u kojem je locirana<br />
ogledna ploha.<br />
Prema istim autorima najrasprostranjeniji tip tla na ovom supstratu je<br />
kiselo smeđe tlo. Ono je relativno siromašno hranjivim materijama izuzimajući<br />
kalij, ali je relativno duboko i rahlo s znatnim rezervama pristupačne<br />
vode, što indicira na mogućnost postizanja visokih prinosa. Kiselost ovih tala<br />
je jako izražena. U datom slučaju ona se ogleda i u znatnom prisustvu izrazitih<br />
acidofilnih elemenata prizemne flore (Calluna vulgaris, Vaccinium myrtillus,<br />
Pteridium aquilinum i dr.).<br />
2.4 Vegetacija<br />
Osnovni vegetacijski pokrivač Kruščice čine mješovite šume bukve, jele<br />
i smreke koje u fitocenološkom smislu pripadaju asocijaciji Abieti — Fagetum<br />
silicicolum Stef (1). Drugu značajnu grupu čine čiste bukove šume asocijacije<br />
Luzulo — Fagetum, a treću grupu acidofilna šuma hrasta kitnjaka bez graba<br />
Betulo — Querexon. Ova šuma zauzima donji brdski pojas, izuzimajući uvale<br />
i sjeverne ekspozicije.<br />
Ogledna ploha je izdvojena u sastojini hrasta kitnjaka na dubljem smeđem<br />
zemljištu i okarakterizirana je kao subasocijacija myrtületosum.<br />
2.5 Sastojinske prilike<br />
Kako je već u uvodnom dijelu rada naglašeno, ogledna ploha postavljena<br />
je u niskoj šumi hrasta kitnjaka, u kojoj je stanoviti broj dobro oblikovanih<br />
elemenata i sjemenog porijekla.<br />
Dendrometrijskom analizom oborenih stabala ustanovljeno je da je sastojina<br />
sada stara oko 40 godina.<br />
Unazad 15—20 godina izvršen je u ovoj sastojini prvi meliorativni zahvat,<br />
koji je imao za cilj uklanjanje nepoželjnih vrsta i jedinki slabog kvaliteta.<br />
Sastojina se sada nalazi u fazi letvenjaka i od pomenutog čišćenja u njoj nisu<br />
provađane neke posebne mjere njege.<br />
3. METODA RADA<br />
U sastojini je koncem 1976. godine izdvojena ogledna ploha veličine 0,75<br />
ha. Ona je podjeljena u tri dionice, svaka veličine 0,25 ha, oblika kvadrata<br />
sa stranicom 50 m.<br />
452<br />
— Na radnoj dionici 1 sva stabla obilježena su bijelom uljanom bojom<br />
i na njoj je provedena selektivna proreda po principu SCHÄDELIN-a<br />
(7). I u narednom periodu na ovoj dionici provodit će se selektivna<br />
proreda s ciljem da u dogledno vrijeme mjerama njege formiramo<br />
kvalitetnu sastojinu hrasta kitnjaka, pomažući u razvoju sadašnja najkvalitetnija<br />
stabla pretežno sjemenog porijekla.<br />
— Na radnoj dionici 2, stabla su obilježena crnom uljanom bojom. Istovremeno<br />
izdvojeno je i žutom uljanom bojom trajno obilježeno oko<br />
200 najkvalitetnijih stabala po hektaru. Raspored ovih stabala po po-
vršini je prilično ravnomjeran. Prva proreda koja je provedena a i<br />
buduće koje će biti provađane imaju za cilj da koliko je moguće više<br />
pogoduju razvoju ovih odabranih stabala.<br />
— Na kontrolnoj dionici stabla su obilježena crvenom uljanom bojom.<br />
Nije provađan a niti će to biti slučaj u buduće nikakav zahvat. U narednom<br />
periodu će se samo uklanjati odumrla stabla i razvoj ove sastojine<br />
ukazivat će na svrsishodnost provedenih mjera njege na prve<br />
dvije dionice.<br />
Radi uvida u sadašnje sastojinske prilike i mogućnosti praćenja trenda<br />
budućeg razvoja, posebno u smislu uloge i kvaliteta pojedinih stabala sastojine,<br />
na čitavoj oglednoj plohi mjereni su slijedeći taksacioni elementi:<br />
— visina stabala s tačnošću od 0,5 m,<br />
— prsni promjer stabla na 1,3 m visine s tačnošću od 1 mm,<br />
— dužina krošnje u m,<br />
— dužina dijela debla čistog od grana u m,<br />
— širina krošnje mjerena s 4 polumjera, i iz njih je obračunata površina<br />
projekcije krošnje.<br />
Sva stabla razvrstana su u klase prema principima Oxfordske klasifikacije<br />
(6).<br />
Kod obrade taksacionih elemenata sastojine stabla su razvrstana u debljinske<br />
stepene širine 3 cm. Za obračun veličine mase sastojine i uvida u tekući<br />
volumni prirast oboreno je 14 stabala. S ovih stabala uzeti su koluti za<br />
dendrometrijsku analizu po metodu HOENADLA (5).<br />
4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA<br />
4.1 Distribucija stabala po debljinskim stepenima<br />
Distribucija stabala po debljinskim stepenima na pojedinim dionicama<br />
prikazana je grafikonom 2.<br />
DISTRIBUCIJA STABALA<br />
grafikon 2.<br />
KONTROLNA DIONICA RADNA DIONICA I RADNA DIONICA 2<br />
800<br />
600<br />
*& 7,5 <strong>10</strong>,511,5)6,5 19,5 \S 7,5 «,5 1J516.5 «5 11,5 y,S 7,5 <strong>10</strong>,5 OjS 165 \9ß ,<br />
d, j/cm<br />
453
Na kontrolnoj dionici konstatirano je ukupno 1768 stabala po hektaru,<br />
od čega je otpadalo na:<br />
— gornju etažu 928 ili 52,5%<br />
— srednju etažu 800 ili 45,2%<br />
— donju etažu 40 ili 2,3 %<br />
Raspored stabala po debljinskim stepenima ukazuje na normalnu (zvonoliku)<br />
distribuciju s lijevom asimetrijom, karakterističnoj za jednodobne sastojine.<br />
U debljinskim stepenima: 7,5, <strong>10</strong>,5 i 13,5 cm nalazi se 1576 stabala<br />
ili 89,0 % svih stabala sastojine.<br />
Na radnoj dionici 1, na kojoj je ujesen 1976. godine izvršena selektivna<br />
proreda, prije zahvata registrirano je ukupno 1672 stabla po hektaru, od<br />
čega su:<br />
— gornjoj etaži <strong>10</strong>60 ili 63,4%<br />
— srednjoj etaži 572 ili 34,2%<br />
— donjoj etaži 40 ili 2,4%<br />
Prvim zahvatom uklonjeno je 296 stabala ili 17,7%, od čega iz gornje<br />
etaže 264, a iz srednje 32 stabla.<br />
Ukupan broj i postotni udio stabala u pojedinim etažama poslije izvršenog<br />
zahvata iznosio je:<br />
— gornja etaža 796 ili 57,9 %<br />
— srednja etaža 240 ili 39,2 %<br />
— donja etaža 40 ili 2,9%<br />
Apsolutno uzevši, ukupan broj stabala poslije izvršenog zahvata smanjio<br />
se najviše u gornjoj a manje u srednjoj etaži, dok se relativno učešće stabala<br />
gornje etaže za čitavu sastojinu nešto smanjilo a kod srednje i donje etaže<br />
povećalo.<br />
Ove promjene broja stabala su i razumljive obzirom na prirodu provedenog<br />
zahvata, čiji je cilj bio pomaganje razvoja najkvalitetnijih stabala iz<br />
proizvodnog dijela sastojine.<br />
Na radnoj dionici 2, kako je to već ranije naglašeno, izdvojeno su i trajno<br />
obilježena 172 stabla po hektaru. Provedeni zahvat i buduće mjere njege<br />
treba što je moguće više da pogoduju razvoju ovih stabala. Neposredno prije<br />
zahvata bilo je ukupno 2716 stabala po hektaru od čega u:<br />
— gornjoj etaži 1432 ili 56,4%<br />
— srednjoj etaži <strong>10</strong><strong>12</strong> ili 37,3%<br />
— donjoj etaži 172 ili 6,3%<br />
Prvim zahvatom oboreno je 200 stabala po hektaru ili 7,4 % od ukupnog<br />
broja stabala sastojine, od čega u gornjoj etaži 192 a u srednjoj 8 stabala.<br />
Posle izvršenog zahvata od ukupno 2516 stabala sastojine po hektaru odpadalo<br />
je na:<br />
— gornju etažu 1340 ili 53,3%<br />
— srednju etažu <strong>10</strong>04 ili 39,9%<br />
— donju etažu 172 ili 6,8%<br />
Slično kao i na radnoj dionici 1 došlo je do apsolutnog smanjenja broja<br />
stabala osjetno u gornjoj i neznatno u srednjoj etaži. Relativno uzevši smanjio<br />
se udio stabala gornje etaže, a povećao udio stabala srednje i donje etaže<br />
454
u ukupnom broju stabala sastojine. Uporedimo li promjene u odnosu broja<br />
stabala prije i poslije izvršenog zahvata na obje radne dionice, uočljivo je<br />
da su one manje na radnoj dionici 2. Ovo je i razumljivo obzirom na prirodu<br />
jednog i drugog zahvata.<br />
4.2 Temeljnica sastojine<br />
Prikaz raspodjele temeljnice po debljinskim stepnima dat je grafikonom<br />
3, a ukupna temeljnica po pojedinim dionicama i etažama prikazana je u tabeli<br />
1.<br />
7„ a<br />
TEMELJNICA<br />
KONTROLNA DIONICA RAONA DIONICA I<br />
RADNA DIONICA 2<br />
1<br />
grafikon 3<br />
i<br />
1,5 75 195 i>,5 16,6 19,5<br />
"tw<br />
4JŠ 75 <strong>10</strong>,5 15,316,519,5 2i,5<br />
Ü<br />
V 7,5 Ktf A*WW<br />
d^cm<br />
Tabela 1.<br />
Etaža<br />
Kontrolna<br />
dionica<br />
Radna dionica 1.<br />
prije<br />
prorede<br />
poslije<br />
prorede<br />
Radna dionica 2.<br />
prije<br />
prorede<br />
poslije<br />
prorede<br />
m 2 /ha<br />
Gornja<br />
Srednja<br />
Donja<br />
<strong>10</strong>,3548<br />
4,4916<br />
0,0864<br />
<strong>12</strong>,2004<br />
2,9904<br />
0,0976<br />
8,6048<br />
2,7292<br />
0,0976<br />
14,0068<br />
3,4780<br />
0,3200<br />
<strong>12</strong>,0920<br />
3,4540<br />
0,3200<br />
Svega<br />
14,9328<br />
15,2884<br />
11,4316<br />
17,8048<br />
15,8660<br />
Na kontrolnoj dionici od ukupne temeljnice otpadalo je na:<br />
— gornju etažu 69,3 %<br />
— srednju etažu 30,1 %<br />
— donju etažu 0,6 %<br />
Srednji prsni promjer čitave sastojine iznosio je <strong>10</strong>,4 cm. U gornjoj etaži<br />
on je iznosio 11,9 cm, u srednjoj 8,5 cm, a u donjoj 5,3 cm.<br />
455
Na radnoj dionici 1 od ukupne temeljnice prije prorede otpadalo je na:<br />
— gornju etažu 79,8 %<br />
— srednju etažu 19,6 %<br />
— donju etažu 0,6 %<br />
Srednji prsni promjer sastojine iznosio je <strong>10</strong>,7 cm, dok je on u gornjoj<br />
etaži iznosio <strong>12</strong>,1 cm, u srednjoj 8,1 cm, a u donjoj 5,5 cm.<br />
Poslije izvršene selektivne prorede veličina temeljnice iznosila je 11,4316<br />
m-/ha, što ukazuje na jačinu zahvata u temeljnicu od 25,2 %. Udio gornje<br />
etaže u ukupnoj veličini temeljnice sada je snižen na 75,3 %, dok se udio<br />
temeljnice srednje etaže povećao na 23,9% i donje na 0,8%.<br />
Srednji prsni promjer poslije izvršenog zahvata u sastojini, smanjio se na<br />
<strong>10</strong>,3 cm. U gornjoj etaži on je također sada nešto niži i iznosi 11,7 cm, u srednjoj<br />
etaži 8,0 cm, dok je u donjoj etaži ostao isti.<br />
Na radnoj dionici 2 od ukupne temeljnice prije prorede odnosilo se na:<br />
— gornju etažu 78,7 %<br />
— srednju etažu 19,5 %<br />
— donju etažu 1,8%<br />
Srednji prsni promjer sastojine iznosio je 9,2 cm, dok je on u gornjoj<br />
etaži bio <strong>10</strong>,7 cm, u srednjoj 6,6 cm a u donjoj etaži 4,9 cm.<br />
Izvršenim prorednim zahvatom čiji intenzitet je iznosio <strong>10</strong>,9% ukupna<br />
veličina temeljnice sastojine smanjila se na 15,8660 m 2 /ha, od čega se odnosilo<br />
na:<br />
— gornju etažu 76,2 %<br />
— srednju etažu 21,8 %<br />
— donju etažu 2,0%<br />
Srednji prsni promjer sastojine nešto se je smanjio i sada iznosi 9,0 cm,<br />
dok je njegova veličina u pojedinim etažama ostala ista.<br />
4.3 Zapremina sastojine<br />
Za obračun veličine zapremine sastojine poslužili su nam podaci o zapremini<br />
oborenih predstavnika, dobiveni dendrometrijskom analizom. Na osnovu<br />
broja stabala po pojedinim debljinskim stepenima i masi jednog stabla u stepenu<br />
obračunata je masa drvne mase u stepenu, a zbroj ovih dao je masu<br />
sastojine.<br />
ZAPREMINA<br />
grafikon<br />
4. •<br />
*% ha<br />
i0 •<br />
Struktura sastojine po dionicama i debljinskim stepenima prikazana je<br />
grafikonom 4. a u tabeli 2. dati su i podaci po etažama.<br />
Tabela 2.<br />
Etaža Kontrolna Radna dionica 1. Radna dionica 2.<br />
dionica<br />
prije poslije prije poslije<br />
prorede prorede prorede prorede<br />
nrVha<br />
Gornja<br />
Srednja<br />
Donja<br />
72,90696<br />
27,16568<br />
0,43552<br />
85,26308<br />
17,71<strong>10</strong>0<br />
0,5<strong>10</strong>28<br />
59,06408<br />
16,<strong>12</strong>532<br />
0,5<strong>10</strong>28<br />
93,37868<br />
19,55996<br />
1,52884<br />
80,45384<br />
19,42800<br />
1,52884<br />
Svega<br />
<strong>10</strong>0,50816<br />
<strong>10</strong>3,48436<br />
75,69968<br />
114,46748<br />
<strong>10</strong>1,4<strong>10</strong>68<br />
Na kontrolnoj dionici od ukupne drvne mase sastojine otpadalo je na<br />
gornju etažu 72,5%, na srednju 27,1%, a na donju etažu 0,4 %.<br />
Na radnoj dionici 1, prije izvršenog zahvata od ukupne drvne mase sastojine,<br />
odnosilo se na gornju etažu 82,4%, na srednju 17,1%, a na donju etažu<br />
0,5%.<br />
Izvršenom selektivnom proredom posječeno je 27,78468 m 3 po hektaru,<br />
što iznosi 26,8 % od ukupne mase sastojine prije prorede. Ovim zahvatom<br />
udio stabala gornje etaže u ukupnoj masi sastojine smanjio se na 78,0 %,<br />
dok je udio srednje etaže povećan na 21,3 %, a donje etaže na 0.7 %.<br />
Odnosi drvne mase sastojine prije i poslije izvršenog zahvata ukazuju da<br />
je intervencijom bila skoro u potpunosti zahvaćena samo gornja etaža, što<br />
je i razumljivo jer nam je namjera bila da pomognemo u razvoju što je više<br />
moguće kvalitetne jedinke iz gornje etaže. Veličina intenziteta sječe ukazuje<br />
na »radikalan« zahvat što u najvećem broju slučajeva nije poželjno. Međutim,<br />
postoji više razloga koji su ovo uslovili:<br />
— poslije izvršenog čišćenja u nazad više od 15 godina s naglašenim<br />
negativnim odabiranjem sastojina više nije njegovana,<br />
— u sastojini se nalazi relativno velik broj stabala po jedinici površine,<br />
— u gornjoj etaži imamo također prilično veliki broj kvalitetnih jedinki<br />
ometanih u razvoju od susjednih nekvalitetnih stabala.<br />
Na radnoj dionici 2, od ukupne drvne mase sastojine prije prorede, odnosilo<br />
se na stabla gornje etaže 81,6%, na stabla srednje etaže 17,1%, a na<br />
stabla donje etaže 1,3%.<br />
Proredom je posječeno 13,0560 m 3 po hektaru što ukazuje na intenzitet<br />
zahvata od 11,4%. Od ukupne drvne mase sastojine, poslije izvršenog zahvata<br />
udio stabala gornje etaže smanjio se na 79,3%, dok se udio stabala srednje<br />
etaže u ukupnoj masi sastojine povećao na 19,2%, a donje etaže na 1,5%.<br />
Osjetno niži intenzitet zahvata na ovoj dionici u odnosu na predhodnu,<br />
rezultira iz činjenice da su vađena samo ona stabla koja su u ovom momentu<br />
činila najviše smetnji predhodno odabranim kvalitetnim jedinkama. Buduća<br />
proreda na ovoj dionici uslijediti će u relativno kraćem vremenskom periodu,<br />
kada sastojinske prilike ukazu da trajno obilježena kvalitetna stabla trebaju<br />
našu pomoć.<br />
457
4.4 Kvalitet debla<br />
Procentualno učešće stabala dobrog, srednjeg i lošeg kvaliteta debla moguće<br />
je sagledati iz grafikona 5.<br />
KVALITET DEBLA<br />
grafikon 5.<br />
%<br />
1 0 0<br />
KONTROLNA<br />
DIONICA<br />
RADNA DIONfCA I<br />
I II I II I II I U<br />
w<br />
RADNA DIONICA 2<br />
1 II I II 1 II I II<br />
C 0 A B C<br />
A<br />
B<br />
A - C-ORNJA ETAŽA<br />
3 - SREDNJA ETA2A<br />
C - DONJA ETAŽA<br />
D - UKUPNO<br />
DOBAR<br />
SREDNJI<br />
LOŠ<br />
I PRIJE PROREDE<br />
II POSLIJE PROREDE<br />
Uzevši u dalju analizu samo stabla gornje etaže (najhitniji proizvodni dio<br />
sastojine) vidljivo je da u pogledu kvaliteta debla prije izvršenog zahvata<br />
na pojedinim dionicama nema bitnih razlika. Udio stabala s kvalitetnim deblom<br />
iznosio je:<br />
— na kontrolnoj dionici 42,7 %<br />
— na radnoj dionici 1. 30,6%<br />
— na radnoj dionici 2. 34,2 %<br />
Poslije izvršenog zahvata udio stabala s kvalitetnim deblom bio je:<br />
— na radnoj dionici 1. 38,7%<br />
— na radnoj dionici 2. 33,7 %<br />
Iz ovih podataka proizilazi da se na radnoj dionici 1, gdje je provedena<br />
selektivna proreda, stanje u pogledu učešća stabala sa kvalitetnim deblom<br />
znatno popravilo. Ovo je posljedica većeg intenziteta i kriterija kojima smo<br />
se rukovodili prilikom provođenja prorede.<br />
Na radnoj dionici 2 stanje je praktično ostalo isto jer je intenzitet prorede<br />
bio nizak a po jedinici površine ovdje ima i veći broj stabala. Očekivati<br />
je da se u narednom periodu i ovdje stanje u pogledu kvaliteta debla kod<br />
stabala popravi.<br />
458
5. ZAKLJUČCI<br />
U SR Bosni i Hercegovini postoje znatne površine nekadašnjih šikara<br />
hrasta kitnjaka u kojima je unazad 15—20 godina kampanjom proveden meliorativni<br />
zahvat čišćenja i one sada predstavljaju niske hrastove šume. Dobar<br />
dio njih nalazi se u dobrim stanišnim uslovima, s drvnom zalihom znatno<br />
većom od prosječne iskazane podacima inventure šuma na velikim površinama.<br />
U Š. P. P. »Lašvanskom« danas imamo također znatne površine ovih<br />
šuma u kojima je svojevremeno provedeno čišćenje s negativnim odabiranjem.<br />
S daljnjim mjerama njege nije se nastavilo i sadašnje niske šume hrasta<br />
kitnjaka prepuštene stihijskom razvoju nebi ubuduće mogle dati bitnije<br />
kvalitetnu proizvodnju, čak i u slučaju da se nalaze na dobrim staništima.<br />
U tom pravcu u području G. J. »Kruščica« u niskoj šumi hrasta kitnjaka<br />
u kojoj ima određen broj elemenata sjemenog porijekla, postavljena je stalna<br />
ogledna ploha na kojoj će se u navedenom periodu provođenjem intenzivnih<br />
mjera njege pratiti razvoj sastojine i proizvodnja po količini i kvalitetu.<br />
Do sada provedena istraživanja još ne mogu pružiti u potpunosti odgovor<br />
o ekonomskoj opravdanosti mjera njege u ovim sastojinama, ali se već<br />
možemo nadati da je odabrani put dobar na što ukazuje:<br />
1. Ogledna ploha veličine 0,75 ha s jednom kontrolnom i dvije radne<br />
dionice postavljena je u šumi hrasta kitnjaka, koja pripada zajednici,<br />
Betulo — Quercion, Fab.;<br />
2. nadmorska visina na kojoj je izdvojena ogledna ploha iznosi oko 500<br />
m, na jugozapadnoj ekspoziciji s nagibom 20—25 ü . Srednja godišnja<br />
temperatura zraka iznosi 8,4 °C, a ukupna količina oborina 894 mm<br />
od čega se 44",o odnosi na period svibanj—rujan;<br />
3. sastojina se nalazi u doba letvenjaka i sada je stara oko 40 godina;<br />
4. na kontrolnoj dionici ukupan broj stabala iznosio je 1768 po hektaru,<br />
srednji prsni promjer <strong>10</strong>,4 cm, temeljnica 14,93 m 2 /ha i drvna masa<br />
<strong>10</strong>0,51 m 3 /ha, a prosječni volumni prirast sastojine iznosio je 2,51<br />
m 3 /ha. Pri ocjeni ovog prirasta treba imati u vidu da masa koja je<br />
iskorištena prilikom čišćenja nije evidentirana, pa je njegova vrijednost<br />
nešto viša, što vrijedi i za ostale dionice;<br />
5. na radnoj dionici 1 prije izvršene selektivne prorede bila su ukupno<br />
1672 stabla po hektaru, srednji prsni promjer iznosio je <strong>10</strong>,7 cm, temeljnica<br />
15,29 m 2 /ha, a drvna masa <strong>10</strong>3,48 m 3 /ha. Prosječni volumni<br />
prirast sastojine iznosio je 2,58 m 8 /ha. Selektivnom proredom posječeno<br />
je 296 stabala ili 17,7% s temeljnicom od 3,86 m" 2 ili 25,2%<br />
ukupne temeljnice i drvnom masom od 27,78 m :! ili 26,8 % od ukupne<br />
mase sastojine;<br />
6. na radnoj dionici 2 prethodno su trajno obilježena 172 ravnomjerno<br />
raspoređena stabla po hektaru. Provedeni zahvat imao je svrhu da<br />
ukloni manje kvalitetne jedinke koje koče normalan razvoj ovih stabala.<br />
Prije izvršene prorede broj stabala iznosio je 2716 po hektaru,<br />
srednji prsni promjer sastojine bio je 9,2 cm, temeljnica 17,80 m 2 /ha,<br />
a drvna masa sastojine 114,47 m :! /ha. Prosječni volumni prirast iznosio<br />
je u proteklom periodu 2,86 m 3 /ha. Proredom je posječeno 200 sta-<br />
459
ala po hektaru ili 7,4% od ukupnog broja stabala s temeljnicom od<br />
1,94 m 2 ili <strong>10</strong>,9% od ukupne temeljnice i drvnom masom od 13,05 ili<br />
11,4% od ukupne mase sastojine;<br />
7. provedenim zahvatom na radnoj dionici 1 udio stabala gornje etaže<br />
s kvalitetnim deblom povećao se s 30,6 % na 38,7 %, dok na radnoj<br />
dionici 2, gdje je udio ovih stabala oko 34%, nije došlo do bitnih<br />
promjena.<br />
LITERATURA<br />
1. Fabijanić, B.-Burlica, Č. (1970): Ekološke prilike i osnovni tipovi šuma.<br />
Šumsko privredna osnova G. J. »K-ruščica« za period 1970—1980, Travnik.<br />
2. Hidrometeorološka služba SFRJ (1961—1971): Meteorološki godišnjak.<br />
Savezni hidrometeorološki zavod Beograd.<br />
3. Matić, V. i dr. (1971): Stanje šuma u SR BiH prema inventuri šuma na velikim<br />
površinama u 1964—1968. godini, Sarajevo.<br />
4. M i 1 o s a v 1 j e v i ć, M. (1951): Klimatologija. Beograd.<br />
5. Mirko vic, D. (1948): Dendrometrija. Beograd.<br />
6. Pintarić, K. (1973): Rezultati istraživanja uticaja proreda na prirast drvne<br />
mase po količini i kvalitetu u G. J. »Igman« kod Sarajeva. Radovi šumarskog<br />
fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, godina XVI, Sarajevo.<br />
7. Schädelin, W. (1956): Selektivna proreda. Narodni šumar, Sarajevo.<br />
8. S t e f a n o v i ć, V. (1975): Tipovi šuma hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini,<br />
Sarajevo (Manuskript).<br />
SUMMARY<br />
Investigations on the influence of stand teendirtg on<br />
the production and quality of Sessile Oak coppice forests<br />
In the SR of Bosnia and Hercegovina there exist considerable areas of former<br />
scrubs of Sessile Oak in which, 15—20 years ago, were sporadically performed<br />
improvement interventions by cleaning, so that today they correspond to<br />
coppice forests. Cleanings were performed by thinning stool^shoots. For the purpose<br />
of determining the influence of stand tending on the production of volume<br />
and its quality by the method of intensive thinning, the author has laid out an<br />
experimental plot in the management unit of Kruščica (Lašva forest region).<br />
In the paper are set out data on the condition of the stand before the thinning<br />
and on the intensity of the intervention performed.<br />
Data on the condition of the stand on the experimental plot before and<br />
after intervention are presented in Graphs 2—5. In these graphs the 1st group<br />
of columns refers to the control subplot, 2nd group to subplot I or subplot of<br />
a more intensive selective thinning (17.7 °/o by stem number and 26.8 °/» by volume),<br />
while the 3rd group refers to subplot II or the subplot of weaker thinning<br />
(7.4 u /o by stem number and 11.4%» by volume). In Graphs 2—4 'the entire<br />
height indicates the total amount removed, while the hatched area designates<br />
the removal by thinning, i. e. Graph 2 — stem distribution, Graph 3 — removal<br />
by basal area, Graph 4 — removal by volume.<br />
In Graph 5 is presented the quality of the stems, i. e., under A — upper<br />
storey, B — middle storey, C — lower storey, and D — total; horizontally hatched<br />
area — good stem quality, vertically hatched area — medium stem quality, and<br />
slanted hatched area — poor stem quality; I — before thinning, and II — after<br />
thinning.<br />
460<br />
Primljeno 27. IV <strong>1977</strong>. Doc. dr Sead IZETBEGOVIC,<br />
dipt. inž. šum.,<br />
Šumarski fakultet u Sarajevu,<br />
Zagrebačka ul. br. 20
POKUSI SUZBIJANJA GUBARA (LYMANTRIA DISPAR L.)<br />
UZ POMOĆ SEKSUALNOG ATRAKTANTA DISPARLURE<br />
I. SPAIć<br />
SAŽETAK. Terenskim istraživanjima ispitana je mogućnost<br />
suzbijanja leptira (mužjaka) gubara uz pomoć seksualnog atraktanta<br />
Disparlure. Atraktant u Hereon dispenzerima bio je pričvršćen<br />
na Ijepive limene ploče, na koje su se zalijepili primamljeni<br />
mužjaci. Pokazalo se da su rezultati to bolji što se na jedinici površine<br />
nalazi više lovnih punktova s atraktantom. Na plohi samo<br />
s jednim lovnim punktom po ha uhvaćeno je 6 puta manje mužjaka<br />
nego na plohi s 9 lovnih punktova po ha.<br />
UVOD<br />
Suvremena zaštita bilja, posebno zaštita šuma, nalazi se na pragu nove<br />
ere u pogledu suzbijanja štetnih insekata. Riječ je o selektivnom suzbijanju,<br />
kojemu je cilj uništiti ili svesti na gospodarski podnošljivu mjeru samo štetnika,<br />
a sve druge organizme poštedjeti. Na taj se način sprečava šteta, a<br />
šumski ekosistemi ostaju pošteđeni od ponekad drastičnih zahvata, kojima<br />
mogu biti izloženi upotrebom univerzalnih kontaktnih insekticida. Taj se cilj<br />
u sadašnjoj eksperimentalnoj fazi pokušava postići na nekoliko načina. Potpuno<br />
selektivni put svakako je primjena seksualnih atraktanata — feromona,<br />
koji imaju species-specifično djelovanje. No kako feromoni nisu insekticidi,<br />
oni rješavaju samo polovicu posla oko selektivnog suzbijanja. Oni, naime,<br />
omogućuju da se seksualnim mirisom ženke na određeno mjesto primame<br />
mužjaci iste vrste. Preostaje naoko jednostavan problem — uništiti primamljene<br />
mužjake. U zatvorenim prostorijama (skladišta i si.) i na manjim površinama<br />
(voćnjaci, parkovi) to se zaista lako može sprovesti, ali se u šumama<br />
nailazi na velike poteškoće.<br />
Treba reći da se u Jugoslaviji već odavno vrše pokusi kontrole stanja<br />
zaraze gubara pomoću prirodnog seksualnog mirisa ženki, dobij enog ekstrakcijom<br />
iz kukuljica. Na tome je naročito mnogo radio MAKSIMOVIĆ (1954,<br />
1957, 1958, 1967, 1969, 1974). Laboratorijskom sintezom i zatim tvorničkom proizvodnjom<br />
seksualnog atraktanta gubara, nazvanog Disparlure, rad je<br />
znatno olakšan i unaprijeđen. S njim se sada mnogo eksperimentira i u Ame-<br />
* Istraživanja je financirala Samoupravna interesna zajednica za znanstveni<br />
rad IV.<br />
461
ici i u Evropi i to ne samo u svrhu kontrole gustoće populacije nego i suzbijanja<br />
gubara (BEROZA et al. 1973, 1974, 1975, BONESS et al. 1974, SKU-<br />
HRAVY et al. 1974, 1976 i dr.).<br />
Imao sam prilike ispitati efikasnost Disparlura i praktičnu mogućnost<br />
suzbijanja gubara tim načinom, o čemu ovdje izvješćujem. Atraktant mi je<br />
u Hereon dispenzerima prijateljski stavio na raspolaganje Dr Miloš M a k s i-<br />
mović iz Instituta za zaštitu bilja, Beograd, na čemu mu i ovom prilikom<br />
srdačno zahvaljujem. Također zahvaljujem upravitelju Šumarije Koska Ing.<br />
Stjepanu Klasi ću i osoblju te Šumarije na velikoj pomoći u pripremanju<br />
i provedbi pokusa.<br />
METODIKA<br />
Pokusi su provedeni u ljeto 1976. god. u šumi Budigošće (Šumarija Koska,<br />
Šum. gospodarstvo »Krndija«, Našice). U odjelima <strong>10</strong> i 11 te šume (cea 80-<br />
godišnja lužnjakova sastojina s podstojnim grabom) bile su iskolčene 4 plohe<br />
za 4 varijante pokusa (tab. 1). Atraktankt Disparlure (cis-7,8-epoxy-2-methyloctadecane)<br />
proizvela je američka tvrtka Herculite Protective Fabric<br />
Corp., New York. Na raspolaganju sam imao <strong>10</strong>0 kom. tzv. Hereon dispenzera<br />
(patentiranih, sintetičkim atraktantom natopljenih plastičnih folija,<br />
koje dugotrajno i jednolično emitiraju seksualni miris ženke leptira gubara).<br />
Od toga polovica je dispenzera imala »normalnu«, a polovica pojačanu<br />
atraktivnost. Dispenzeri su bili nalijepljeni u sredini limenih ploča dimenzija<br />
33 X 25 cm, koje su bile premazane gusjeničnim ljepkom i na koje su se prilijepili<br />
mužjaci gubara, privučeni seksualnim atraktantom.<br />
Ploče su bile pričvršćene na stabla (ili na posebne kolce, ako na potrebnoj<br />
udaljenosti nije bilo stabla) u visini od oko 1,5 m. Ljepilom premazana<br />
strana ploče uvijek je bila okrenuta prema sjeveru. U toku 1,5 mjesečnog<br />
opažanja ljepilo je jednom bilo obnovljeno. Na dvije ljepive ploče neposredno<br />
uz iskolčene plohe nisu bili postavljeni dispenzeri s atraktantom. One su služile<br />
kao kontrola.<br />
TAB. 1.<br />
PODACI O VARIJANTAMA POKUSA — DATA ON VARIANTS OF EXPERIMENTS<br />
Varijanta<br />
Variant<br />
Veličina plohe<br />
Plot size<br />
ha<br />
Disp<br />
Broj /ha<br />
No/ha<br />
sri — Dispensers<br />
Razmak<br />
Distance<br />
m<br />
Ukupno<br />
Total<br />
A Jači atraktant<br />
Stronger attractant<br />
B Jači atraktant<br />
Stronger attractant<br />
9<br />
9<br />
1<br />
4<br />
<strong>10</strong>0 X <strong>10</strong>0 9<br />
50 X 50 36<br />
C Norm, atraktant 4 4 50 X 50 16<br />
Normal attractant<br />
D Norm, atraktant 4 9 33 x 33 36<br />
Normal attractant<br />
462
U Budigošću je 1976. god. postojala relativno jaka zaraza gubara (bilo<br />
je zaraženo oko 80 ° o stabala prosječno s jednim leglom) tako da je lišće tog<br />
proljeća bilo primjetljivo oštećeno.<br />
REZULTATI I DISKUSIJA<br />
Tijekom opažanja na ploče s atraktantom ukupno se uhvatio 1481 mužjak<br />
gubara, a na kontrolne ploče nijedan. Od 97 ploča s atraktantom nije bilo<br />
nijedne, na koju se nisu uhvatila barem 2 mužjaka (maksimum je na jednoj<br />
ploči bio 45). U tab. 2 nalaze se podaci o broju uhvaćenih mužjaka u pojedinim<br />
varijantama. Ukupan broj uhvaćenih leptira na pojedine dane prikazan<br />
je na grafikonu (on ujedno prikazuje i vjerojatni tok rojenja leptira).<br />
TAB. 2.<br />
BROJ UHVAĆENIH MUŽJAKA U POJEDINIM VARIJANTAMA POKUSA<br />
NUMBER OF TRAPPED MALES IN INDIVIDUAL VARIANTS<br />
Broj uhvaćenih mužjaka — Number of trapped males<br />
Var. Ukupno Po 1 dispenzeru Po 1 ha<br />
Total Per 1 dispenser Per 1 ha<br />
A<br />
B<br />
C<br />
D<br />
173<br />
605<br />
215<br />
488<br />
19,2<br />
16,8<br />
13,4<br />
13,5<br />
19,2<br />
67,2<br />
53,7<br />
<strong>12</strong>2,0<br />
BROJ UHVAĆENIH MUŽJAKA NA POJEDINE DANE<br />
NUMBER OF TRAPPED MALES ON INDIVIDUAL DAYS<br />
Ivu 5<br />
j — i — 1 _<br />
13 17 21. 25 29 2,vm' 6 <strong>10</strong> U 18<br />
463
Rezultati su pokusa jasni. Tamo gdje je po jedinici površine bilo više<br />
dispenzera s atraktantom (tj. više lovnih mjesta), uhvaćeno je i više mužjaka.<br />
U varijanti D (= 9 dispenzera/ha) uhvaćeno je čak 6 puta više mužjaka<br />
nego u varjanti A (= 1 dispenzer/ha) iako su u varijanti A upotrebljeni dispenzeri<br />
s Disparlurom jače atraktivnosti. Očito je, dakle, da 1 dispenzer po<br />
ha nije nikako dovoljan niti da primami većinu, a pogotovo ne sve mužjake.<br />
U tom slučaju većina mužjaka pronađe ženke i one praktički sve mogu biti<br />
oplođene (jedan mužjak gubara kopulira s više ženki).<br />
Pitanje je, može li se atraktivnost Disparlura toliko povećati da najviše<br />
1 dispenzer'ha primami veliku većinu mužjaka. U varijanti B, koja se od varijante<br />
C razlikovala samo boljom kvalitetom (većom atraktivnošću) feromona,<br />
bilo je uhvaćeno oko 25 % mužjaka više, ali to nije dovoljno. Po mojoj<br />
pak ocjeni u praktičnim akcijama suzbijanja na velikim površinama postavljanje<br />
i kontrola već samo jednog dispenzera (tj. lovnog mjesta) po ha uvjetovalo<br />
bi velike poteškoće u radu.<br />
Čini mi se da tzv. metoda »konfuzije« (tretiranje cijele površine feromonom)<br />
ima bolje izglede za primjenu na većim šumskim površinama od opisane<br />
metode primamljivanja na jedan punkt. No primjenu feromona u praktične<br />
svrhe svakako treba svestrano istražiti jer oni omogućuju »čisto« suzbijanje.<br />
LITERATURA<br />
Beroza, M., Stevens, L. J., et al. (1973): Pre- and postseason field tests with<br />
disparlure, the sex pheromone of the gypsy moth, to prevent mating. Environ.<br />
Entomology, 2, pp. <strong>10</strong>51—<strong>10</strong>57.<br />
Beroza, M., P a s z e k, E. C, et al. (1974): Tests of 3-Layer Laminated Plastic<br />
Bait Dispenser for Controlled Emission of Attractants from Insect Traps.<br />
Environ. Entomology, 3, pp. 926—928.<br />
Beroza, M., Bierl, B. A., et al. (1975): Measuring Emission Rates of Pheromones<br />
from their Formulations. J. Econ. Entom., V. 68 (3), pp. 369—372.<br />
Bon ess, M., Schulze, W., Skatulla, U., 1974): Versuche zur Bekämpfung<br />
der Nonne Lymantria monacha L. mit dem synthetischen Pheromon Disparlure.<br />
Anz. Schädlingskde, Pflanzen-Umweltschutz, 47, pp. 119—<strong>12</strong>2.<br />
Cameron, E. A., Schwalbe, C. P., et al. (1975): Field Tests of the Olefin<br />
Precursor of Disparlure for Suppression of Mating in the Gypsy Moth. J.<br />
Econ. Entom., V. 68 (2), pp. 158—160.<br />
Maksimo vie, M. (1954): Primena metode klopki za otkrivanje gubara u šumama.<br />
Šumarstvo, 2, pp. 86—92.<br />
Maksimović, M. (1957): Ispitivanje metode klopki za kontrolu brojnosti gubara.<br />
Zaštita bilja, 41—-42, pp. 23—33.<br />
Maksimović, M. (1958): Prilog istraživanju brojnosti gubara metodom klopke.<br />
Zaštita bilja, 49—50, pp. 41—47.<br />
Maksimović, M. (1969): Investigation of population dynamics of the gypsy<br />
moth by means of traps. IAEA, Proc. of a Panel: Insect ecology and the sterile-male<br />
technique, Wien, pp. 9—19.<br />
Maksimović, M., Mar o vic, R. (1967): Uticaj tipa klopke na privlačnost<br />
seksualnog mirisa ženki gubara. Zaštita bilja, 93—95, pp. 115—<strong>12</strong>3.<br />
Maksimović, M., Ljesov, D., Prekajski, P. (1974): Uporedna ispitivanja<br />
privlačne vrednosti sintetičkog i prirodnog seksualnog mirisa gubara i pokušaj<br />
masovne primene u klopkama. Zaštita bilja, 130, pp. 251-—264.<br />
Scheffler, H. J. (1976): Zum Unterscheidungsvermögen zwischen Disparlure<br />
und einigen Strukturanaloga bei Männchen von Lymantria dispar L. Ztschrft.<br />
angew. Ent., Bd. 82 (1), pp. <strong>10</strong>2—<strong>10</strong>3.<br />
464
Skuhravy, V., Čapek, M., Hochmut, R. (1974): Verwendung von Lymantria<br />
disipar^Pheromon zur Kontrolle des Vorkommens und der Flugsdauer von Lymantria<br />
monacha L. und Lymantria dispar L. Anz. Schädlingskde, Pflanzen-<br />
-Umweltschutz, 47, pp. 58—62.<br />
Skuhravy, V., Hochmut, R. (1976): Methodische Probleme des Fanges von<br />
Lymantria monacha L. (Lepid., Lymantriidae) in verschiedenen Pheromon-<br />
-Lookfallen. Anz. Schädlingskde, Pflanzen-Umweltschutz, 49, pp. 55—58.<br />
Stevens, L. J., Beroza, M. (1972): Mating inhibition field tests using disparlure,<br />
the synthetic gypsy moth sex pheromone. J. Econ. Entom., V. 65, pp.<br />
<strong>10</strong>90—<strong>10</strong>95.<br />
SUMMARY<br />
Experiments of controlling the Gypsy Moth (Lymantria dispar L).<br />
with the aid of the sex attractant Disparlure<br />
Through field investigations was examined the possibility of controlling the<br />
Gypsy Moth by the aid of the sex attractant Disparlure (a product of the Herculite<br />
Protective Fabric Corp., New York, contained in Hereon dispensers). Data<br />
relating to the variants of the experiments are presented in Tab. 1. The attractants<br />
were placed in the middle of sheet metal plates (sized 25 X 33 cm), which<br />
were coated with glue on one side. Numerical data concerning the trapped males<br />
of the Gypsy Moth are given in Tab. 2. From these data the inference may be<br />
drawn that the result is the better the greater the number of installed trap<br />
points baited with attractan. In variant D (9 dispensers/ha) were trapped even<br />
6 times more males than in variant A (1 dispenser/ha). Thus it is evident that<br />
one trap point per hectare is not sufficient to attract most males, let alone all<br />
of them.<br />
The querry arises whether it is possible to increase the attractiveness of<br />
Disparlure considerably. In variant B, which distinguished itself from variant C<br />
only by a better quality of pheromone (higher attractiveness), there were trapped<br />
about 25 %» males more, but this is insufficient in relation to variant D. The<br />
author considers that in practical control measures over large areas the installing<br />
and control of one trap already would involve considerable working difficulties,<br />
and that several trap points per hectare cannot be taken into consideration. He<br />
is of the opinion that the so-called confusion method has better advantages in<br />
the application on larger forest areas.<br />
Primljeno 16. V <strong>1977</strong>. Prof, dr IVAN SPAlC,<br />
dipl. inž. šum.,<br />
Katedra za zaštitu šuma<br />
Šumarskog fakulteta<br />
u Zagrebu,<br />
Šimunska c. br. 25.<br />
W^~<br />
465
DRVARCI! PRIRUČNIK ZA PRAKSU!<br />
DRVNO INDUSTRIJSKI<br />
PRIRUČNIK<br />
U R E D I L I<br />
Dr IVO HORVAT<br />
Dr JURAJ KRPAN<br />
PROFESOR<br />
PROFESOR<br />
ŠUMARSKOG FAKUI.TI.TA ŠUMARSKOG FAKULTETA<br />
S A S T A V I L I<br />
Prot, dr R. RF.NIČ; Prof. M. BILJAN. dip. ing ; M. BREZINSĆAK.<br />
dipl. ing; Prof. dr B. EMROVIĆj Prof. dr IVO HORVAT;<br />
Z. JAMBROSIĆ. dipl. ine.; Prof. dr J. KRPAN; M. KUGLER.<br />
viši prodavao; Prof. V. PINTER, dipl irig ; Prof. dr M. VIDAKOVIC<br />
TEHNIČKA KNJIGA<br />
ZAGREB ly(.7<br />
Još 1967. g. izišao je — u izdanju Tehničke knjige — DRVNO<br />
INDUSTRIJSKI PRIRUČNIK džepnog formata 11 X 17 cm, a u redakciji<br />
i obradi prof. dr. Ive Horvata i dr. Jure Krpana (Šumarski<br />
fakultet — Zagreb). Priručnik je tiskan na biblijskom papiru na <strong>12</strong>16<br />
stranica i donosi: Matematički dio, sisteme mjernih jedinica i standardnih<br />
brojeva, poglavlje mehanike, nauke o čvrstoći, toplini, elektrotehnički<br />
dio, energetska postrojenja, strojevi za obradu drva, transport,<br />
tehnologiju drva, eksploataciju šuma, pilansku preradu, furnire<br />
i ploče, sušenje, parenje i dr. Povez u plastičnim .koricama.<br />
Cijena 1 primjerku <strong>10</strong>0 dinara.<br />
Narudžbe prima i izvršuje:<br />
SAVEZ<br />
INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA<br />
I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE<br />
4<strong>10</strong>00 Zagreb, Trg I. Mažuranića 11<br />
Bankovni račun: 30<strong>10</strong>2-678-6249<br />
466
PRIMJENA TOPLINSKIH INFRACRVENIH<br />
U ZAŠTITI ŠUMA OD POŽARA<br />
SNIMAKA<br />
Z. KALAFADŽIĆ<br />
SAŽETAK: Prikaz konstrukcije i načina rada infracrvenih,<br />
toplinskih skenera, uređaja za pridobivanje termograma (toplinskih<br />
infracrvenih snimaka) zemljine površine, te mogućnosti njihove<br />
primjene za rano otkrivanje šumskih požara, kao pomagala<br />
kod gašenja, te za nadziranje garišta u cilju otkrivanja zaostalih<br />
požara. Obzirom na pozitivna iskustva u operativnoj primjeni u<br />
SAD, Kanadi i Zapadnoj Evropi, razmatra se mogućnost primjene<br />
termalnih skenera i u našim uvjetima*.<br />
1. UVOD<br />
Učestalost šumskih požara kod nas i u svijetu u stalnom je porastu.<br />
Šumski požari, osim što uništavanjem šuma čine velike štete šumskoj privredi,<br />
utječu i na izostanak svih onih vrijednosti, često važnijih od drvne<br />
mase, a koje zajedničkim imenom nazivamo »posredne koristi od šuma«.<br />
Tehnologija borbe protiv šumskih požara stalno se usavršava. Tako su poznati<br />
veliki zračni tankeri (na pr. Canadair CL 215 i TRANSALL) konstruirani<br />
posebno za gašenje šumskih požara, koji mogu prenositi i iznad gorućih šuma<br />
ispuštati velike količine vode.<br />
Unapređenje tehnologije borbe protiv šumskih požara je i primjena daljinske<br />
detekcije (remote sensing), tehnike koja daje informacije o objektu<br />
od interesa bez izravnog kontakta s njim. U prvo vrijeme to je bila fotointerpretacija<br />
aerosnimaka dobivenih sustavom aerofotokamera — film osjetljiv<br />
na djelovanje zraka vidljivog i »bližeg« infracrvenog (IC) dijela spektra ([3],<br />
[4]). U daljnjem razvoju prešlo se na korišćenje zraka »srednjeg i daljeg« IC<br />
(toplinskog) dijela spektra, valnih dužina 3—14 u.. Uređaji, koji koriste te<br />
zrake i rade na principu različitom od fotografije, nazivaju se toplinski<br />
IC skeneri, a njihov produkt termogram, toplinski IC snimak terena.<br />
Ti instrumenti su danas već operativno zreli i primjenjuju se u redovitoj<br />
praksi borbe protiv šumskih požara, naročito u SAD, ali i drugdje<br />
u svijetu [2].<br />
Ovdje će se ukratko prikazati princip rada tih dosta skupih uređaja,<br />
zatim iskustva koja postoje u njihovoj primjeni u području zaštite od šumskih<br />
požara, te ukazati na eventualne mogućnosti primjene u našoj zemlji.<br />
* Autor se zahvaljuje prof. Dr ing. Zdenku Tomašegović na pomoći<br />
ukazanoj pri izradi ovog članka.<br />
467
Osim za primjenu u području borbe protiv šumskih požara IC skenerima<br />
se vrše snimanja i u mnoge druge svrhe. Tako su termogrami primijenjeni<br />
u pedološkim, geološkim i hidrološkim istraživanjima, za određivanje<br />
sadržaja vode u tlu (u gornjih 50 cm), za lokalizaciju vrulja, izvora slatke<br />
vode u priobalnom moru, za kartiranje toplinski onečišćenih područja, za<br />
otkrivanje stresa na vegetaciji uslijed promijenjenog vodnog režima ili zagađenja<br />
zraka, za studije u regionalnom planiranju, osobito u velikim gradskim<br />
aglomeracijama itd. ([1], [5], [7], [8], [<strong>10</strong>]).<br />
2. SNIMANJE TOPLINSKIM IC ZRAKAMA<br />
2.1 Vrste zračenja s površine Zemlje<br />
Energija, koja u obliku elektromagnetičkih valova dolazi od nekog objekta<br />
na površini Zemlje, može biti reflektirana energija sunčevih zraka ili<br />
vlastita emisija, na pr. topline. Ta energija je po količini i po spektralnom<br />
sastavu tipična za pojedine objekte i pri dolasku do nekog uređaja za primanje<br />
i registraciju zračenja stvara određenu specifičnu predodžbu tog objekta.<br />
Kod danjeg svjetla može se uzeti da u području vidljivog (0,35—0,7 V-),<br />
te »bližeg« IC dijela spektra, do oko 3 [x, zračenje potječe gotovo isključivo<br />
od reflektiranih zraka. U području spektra valnih dužina 3—4,5M- reflektirana<br />
i emitirana energija su uglavnom u ravnoteži, dok u području više od 4,5 n<br />
prevladava emitirana toplinska energija. Uzroci toplinskog zračenja mogu<br />
biti različiti, na pr. pretvaranje apsorbiranog svjetla Sunca u toplinu, stvaranje<br />
topline u samom tijelu, izmjena tvari, apsorpcija topline okolnih tijela<br />
i si. Obzirom na energetsku bilancu samog tijela, osobito njegove površine,<br />
te u ovisnosti od temperature okoline, toplinsko isijavanje nekog tijela po<br />
količini i po spektralnom sastavu uvjetovano je njegovom temperaturom i<br />
specifičnom moći isijavanja.<br />
Zračenja u području vidljivog i »bližeg« IC dijela spektra registriraju<br />
se većinom postupkom fotografije i to praktično samo za vrijeme dnevnog<br />
svjetla. Kako objekti na površini Zemlje emitiraju toplinske zrake i noću,<br />
to se odgovarajućim senzorima termička energija može registrirati i danju<br />
i noću. Za dobivanje toplinske slike površine Zemlje s većih i velikih udaljenosti,<br />
na pr. iz aviona ili satelita, koriste se valna područja IC zraka, koje<br />
atmosfera ne upija, to su tzv. »atmosferski IC prozori« između 3,5—5,5 V- i<br />
8—14 ix.<br />
2.2 Uređaji za snimanje — skeneri<br />
Uređaji za registraciju elektromagnetičkih zraka, koji rade na principu<br />
različitom od fotografije, nazivaju se skeneri (scanner, Abtastgerät). Oni<br />
mogu biti kalibrirani za rad u svim valnim područjima od ultraljubičastog<br />
do IC (toplinskog). Ovdje nas za dobivanje termograma površine Zemlje zanimaju<br />
IC skeneri (IR scanner).<br />
Kontinuirano, površinski, zračenja registriraju linijski skeneri<br />
(line scanner, Linien-Abtastgerät). Oni snimaju teren u prugama okomitim<br />
na smjer leta zračne letjelice. Elektromagnetičko zračenje s pruga dovodi<br />
468
se do senzora njihajućim ili rotiraj ućim zrcalom, odnosno rotiraj ućom kockom.<br />
Brzina rotacije zrcala i brzina aviona su, u ovisnosti od visine leta<br />
aviona i od otvora optike skenera, tako usklađene, da se zračenje sa svih<br />
pruga bez prekida dovodi do senzora, te dobiva kontinuirani termogram prijeđenog<br />
terena. (SI. 1).<br />
SMJER LETA<br />
TEREN<br />
SI. 1. Prikaz snimanja linijskim skenerom: a — vidno polje detektora, ß<br />
polje skenera, T 2 — trenutačno snimljena površina.<br />
vidno<br />
Glavni sastavni dio skenera je vrlo osjetljiv detektor ili grupa detektora,<br />
već prema tome da li je on konstruiran kao mono- ili multispektralan. Detektor<br />
prvih je osjetljiv samo na jedno područje spektra, dok se u multispektralnim<br />
skenerima nalazi grupa detektora senzibiliziranih svaki na drugo<br />
valno područje, te se zračenje mora prije dolaska do detektora rastaviti na<br />
potrebna područja. Detektori energiju elektromagnetičkih valova, koji do njih<br />
dolaze od objekta na površini Zemlje reflektirani ili emitirani, pretvaraju<br />
u električne impulse, čija je jačina proporcionalna primljenoj energiji.<br />
Detektori za snimanje iz zračnih i svemirskih letjelica su visoko osjetljivi,<br />
reagiraju vrlo brzo, vremenska konstanta iznosi i do IO -9 sek., rade<br />
pouzdano, uz maksimalno iskorišćavanje primljene energije, te uz minimum<br />
električnih smetnji (noise). Sastavljeni su iz fotodioda od poluvodiča, najčešće<br />
iz legure indija i antimona (In: Sb) ili iz germanija pomiješanog s živom<br />
(Ge:Hg). Radi isključenja vlastitog toplinskog zračenja i toplinske okoline<br />
moraju se hladiti i to najčešće na 70 °K (—203 °C), što se postiže tekućim<br />
dušikom ili čak na 4°K (—269 °C) uz hlađenje tekućim helijem. Osjetljivost<br />
današnjih detektora je skoro na gornjoj granici teoretskih mogućnosti.<br />
Male vremenske konstante omogućuju relativno velike brzine aviona i dobru<br />
moć razlučivanja. Aparaturama iz 1972. god. postiže se geometrijska moć<br />
469
azlučivanja od 1—35 mrad (1 mrad — miliradijan je veličina pod kojom se<br />
1 m vidi iz visine od 1 km), te termalna moć razlučivanja od 0,05 °C — 4 °C.<br />
([1], [8]).<br />
SI. 2. Shema toplinskog (infraorvenog) skenera: 1 — rotirajuće zrcalo, 2 — paraboličko<br />
zrcalo, 3 — detektor, 4 — pojačalo, 5a •— katodna cijev, 5b •— magnetoskop,<br />
6 — fotooptika, 7 — film.<br />
Električni impulsi nastali iz energije primljenih elektromagnetičkih valova<br />
su relativno slabi, te se moraju pojačati. Ovako pojačani pohranjuju se<br />
za daljnju obradu ili na magnetičkim vrpcama ili u obliku slike. Sliku je<br />
moguće dobiti ili osvjetljavanjem filma izravno žaruljom, čije je svjetlo proporcionalno<br />
jačini električnih impulsa ili električni impulsi stvaraju sliku<br />
prijeđenog terena na ekranu (katodnoj cijevi), koja se zatim registrira na filmu.<br />
(SI. 2).<br />
3. PRIMJENA IC SKENERA U PODRUČJU ZAŠTITE SUMA OD POŽARA<br />
3.1 Sjedinjene Američke Države<br />
3.1.1 Istraživanja: Američka šumarska služba (US Forest Service) počela<br />
je od 1962. god. provoditi veliki istraživački projekt »Fire Scan«, s ciljem<br />
poboljšanja i racionalizacije tehnike zaštite šuma od požara, osobito<br />
njihovog što ranijeg otkrivanja. Temelj projekta sigurno su bili konstruirana<br />
aparatura i istraživanja provedena u vojne svrhe.<br />
Pokusi su pokazali izvanredne mogućnosti IC skenera. Tako je na pr.<br />
registriran gorući komad trupca tlocrtne površine 0,46 m 2 iz visine od 7000<br />
m [2]. No time nije osigurano bezuvjetno otkrivanje požara. Najveći problem<br />
je detekcija malih, tinjajućih i prizemnih požara. Pod zastorom krošanja<br />
sklopljenih sastojina požari se mogu uočiti doduše često, ali ne uvijek.<br />
Poznato je da IC zrake ne prodiru kroz kruta tijela, te da ih u znatnoj<br />
mjeri apsorbiraju kišni oblaci i magla. Kroz oblake i slojeve dima prodiru<br />
bez velikih poteškoća. Zato se snimanje već razbuktalih požara, ako ispod<br />
letjelice nema kišnih oblaka, obavlja bez problema. Na ekranu skenera se<br />
može pratiti razvoj požara, smjer i brzina napredovanja vatre, te na vrijeme<br />
uočiti nastajanje novih žarišta preskakanjem iskri preko linije vatre.<br />
Uočljivost malih požara istražena je opsežnim snimanjem malih umjetnih<br />
vatri postavljenim u različitim sastojinama. Ti umjetni vatreni ciljevi su<br />
470
se sastojali od po pet vatri površine 0,092 m 2 , raspoređenih u krugove raznih<br />
polumjera (r = 91,183,274,366 cm). Postotak uočljivosti je ovisio o tipu šume,<br />
nadirnom otklonu zraka snimanja, te o veličini vatrenog kruga. U sastojinama<br />
pretežno heliofilnih vrsta (Pinus ponderosa, Pinus contorta latifolia, Populus<br />
tremuloides) uspjeh je bio bolji, nego u sastojinama pretežno skiofilnih vrsta.<br />
Te razlike se mogu objasniti različitim oblikom i izgledom gornjeg sloja krošanja,<br />
te strukturom sastojina, međutim nije ustanovljena signifikantna ovisnost<br />
o nekom određenom parametru sastojine. Što je nadirni otklon bio<br />
manji uspjeh je bio veći, najbolje su otkriveni ciljevi točno ispod aviona.<br />
Veći krugovi su davali bolje rezultate.<br />
,V '
Za uspjeh otkrivanja je relevantna količina toplinskog zračenja, koja<br />
dopire do senzora. Ona je obrnuto proporcionalna gustoći krošanja stabala i<br />
sastojina, te dužini puta zraka, odnosno nadirnom otklonu. U određenim u-<br />
vjetima dolazeći signal postaje toliko slab, da ga uređaj više ne prepoznaje<br />
kao požar. Provedeni pokusi su ukazali na velike mogućnosti, koje se od IC<br />
skenera mogu očekivati, ali se dobiveni rezultati ne mogu poopćiti i tek je<br />
operativna primjena pokazala njihovu pravu vrijednost. [2].<br />
3.1.2 Aparatura: Uz projekt »Fire Scan« razvijena je i potrebna aparatura<br />
za snimanja. Modifikacijom postojećeg Texas Instruments RS 7 Line<br />
Scanner-a konstruiran je bispektralan IC linijski skener, koji bi prema specifikaciji<br />
trebao biti u mogućnosti da otkriva vatrene ciljeve površine 0,092<br />
m 2 , temperature 600 °C, iz visine 5000 m. Uređaj radi na dva kanala. Zrake<br />
valnih dužina 3—6 u- se filtriraju preko modula za diskriminaciju ciljeva<br />
(Target Discrimination Module — TDM), koji daje alarmni signal, ako se u<br />
vidnom polju pojavi cilj iznad specificirane temperature. Drugi kanal zraka<br />
8—14 [X stvara na katodnoj cijevi termogram prijeđenog terena. On se gotovo<br />
simultano registrira na fotopapiru pomoću posebno konstruirane kamere za<br />
brzo snimanje i razvijanje filma. Na rubu te fotografije registrira se i alarmni<br />
signal u obliku svijetlih mrlja, čija veličina ovisi o opsegu požara. (SI. 3).<br />
Cijena uređaja je dosta visoka, god. 1972. iznosila je u SAD oko 140.000 dolara.<br />
([6], [<strong>10</strong>]).<br />
3.1.3 Operativna primjena: Nakon opsežno provedenih istraživanja, velikim<br />
dijelom u operativnim uvjetima, organiziran je u SAD »Fire Scan<br />
System«, koji se temelji na aerosnimanju toplinskim IC skenerom. Za taj<br />
sistem se smatra da je dovoljno ekonomičan, da mnogo doprinosi pravovremenom<br />
otkrivanju šumskih požara, te da pri gašenju već razvijenih požara<br />
može služiti kao odlično pomagalo.<br />
God. 1968. uspoređeni su na površini od 20.700 km 2 troškovi sistema za<br />
vizuelno otkrivanje šumskih požara s visokih tornjeva i iz aviona (59 tornjeva<br />
i 5 aviona), te »Fire Scan Systema«. Troškovi prvog su bili 211.500<br />
dolara, a drugog, barem jednako pouzdanog kao prvog, svega <strong>10</strong>0.000 dolara<br />
[2]. Za vrijeme sezone pojačane opasnosti od šumskih požara u god.<br />
1970. u 6 tjedana, s 29 letova, registrirano je 548 pojava vatre. Od tog broja<br />
bilo je 508 poznatih vatri (prijavljena logorovanja ili požari pod kontrolom),<br />
8 požara je u trenutku otkrivanja bilo već u procesu gašenja, 17 vatri se nije<br />
u terenu moglo otkriti, vjerojatno su to bili lažni signali, 4 vatre su se ugasile<br />
same od sebe, a 13 požara je bilo otkriveno po prvi put [<strong>10</strong>].<br />
Od 1972. god. »Fire Scan System« je u punom pogonu i integriran u šumarsku<br />
protupožarnu službu SAD. Tako je na pr. u god. 1974. i 1975. bilo<br />
izvršeno 760 i 438 sati leta, u 2<strong>10</strong> i 146 misija, s 59 i 49 požara. Iako ne<br />
rješava potpuno sve probleme, naročito otkrivanje malih, te pritajenih požara,<br />
koji ne razvijaju dim i imaju često temperaturu ispod 600 °C, sistem<br />
se pokazao kao dobro sredstvo u borbi protiv šumskih požara.<br />
Osim za nadziranje i rano otkrivanje šumskih požara toplinski IC skeneri<br />
se širom SAD primjenjuju operativno za dobivanje informacija o požaru<br />
kroz guste slojeve dima, na temelju kojih rukovodilac gašenja (fire boss) može<br />
lakše donositi odluke o daljnjem gašenju ([2], [<strong>10</strong>]).<br />
472
3.2 Kanada i Zapadna Evropa<br />
3.2.1 Aparatura: U tim zemljama primijenjeni su IC skeneri proizvodnje<br />
tvrtke AGA Infrared Systems AB, Lidingö, Švedska.<br />
Instrument AGA Thermovision 750 sastoji se od tri odvojena dijela:<br />
IC kamere, TV ekrana za promatranje IC slike, te akumulatora za snabdijevanje<br />
električnom strujom. Ti dijelovi su međusobno povezani kabelima. Na<br />
ekranu se vidi simultano termalna slika uviziranog terena, koja se može registrirati<br />
polaroid kamerom. Instrument se primjenjuje iz helikoptera ili sa<br />
zemlje. Težina kompleta je oko 21 kg, a cijena je 1976. god. bila oko 35.000<br />
US dolara [6]. (SI. 4).<br />
WM"; '<br />
SI. 4. Komplet AGA Thermovision 750: (kamera, ekran, akumulator, bez uređaja<br />
za fotoregistraciju. U ruci operatera su role papira za označavanje vrućih mjesta.<br />
(Niederleitner 1976.)<br />
473
Poboljšana verzija AGA-Optronic Thermovision 750 (Superviewer, koja<br />
je bila pretstavljena i sudionicima XVI Svjetskog IUFRO Kongresa u Oslu,<br />
lipnja 1976. god., osjetljiva je ne samo na toplinske IC zrake, nego i na vidljivi<br />
dio spektra. Kamere za IC zrake i vidljivo svjetlo te ekran za promatranje<br />
slike spojeni su u jedinstvenu cjelinu pa instrument liči na TV kameru.<br />
Promatrač ima utisak da promatra mutno staklo zrcalno refleksne kamere.<br />
Slika stvorena vidljivim svjetlom, te IC termalna slika, mogu se promatrati<br />
svaka posebno ili preklopljeno jedna preko druge. IC kamera je tako konstruirana<br />
da je moguće mijenjanje temperaturnih granica toplinske slike, te<br />
se u normalnoj slici uviziranog terena mogu locirati točke s temperaturom<br />
iznad neke unaprijed određene granice. Svrha instrumenta je otkrivanje inicijalnih<br />
požara, zatim zaostalih vatri na zgarištima, te promatranje razvijenih<br />
požara kroz slojeve dima. Aparatura je lagana, prenosiva, predviđena<br />
za snimanje iz helikoptera ([3], [9]).<br />
3.2.2 Pokusna i operativna primjena: U Kanadi je 1975. god. isproban<br />
i primijenjen instrument AGA Thermovision 750. Za vrijeme jedne sezone<br />
pojačane opasnosti od šumskih požara njime su otkrivali 15 malih tinjajućih<br />
požara na svaki takav otkriven konvencionalnim metodama. U redovitim<br />
patrolnim letovima helikoptera, leteći na visini od oko <strong>10</strong>0 m, instrument<br />
je primijenjen kao dio redovne protupožarne službe, pod rukovanjem u njoj<br />
zaposlenog osoblja. Osim otkrivanja požara, na temelju slike na TV ekranu<br />
ili polaroid fotografije dobiva se pregled požara i donose odluke o načinu<br />
gašenja, na pr. mogu se navoditi helikopteri s vodenim bombama ili avioni-<br />
-tankeri ([6], [9]). (SI. 5 i 6).<br />
SI. 5. Pokus s Thermovision 750: Termogram izgorene vjetroizvale, iz 50 m visine,<br />
s vidljivim vrućim točkama, te kao referentne oznake postavljene tri limenke<br />
od 0,57 1 s gorućim drvnim ugljenom. (Niederleitner 1976.)<br />
SI. 6. Termogram požarišta od 24 ha iz 650 m visine, dva dana iza požara. Sva<br />
bijela područja imaju višu temperaturu od normalne temperature okoliša, koja<br />
je iznosila 6 °C. (Niederleitner 1976.)<br />
474
Za vrijeme šumskih požara u Južnoj Francuskoj, u ljeti 1975. god., uspješno<br />
je isproban instrument AGA-Optronic Thermovision 750 Superviewer,<br />
montiran u helikopteru iza pilota na čvrstom postolju, s mogućnošću laganog<br />
pomicanja u horizontalnom i vertikalnom smislu. Slijedom određenih terenskih<br />
linija operater može sistematski pregledati garišta velikih šumskih požara<br />
i otkriti pritajene i podzemne požare. Tako je na garištu od oko 150 kmpedesetak<br />
ljudi s odgovarajućom opremom čekalo da gasi eventualna zaostala<br />
žarišta. Naknadno pristigao IC skener locirao je tinjajući podzemni požar,<br />
koji su gasioci uspjeli otkriti tek kopanjem, iako su bili udaljeni svega 1 m<br />
od njega [2].<br />
Na pitanje o veličini smanjenja troškova primjenom opisanog skenera<br />
dosta je teško odgovoriti, no mogao bi se izvesti ovakav račun: Uz pretpostavku<br />
5-godišnjeg vijeka trajanja uređaja, godišnji troškovi bi bili nešto<br />
preko 7000 US dolara. Za vrijeme akcije u Newfoundlandu (Kanada) 140<br />
ljudi i 5 helikoptera je bez skenera gasilo 3 tjedna pritajene požare, uz troškove<br />
od oko <strong>10</strong>.000 dolara/dan. Uštedom od samo 4 dana skener bi sam sebe<br />
isplatio [6].<br />
U SR Njemačkoj se planira izgradnja komadnog centra za borbu protiv<br />
šumskih požara, čiji će jedan od glavnih dijelova biti AGA-Optronic Thermovision<br />
750/Superviewer. Slika (normalna i termalna) će se iz helikoptera prenositi<br />
na ekran u centru na zemlji, gdje će rukovodilac gašenja prema potrebi<br />
moći iz kompjutora pozvati, te na ekranu prikazati, dodatne informacije<br />
za ugroženo područje, kao što su na pr. topografske karte terena, mjesta<br />
i količine raspoložive vode, lokacije kemijskih tvornica, skladišta plina i naftnih<br />
derivata, prilazni putevi, vojni tereni itd. Planiranje tog centra potakli<br />
su šumski požari ogromnih razmjera u ljetu 1975. god., koji su pokazali kako<br />
se zapravo vrlo malo zna o gašenju šumskih požara u gusto naseljenim područjima,<br />
jer su veliki šumski požari obično izbijali u rijetko naseljenim krajevima<br />
[9],<br />
3.3 Općenita razmatranja<br />
Kod razmatranja borbe protiv šumskih požara mogli bismo razlikovati<br />
nekoliko faza:<br />
1. Nadzor od požara ugroženih šumskih područja: Šumski požar nastojimo<br />
što prije otkriti, zatim odrediti njegovu točnu lokaciju i vrstu, te o<br />
njemu u što kraće vrijeme obavijestiti gasilačke ekipe.<br />
Većina tih zadataka može se izvršiti dobro organiziranom promatračkom<br />
službom s površine zemlje. Iz promatračnica postavljenih na pogodnim topografskim<br />
položajima ili s posebno izgrađenih promatračkih tornjeva lokacija<br />
požara se može odrediti odgovarajućim geodetskim metodama (presijecanje<br />
unaprijed). Dojava požara osigurava se uspostavljanjem telefonske ili<br />
radio veze. Na velikim šumskim kompleksima može se otkrivanje požara organizirati<br />
vizuelnim opažanjem iz patrolnih zračnih letjelica, a prema američkim<br />
iskustvima i snimanjem ugroženih područja toplinskim IC skenerima<br />
s pokretnih platformi (avioni, sateliti). IC skeneri su u prednosti za otkrivanje<br />
požara, koji još ne razvijaju mnogo dima, no kako se patrolni letovi<br />
obavljaju u određenim vremenskim razmacima, pomoću njih je teško ekonomično<br />
organizirati permanentno opažanje, što je naročito od važnosti za<br />
gušće naseljena i više frekventirana područja.<br />
475
2. Gašenje šumskih požara: To je vrlo opsežan posao koji zahtijeva angažiranje<br />
velikog broja ljudi i različite opreme, često na vrlo nepristupačnom<br />
terenu i kroz duže vrijeme. Kao vrijedno pomagalo za organiziranje operacija<br />
gašenja pokazali su se aerosnimci požarišta i njegove bliže okolice, naročito<br />
u uvjetima kada se gašenje vrši pretežno sa zemlje. Kod toga je vrlo važno<br />
osiguranje mogućnosti što bržeg poletanja aviona za izvršenje snimanja [4].<br />
Pojava IC skenera predstavlja vrijedno poboljšanje tehnologije gašenja<br />
šumskih požara. Radi velikog dima i vrućine obično nije moguć, iz zraka ili<br />
sa zemlje, direktan vizuelan uvid u centar požara. Promatrajući na ekranu<br />
IC skenera simultani termogram požara, rukovodioci gašenja mogu realno<br />
ocijeniti njegove razmjere, pravovremeno uočiti nastale promjene, te donositi<br />
ispravne odluke o načinu gašenja.<br />
3. Nadgledanje garišta: Ugašene požare treba još neko vrijeme kontrolirati,<br />
jer zaostale tinjajuće i podzemne vatre raspirene vjetrom mogu biti<br />
žarišta novih požara. Pronalaženje tih zaostalih žarišta vizuelno, na temelju<br />
vanjskih značajki, vrlo je otežano. IC skeneri su se ovdje pokazali kao vrlo<br />
korisni i pouzdani.<br />
4. MOGUĆNOSTI PRIMJENE DALJINSKE DEETKCIJE<br />
U ZAŠTITI ŠUMA OD POŽARA U JUGOSLAVIJI<br />
Učestalost šumskih požara u Jugoslaviji je u porastu, naročito radi povećanja<br />
broja posjetilaca u šumama, koji ondje u vrijeme tjednog i godišnjeg<br />
odmora traže mir i rekreaciju. U SRH su najugroženiji obalni pojas i okolica<br />
velikih gradova [11]. U vezi s tim potrebno je modernizirati našu šumarsku<br />
protupožarnu službu i organizacijski, ali i po opremljenosti uređajima za<br />
otkrivanje i gašenje šumskih požara.<br />
Pravovremena detekcija i dojava šumskih požara bit će kod nas moguća<br />
dobro organiziranom opažačkom službom klasičnog tipa, te se smatra da u<br />
toj fazi nije potrebno planiranje primjene tehnika daljinske detekcije. Naprotiv<br />
u fazi gašenja šumskih požara i nadgledanja garišta, u svijetu se je<br />
pokazalo opravdanim angažiranje i aerosnimaka i toplinskih IC skenera, u<br />
ovisnosti od prilika i mogućnosti. Zato bi nadležne službe trebale kod planiranja<br />
protupožarnih akcija voditi računa o tim pozitivnim iskustvima, te<br />
razmisliti o oportunosti primjene tih modernih metoda i uređaja u našoj<br />
praksi.<br />
Za aerosnimanja na različitim fotoslojevima postoji u Jugoslaviji i tehnika<br />
i iskusan personal na svjetskoj razini, te za uvođenje fotointerpretacije<br />
u domeni borbe protiv šumskih požara ne bi trebalo biti poteškoća.<br />
Koliko je autoru poznato, u Jugoslaviji IC skener posjeduje jedino poduzeće<br />
»Industroprojekt« iz Zagreba. Ta aparatura je namijenjena za pridobivanje<br />
termograma za geološka i hidrološka istraživanja, prospekciju rudnih<br />
nalazišta, ustanovljavanje zagađivanja čovjekovog okoliša, itd. Uz izvjesne<br />
modifikacije i nadopune bila bi moguća primjena i u području šumskih požara.<br />
Zato bi trebalo imati u vidu postojanje takvog vrijednog instrumenta<br />
u našoj zemlji, te ispitati mogućnosti njegovog uključivanja u šumarsku protupožarnu<br />
operativu.<br />
476
U fazi gašenja šumskih požara, te za nadziranje garišta, dobri rezultati<br />
su postignuti IC skenerima manjih dimenzija, koji se primjenjuju iz helikoptera,<br />
kao što je na pr. AGA-Optronic Thermovision 750/Superviewer, te<br />
bi i o tome kod modernizacije protupožarne službe trebalo voditi računa.<br />
Da bi se mogli donijeti konačni zaključci o primjenljivosti tehnika daljinske<br />
detekcije kod nas, trebalo bi cijeli problem razmotriti s financijske<br />
strane, te ispitati mogućnosti pojedinih metoda i aparatura u našim uvjetima.<br />
Međutim za uspjeh primjene opisanih metoda osobito bi bilo važno da se<br />
obave i određene organizacione predradnje u zajednici s nekim drugim službama<br />
(civilno zrakoplovstvo, narodna obrana), kako bi se omogućilo dobivanje<br />
potrebnih podataka brzo i na vrijeme, jer od izbijanja požara do poletan<br />
ja aviona te do isporuke gotovih snimaka (fotograma ili termograma)<br />
ovdje vrijeme treba mjeriti satima, a ne kojom višom jedinicom.<br />
LITERATURA<br />
1. Günther, R. (1972): Remote Sensing in der Geologie, Forschungsbericht<br />
W 72—28, UNI Clausthal, 2<strong>12</strong> str.<br />
2. Hildebrandt, G. (1976): Thermal-Infrarot-Aufnahmen zur Waldbrandbekämpfung,<br />
Forstarchiv 47 (3), str. 45—52.<br />
3. Kalafadžić, Z. (1973): Današnje mogućnosti primjene fotointerpretacije<br />
u zaštiti šuma, Šum. list 97 (5—6), str. 149—165.<br />
4. Käl lim, W. (1966): Anwendung des Luftbildes bei der Waldbrandbekämpfung,<br />
Mitt. d. Schweiz. Anstalt f. d. forstl. Versuchw. 38 (1), str. 179—183.<br />
5. M u r t h a, P. A. (1972): Thermal infrared line-scan imagery for forestry, For.<br />
Man. Inst., Inf. rep. FMR-X-45, St. no. SM78, Ottawa, 46 str.<br />
6. Niederleitmer, J. (1976): Detecting holdover fires with AGA Thermovision<br />
750 infrared scanner, Information Report NOR-X-151, Environment<br />
Canada, 36 str.<br />
7. Schneider, S. (1974): Luftbild und Luftbildinterpretation, W. d. Gruyter,<br />
Berlin-iNew York, 530 str.<br />
8. Schwidefsky, K. i F. Ackermann (1976): Photogrammetrie, B. G.<br />
Teubner, Stuttgart, 384 str.<br />
9. Tice, D. i J. Euskirchen (1976): Faster and more effective forest fire<br />
surveillance with live IR imaging superimposed on visible terrain view, Disskusion<br />
Paper, XVI World IUFRO Congress, Oslo, 7 str.<br />
<strong>10</strong>. Weber, F. P. (1971): Application of airborne thermal remote sensing in<br />
forestry, IUFRO Section 25, Freiburg i. Br., str. 75—88.<br />
11. Žunko, O. (<strong>1977</strong>): Šumski požari u SRH, predavanje, Seminar iz zaštite<br />
šuma, Šumarski fakultet Zagreb.<br />
SUMMARY<br />
Use of thermal infra-red imagery in forest fire control<br />
In the paper is given a description of the construction and working principles<br />
of thermal infra-red scanners, the equipment for obtaining thermal infra-<br />
-red imagery as well as a report on the possibilities of their use in forest fire<br />
detection, control and monitoring of burnt-out areas.<br />
477
In accordance with successful experiences in operational use of IR scanners<br />
in the USA, Canada and Western Europe, are discussed possibilities of applying<br />
thermal IR imaging techniques in forest fire control in Yugoslavia.<br />
Primljeno 19. V <strong>1977</strong>.<br />
Zdenko KALAFADŽIĆ,<br />
dipl. inž. šum.,<br />
Katedra za geodeziju<br />
Šumarskog fakulteta u<br />
Zagrebu, Simunska c. 25.<br />
9<br />
i<br />
POVIJEST<br />
ŠUMARSTVA<br />
HRVATSKE<br />
1 8 U) - 19 7 6<br />
OPERATIVCI,<br />
ZNANSTVENI RADNICI<br />
I RADNE ORGANIZACIJE!<br />
U vašem je interesu da nabavite<br />
i pročitate ovu rijetku i korisnu<br />
stručnu publikaciju:<br />
Ovo kapitalno stručno djelo »POVIJEST ŠUMARSTVA HRVAT<br />
SKE« prisjeća vas 1 historiografski vodi kroz burnu i bogatu prošlost<br />
naših šuma i šumarstva uopće, ne samo Hrvatske, nego i čitave Jugoslavije.<br />
Publikaci/a obuhvaća 430 stranica, ukusno opremljena u tvrdom<br />
povezu s ojačanim platnenim hrbatom. Mnogobrojne fotografije, slike,<br />
crteži, grafikoni i tabele obogaćuju tekstualnu vrijednost ove jubilarne<br />
edicije.<br />
Ovakova publikacija pojavljuje se svakih 50 i više godina poput<br />
one AKADEMIKA A. UGRENOVICA: POLA STOLJEĆA ŠUMARSTVA<br />
— ZAGREB 1926. godine.<br />
Predlažemo radnim organizacijama šumarstva i drvne industrije<br />
širom Jugoslavije da naruče barem 5—<strong>10</strong> primjeraka »POVIJEST ŠU<br />
MARSTVA« u reprezentativne svrhe, za poklone, nagrađivanja pojedinaca,<br />
istaknutih marljivih stručnih i društvenih radnika, delegacija,<br />
skupina i si.<br />
Cijena »Povijest šumarstva Hrvatske« iznosi 250.— din i isporučuje<br />
je:<br />
SAVEZ<br />
INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA<br />
I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE<br />
4<strong>10</strong>00 Zaareb, Mažuranićev trs 11<br />
Telefoni: 444-206 i 449-686"<br />
Bankovni račun: 30<strong>10</strong>2-678-6249<br />
478
POŽAR — NAJVEĆI NEPRIJATELJ ŠUME<br />
A. BIŠCEVIC<br />
SAŽETAK. Uvodno autor informira o stalnom porastu broja<br />
šumskih požara te o veličini izgorjele površine. Navodi da se ta<br />
pojava javlja u čitavom svijetu i da je posljedica sve intenzivnijeg<br />
korišćenja šuma za odmor (rekreaciju) u razvijenim zemljama, a<br />
u zemljama u razvoju požari su posljedica povećane privredne aktivnosti.<br />
Dalje se prikazuje broj i veličina šumskih požara u Jugoslaviji<br />
i u nekim evropskim zemljama. Na kraju autor prikazuje<br />
suvremenu tehniku otkrivanja i gašenja šumskih požara u SSSR-u<br />
i SAD te zakonske mjere koje se poduzimaju i pomoću kojih se<br />
nastoji suzbiti povećana opasnost za šume. Posebno se ističe uloga<br />
propagande i preventive budući da same zakonske sankcije ne<br />
daju zadovoljavajuće rezultate. U toj djelatnosti posebno mjesto<br />
imaju društveno-političke organizacije čijom se djelatnošću mogu<br />
postići vidni rezultati, (op)<br />
UVOD<br />
U suvremenom industrijskom i urbanom društvu šume imaju veliki ekonomski,<br />
zaštitni i turistički značaj. Međutim, ovo prirodno bogatstvo ima i<br />
brojne neprijatelje među kojima, vjerojatno, najveću opasnost predstavljaju<br />
požari čije su posljedice mnogostruke i često nesagledive.<br />
Zbog porasta ugroženosti šuma i broja šumskih požara koji su zabilježeni<br />
posljednjih godina na svim kontinentima zemljine lopte (informacija<br />
FAO), preduzimaju se sve moguće mjere da se spriječe uzroci ove štetne pojave.<br />
Njeno kasnije obuzdavanje, i pored svih napora, ne daje željene rezultate<br />
i za sobom ostavlja trajne i teške posljedice. U razvijenim zemljama<br />
porast ugroženosti od požara rezultat je povećanih potreba stanovništva za<br />
rekreacijom i odmorom u šumi, dok je u zemljama u razvoju porast povezan<br />
s povećanjem privredne aktivnosti i rastućeg korištenja šumskog bogatstva.<br />
Prema svjetskoj statistici svake godine u šumskim požarima izgori do<br />
2 miliona ha šume. Najviše šume progutaju požari u SAD — 800 hiljada ha,<br />
u Kanadi 400 hiljada ha i u Australiji 150—180 hiljada ha šume. U Evropi<br />
prvo mjesto po šumskim požarima pripada Italiji, gdje od ukupno 6,2 miliona<br />
ha šume požar svake godine uništi oko 45 hiljada ha šume, zatim dolazi Francuska<br />
sa 35 hiljada ha i Španija sa 27 hiljada ha. U Jugoslaviji je u razdoblju<br />
od 1972—1974. godine u prosjeku svake godine izgorjelo oko 8,5 hiljada<br />
ha šume, a materijalne štete iznosile su u prosjeku 21,3 miliona dinara godišnje.<br />
479
Prema mišljenju eksperata FAO, najveća ugroženost od šumskih požara<br />
postoji u zemljama Sredozemnog mora (gdje pripada i naša Jadranska obala<br />
sa širim zaleđem), u rajonima afričkih savana i u četinarskim šumama Srednje<br />
Amerike.<br />
U SAD udarom groma nastaje prilično velik broj požara, dok je u Evropi<br />
taj uzrok gotovo zanemaren. Većina požara u Evropi izazvana je ljudskim<br />
faktorom, bolje reći nepažnjom i nehatom izletnika, turista i ostalih posjetilaca<br />
šume i otvorenog prostora. Na ovaj zaključak upućuju i zvanične statistike<br />
u kojima su tačno određeni uzročnici šumskih požara.<br />
ŠUMSKI POŽARI U JUGOSLAVIJI<br />
Naši statistički podaci za razdoblje od 1972—1974. godine pokazuju da<br />
je u Jugoslaviji bilo u prosjeku 580 požara godišnje. Za najveći broj požara<br />
uzroci su neutvrđeni, zatim odmah slijedi nepažnja, dječja igra, namjerno paljenje<br />
itd. Međutim može se s velikom sigurnosti pretpostaviti da je u kategoriji<br />
»neutvrđeni uzroci«, najvjerojatnije zastupljen veliki procenat požara<br />
iz nehata, za koje se to nije moglo i utvrditi.<br />
Ukupne površine zahvaćene požarom u ovom razdoblju zauzimale su<br />
25451 ha površine ili 0,29 % od ukupne šumske površine Jugoslavije. Prema<br />
tome prosječno je godišnje izgorjelo 8520 ha šume ili 0,1 % od ukupne površine<br />
šuma koja iznosi 8,61 milion ha. Ukupne materijalne štete za tri evidentirane<br />
godine iznosile su 63,851 miliona dinara ili u prosjeku 21,284 miliona<br />
dinara godišnje.<br />
Ako se izuzme 1946. godina kada je samo u Bosni i Hercegovini zabilježeno<br />
911 šumskih požara na površini od 30.000 ha i izgorjelo ili nagorjelo<br />
2,350.000 m a drvne mase, onda je broj požara i u našoj zemlji u porastu a<br />
zahvaćene površine i materijalne štete sve veće. Na ovo upućuju i podaci iz<br />
razdoblja 1955. do 1962. godine kada je u prosjeku godišnje izgorjelo 5326 ha<br />
i razdoblja od 1970. do 1974. godine kada je u prosjeku izgorjelo 8.047 ha šume<br />
godišnje, da bi ovaj prosjek iznosio već u razdoblju od 1972. do 1974. godine<br />
8.520 ha godišnje (tab. 1).<br />
Šumski požari postaju sve ozbiljniji problem i mnogih drugih evropskih<br />
zemalja, o čemu dajemo prikaz po nekim državama.<br />
ŠUMSKI POŽARI U EVROPI<br />
Statistika zemalja Evrope bilježi stalni porast broja, zahvaćene površine<br />
i materijalne štete od šumskih požara (tabela 2). U Italiji je u razdoblju<br />
od 1964. do 1973. izgorjelo oko 450 hiljada ha ili oko 7,3 % ukupne površine<br />
šuma što iznosi u prosjeku gubitak površine od 0,73% godišnje. Požari su<br />
se najčešće javljali u oblasti Sredozemlja — Sardinija, Sicilija, Napulj i Đenovski<br />
zaljev, u Jadranskom priobalnom području — Bari, Brindizi, Firenca,<br />
Venecija i Trst.<br />
Veoma česti požari izbijaju i u visokourbaniziranim i industrijaliziranim<br />
zonama Torina, Milana, Firence itd. Na osnovu dosadašnjih iskustava u Italiji<br />
su sačinili skalu o realnoj i potencijalnoj ugroženosti pojedinih regiona.<br />
480
BROJ, POVRŠINA (u ha) I MATERIJALNE ŠTETE U 000 DINARA<br />
OD ŠUMSKIH POŽARA U JUGOSLAVIJI<br />
Tabela 1.<br />
1972.<br />
1973.<br />
1974.<br />
UKUPNO<br />
SFR Jugoslavija<br />
Broj<br />
Površina<br />
Štete<br />
616<br />
6 731<br />
24 626<br />
666<br />
<strong>12</strong> 286<br />
19 586<br />
457<br />
6 544<br />
19 639<br />
1739<br />
25 561<br />
63 851<br />
SR Bosna i Hercegovina<br />
Broj<br />
Površina<br />
Štete<br />
<strong>12</strong>6<br />
688<br />
1323<br />
46<br />
167<br />
299<br />
**<br />
**<br />
374<br />
172<br />
855<br />
1996<br />
SR Crna Gora<br />
Broj<br />
Površina<br />
Štete<br />
16<br />
58<br />
140<br />
41<br />
478<br />
1368<br />
65<br />
<strong>12</strong>72<br />
263<br />
<strong>12</strong>2<br />
1808<br />
1771<br />
SR Hrvatska<br />
Broj<br />
Površina<br />
Štete<br />
301<br />
3 205<br />
6172<br />
386<br />
7 384<br />
7 963<br />
281<br />
4 451<br />
15 752<br />
968<br />
15 040<br />
29 887<br />
SR Makedonija<br />
Broj<br />
Površina<br />
Štete<br />
**<br />
**<br />
150<br />
**<br />
**<br />
633<br />
**<br />
**<br />
156<br />
**<br />
**<br />
939<br />
SR Slovenija<br />
Broj<br />
Površina<br />
Štete<br />
<strong>12</strong>3<br />
1499<br />
2 209<br />
168<br />
2 559<br />
1902<br />
68<br />
435<br />
701<br />
359<br />
4493<br />
4 8<strong>12</strong><br />
SR Srbija — uže područje<br />
Broj<br />
Površina<br />
Štete<br />
SAP Vojvodina<br />
Broj<br />
Površina<br />
Štete<br />
**<br />
<strong>12</strong>4<br />
2 340<br />
50<br />
1157<br />
11701<br />
**<br />
209<br />
411<br />
25<br />
1489<br />
6 327<br />
**<br />
69<br />
1895<br />
34<br />
317<br />
440<br />
**<br />
402<br />
4 646<br />
<strong>10</strong>9<br />
2 963<br />
18 468<br />
SAP Kosovo<br />
Broj<br />
Površina<br />
Štete<br />
**<br />
**<br />
591<br />
* *<br />
683<br />
9<br />
**<br />
58<br />
9<br />
**<br />
1332<br />
** nema podataka<br />
Ova skala se zasniva na većem broju pokazatelja kao što su gustina naseljenosti,<br />
stepen urbanizacije, industrijalizacije, turističke aktivnosti itd. U razdoblju<br />
od 1965. do 1971. godine u Italiji je u prosjeku izgorjelo 38.500 ha<br />
šume godišnje čime se izgubilo 0,62% od ukupne površine šuma.<br />
U Francuskoj je u razdoblju od 1960. do 1973. godine u prosjeku godišnje<br />
nestajalo u plamenu 35.000 ha šume, od čega otpada 26.000 ha na šume<br />
481
BROJ I POVRŠINA (u ha) ŠUMSKIH POŽARA U EVROPI<br />
Tabela 2.<br />
1965.<br />
1966.<br />
1967.<br />
1968.<br />
1969.<br />
1970.<br />
1971.<br />
1972. 1973.<br />
Francuska<br />
Broj<br />
Površina<br />
1519<br />
59 716<br />
<strong>12</strong>74<br />
15 692<br />
1 996<br />
26 376<br />
1768<br />
19 235<br />
1662<br />
18 046<br />
1902<br />
6<strong>12</strong>30<br />
2 423<br />
197<strong>10</strong><br />
2 376 6 274<br />
16441 65 <strong>10</strong>1<br />
SR Njemačka<br />
Broj<br />
Površina<br />
533<br />
529<br />
552<br />
355<br />
1 133<br />
<strong>10</strong>63<br />
2 006<br />
2 159<br />
1477<br />
1545<br />
797<br />
762<br />
3 5<strong>10</strong><br />
4 431<br />
Italija<br />
Broj<br />
Površina<br />
2 320<br />
23 504<br />
3 338<br />
42 <strong>10</strong>7<br />
3 523<br />
42 966<br />
3 444<br />
38 358<br />
2 300<br />
18 <strong>10</strong>8<br />
2 974<br />
26 839<br />
6 723<br />
71390<br />
Holandija<br />
Broj<br />
Površina<br />
95<br />
70<br />
47<br />
17<br />
111<br />
73<br />
238<br />
172<br />
<strong>12</strong>1<br />
90<br />
215<br />
467<br />
152<br />
<strong>12</strong>5<br />
Belgija<br />
Broj<br />
Površma<br />
66<br />
138<br />
32<br />
33<br />
90<br />
191<br />
186<br />
8<strong>10</strong><br />
81<br />
160<br />
78<br />
130<br />
299<br />
2 186<br />
Luksemburg<br />
Broj<br />
Površina<br />
4<br />
3<br />
0<br />
0<br />
4<br />
5<br />
8<br />
5<br />
4<br />
5<br />
0<br />
0<br />
15<br />
9<br />
EVROPA — 6<br />
Broj<br />
Površina<br />
4 537<br />
83 960<br />
5 243<br />
58 204<br />
6 857<br />
70 674<br />
7 650<br />
60 739<br />
5 645<br />
37 954<br />
5 966<br />
89 428<br />
13 <strong>12</strong>2<br />
97 851<br />
Sredozemlja. U razdoblju od 1965. do 1971. godine od ukupno 14 miliona ha<br />
šume godišnje požar je uništio 31.420 ha šumske površine, čime je uzrokovao<br />
smanjenje ukupne površine šuma za 0,23% godišnje. Treba dodati da je godišnji<br />
procent ukupnog gubitka šumske površine u području Sredozemlja<br />
daleko veći i iznosi 1,3% od ukupne površine koja se prostire na 2 miliona<br />
ha. Najosjetljivije zone u Francuskoj su Ažurna obala, Korzika, Langiedok-<br />
-Rusilon i predjel Landa.<br />
Daleko manja opasnost od šumskih požara je u SR Njemačkoj<br />
gdje od ukupne šumske površine (7,2 miliona ha) u prosjeku izgori godišnje<br />
1.430 ha, što je i razumljivo obzirom na klimu, frekvenciju turista u šumama<br />
i na otvorenom prostoru, relativno mali priliv turista u ljetnjem kritičnom<br />
periodu itd. Ipak i u toj zemlji dogodio se katrastrofalan požar, koji je<br />
harao u pokrajini Donja Saksonija u SR Njemačkoj od 8. do 17. kolovoza 1975.<br />
godine. Poslije veoma toplog i suhog perioda u srpnju mjesecu i tropskih<br />
vrućina početkom kolovoza s maksimalnim dnevnim temperaturama do<br />
+ 35 °C i vlažnosti vazduha ispod 20%, pojavilo se 8. kolovoza 1975. godine<br />
više desetina malih i nekoliko velikih požara u okruzima Lüchow-Dannenberg,<br />
Celle i Gifhorn. U gašenju požara učestvovale su vatrogasne jedinice ove i<br />
susjednih Pokrajina, vojne i pogranične jedinice, britanske pionirske jedinice,<br />
482
vojne tehničke službe, nekoliko stotina vatrogasnih kola, više desetina helikoptera<br />
i aviona, kao i specijalni avioni za gašenje požara francuske proizvodnje<br />
sa rezervoarom od 4500 litara vode. Fotos snimljen sa satelita pokazivao<br />
je dimom zastrtu atmosferu dužine 80 km i širine <strong>12</strong> km.<br />
Ukupno je izgorjelo 8.300 ha šume, od čega 3/4 privatne i 1/4 državne,<br />
a vjerovatno je velike štete pretrpjela i divljač u ovoj regiji. U ovim požarima<br />
život je izgubilo i pet vatrogasaca. Ukupne materijalne štete procijenjene<br />
su na <strong>10</strong>0 miliona njemačkih maraka.<br />
Prema navodima policije od <strong>12</strong>0 šumskih požara u Donjoj Saksoniji, u<br />
30 slučajeva utvrđeno je namjerno paljenje. Iako je u ovoj Pokrajini za posljednjih<br />
<strong>10</strong> godina bilo u prosjeku 230 šumskih požara godišnje, na prosječnoj<br />
površini od 380 ha i godišnjom štetom od 1,3 miliona maraka, ovaj posljednji<br />
požar je bez presedana u istoriji SR Njemačke.<br />
Veliki požari u šumama Donje Saksonije pokazali su da je, između ostalog,<br />
jedan od uzročnika nastalih šteta ogromnih razmjera bila nedovoljna i<br />
neusavršena povezanost, kako u sistemu spriječavanja, tako i u toku akcije<br />
gašenja. Ova činjenica je podstakla šumarske vlasti u federalnoj vladi i Pokrajinama<br />
da donesu odluku o stvaranju vlastitog sistema radio veza pod nazivom<br />
»RADIO SUMA« (Funkwelle Forst).<br />
Radio sistem radi na ultrakratkom valu 4 m i služi ne samo za svrhe<br />
spriječavanja i gašenja šumskih požara, već također i za osiguranje veze u<br />
drugim važnim poslovima kao što su nesreće pri radu u šumi, normalnu privrednu<br />
djelatnost, nadzor nad kretanjem turista na šumskim područjima itd.<br />
Stalni porast šumskih požara bilježi i statistika u Poljskoj. Tako je<br />
u periodu od 1961. do 1965. godine evidentirano u prosjeku godišnje <strong>12</strong>98 požara,<br />
a slijedećih pet godina (1965. do 1970.) već je bilo svake godine po 1570<br />
požara. Posljednjih godina evidentirano je godišnje 2130 požara, pri čemu je<br />
u 1974. godini zabilježen rekordan broj od 2551 šumski požar.<br />
Uzrok požara u 40,6",o slučajeva je nepažnja ljudi. I onih 36,8% požara<br />
za koje nije službeno utvrđen uzrok smatra se da su najvećim dijelom<br />
izazvani neopreznim postupanjem s vatrom. Blizu 65 % požara zabilježeno<br />
je u mladim borovim šumama koje su najugroženije od požara, zatim slijede<br />
lakozapaljive trave, suho granje itd.<br />
Velik broj šumskih požara u Poljskoj nastaje u blizini cesta i željezničkih<br />
pruga. Požari unište svake godine u prosjeku oko 3000 ha šume (podaci<br />
od 1971. do 1974. god.) ili 0,036",o od ukupne površine šuma koja iznosi 8,385<br />
miliona ha. To je ogromna materijalna šteta koja se ne može mjeriti samo<br />
novcima.<br />
Šumarska služba u Poljskoj čini velike napore da štete svede na što manju<br />
mjeru. U toku 1974. godine publikovano je 800 hiljada plakata, letaka,<br />
brošura, održano 6500 predavanja posvećenih zaštiti šuma od požara. U toj<br />
godini ukupna naklada propagandno-odgojnih materijala prelazi 1,2 miliona<br />
primjeraka. Pored toga, stvaraju se protivpožarni pojasevi, organizuju mjere<br />
osmatranja i uzbune, dopunjuje oprema požarnih straža sredstvima prilagođenim<br />
za gašenje požara u šumi kao i savremena sredstva veze. Iako zaštita<br />
šuma od uništenja i požara košta mnogo, smatraju da neće biti u potpunosti<br />
efikasna ukoliko se ljudi ne počnu ponašati u šumi i u opšte na otvorenom<br />
prostoru onako kako je to neophodno i konačno kako su to dužni i da čine.<br />
483
Situacija nije ništa bolja ni u Slovačkoj. Tako je, na primjer, u toku<br />
1974. godine zabilježeno 176 šumskih požara u kojima je jedna osoba poginula<br />
a sedam ranjeno, pričinjena šteta od 5,5 miliona kruna. Najčešći uzroci<br />
požara su paljenje trave i neugašene vatre u prirodi koju ostavljaju neodgovorni<br />
izletnici.<br />
I u Španjolskoj je zabilježen porast broja šumskih požara, zahvaćenih<br />
površina i ukupne materijalne štete (tabela 3.). U razdoblju od 1961.<br />
do 1974. godine požar je uništio u prosjeku oko 27.000 ha šume godišnje. Samo<br />
u 1974. godini procijenjene materijalne štete su iznosile 2,3 milijarde pezeta.<br />
Najviše požara bilježi područje Sredozemlja — 43 % od čega 56 % otpada<br />
na vrlo urbanizirani i turistički razvijeni region Barcelone. Obzirom da se<br />
u Španjolskoj u prosjeku godišnje pošumi oko <strong>10</strong>0.000 ha goleti proizlazi da<br />
šumski požari svake godine smanjuju ovu površinu za 25 %.<br />
BROJ I POVRŠINA (u ha) ŠUMSKIH POŽARA U ŠPANJOLSKOJ<br />
Tabela 3.<br />
Godina Broj požara Novo pošum- Uništene površine u ha<br />
ljavanje (ha)<br />
Pošumljeno Nepošumljeno Ukupno<br />
1961<br />
1962<br />
1963<br />
1964<br />
1965<br />
1966<br />
1967<br />
1968<br />
1969<br />
1970<br />
1971<br />
1972<br />
1973<br />
1974<br />
1680<br />
2 022<br />
1302<br />
1645<br />
1646<br />
1443<br />
2 299<br />
2<strong>10</strong>9<br />
1494<br />
3 203<br />
1714<br />
2148<br />
3 765<br />
3 980<br />
<strong>10</strong>5 340<br />
94136<br />
<strong>10</strong>5 456<br />
<strong>10</strong>3 879<br />
<strong>10</strong>0 693<br />
95 857<br />
93 494<br />
85 473<br />
<strong>10</strong>6 084<br />
111370<br />
<strong>10</strong>6 856<br />
94 905<br />
95 891<br />
93 000<br />
34 506<br />
23 911<br />
13 279<br />
16 671<br />
21777<br />
24 644<br />
33 930<br />
20 547<br />
19 296<br />
34 330<br />
13194<br />
18 048<br />
40 559<br />
63 000<br />
<strong>12</strong> 195<br />
31571<br />
9 400<br />
13 727<br />
16 241<br />
24 7<strong>10</strong><br />
42 645<br />
36 081<br />
34 423<br />
52 994<br />
21751<br />
39 235<br />
54 698<br />
8<strong>10</strong>00<br />
46 701<br />
55 482<br />
22 679<br />
31 398<br />
38 018<br />
49 354<br />
76 575<br />
56 628<br />
53 719<br />
87 324<br />
34 945<br />
57 283<br />
95 257<br />
144 000<br />
Najveća ugroženost šuma u SSSR-u zabilježena je u području Lenjingrada<br />
gdje prosječni godišnji broj šumskih požara dostiže do dvije hiljade,<br />
zatim u području Irkutska sa <strong>12</strong>50 do 2000 požara, u šumama autonomne Republike<br />
Karelije 750 do 1650 požara itd. U lipnju 1974. godine izbio je u Sajanskoj<br />
tajgi (Istočni Sibir) veliki šumski požar koji je, između ostalog, uništio<br />
velik broj radničkih naselja u šumi i sektor elektrificirane željezničke<br />
pruge.<br />
Lenjingradsko područje spada u red najugroženijih okruga od šumskih<br />
požara u Sovjetskom Savezu. Zauzima površinu od 6 miliona ha šuma. Za<br />
zaštitu šuma od požara služi 150 specijalnih traktora i kamiona, 5 aviona,<br />
<strong>10</strong>2 osmatračnice požara i nekoliko hiljada šumskih radnika. Ljudstvo na<br />
zemlji upotpunjuju padobranske grupe i avionske posade koje su zaposlene<br />
tokom cijele godine.<br />
SSSR raspolaže dobro organiziranim sistemom otkrivanja i gašenja šumskih<br />
požara. Sistem otkrivanja požara oslanja se na stalno izviđanje iz vazduha<br />
prostranih šumskih područja. Centralna zračna baza za cijeli Sovjetski<br />
484
Savez nalazi se u mjestu Puškino i odgovorna je za iznajmljivanje, razmještaj<br />
i iskorištavanje aviona i helikoptera namijenjenih za zaštitu šuma od požara<br />
(200 mašina i 300 helikoptera). Avionima i posadama upravlja se iz centralne<br />
baze Puškino. Cijeli SSSR je podijeljen na 14 regionalnih zračnih baza, koje<br />
raspolažu vlastitom tehničkom pozadinom i školovanim posadama. Pored povezanosti<br />
s centralnom bazom u mjestu Puškino, regionalne baze su obavezne<br />
da održavaju stalne radne kontakte s nadležnim šumarskim poduzećima. Protivpožarna<br />
oprema u SSSR-u je suvremena i vrlo funkcionalna.<br />
U zaštiti Sovjetskih šuma od požara zaposleno je osim ekipa na zemlji<br />
i oko 2400 padobranaca i 4500 članova helikopterskih ekipa. Njihova oprema<br />
je veoma raznovrsna. Dio ekipa opremljen je eksplozivnim materijalom koji<br />
služi za stvaranje zaprečnih pojaseva okolo požara. Eksplozivni materijal pod<br />
nazivom »korditu« ima oblik 20 metarskog konopca koji eksplozijom stvara<br />
rov širine oko 40 cm i dubine <strong>10</strong> do 15 cm. Oko 1800 padobranaca ima minersku<br />
pripremu i ovlaštenje za primjenu eksplozivnih materijala.<br />
Helikopteri K-26 su opremljeni rezervoarom vode za gašenje čija zapremina<br />
iznosi oko 380 litara. Ta voda se upotrebljava za gašenje požara uporedo<br />
sa intervencijom ekipa za gašenje požara prebačene helikopterom. U SSSR-u<br />
se ne primjenjuje gašenje požara avionima sa rezervoarom za vodu, jer izvedeni<br />
pokusi sa ovom vrstom mašina nisu dali zadovoljavajuće rezultate u<br />
Sovjetskim uslovima.<br />
U SSSR-u se ne primjenjuju tako mnogo (kao u SAD) protupožarna<br />
kemijska sredstva. Jedino kemijsko sredstvo je freonova emulzija koja se<br />
izbacuje na vatru pomoću malih pumpi ili ručnih zaprašivača. Emulzija je<br />
mješavina sastavljena od <strong>10</strong>% freona i 90% vode. Njena trajnost iznosi 4<br />
do 5 sati. Primjena kemijskih sredstava s dužim djelovanjem smatra se sumnjivim<br />
u Sovjetskim uslovima. Za propagandno-preventivne akcije uključena<br />
su sva sredstva masovnog informiranja kao što su štampa, radio, televizija,<br />
škole itd.<br />
SUVREMENA SREDSTVA ZA GAŠENJE ŠUMSKIH POŽARA<br />
I pored najsavremenijih sredstava koja se danas upotrebljavaju za gašenje<br />
šumskih požara, nastale štete su ogromne i često nemjerljive zbog specifičnih<br />
funkcija koje šuma, pored proizvodnje drvne mase, obavlja i u prostoru.<br />
U posljednje vrijeme koriste se i specijalni avioni-cisterne ili kako ih<br />
popularno zovu »vodni bombarderi« koji istresaju vodu na centre vatrene<br />
stihije. Za ovakav način gašenja požara Kanađani su konstruirali poseban<br />
avion-Anfibiju Canadair-Cl-215. Poslije starta avion se spušta na vodenu<br />
površinu po kojoj klizi i napaja rezervoar zapremine 5400 litara vode. Odmah<br />
leti na mjesto požara i tamo je izbacuje praveći manevar dok ne isprazni<br />
teret. Sličan avion proizveli su i u Francuskoj s rezervoarom od 4500 litara<br />
vode koji je također namijenjen specijalno za gašenje šumskih požara.<br />
U posljednje vrijeme šumari u SAD upotrebljavaju pri otkrivanju požara<br />
letilicu tzv. »rokonesase«. Ustvari radi se o malim izviđačkim avionima<br />
bez pilota s rasponom krila 2 m u kojima su ugrađeni instrumenti za automatsko<br />
registrovanje toplote i vlažnosti zraka nad mjestom požara. Ove po-<br />
485
datke prenose preko radio veze službi za organizaciju pri gašenju šumskih<br />
požara. Za izviđanje mnogo koriste i helikoptere kao i druge tipove malih<br />
izviđačkih aviona.<br />
Međutim, ovdje se pojavljuje i problem da li se isplati držati specijalne<br />
i skupe avione koji služe jednom u nekoliko godina ili možda jednom u desetak<br />
godina. Za gašenje već pomenutog požara u Donjoj Saksoniji iznajmili<br />
su avione iz Francuske jer, nebi im se, u njihovim uslovima, isplatilo da drže<br />
vlastite. Ovome ide u prilog i činjenica da su ovo vrlo mobilna sredstva koja<br />
na poziv veoma brzo stižu na lice mjesta i s velikih udaljenosti.<br />
UMJESTO ZAKLJUČKA<br />
Ipak, i pored najsuvremenijeg planiranja, informacija, organizacije i tehnike<br />
gašenja šumskih požara, očito je da njihov broj stalno raste a štetne<br />
su posljedice sve veće i teže. Ni kaznene mjere nisu dale očekivane rezultate,<br />
iako se sve više poseže i za ovim sredstvima zaštite. U Francuskoj su<br />
za posjetioce šuma zaveli veoma stroge propise i mjere. Tako, je na primjer,<br />
u šumi zabranjeno pušiti a za jednu zapaljenu cigaretu plaća se kazna od<br />
180 do 300 franaka.<br />
I pored najmodernijih tehničkih sredstava, ipak najznačajniji činioci u<br />
borbi protiv šumskih požara jesu i ostaju preventivne mjere protiv subjektivnih<br />
uzročnika. One treba da postanu svakodnevna briga ne samo samoupravnih<br />
interesnih zajednica u oblasti protivpožarne zaštite, šumarskih organizacija,<br />
civilne zaštite, sredstava javnog informiranja, obrazovnih institucija<br />
i drugih, već cijelog našeg samoupravnog socijalističkog društva koje<br />
treba da još više učini na propagandi i odgoju građana i omladine, a društvena<br />
samozaštita da postane moćan općenarodni faktor u svim društvenim<br />
strukturama i na cijelom jugoslavenskom prostoru.<br />
LITERATURA<br />
Biddison, L. R. (1975.): USA — USSR Cooperation in Forest Fire Protection;<br />
Fire Management, Nr 4, USA.<br />
Blais, R. (1976.): Les incendies de forets en France; Les incendies de forets,<br />
Numero special de la Revue forestiere francaise, tome 1, Nancy.<br />
Br oss mann, L. (1975.): Chronik des Katastrophen — Feuers in Niedersachsen;<br />
Allgemeine Forst Zeitschrift, No 36, München.<br />
Draborczyk, St. (1975.): Temat wciaz aktualni; SYLWAN, No 11, Warszawa.<br />
Drago, F., De Bei, P. (1974.): Carta della gravita Potenziale e carta della gravita'<br />
reale degli incendi boschivi; Ministero doli agricoltura e delle foreste,<br />
Roma.<br />
Redžić, Drag.: Požari i štete u 1972., 1973. i 1974. godini; Protivpožarna zaštita,<br />
br. 3/73, 5/74, i 5/75; Vatrogasni savez Jugoslavije, Beograd.<br />
Velez, R. (1976): Les feux de forets en Espagne; Les incendies forets, Numero<br />
special de la revue forestier francaise, tome i, Nancy.<br />
Ž i v o j i n o v i ć, D., Grujić, D. (1975.): Problemi šumskih požara i organizacija<br />
protivpožarne službe u Jugoslaviji; Jugoslavensko savjetovanje o zaštiti šuma<br />
od požara, Beograd.<br />
486
ZUSAMMENFASSUNG<br />
Feuer — der grösste Feind des Waldes<br />
Einleitend gibt der Autor Mitteilung über die ständige Zunahme der Anzahl<br />
der Waldbrände sowie über die Grösse der Brandflächen an. Er berichtet, das«<br />
dieses Phänomen in der ganzen Welt auftritt, und dass dies eine Folge immer<br />
intensieverer Nutzung des Waldes für Erholungszwecke (Rekreation) in entwickelten<br />
Ländern ist, während in Entwicklungsländern die Waldbrände die Folge<br />
einer gesteigerten wirtschaftlichen Aktivität sind. Ferner gibt er die Zahl und<br />
Grösse der Waldbrände in Jugoslawien sowie in einigen europäischen Ländern<br />
an. Abschliessend berichtet der Autor über die moderne Technik der Vorbeugung<br />
und Bekämpfung der Waldbrände in der UdSSR und den USA sowie die gesetzlichen<br />
Massnahmen, die unternommen werden und mit Hilfe derer man ist bestrebt,<br />
die wachsende Waldgefährdung zu bekämpfen. Namentlich wird die Rolle<br />
der Propaganda und der Vorbeugung hervorgehoben, da die gesetzlichen Zwangsmassnahmen<br />
und Strafen nicht zufriedenstellende Resultate ergeben. In diesem<br />
Wirkungsbereich wird ein besonderer Platz der gesellschaftlich-politischen Institutionen<br />
eingeräumt, durch deren Aktivität sichtbare Resultate erreicht werden<br />
können.<br />
Primljeno 2. Ill <strong>1977</strong>.<br />
Ahmed BIŠČEVIĆ, dipl. inž. šum.<br />
Sarajevo<br />
PRAKTIČKI MANUALI — U PRODAJI!<br />
Prilikom izrade Šumskoprivrednih osnova, osnova gospodarenja<br />
i programa za unapređivanje šuma (Narodne Novine SRH br. 13/76<br />
od 8. IV. 1976. g.) služite se i koristite praktične manuale:<br />
1. MANUAL ZA OPIS SASTOJINA I EVIDENCIJU IZVRŠENIH<br />
TERENSKIH RADOVA OGT-1<br />
45.— din<br />
2. MANUAL ZA PRIMJERNE POVRŠINE<br />
I TOTALNU KLUPAŽU<br />
45.— din<br />
Manuali sadrže 1<strong>12</strong> stranica vel. 21 X 15 cm i povezani su u tvrde<br />
korice s platnenim hrbatom.<br />
Narudžbe prima:<br />
SAVEZ INžIiNJERA I TEHNIČARA<br />
Bankovni račun:<br />
ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE<br />
30<strong>10</strong>2-768-6249 HRVATSKE<br />
Zagreb, Mažuranićev trg 11<br />
Telefoni: 444-206 i 449-686<br />
487
IZGRADNJA ŠUMSKIH TRANSPORTNIH SUSTAVA<br />
PRIMJENOM STABILIZACIJE TLA VAPNOM<br />
N. LOVRIC<br />
SAŽETAK. U ovom radu prikazane su koristi i prednosti stabilizacije<br />
terena kod gradnje šumskih transportnih sredstava vapnom.<br />
Autor je ujedno dao i pregled dosadanja korišćenja ovog načina<br />
stabilizacije tla vapnom u nas (Šum. gospodarstvo Bjelovar,<br />
Š. g. Slavonska Požega i Š. g. Vinkovci) (op).<br />
PREGLED IZLAGANJA<br />
1. Opća razmatranja<br />
2. Podaci o razvoju primjene stabilizacije tla vapnom<br />
3. Primjena stabilizacije tla vapnom na području šumskih transportnih<br />
sustava<br />
4. Izgradnja šumskih transportnih sustava uz primjenu stabilizacije tla<br />
vapnom<br />
5. Tehničko-ekonomski podaci o primjeni stabilizacije tla vapnom<br />
6. Zaključak<br />
1. OPĆA RAZMATRANJA<br />
U SR Hrvatskoj od godine 1968. postepeno sve se više primjenjuje stabilizacija<br />
tla vapnom u izgradnji šumske putne mreže na pojedinim područjima<br />
šumskih gospodarstava. S tim u vezi zadatak ovog izlaganja je prikaz<br />
potrebe i mogućnosti primjene navedenog stabilizacionog materijala u izgradnji<br />
šumskih transportnih sustava s tehničko-gospodarskog stajališta eksploatacije<br />
šumskih predjela.<br />
U ovom prikazu poslužit će dobiveni i objavljeni podaci početnog i sadanjeg<br />
stanja, odnosno postignuti rezultati primjene navedene stabilizacije, te<br />
na osnovi toga prikazat će se razvojni tokovi i korisnost upotrebe vapnom<br />
stabiliziranog materijala u izgradnji šumskih transportnih sustava.<br />
Članak je sastavljen prema referatu pod naslovom »Stabilizacija tla vapnom<br />
u izgradnji šumskih transportnih sustava« održanom prilikom savjetovanja »Stabilizacija<br />
vapnom u niskogradnji« organiziranog od Saveza društava za ceste<br />
Hrvatske Zagreb, »Udruženi rudnici« — Udruženi proizvađači vapna, Hrvatske<br />
488
Osnovni problem pri ovome je pronaći takva daljnja rješenja izgradnje<br />
šumske putne mreže, koja će biti od maksimalne koristi za gospodarenje šumama<br />
u granicama fizičkih, ekonomskih i financijskih faktora.<br />
Tehnički napredak često, pa tako i u ovom slučaju, nije uvijek rezultat<br />
jedne revolucionarne ili spektakularne inovacije koja donosi konačnu i časovitu<br />
prednost. To je većinom učinak mnogobrojnih poboljšanja, koja se nastavljaju<br />
ili kombiniraju i plod su udruženog rada proizvođača, istraživača<br />
i stručnjaka operative, a u nastojanju da se iskoriste svojstva stanovitog materijala<br />
na tehničkom području.<br />
Izgradnja šumskih transportnih sustava i zadaci optimiranja zahtjevaju<br />
i uvjetuju što veću povezanost i suradnju šumarskih stručnjaka i proizvođača<br />
vapna. Taj timski rad je u svakom slučaju osnovni preduvjet za ispitivanje<br />
i primjenu poboljšanog (npr. hidrofobnog) vapna ili novog materijala kao i<br />
novih postupaka građenja.<br />
Osim problematike neposredne primjene vapna, korisno je i za proizvođače<br />
koji se bave planiranjem proizvodnje, da povremeno utvrde pozitivne<br />
i negativne utjecajne činioce potrošnje, kako bi mogli dobiti sigurnije podatke<br />
o perspektivnoj primjeni tog materijala u odnosu na sastav svog srednjoročnog<br />
plana.<br />
U nastojanju da se što više doprinese daljnjem korisnom povećanju primjene<br />
stabilizacije tla vapnom provedena je u ovom članku analiza efikasnih<br />
mogućnosti i prednosti upotrebe tog stabilizacionog materijala u izgradnji<br />
šumskih transportnih sustava.<br />
2. PODACI O RAZVOJU PRIMJENE STABILIZACIJE TLA VAPNOM<br />
U izgradnji mreže javnih cesta počela se prije primjenjivati stabilizacija<br />
tla, nego li kod izvedbe prometnih sredstava šumskih transportnih sustava.<br />
Poznato je, da je do primjene stabilizacije tla vapnom došlo u većem opsegu<br />
u izgradnji javnih cesta, kad se je taj način izgradnje na osnovu pokusa počeo<br />
tretirati sa znanstvenog stajališta. Pošto su se kod izgradnje javnih cesta<br />
takovim načinom postigli uspješni rezultati, počinje se u zemljama racionalnog<br />
gospodarenja šumama (npr. u Švicarskoj) otprilike godine 1962. primjenjivati<br />
stabilizacija tla vapnom i u izgradnji šumske putne mreže.<br />
Kod nas u SR Hrvatskoj počeo se taj postupak primjenjivati kad je J.<br />
Beneš iz ČSSR godine 1968. izveo šumski put duljine 0,8 km, odnosno pokusnu<br />
dionicu u predjelu Virovi na području Šumskog gospodarstva Vinkovci<br />
(Šumarija Županja). Te godine održan je sastanak odnosno seminar, na kojem<br />
je prikazano izvođenje svih radova kolničke konstrukcije i njezine<br />
podloge (posteljice) na navedenoj pokusnoj dionici puta uz upotrebu stabilizacije<br />
tla vapnom i cementom, te mehaničke stabilizacije tla. Navedeno Šumsko<br />
gospodarstvo pristupa intenzivnom građenju šumske putne mreže na<br />
svom području uz primjenu stabilizacije tla vapnom, pa je do danas na taj<br />
način izgrađeno 140 km šumskih putova. Projektanti i izvođači su J. Mazanek,<br />
S. Mazul, E. Herman, S. Dundović i ostali članovi kolektiva Šumskog gospodarstva.<br />
Nakon pokusne izvedbe u Vinkovcima počeo se postupak stabilizacije tla<br />
u gradnji šumske putne mreže primjenjivati ne samo u jugoistočnoj Slavoniji,<br />
nego i na ostalim nizinskim područjima pojedinih šumskih gospodarstava.<br />
489
Tako npr. na inicijativu Z. Motala, upravnika Šumarije Vrbovec, koji je izvodio<br />
radove pored M. Frče, izgrađen je na području Šumskog gospodarstva<br />
»Mojica Birta« u šumskom predjelu Šikava godine 1970. primjenom stabilizacije<br />
tla pomoću vapna, put duljine 0,4 km, zatim godine 1971. u predjelu<br />
Arsenovac put duljine 2,2 km s odvojkom od 1,13 km, te iste godine u predjelu<br />
Bolčanski Lug put duljine 2,0 km. Da bi se što više uveo takav način<br />
izgradnje, organizira se godine 1974. na »Simpoziju o mehanizaciji tehnoloških<br />
procesa u suvremenim sistemima gospodarenja šumama« u Bjelovaru,<br />
prikaz izvođenja svih radova kolničke konstrukcije šumskih putova stabilizacijom.<br />
Na tom simpoziju sudjeluju ne samo šumarski stručnjaci, nego i<br />
stručnjaci Instituta građevinarstva Hrvatske Zagreb, te Kemijskog kombinata<br />
Chromos-Katran-Kutrilin, Zagreb.<br />
Vrijedno je spomenuti da je god. 1976. primjenom stabilizacije tla vapnom<br />
izgrađena na području Š. G. Slavonska Požega pokusna dionica šumskog<br />
puta »Breja« duljine 1,3 km prema projektu L. Vujića, a uz suradnju V.<br />
Frantza.<br />
Iz tog proizlazi, da se od godine 1968. primjenjuje stabilizacija tla vapnom<br />
kod nas u izgradnji šumskih transportnih sustava. No kakovo je sada<br />
stanje, odnosno u kakovom je stadiju napredovanja, i s kojim poteškoćama<br />
te problematikom se susreću šumarski stručnjaci operative, nastojat će se<br />
bar donekle obrazložiti u ovom izlaganju.<br />
3. PRIMJENA STABILIZACIJE TLA VAPNOM NA PODRUČJU<br />
ŠUMSKIH TRANSPORTNIH SUSTAVA<br />
Da bi se moglo prikazati područje primjene stabilizacije tla vapnom, potrebno<br />
je u prvom redu dati definicije i podjelu šumskih transportnih sustava<br />
s tehničko-gospodarskog stajališta eksploatacije šumskih predjela.<br />
Transportni sustav je kompleks stabilnih prometnih sredstava, mobilnih<br />
prometnih sredstava i tehnike eksploatacije u svrhu ostvarenja namjenjene<br />
mu funkcije. Ta tri elementa određuju funkcije pojedinih transportnih sustava<br />
u skladu s potrebama i načinom gospodarenja šumama.<br />
Prvi elemenat su stabilna prometna sredstva, a pod tim sredstvima podrazumjeva<br />
se infrastruktura i njezini objekti. Drugi elemenat su mobilna<br />
prometna sredstva, koja za prijenos drveta primjenjuju osovinska vozila,<br />
vučne naprave i ostale uređaje transporta. Trećim elementom obuhvaćena je<br />
tehnika eksploatacije, tj. plansko-racionalni način iskorišćivanja stabilnih i<br />
mobilnih prometnih sredstava. Taj način iskorišćivanja zavisan je o tipu i<br />
vrsti stabilno-mobilnih sredstava, odnosno tehnologiji rada.<br />
Ako se kao prag razdiobe procesa transporta uzme u obzir pomoćno stovarište,<br />
gdje se susreću dvije faze transporta, tj. izvlačenje i prijevoz, tada<br />
se mogu razlikovati dva transportna sistema:<br />
— transportni sustav izvlačenja,<br />
— transportni sustav prijevoza.<br />
Na osnovi prednjeg izlaganja u prilogu 1. sastavljena je podjela transportnih<br />
sustava i donesen je prikaz primjene stabilizacije tla vapnom.<br />
490
TK^NiPORTHI 5 I6TEM1<br />
PRI) EV oZA<br />
TEttHtK,f\<br />
EKsPiOK-<br />
TAcrjE.<br />
STABIL<br />
NI« \ MO-<br />
B\LN IH<br />
PROMET<br />
NIH SRED'<br />
STAVA<br />
PRILOG i.<br />
Kako se može iz navedenog priloga razabrati, do primjene stabilizacije<br />
tla vapnom u izgradnji šumskih transportnih sustava dolazi kod poboljšanja<br />
nosivosti prometne površine besputnog terena, zatim izgradnje šumskih vlaka,<br />
traktorskih staza i šumske putne mreže te prometnih površina pomoćnog<br />
stovarišta drvnog materijala. Mogućnosti navedene primjene su velikog opsega,<br />
budući da obuhvaćaju cijelo područje izgradnje glavnih stabilnih prometnih<br />
sredstava, koja dolaze u obzir pri otvaranju šumskih predjela, osim<br />
nekih specijalnih, kao što su npr. žičare, putoklizine, vodne prometnice i<br />
ostalo.<br />
Funkcija pojedinog transportnog sustava određuje njegove elemente, te<br />
iz usporedbe elemenata sustava izvlačenja i prijevoza može se zaključiti, da<br />
se ti sustavi međusobno razlikuju, ne samo u pogledu izgradnje stabilnih<br />
prometnih sredstava, nego također i u uporabi mobilnih navedenih prometnih<br />
sredstava. Zbog toga je i primjena stabilizacije tla vapnom u izgradnji stabilnih<br />
prometnih sredstava različita, što će se prikazati u toku daljnjeg izlaganja.<br />
4. IZGRADNJA ŠUMSKIH TRANSPORTNIH SUSTAVA<br />
UZ PRIMJENU STABILIZACIJE TLA VAPNOM<br />
Kod nas na području SR Hrvatske s obzirom na upotrebu građevnog materijala<br />
za izvedbu objekata šumskih transportnih sustava primjenjuje se<br />
slijedeće građenje:<br />
— klasični načini izgradnje uz upotrebu kamenog materijala, vodom<br />
kao vezivnim sredstvom,<br />
— primjenom metoda i postupaka stabilizacije materijala.<br />
Ne uzimajući u obzir klasične načine izgradnje objekata, nego primjenu<br />
metoda i postupaka stabilizacije materijala, može se razlikovati:<br />
491
— mehanička stabilizacija,<br />
— stabilizacija pomoću vapna, cementa, letećeg pepela, šljake i<br />
zgure, odnosno smjesom dvaju ili više vezivnih sredstava,<br />
— stabilizacija ugljikovodičnim vezivnim sredstvima (bitumenski<br />
i katranski proizvodi ili smjese ugljikovodičnih veziva s vapnom,<br />
cementom i si.),<br />
— stabilizacija pomoću različitih kemijskih sredstava npr. RRP-a<br />
odnosno organskih ili anorganskih soli (sulfatne podlužnice,<br />
fosforne kiseline, vještačke ili prirodne smole, higroskopske<br />
soli itd.).<br />
Na temelju izloženog vidljivo je, da postoji mnogo metoda stabilizacije<br />
tla, no uzet će se u razmatranje građenje, gdje dolazi do učvršćenja tla stabilizacijom<br />
pomoću vapna, a ujedno zbog usporedbe klasični način izvedbe.<br />
Kako je poznato objekti šumskih transportnih sustava su privredni objekti,<br />
a troškovi njihove izvedbe i održavanja terete proizvodnju i uključeni<br />
su u cijenu proizvoda. Zbog toga kod izgradnje tih objekata od prvenstvenog<br />
su utjecaja biološko-ekonomski, odnosno eksploatacijsko-organizacijski činioci,<br />
dok su ostali činioci kao npr. tehnički, češće od manjeg značenja i realiziraju<br />
se ukoliko je to nužno potrebno. U svakom slučaju nastoji se što više smanjiti<br />
troškove izgradnje objekata i time postići što veći stupanj ekonomičnosti. U<br />
nastojanju da se tome zahtjevu udovolji, nužno je kod izgradnje objekata<br />
šumskih transportnih sustava uzeti u obzir slijedeće gospodarske principe<br />
šireg značenja:<br />
— Projektnom koncepcijom nužno je predvidjeti upotrebu lokalnih<br />
materijala kao osnovnih, a ostale koje treba dopremati iz<br />
većih daljina, kao dopunske. Primjena novih materijala je<br />
opravdana u slučaju konkurentne prednosti.<br />
— Izabrani tip izgradnje objekta treba riješiti optimalno prema<br />
funkcionalnim odnosno prometnim potrebama.<br />
— Izgradnju građevnog objekta nužno je izvesti uz upotrebu optimalne<br />
tehnologije izvođenja.<br />
Navedeni principi služe kao okvirna podloga kod planiranja, projektiranja<br />
i izvedbe različitih objekata šumskih transportnih sustava, jer su u-<br />
vjetni elemenat uspješne racionalizacije. Uz pretpostavku da se izgradnja vrši<br />
u šumskim predjelima deficitarnim s kamenim materijalima i da su laboratorijska<br />
ispitivanja dala pozitivne rezultate, tada treba utvrditi da li taj način<br />
udovoljava zahtjevima gospodarskih principa građenja, koji su naprijed<br />
izloženi.<br />
Upotreba stabilizacije tla vapnom omogućuje korišćenje lokalnog materijala<br />
kod izgradnje objekata infrastrukture šumskih transportnih sustava u<br />
nizinskim predjelima bez kamena, što je osnovni princip uspješnog građenja.<br />
Na taj način nije potrebno dopremati kameni materijal iz većih daljina, ako<br />
takav ne postoji na gradilištu, pa se time smanjuju troškovi transporta.<br />
Ispravnom i solidnom izvedbom gradnje uz upotrebu stabilizacije tla vapnom,<br />
postiže se potrebno učvršćenje prometne površine za odvijanje prometa,<br />
492
odnosno optimalno iskorišćivanje mobilnih prometnih sredstava, što je također<br />
princip funkcionalnog građenja. Takovim načinom građenja izvedena<br />
prometna površina odgovarajuće je nosivosti za prometna opterećenja, zatim<br />
stabilna u odnosu na djelovanje vode i mraza.<br />
Treći princip uspješnog građenja zahtijeva upotrebu odgovarajuće tehnologije<br />
izvođenja u odnosu na ostale načine izvedbe objekta. Kod tehnologije<br />
građenja uz primjenu stabilizacije tla vapnom, izvođenje se vrši upotrebom<br />
mehaniziranih sredstava, odnosno omogućeno je jednostavnim oruđima,<br />
pored nužno potrebnih građevinskih strojeva manjeg i većeg kapaciteta. Pri<br />
tom dolaze do primjene poljoprivredni i šumski strojevi, koji se mogu upotrebiti<br />
ne samo za građevinske radove, nego i za radove uzgoja i iskorišćivanja<br />
šuma.<br />
Na osnovi izloženog može se zaključiti, da postoje uvjeti sniženja troškova<br />
građenja i održavanja stabilnih prometnih sredstava, odnosno njihove infrastrukture<br />
kod građenja uz primjenu stabilizacije tla vapnom.<br />
S' 5 TE M VERTIKALNE IKSBADN)6 moMtTMiH P0VS.Ž1NA JUM. TRANSP. 3'STeMA<br />
Tpor-iobNo<br />
STOVAR\-ŠTS1<br />
S: S. o<br />
lš"t-ASKA PUTNA MB-EZA^ \š u M5KA "PUTNA, M M f t ] \t, tJPUTN I TEREN, VLAKEJ<br />
BEZ<br />
PRIM1ENE 5TAB. VA?NA<br />
l TRAKTORSKE STAZE<br />
PRjMjENA STAB. VAPNA. p R | M_, & N A S T A & V A 1 > N A<br />
°[ j6'?. 0 5^,r~ TU CAMIK<br />
«oswi|_, _„, ,_.,, r*-i •( ( ^^—> . 1<br />
jom, odnosno s posteljicom donjeg stroja puta, koja je izvedena uz primjenu<br />
stabilizacije tla vapnom.<br />
U prilogu 2-c prikazan je uobičajeni klasični način izvedbe, bez primjene<br />
stabilizacije, te će poslužiti kao podloga usporedbe dvaju načina građenja<br />
u daljnjem izlaganju. Također se iz priloga 2 razabire, da sve tri izvedbe<br />
građenja dolaze do primjene u izgradnji pomoćnog stovarišta.<br />
5. TEHNICKO-EKONOMSKI PODACI O PRIMJENI STABILIZACIJE<br />
TLA VAPNOM<br />
Kao osnova tehničko-ekonomskog razmatranja poslužit će dva načina izgradnje<br />
kolničke konstrukcije šumskog puta, koji su prikazani u prilogu (2-b,<br />
2-c), tj. stabilizacija tla vapnom i klasični način. Pri tom će se pretpostaviti<br />
da su troškovi izvedbe jedne i druge kolničke konstrukcije međusobno jednaki,<br />
razlika je samo u troškovima održavanja. Na osnovi te pretpostavke<br />
izračunat će se gustoća putne mreže uz primjenu klasičnog načina izgradnje<br />
putova i uz primjenu stabilizacije tla vapnom, pa će se tim obračunom pokazati<br />
prednosti ovog drugog načina građenja.<br />
Obračun gustoće putne mreže izvršit će se prema R. Lebrunu odnosno<br />
U. Sundbergu, koji kod sveukupnih minimalnih troškova transporta razmak<br />
putova (s) određuju prema formuli:<br />
r<br />
q • / dci + ici<br />
odnosno gustoće mreže putova<br />
1<br />
d = —<br />
s<br />
r = troškovi građenja<br />
n = vrijeme amortizacije<br />
s<br />
— = prosječna udaljenost izvlačenja drvne mase<br />
4<br />
p = kamatna stopa<br />
e = godišnji troškovi uzdržavanja puta<br />
q = prosječni prira3t (godišnja sječiva drvna masa po 1 km 2 )<br />
dci = trošak izvlačenja<br />
ici = indirektni troškovi<br />
0,0p • l,0p n<br />
R = r + e<br />
l,0p n — 1<br />
494
ppvtcAHjE G QSTQCE- TuTN£ MREZ£<br />
PMMjENQM ' sThb\U"ZAcnE TLA V A. PNOM<br />
<<br />
Id 5<br />
1<br />
0<br />
KLASIČAN<br />
STA&-<br />
VAPNOM<br />
°!<br />
o z<br />
or u<br />
V- a<br />
,. <<br />
u 1 "<br />
0<br />
0<br />
0<br />
0<br />
<<br />
^3<br />
DlM Ui.<br />
o<br />
o<br />
o<br />
in<br />
N<br />
_ y-<br />
<br />
oi O<br />
ST'tfl /yv^vR-ijEME<br />
J 2<br />
H h-<br />
ŽvH.littl<br />
7-<br />
7<br />
d -- & u ST OCA PUTNE MREŽE<br />
AMOB.TrZAC.iJE<br />
15 20 a s 3o 4 o<br />
p « KAMATNA.<br />
7, /l<br />
8,ä<br />
7,6<br />
3,-1<br />
3 %<br />
8 ,°<br />
3,7<br />
8,2<br />
to t \<br />
5TOPA<br />
5 %<br />
7,5<br />
3,«<br />
<<br />
PO<br />
o<br />
ui<br />
r<br />
a<br />
MOGUĆNOST POVEĆANJA<br />
GUSTOĆE PUTNE MKE.ZE U %<br />
KOD PP-1M3ENE STAftlLl-<br />
ZNc\]£ TLA V N P N o M<br />
46,9<br />
^9,7<br />
2-1,3<br />
23,2<br />
24,5<br />
Na osnovi izloženih podataka u tabeli može se zaključiti, da postoji mogućnost<br />
povećanja gustoće putne mreže od 16,9—21,5% kod primjene izgradnje<br />
stabilizacijom tla vapnom, što je od pozitivnog utjecaja na ekonomičnost<br />
gospodarenja šumama, a ujedno taj podatak ukazuje na prednosti<br />
takovog načina građenja u usporedbi sa klasičnim načinom.<br />
6. ZAKLJUČAK<br />
Cjelokupno područje primjene stabilizacije tla vapnom u izgradnji šumskih<br />
transportnih sustava nije bilo moguće obuhvatiti u okviru ovog izlaganja,<br />
nego je samo ukazano na neke mogućnosti upotrebe takovog načina građenja.<br />
Međutim, rezultati ovog prikaza jasno pokazuju ekonomičnost građenja<br />
šumskih transportnih sustava primjenom stabilizacije tla vapnom, što će u<br />
budućnosti iziskivati povećanu proizvodnju, odnosno potrošnju tog materijala.<br />
LITERATURA<br />
1. Beneš J.: Šumski stabilization! putevi, Jugoslavenski poljoprivredno-šumarski<br />
centar, Beograd 1968.<br />
2. Hafner F.: Forstlicher Strassen- und Wegebau, Wien, 1971.<br />
3. Kezdi A.: Handbuch der Bodenmechanik, VEB Verlag für Bauwesen, Berlin<br />
1973.<br />
4. K u o n e n V.: Arbeitsverfahren und Baumaschinen für die Bodenstabilisierung.<br />
Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen, Nr. 8, Zürich, 1967.<br />
5. Leb run R.: Wegebauarbeiten in der modernen Forstwirtschaft. Allgemeine<br />
Forstzeitschrift, Nr.23/24, München, 1961.<br />
495
6. Lovrić N.: Mogućnost primjene centralnog izvlačenja kod planiranja i projektiranja<br />
šumskih transportnih sistema. Šumarski fakultet, Zagreb, 1976.<br />
7. Lovrić N.: Primjena stabilizacije materijala na području Šumskog gospodarstva<br />
SI. Požega, 1976.<br />
8. Lovrić N.: Primjena stabilizacionih materijala u izgradnji šumskih putova<br />
na području Šumskog gospodarstva »Mojica Birta«, Bjelovar, Simpozij o mehanizaciji<br />
tehnoloških procesa u suvremenim sistemima gospodarenja šumama,<br />
Bjelovar, 1974.<br />
SUMMARY<br />
Soil stabilization using lime in the building of forest transport systems<br />
The author deals with the needs and possibilities of applying soil stabilization<br />
when building forest transport systems from the engineering-economic viewpoint<br />
of exploitation of forest areas. The whole survey is divided in six parts.<br />
In parts I and II is given a survey of data on the application of soil stabilization<br />
with lime in the building of forest road networks on the territory of the forest<br />
enterprises of the SR of Croatia. In parts III and IV are dealt with the sphere<br />
and method of soil stabilization with lime in building forest transport systems.<br />
For this purpose are presented diagrammatically the aforementioned systems<br />
and the region where there is a possibility of applying soil stabilization in the<br />
building of such systems. Part V and VI of the survey offer engineering-economic<br />
data, from which is to be seen the advantage of soil stabilization with lime in<br />
the construction of forest road carriageways, in comparison with the conventional<br />
building method.<br />
Primljeno 20. VII <strong>1977</strong>.<br />
Prof, dr Ninoslav LOVRIĆ,<br />
dipl. inž. šum.,<br />
šef Katedre za šumska transportna<br />
sredstva i građevinarstvo<br />
Šumarskog fakulteta u Zagrebu,<br />
Šimunska c. 25.<br />
»Nepoznati autor iz godine 1880. u svom članku upozorava na zanemarenu<br />
izgradnju šumskih cesta, a s namjerom da se na taj način otvore nepristupačne<br />
šume i osigura povoljan transport šumskih proizvoda.«<br />
(Povijest šumarstva Hrvatske 1846 —1976. godine<br />
kroz stranice Šumarskog lista, Zagreb, 1976., str. 270)<br />
496
ZADARSKO SAVJETOVANJE<br />
ZNAČAJ POZNAVANJA EKOLOŠKO PROIZVODNOG POTENCIJALA<br />
DEGRADIRANIH ŠUMA SUBMEDITERANSKOG PODRUČJA<br />
HERCEGOVINE U ZAŠTITI ČOVJEKOVE SREDINE<br />
Ć. Burlica, H. Dizdarević, B. Fabijanić, N. Prolić i V. Stefanović — Sarajevo<br />
SAŽETAK. Na osnovu vlastitih rezultata ekološko-proizvodne<br />
klasifikacije niskih degradiranih šuma razrađene su<br />
smjernice za planiranje šumsko-kulturnih radova u ovom<br />
području. Ovo tipološka klasifikacija šuma dala je i elemente<br />
za zaštitu čovjekove sredine, pejsažno oblikovanje predjela<br />
i unapređenje turizma.<br />
U odnosu na probleme zaštite čovjekove sredine izvršena<br />
je klasifikacija tipova šuma, i to: 1. prema proizvodnosti<br />
staništa, 2. prema zaštitnim funkcijama staništa, 3. prema<br />
podložnosti staništa eroziji, 4. prema funkciji oblikovanja<br />
pejsaža i uređenju predjela, i 5. prema pogodnosti za<br />
lov, turizam i rekreaciju.<br />
UVOD<br />
Jedan od faktora u zaštiti i unapređvanju čovjekove sredine je poboljšanje<br />
životnih uslova rekultivacijom degradiranih šuma. Za ostvarivanje ovog<br />
cilja nužno je poznavati stepen degradacije šuma, odnosno njihove ekološko-<br />
-proizvodne potencijale. Iako u tom pogledu postoje značajni rezultati usmjerenih<br />
istraživanja iz oblasti flore, vegetacije, zemljišta, geološke podloge,<br />
klime itd., za rješavanje ovog problema oni se mogu samo dijelom koristiti,<br />
s obzirom da je i svrha ovih istraživanja bila druga. U toku rada na<br />
projektu »Unapređenje šumske proizvodnje u arealu<br />
šuma mediteranskog i submediteranskog područja«,<br />
preduzeta su kompleksna interdisciplinarna istraživanja pedološko-vegetacijske,<br />
taksacione i uzgojno-meliorativne komponetne svih onih značajnih faktora<br />
nužnih za definiranje ekološko-proizvodnih potencijala.<br />
Upravo završena istraživanja u submediteranskom dijelu Hercegovine<br />
(STEFANOVIČ et al., 1975) pružaju osnove za šire radove na rekultivaciji<br />
šuma, dajući ujedno i elemente za zaštitu čovjekove sredine, pejsažno oblikovanje<br />
predjela i unapređenje turizma, u jednom području koje je, kao<br />
zaleđe eumediteranske zone, namjenjeno prvenstveno u rekreacione i turističke<br />
svrhe.<br />
497
Šume submediteranskog dijela Hercegovine (podrazumijevajući sve regresivne<br />
i progresivne stadije) razvrstane su, u okviru regionalnih zajednica<br />
(skupa asocijacija), u slijedeće klasifikacione jedinice:<br />
a) Osnovne tipove šuma, i<br />
b) Ekološko-proizvodne tipove šuma.<br />
Osnovni tipovi šuma definirani su sastojinskim tipom prema<br />
vrsti drveća, izuzetno i nekom dijagnostički važnom vrstom grmlja (npr.<br />
Petteria ramentacea, Punica granatum i dr.) i ostalim uslovima staništa, na<br />
prvom mjestu geološkom podlogom i tipom zemljišta. Izdvojeni osnovni tipovi<br />
šuma nalaze se u okviru već poznatih i definiranih asocijacija i subasocijacija<br />
iz zone Carpinetum orientalis H-ić Seslerio-Ostryetum. Kao kriteriji<br />
za diferenciranje osnovnih tipova uzete su one ekološko-vegetacijske<br />
razlike za koje se prepostavljalo da imaju uticaja na produktivnost staništa,<br />
a što se utvrđivalo sinhroniziranim istraživanjima na primjernim oglednim<br />
plohama. Na cijelom submediteranskom dijelu Hercegovine postavljeno je<br />
ovakvih 55 ploha odnosno 2.268 primjernih krugova.<br />
Izdvojeno je ukupno 15 osnovnih tipova šuma od kojih se <strong>12</strong> nalaze u<br />
okviru regionalne zajednice Seslerio-Ostryetum. Njihov položaj u klasifikaciji<br />
je slijedeći:<br />
Regionalna zajednica medunca i bjelograbića<br />
1. Degradirana niska šuma bjelograbića na crvenicama i organomineralnim<br />
crnicama iznad vapnenca<br />
(Carpinetum orientalis adriaticum Ht et al. typicum),<br />
2. Degradirana niska šuma bjelograbića i crnog jasena na crvenicama<br />
i organomineralnim crnicama<br />
(Carpinetum orientalis adriaticum Ht et al. ornetosum prov.)<br />
3. Degradirana niska šuma bjelograbića sa tilovinom<br />
(Carpinetum orientalis adriaticum Ht et al. petterietetosum Fuk)<br />
4. Degradirana niska šuma bjelograbića s koštrikom<br />
(Carpinetum orientalis adriaticum Ht et al. aculeatetosum Ht)<br />
5. Degradirana niska šuma bjelograbića sa prelazom u šibljak zelenike<br />
(Carpinetum orientalis adriaticum Ht et al. phyliretosum Fk)<br />
6. Degradirana niska šuma bjelograbića s mogranjom na jače erodiranim<br />
crvenicama iznad vapnenca<br />
(Carpinetum orientalis adriaticum Ht et al. punicetosum Greb.)<br />
7. Degradirana niska šuma bjelograbića s prelazom u šibljak drače na<br />
jako erodiranim crvenicama zaostalim u pukotinama vapnenca<br />
(Carpinetum orientalis adriaticum Ht et al. paliuretosum Ht — Paliuretum<br />
adriaticum H-ić)<br />
8. Degradirana niska šuma bjelograbića s prelazom u šibljak šmrike na<br />
vapnenačkim kamenj arama s plitkim erodiranim crvenicama<br />
(Carpinetum orientalis adriaticum Ht et al. juniperetosum Stef.<br />
Juniperetum oxycedri Stef.)<br />
498
9. Degradirana niska šuma medunca i bjelograbića na posmeđenim crnicama<br />
i smeđim vapnenačkim zemljištima<br />
(Carminetum orientalis adriaticum Ht et al. quercetosum pubescebtis Ht<br />
ap. Ht et al. 1974)<br />
<strong>10</strong>. Degradirana niska šuma medunca s crnim jasenom na posmeđenim<br />
crnicama iznad vapnenca<br />
(Carpinetum orientalis H-ić s. 1.).<br />
11. Degradirana niska šuma medunca na crvenicama iznad vapnenca<br />
(Carpinetum orientalis adriaticum quercetosum pubescentis Ht ap. Ht<br />
et al. s. 1.)<br />
<strong>12</strong>. Degradirana niska šuma sladuna na dubokim crvenicama<br />
(Quercetum confertae hercegovinicum Fuk. 1966).<br />
Regionalna zajednica crnog jasena i jesenje šašike<br />
13. Degradirana niska šuma cera na crvenicama i posmeđenim crnicama<br />
iznad vapnenca<br />
(Quercetum cerris submediterraneum Stef. 1971),<br />
14. Degradirana niska šuma crnog graba i crnog jasena na crnicama<br />
(Seslerio-Ostryetum carpinifoliae Ht)<br />
15. Degradirana niska šuma crnog jasena na plitkim crnicama u blokovima<br />
vapnenca<br />
(Seslerio-Ostryetum — Juniperetum oxycedri Stef. — Stipo-Sdlvietum<br />
officinalis Ht.).<br />
Pri sintenzi osnovnih tipova šuma u ekološko-proizvodne tipove uzete<br />
su u obzir ekološke srodnosti koje su mogle biti od uticaja na proizvodnost<br />
staništa. Osnovni tipovi šuma, srodni po ekološko-proizvodnim sposobnostima,<br />
a s obzirom na budući sastav u pogledu vrsta drveća i po cilju gospodarenja,<br />
objedinjeni su u ekološko-proizvodne tipove šuma.<br />
Objedinjavanjem osnovnim tipova šuma proširen je stupanj variranja<br />
pojedinih ekoloških i proizvodnih svojstava. Pojedine specifičnosti kojima<br />
su bili okarakterizirani osnovni tipovi šuma (stupanj erozije zemljišta, kamenitost<br />
površine, stupanj sklopa, progale u sastojinama, zatravljenost, zakorovljenost<br />
itd.) posebno su uvažane, što je poslužilo kao osnova za podrobnije<br />
programiranje ciljeva gospodarenja i mjera za postizanje tih ciljeva (DIZ-<br />
DAREVIC, 1975).<br />
Dovođenjem u zavisnu vezu ekoloških karakteristika staništa sa stanjem<br />
sastojina omogućilo je izvođenje određenih pretpostavki za planiranje šumsko-kulturnih<br />
radova na sigurnijim osnovama i to za:<br />
1) određivanje cilja melioracija, odnosno uspostavljanje oblika gospodarenja<br />
shodno stvarnim i potencijalnom-proizvodnim mogućnostima svakog od<br />
izdvojenih ekološko-proizvodnih tipova šuma;<br />
2) primjenu adekvatnih meliorativnih sječa za pojedine tipove u smislu<br />
postizanja planiranog cilja;<br />
499
3) izbor vrsta šumskog drveća, bilo da se radi o podizanju proizvodnih,<br />
estetsko-rekreacionih ili zaštitnih nasada, a što je od posebnog značaja u<br />
uslovima vrlo malog dijapazona vrsta koje dolaze u obzir za unošenje u<br />
ovo po svojoj prirodi vrlo specifično područje;<br />
4) izbor načina obrade zemljišta za pošumljivanje (razne dimenzije rupa,<br />
gradoni, segmenti gradona, terase sa i bez upotrebe sredstava za malčiranje),<br />
definiranjem tipova zemljišta s posebnim osvrtom na fizička svojstva u<br />
funkcija njihove zavisnosti od stanišnih i sastojinskih prilika za svaki osnovni<br />
tip šume. Na taj način moguće je stupanj obrade i način konzervacije vode<br />
u zemljištu preciznije utvrditi odnosno uskladiti sa potrebama vrsta koje<br />
se unose;<br />
5) planiranje gustoće sadnje kao značajnog faktora pri podizanju nasada<br />
u skladu s utvrđenim elementima sklopa sastojine, procentualnim odnosima<br />
čistina i progala (kao određenog medija za pošumljivanje), te procentom<br />
kamenitosti zemljišta (zakrašivanje, degradacije) odnosno s dubinom fiziološki<br />
aktivnog profila zemljišta za pojedine ekološko-proizvodne tipove šuma;<br />
6) definiranje kvaliteta sadnog materijala, način njegove proizvodnje<br />
kao i vrijeme i način njegove sadnje.<br />
U istraživanom području izdvojeni su slijedeći e k o 1 o š k o-p r o-<br />
izvodni tipovi šuma:<br />
I Tip šume bjelgorabića na organomineralnim crnicama i crvenicama<br />
(osnovni tipovi šuma: 1, 2, 4),<br />
II Tip šume bjelograbića na erodiranim crvenicama (5, 6, 7, 8),<br />
III Tip šume medunca i bjelograbića na posmeđenim crnicama (3, 9, <strong>10</strong>),<br />
IV Tip šume medunca na crvenicama (11),<br />
V Tip šume sladuna na crvenicama (<strong>12</strong>),<br />
VI Tip šume cera na crvenicama (13),<br />
VII Tip šume crnog graba i crnog jasena na crnicama (14),<br />
VIII Tip šume crnog jasena na vapnenačnim blokovima (15).<br />
KORISCENJE ELEMENATA EKOLOŠKO-PROIZVODNOG<br />
ŠUMA U ZAŠTITI ČOVJEKOVE SREDINE<br />
POTENCIJALA<br />
Među značajnijim elementima pri diferenciranju šuma submediteranskog<br />
područja Hercegovine u ekološko-proizvodne tipove šuma spadaju korelacioni<br />
odnosi stupnja sklopljenosti sastojine sa stanjem zemljišta i drugim relevantnim<br />
proizvodnim pokazateljima (prirast, zaliha drvne mase po jedinici<br />
površine itd.).<br />
Ovi odnosi u problemima zaštite i unapređivanja čovjekove sredine<br />
zauzimaju još značajnije mjesto, pa se zato ovdje daje njihov kratak prikaz.<br />
Prema podacima Inventure šuma na velikim površinama (MATlC et al.,<br />
1971), prosječni sklop od 0,48 niskih šuma termofilnih hrastova i njihovih<br />
regresivnih stadija Donjohercegovačke šumskoprivredne oblasti, spada u najniže<br />
prosječne stupnjeve sklopa svih kategorija šuma u Bosni i Hercegovini.<br />
Pri tome valja imati na umu da se navedeni numerički pokazatelj odnosi<br />
na prosjek cjelokupne površine. Veliki dio površina, međutim, čine progale,<br />
500
odnosno potpuno gole površine, dok su obrasle površine veoma guste i<br />
gotovo potpuno sklopljene. U pojedinim dijelovima sastojina sklop je i veći<br />
od potpunog.<br />
Prema ranije provedenim ispitivanjima taksacionih elemenata (PROLIĆ,<br />
1966) kao i pri istraživanjima za ekološko-proizvodnu klasifikaciju šuma<br />
(STEFANOVIČ et al., 1975), jasno je uočeno da masa sastojina i tekući<br />
prirast mase različito zavise od jačine sklopa vrsta drveća koje izgrađuju<br />
te sastojine.<br />
U sastojinama gušćeg sklopa, masa sastojina crnog jasena znatno brže<br />
opada u odnosu na sastojine rjeđeg sklopa (Graf. 1. i 2.). Naprotiv, u sastojinama<br />
bjelograbića, pri većem sklopu masa sastojina znatno brže raste u<br />
odnosu na sastojine prorijeđenog sklopa.<br />
Radi realnije usporedbe mase sastojina crnog jasena i bjelograbića, vrsta<br />
koja je procentualno i najzastupljenija u području Hercegovine, navode se<br />
podaci iz gromadnih tablica za čiste sastojine pri srednjoj starosti od 21 godine<br />
(PROLIC, 1966):<br />
Stupanj sklopa<br />
masa crnog jasena<br />
u m 3 /ha<br />
masa bjelograbića<br />
u m 3 /ha<br />
0,3<br />
4,80<br />
7,47<br />
0,5<br />
8,34<br />
9,71<br />
0,7<br />
<strong>10</strong>,66<br />
16,01<br />
0,9<br />
11,76<br />
26,36<br />
1,0<br />
11,86<br />
33,05<br />
501
Iz ovoga se vidi da pri rjeđem sklopu, mase sastojina bjelograbića je<br />
jednaka ili do 50% veća od mase sastojina crnog jasena, a da pri sklopu<br />
od 0,9'—1,0 je za <strong>12</strong>0 — 180% veća nego u odgovarajućim sastojinama crnog<br />
jasena.<br />
Nasuprot ovome, volumni prirast pokazuje za obje vrste drveća gotovo<br />
jednak stupanj porasta s povećanjem stupnja sklopa sastojine.<br />
Ova značajna konstatacija je našla svoju primjenu u planiranju uzgojno-<br />
-tehničkih mjera za pojedine ekološko-proizvodne tipove šuma submediteranskog<br />
područja Hercegovine, pa je crnom jasenu dat prioritet u prorijeđenim<br />
sastojinama, a bjelograbiću, naprotiv, u sastojinama gušćeg sklopa.<br />
NETO KORELACIONA ZAVISNOST ZAPREMINE SASTOJINE "ETO KORELACIONA ZAVISNOST TEKUĆEG ZAPREMINSKOG<br />
OD STEPENA SKLOPA<br />
PRIRASTA SASTOJINE 00 STEPENA SKLOPA<br />
NET REGRESI0N RELATION BETWEEN VOLUME AND NET REGRESION RELATION BETWEEN VOLUME NCREMEN<br />
tt3 Qi QS 0.6 0,7 0,8 09 <strong>10</strong> 03 0,< 0.S 0.6 07 0,8 0,9<br />
STEPEN SKLOPA SASTOJINE STEPEN SKLOPA SASTOJINE<br />
DENSITY OF THE STAND DENSITY OF THE STAND<br />
S obzirom da je za zaštitu zemljišta u uslovima submediteranske klime,<br />
pored stepena sklopa, veoma značajna i akumulacija organskih, otpadaka za<br />
poboljšanje uslova zemljišta, to se navedenoj činjenici u rješavanju problema<br />
zaštite i unapređivanju čovjekove sredine mora pokloniti odgovarajuća pažnja.<br />
Utvrđena je takođe korelacija stupnja sklopa sastojina i zemljišnog pokrivača.<br />
U sklopljenim sastojinama, po pravilu, su zastupljcniji očuvani profili<br />
zemljišta karakteristični za seriju zemljišta na vapnencima, opisanih od<br />
Ćirića (ClRIČ, 1966). U sastojinama rjeđeg sklopa znatnije su zastupljene<br />
crnice u odnosu na smeđa zemljišta, a ukoliko se nalaze smeđa zemljišta,<br />
ona su, po pravilu, jače erodirana. Na ogoljenim površinama, gdje su se<br />
zadržali samo najrezistentniji elementi iz zajednica kamenjara, erozija je<br />
502
jakog intenziteta. U svim slučajevima stiče se utisak potpunog zakrašivanja<br />
— kamenitosti površine, pa zbog toga, pri površnoj ocjeni ovih površina,<br />
rekultivacija šuma na njima izgleda da uopće ne dolazi u obzir. Međutim,<br />
naša istraživanja su pokazala su da je, u ovim slučajevima, znatan dio površine<br />
prekriven »površinskom linijom kamenja« (MANUŠEVA et al., 1974)<br />
sastavljenom od sitnog vapnenačkog skeleta iz koga je »ispuhana« odnosno<br />
isprana sitna zemlja. Većina ispitivanih profila ogoljelih površina je pokazala<br />
da debljina »površinske linije kamenja« varira do <strong>10</strong> cm dubine, a da se<br />
ispod toga nalazi normalni profil zemljišta karakterističan za mlađe stadije<br />
na vapnencu. Kada se ovaj sloj zemljišta oslobodi od »površinske linije kamenja«<br />
i ostavi djelovanju atmosferilija, u vremenu od 6 mjeseci (period:<br />
februar-avgust), s površine će nestati fine čestice zemlje. Ovim se ističe potreba<br />
što bržeg pošumljivanja i melioriranja ogolelih površina koje su objekat<br />
tretiranja.<br />
Iz izloženog se može zaključiti da stupanj sklopa sastojina u submediteranskom<br />
području može, uz poznavanje ostalih ekoloških uslova, degradiranosti<br />
zemljišta, nagiba terena, vrste drveća, starosti sastojine i njihove<br />
strukture, poslužiti kao osnovni regulator pri određivanju intenziteta meliorativnih<br />
sječa. U tom pogledu postoje mišljenja da su dopuštene meliorativne<br />
sječe samo u sastojinama koje imaju sklop iznad potpunog (KOLAKOVIĆ,<br />
1960).<br />
KLASIFIKACIJA ŠUMA U SUBMEDITERANSKOM PODRUČJU<br />
U ODNOSU NA PROBLEME ZAŠTITE ČOVJEKOVE SREDINE<br />
Pored značajnih elemenata koje je pružila ekološko-proizvodna klasifikacija<br />
šuma submediteranskog područja Hercegovine, ona je dala i elemente<br />
za zaštitu i unapređivanje čovjekove sredine, pejsažno oblikovanje predjela<br />
i unapređenje turizma-rekreacije.<br />
Povezujući provedena istraživanja u cilju ekološko-proizvodne klasifikacije<br />
tipova šuma u ovom području sa suvremenim radovima na ekološko-<br />
-upotrebnoj valorizaciji prostora u okviru projekta UNDP »JADRAN III«<br />
i šire u svijetu, kao i s metodološkim osnovama vrednovanja i namjene<br />
prostora u cjelini ili pojedinih njegovih elemenata (ELLENBERG, 1975;<br />
GLAVAC, 1975; FABIJANlC, 1974, 1975; FABIJANlC i BURLICA, 1975;<br />
SEIBERT, 1974, 1974 a; KOPČlC et al., 1974 i dr.), u ovom radu daje se<br />
klasifikacija staništa na osnovu poznavanja njihovog ekološko-<br />
-proizvodnog potencijala, prema:<br />
— proizvodno-hortikulturnoj sposobnosti staništa,<br />
— zaštitnoj funkciji staništa,<br />
— podložnosti eroziji,<br />
— oblikovanju pejsaža odnosno uređenju predjela, i<br />
— turističko-rekreacijskoj podobnosti.<br />
1. Obzirom na proizvodnost staništa, mogućnosti primjene<br />
uzgojno-meliorativnih radova, te hortikulturnih radova s posebnom namjenom,<br />
izdvojeni osnovni tipovi šuma submediteranskog dijela Hercegovine podijeljeni<br />
su u tri grupe:<br />
503
1.1. Staništa — tipovi šuma čija sadašnja proizvodnost drvne mase zadovoljava<br />
(relativno) i može se, bez većih uzgojno-meliorativnih radova, i znatnije<br />
unaprijediti. Ova staništa, ujedno, pružaju mogućnost za širu primjenu<br />
hortikulturnih radova i relativno širi izbor vrsta. U ovu grupu staništa spadaju<br />
osnovni tipovi šuma pod brojevima: 11, <strong>12</strong> i 13.<br />
1.2. Staništa — tipovi šuma čija sadašnja proizvodnost ne zadovoljava,<br />
ali se može poboljšati. Hortikulturni radovi ograničeni. Ovdje spadaju osnovni<br />
tipovi šuma pod brojevima: 1, 2, 4, 9, <strong>10</strong> i 14.<br />
1.3. Staništa — tipovi šuma s vrlo slabim proizvodnim mogućnostima,<br />
koje se, bez vrlo velikih investicija ne mogu poboljšati. Isto se odnosi i na<br />
hortikulturne radove. U ovu grupu spadaju osnovni tipovi šuma pod rednim<br />
brojevima: 3, 5, 6, 7, 8 i 15.<br />
2. Zaštitna funkcija staništa ocjenjivana je na osnovu općekorisne<br />
uloge šume kao regulatora uslova životne sredine. U tom smislu<br />
izvršena je podjela na tri grupe:<br />
2.1. Tipovi šuma s naročito izraženim korisnim funkcijama (protieroziona,<br />
klimatska, hidrološka itd. vrijednost). U ovu grupu uvršteni su osnovni tipovi<br />
šuma pod rednim brojevima: 1, 2, 4, 11, <strong>12</strong> i 13.<br />
2.2. Tipovi šuma, koji obzirom na realnu vegetaciju imaju smanjenu<br />
zaštitnu funkciju. U ovu grupu spadaju osnovni tipovi šuma pod rednim brojevima:<br />
3, 5, 9, <strong>10</strong> i 14.<br />
2.3. Tipovi šuma koji, s obzirom na reljefske prilike i realnu vegetaciju<br />
imaju slabu zaštitnu funkciju. U ovu grupu spadaju osnovni tipovi šuma<br />
pod rednim brojevima: 6, 7, 8 i 15.<br />
3. Prema podložnosti eroziji, staništa su razvrstana u tri grupe:<br />
3.1. Staništa na kojima se javlja jaka erozija. Osnovni tipovi šuma red.<br />
brojevima: 5, 6, 7, 8, 14 i 15.<br />
3.2. Staništa na kojima postoji opasnost od erozije (osnovni tipovi šuma<br />
pod rednim brojevima: 1, 2, 3, 9, <strong>10</strong> i 11).<br />
3.3. Staništa sa slabim mogućnostima za razvoj erozije (osnovni tipovi<br />
šuma pod rednim brojevima: 4, <strong>12</strong> i 13).<br />
4. Prema funkciji oblikovanja pejsaža i uređenja<br />
predjela, staništa su podjeljena u dvije grupe:<br />
4.1. Staništa koja svojim konstrastnim reljefom i stanjem izgledom vegetacije,<br />
pružaju poseban estetski doživljaj (osnovni tipovi šuma pod rednim<br />
brojevima: 2, 3, 5, 6, 8, 14 i 15).<br />
4.2. Staništa u kojima se estetski doživljaj može postići unošenjem novih<br />
vrsta (osnovni tipovi šuma pod rednim brojevima: 1, 4, 7, 9, <strong>10</strong>, 11, <strong>12</strong> i 13).<br />
5. U odnosu na pogodnost za lov, turizam i rekreaciju,<br />
staništa su takođe podijeljena u dvije grupe:<br />
5.1. Staništa s povoljnim uslovima za organizaciju kampova, uređenje<br />
park-šuma i podizanje rekreacionih objekata i terena za male sportove. Udaljeni<br />
tereni od komunikacija pogodni su za lov. (Osnovni tipovi šuma pod<br />
rednim brojevima: 2, 4, 7, <strong>12</strong> i 14).<br />
504
5.2. Staništa na kojima se turističko-rekreaciona funkcija svodi na lov,<br />
pješačke i eventualno trim-staze (osnovni tipovi šuma pod rednim brojevima:<br />
1, 3, 5, 6, 8, 9, <strong>10</strong>, 11, 14 i 15).<br />
LITERATURA<br />
Ćirić, M., 1966: Zemljišta planinskog područja Igman-Bjelašnica. Radovi Šum.<br />
fak. i lost, za šum. u Sarajevu. God. X, knj, <strong>10</strong>, sv. 1, Sarajevo;<br />
Dizdarević, H., 1975: Idejno rješenje za podizanje zelenog pojasa oko grada<br />
Trebinja. Mnscr. Sarajevo;<br />
Ellenberg, H., Prilog planiranju budućeg korišćenja prostora u jadranskoj<br />
regiji Jugoslavije, Mnscr. Zagreb;<br />
Fabijanić, B., 1974: Pojam i metodi zaštite prirode u Jugoslaviji. Ref. na<br />
Smp. istočnoalpsko j dinarskog društva fitocenologa u Ljubljani;<br />
Fabijanić, B., 1975: Projekt o zaštiti čovjekove sredine u jadranskoj regiji<br />
— Program rada za teritoriji SRBiH. RCZP i UZBiH, Mnscr. Sarajevo;<br />
Fabijanić, B. i Bur lie a, Č., 1976: Prilog metodici ekološkog vrednovanja<br />
prostora. Mnscr. Sarajevo;<br />
Glavač, V., 1975: Ekološke osnove planiranja za kopneno područje jadranske<br />
regije s gledišta zaštite prirode i zaštite čovjekove okoline. Mnscr.<br />
Rijeka;<br />
Kolaković, R., 1960. Zasjenjenost tla kao mjerilo njegove zaštite i pomoćni<br />
regulator intenziteta meliorativnih sječa u šumama na hercegovačkom<br />
kršu. Narodni šumar, br. 7 — 8, Sarajevo;<br />
Kopčić L, Vuči jak, S. i Š. Šako vic, 1974. Istraživanje nekih funkcija<br />
šuma i kriterija za njihovo vrednovanje u uslovima BiH. Radovi<br />
Šum, fak. i Inst. za šum. u Sarajevu, God. XVIII, knj. 18, sv. 4 — 6.<br />
Sarajevo;<br />
Manuševa, Loti, Bur lica, Č. i I. V u kor ep, 1974. Pedološka istraživanja<br />
regresivnih stadija šumske vegetacije karakterističnih područja mediterana<br />
i submediterana. Inst. za šumar. Mnscr. Sarajevo;<br />
Matić, V., Drinić, P., Stefanović, V. i M. Ćirić, 1971: Stanje šuma<br />
u BiH prema inventuri šuma na velikim površinama u 1964 —1968.<br />
godini. Šum. fak. i Inst. za šumarstvo, Posebna izdanja, br. 7. Sarajevo;<br />
Prolić, N., 1966: Taksacione osnove za gazdovanje izdanačkih šuma crnog<br />
jasena i bijelog graba na području Hercegovine. Radovi Šum. fak.<br />
i Inst. za šum. u Sarajevu;<br />
Stefanović, V., Burlica, Č., Dizdarević, H., Fabijanić, B. i N.<br />
Prolić, 1975: Tipovi niskih degradiranih šuma sufomediteranskog<br />
područja Hercegovine. Radovi šum. fak. i Inst. za šum. u Sarajevu.<br />
(U štampi). Sarajevo;<br />
505
SUMMARY<br />
The importance of the ecological-productive potential of the degraded forests<br />
of the sub-Mediterranean region of Herzegovina in the protection of human<br />
environment<br />
On the basis of the authors' results obtained from the ecologicakproductive<br />
classification of the degraded coppice forests were elaborated guidelines for<br />
the planning of forest-cultural works in the aforementioned region. This typological<br />
classification also yielded elements for the protection of man's environment,<br />
the forming of landscape and promotion of tourism.<br />
With respect to the problem of protection of human environment there<br />
was carried out a classification of forest types according to 1. the site productivity,<br />
2. the protective functions of site, 3. the susceptibility of the site to<br />
erosion, 4. the function of the landscape formation and area management, and 5.<br />
the hunting, tourist and recreation facilities.<br />
Ovaj rad je referat sa savjetovanja<br />
»Uloga šume i šumske vegetacije<br />
u zaštiti čovjekove okoline<br />
u zaštiti čovjekove okoline u odnosu<br />
na Jadransko područje« o-<br />
držano 4—6. III 1976. u Zadru.<br />
Doc. Dr Čedomir BURLICA,<br />
dipl. inž. šum.,<br />
Doc. Dr Hamza DIZDAREVIĆ,<br />
dipl. inž. šum.,<br />
Doc. Dr Nihad PROLlC,<br />
dipl. inž. šum.,<br />
Prof. Dr Vitomir STEFANOVIČ,<br />
dipl. inž. šum.<br />
svi Šumarski fakultet u Sarajevu;<br />
Branibor FABIJANlC,<br />
dipl. inž. šum.<br />
Zavod za zaštitu spomenika<br />
kulture SR BiH, Sarajevo<br />
506
PRINCIPI PLANIRANJA NAMJENE PROSTORA<br />
U JADRANSKOJ REGIJI<br />
»Čovjek ima pravo na zdravu životnu okolinu«.<br />
»Radi zaštite i unapređivanja čovjekove okoline radni ljudi i građani,<br />
organizacije udruženog rada, druge samoupravne organizacije i zajednice te<br />
socijalističko društvo osiguravaju uvjete za očuvanje i unapređivanje prirodnih<br />
i drugih vrijednosti čovjekove okoline koje su važne za zdrav, siguran<br />
i djelotvoran život te rad sadašnjih i budućih naraštaja« . . .<br />
»Zemljište, šume, vode, vodotoci, more i morska obala, rudna blaga i<br />
druga prirodna bogatstva, dobra u općoj upotrebi te nekretnine i druge stvari<br />
od posebnog kulturnog i povijesnog značenja uživaju, kao dobra od općeg<br />
interesa, posebnu zaštitu i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani<br />
zakonom«.<br />
»Svako zemljište, šuma, voda i vodotok, more i morska obala, rudno blago<br />
i druga prirodna bogatstva moraju se iskorištavati u skladu sa zakonom<br />
predviđenim općim uvjetima kojima se osiguravaju njihovo racionalno iskorištavanje<br />
i drugi opći interesi. Zakonom se utvrđuje način upravljanja šumama,<br />
šumskim zemljištima i nalazištima rudnog blaga, te način iskorištavanja<br />
šuma, šumskih zemljišta i rudnog blaga«.<br />
»Sve intenzivnija eksploatacija prirodnih izvora i brz porast urbanizacije<br />
dovode do negativnih ili nepoželjnih posljedica po sredinu u kojoj čovjek<br />
živi i radi. Stoga racionalno korištenje prirodnih izvora i prostora radi održavanja<br />
ekološke ravnoteže postaje izuzetno važan zadatak razvoja našeg<br />
društva u narednoj etapi. Ustavna je obaveza svih radnih ljudi i građana,<br />
organizacija udruženog rada, društveno-političkih i mjesnih zajednica, i drugih<br />
samoupravnih organizacija da obezbjeđuju uslove za očuvanje i razvoj<br />
prirodnih i radom stvorenih vrijednosti čovjekove sredine i da spriječavaju<br />
zagađivanje zraka, tla, vode i mora«.<br />
Navedeni izvodi iz USTAVA SFRJ i iz OSNOVE ZAJEDNIČKE POLI<br />
TIKE DUGOROČNOG RAZVOJA SFRJ jasno ukazuju na prisutni problem<br />
kvalitete čovjekove sredine koju treba tretirati kao bitan element životnog<br />
standarda. Radi toga, planiranje namjene prostora poprima neobično važan<br />
značaj u razvoju Jadranske regije, to više, što nagla urbanizacija, industrijalizacija<br />
i turistička izgradnja često dovode u opasnost ne samo ljepotu mnogih<br />
lokaliteta naročito na obali i po otocima već uopće i kvalitet životne sredine.<br />
Nema sumnje da tu prirodnu i životnu sredinu još i sada karakteriziraju<br />
brojne potpuno ili skoro potpuno sačuvane, nedevastirane površine ali isto<br />
tako, s druge strane tu su i mnoge degradirane i zagađene sredine i to ne<br />
samo one uže ili šire urbane već i one daleko izvan ovih.<br />
507
Među ekološki sačuvanim površinama posebno treba spomenuti znatne,<br />
skoro nedirnute, relativno velike, prostore na planinama kao što su to na<br />
primjer oni na Velebitu, Svilaji, Dinari, Biokovu.<br />
Baš radi toga što takve kvalitetne površine postoje, politika prostornog<br />
planiranja poprima još veći značaj, a centralni smisao takvog planiranja iskazuje<br />
se u racionalnom i humanom uređenju prostora nasuprot ekstenzivnom<br />
korištenju koje je često bilo prisutno.<br />
Značajan doprinos u tome nastojanju će pružiti PROJEKT O ZAŠTITI<br />
ČOVJEKOVE OKOLINE U JADRANSKOJ REGIJI JUGOSLAVIJE (Projekt<br />
Jadran III) koji razrađuje konkretnu planersku osnovu za bolji razvoj te regije.<br />
Međutim urbanistički ili pak prostorni planovi brojnih općina su već ranije<br />
dovršeni ili su sada u izradi. U tim planovima nema jednog potpunog,<br />
jedinstvenog i ujednačenog planerskog koncepta u načinu budućeg korištenja<br />
prostora koji bi se temeljio kako na ekonomsko socijalnim uslovima i<br />
tendencijama tako i na ekološkim uvjetima.<br />
Radi toga će neminovno trebati uskladiti ranije urbanističke odnosno<br />
prostorne planove sa novijim principima korištenja prostora u okviru zaštite<br />
čovjekove sredine.<br />
Velike, uglavnom rijetko naseljene, reljefno razvijene površine u Jadranskoj<br />
regiji u šumarskom pogledu karakterizirane degradiranom vegetacijom<br />
i prostranim kraškim pašnjacima-kamenjarama, posebno u području<br />
bijelog i crnog graba, zahtijevaju, u šumarskom smislu, posebna razlučenja<br />
u svrhu što boljeg budućeg korištenja prostora i namjene šumskih<br />
površina.<br />
U pogledu korištenja površina i namjene šuma i šumskog zemljišta, polazi<br />
se sa stanovišta da sve šume na kršu imaju u prvom redu zaštitni karakter<br />
te da se u tome smislu prema neposrednoj ulozi razlučuju na slijedeće<br />
osnovne jedinice:<br />
1. Šume izrazito protuerozione uloge u slivnim područjima bujica;<br />
2. vjetrozaštitne šumske površine podignute radi zaštite naselja, saobraćajnica,<br />
industrijskih postrojenja, poljoprivrednih površina od nepovoljnog<br />
utjecaja vjetra, posebno od bure;<br />
3. turističko-rekreacione šumske površine i zeleni pojasevi oko urbanih<br />
cjelina;<br />
4. šume posebne namjene — zaštita izvorišta, akumulacija i si.;<br />
5. ostale šumske površine zaštitne i proizvodno zaštitne uloge u koje su<br />
uključene šume namijenjene proizvodnji dopunske stočne hrane;<br />
6. površine namijenjene ispaši na kraškim pašnjacima — kamenjarama,<br />
koji se izdvajaju i kao značajan izvor ljekovitog i aromatskog bilja:<br />
područje česmine te bijelog i crnog graba;<br />
7. površine namijenjene ispaši na planinskim pašnjacima: područje iznad<br />
crnog graba i<br />
8. površine izdvojene u okviru zaštite prirode, kao što su to nacionalni<br />
parkovi, rezervati, parkovi prirode i si.<br />
508<br />
Dr Dušan JEDLOWSKY,<br />
dipl. inž. šum.,<br />
Institut za jadranske kulture<br />
i melioraciju krša, Split
ŠUMA I TURIZAM<br />
Rijetko je u prirodi nešto toliko usko povezano kao što su šuma i turizam.<br />
U današnje vrijeme ta dva pojma dobivaju sve više na značaju kako za<br />
rekreaciju i ljubav građana prema šumi tako i za šumarsku ekonomiku.<br />
Turizam u svijetu igra sve veću ulogu te on daje višestruku korist pojedincima<br />
i društvu kao cjelini. Neke suvremenije države već su pretvorile<br />
turizam u prvi plan svoje nacionalne ekonomije. Tako je npr. Španjolska izgleda<br />
već dostigla svotu od oko 2 milijarde dolara od svoga godišnjeg prihoda<br />
od turizma*. Turistička industrija je postala cilj gotovo svake zemlje pa i naše.<br />
SI. 1. Obilježavanje vanjske granice prašume.<br />
Foto: N. Eić<br />
* Kako je ovaj referat pisan početkom 1975. g. to se ova svota odnosi na<br />
1974. god. (Or.)<br />
509
Možda je turizam, koji je kod nas vezan za šumu, potencijalno najrašireniji<br />
i najznačajniji, a osobito u SR BiH, koja ima najviše šuma od svih<br />
drugih naših Republika. Pored toga, ta Republika ima još prilično i prašumskih<br />
rezervata, koje većina drugih naših Republika praktično nema.<br />
Danas se sve više piše i govori o ugroženosti ljudske okoline zbog sve<br />
veće potrošnje kisika i sve većeg zagađivanja ljudske sredine, a naročito u<br />
većim gradovima. Svi, se slažemo u tome, da je šuma najbolji, najefikasniji<br />
i najznačajniji faktor, koji pozitivno utiče na ljudsku okolinu i koja je najviše<br />
sposobna u većoj mjeri nadoknaditi potrošeni kisik i sprečavati da se<br />
otrovni smog taloži u našim plućima.<br />
Širenjem šumskog turizma — pored sve većih materijalnih koristi — dobit<br />
će se i sve veća ljubav građana prema zelenoj šumi, pa će se na taj način<br />
više doprinijeti čuvanju te šume i za rekreacione koristi, koje ona najviše<br />
daje.<br />
Šuma, a naročito prašuma — krije u sebi izvjesne biološke i prirodne<br />
tajne, koje većina turista, a naročito nestručna lica, ne mogu lako otkriti niti<br />
ih uočiti. Zbog toga je vrlo korisno i potrebno da stručnjaci, koji upravljaju<br />
sa pojedinim takovim šumama, na markantnim mjestima daju upozorenja i<br />
upustva u čemu se sastoje pojedini fenomeni, koje laičko oko pretežno ne<br />
može otkriti. Ta upozorenja i objašnjenja treba prikazati u raznim propagandnim<br />
materijalima kao i stavljanjem raznih tabli sa sažetim sadržajem<br />
pojedinih značajnosti šume na odgovarajućim raskrsnicama puteva, granicama<br />
takovih objekata i slično.<br />
Bilo bi korisno označiti na pogodan način na pomenutim mjestima npr.<br />
i slijedeće:<br />
— Prašuma Janj, odjel 45. Masa po 1 ha se penje i do 1.300 m :! , visina<br />
četinjastih stabala do 58 m, a prsni promjer pojedinih stabala do 2<strong>10</strong> cm;<br />
— kod pojedinih prašuma na većim nadmorskim visinama može se staviti:<br />
Bukova prašuma u odjelu 185, sa zvonolikom ili binomnom strukturom<br />
broja stabala tj. izgledom jednodobne šume, a stabla su stvarno vrlo različite<br />
starosti;<br />
— gospodarska šuma u kojoj je redovna sječa vršena nekoliko puta, ali<br />
u njoj je još ostalo dosta stabala prašumskog karaktera, itd.<br />
Svaka šuma je vrlo privlačna za turizam, pa i onda kada se primarno<br />
ide na more ili jezera, jer takav turizam je privlačan, efikasan i potpun tek<br />
onda ako se uz obalu mora ili jezera nalazi i zeleni pojas šume. Uzmimo npr.<br />
bujne borove šume uz more na Makarskoj Rivijeri a naročito od Makarske<br />
do Brela. Brela nikada nebi bila »Brela« u očima turiste da uz morsku obalu<br />
ne leži onako lijep pojas zelene borove šume i to razne starosti. Međutim<br />
zadnjih <strong>10</strong>—15 godina u ovome vrlo poznatom ljetovalištu izgrađeno je mnogo<br />
pa i previše raznih građevinskih objekata (hoteli, kuće, vile, garaže i drugo)<br />
društvenog i privatnog sektora. Sve su ove građevine podignute pretežno<br />
na štetu okolne borove šume. Samo za podizanje 1 hotela posječeno je ovdje<br />
navodno oko 2.000 borovih stabala, što je neprocjenjiva šteta, jer je šumu vrlo<br />
teško, sporo i skupo podići na ovakovim mršavim i kamenitim kraškim terenima.<br />
Izgradnja građevinskih objekata se ovdje vrši punom parom i dalje.<br />
Bojim se da će turizam ovdje posjeći granu na kojoj sjedi te da će u skoroj<br />
budućnosti postojeće šume praktično biti svedene na minimum. Zbog toga<br />
5<strong>10</strong>
»Brela« neće više biti »prava Brela« i turizam će postepeno izgubiti svoju<br />
privlačnost, a time i ekonomičnost. U izgradnji turističkih i drugih objekata<br />
u ovakovim i sličnim ambijentima treba imati veliku dozu umjerenosti i dozvoljene<br />
granice kod krčenja postojećeg šumskog zelenila, jer će se u protivnom<br />
sigurno izgubiti planirani i zamišljeni turistički bum.<br />
Svaka šuma je privlačna za čovjeka — turistu, najviše šuma — prašuma.<br />
Prašuma je tako zvana djevičanska šuma, kako je Englezi zovu »Virgin<br />
forest«, a Nijemci »Urwald«. To je zapravo šuma u kojoj se nikada nisu vršile<br />
neke značajnije (redovne) sječe, a često puta se u njoj niti ne lovi divljač<br />
ili se lovi vrlo malo. Dakle, ona je takova kako ju je stvorila majka priroda,<br />
kojoj se ne zna kada je rođena niti kad će joj biti prirodni kraj. Ukratko<br />
rečeno, ona je vječita i uvijek ima gotovo isti oblik. U prašumi se ne vrše<br />
nikakovi stručni radovi, nego je priroda jedini ali najbolji i najsigurniji<br />
faktor, koji upravlja njenim životom.<br />
Foto: N. Eić<br />
Površine naših prašuma su danas svedene na najmanju moguću mjeru,<br />
a samo prije tridesetak godina, one su npr. obuhvatale u bivšem srezu Foča<br />
oko 80 % svih visokih šuma toga sreza koji je bio najbogatiji šumom u B.iH.<br />
Vječita glad za drvetom kao ekonomskim faktorom skresalo je površine<br />
naših prašuma na minimum. Najznačajnije preostala kompaktna prašuma u<br />
B. i H. je prašuma Peručica, koja leži u slivu potoka Peručica, a koji<br />
se sliva u legendarnu Sutjesku kod Tjentišta. Osim nje postoje još manji rezervati<br />
prašuma u B. i H. i to u Janju, Lješnici, Klekovači i dr.<br />
511
Površina Prašume Peručice iznosi oko <strong>12</strong>00 ha, a bruto drvna masa oko<br />
800 000 m 3 . Na četinjače otpada oko 75 %, a ostalo su lištače (pretežno bukva).<br />
To je upravo idealan omjer smjese, koji stručnjaci smatraju za mješovite<br />
raznodobne preborne šume, koja je prašumi najviše slična po svojoj<br />
strukturi i biološkoj potrebi. Drvna masa po 1 ha iznosi ovdje prosječno oko<br />
750 m 3 , ali ona se mjestimice penje i na oko 1.400 m 3 po 1 ha. Visina stabala<br />
tankovrhe smrče dosiže ovdje i do 65 m, a njihova debljina u prsnoj visini<br />
se penje i do 2 metra.<br />
Ovo je danas najljepši uzorak prašumskog rezervata kod nas, a možda i<br />
u čitavoj Evropi. Zato u nju radoznalo hrle i stručnjaci i turisti iz svih krajeva<br />
Evrope, jer ono što u njoj mogu vidjeti neće naći u drugim evropskim<br />
šumama.<br />
Pored gorostasnih stabala, gustog sklopa, odličnog kvaliteta i boniteta<br />
ovdje se nalazi i pravo carstvo divljači tj. šumske faune. U jatima se tu<br />
mogu vidjeti divokoze, srne, medvjedi, divlje svinje, vukovi, lisice, divlje<br />
mačke, kune, vjeverice, puhovi, orlovi, tetrebovi i dr.<br />
U tome se raju nalazi bezbroj kristalno svjetlucavih izvora vode, a naročito<br />
ispod gorostasnog Maglica, koji štiti i krasi ovu prašumu. Tu se uz<br />
ostalo nalazi i poznati vodopad Peručice, visok oko 80 metara. Njegov šum<br />
odzvanja na daleko i tako prekida tajanstveni tajac i grobnu tišinu, koja<br />
vlada pod gustim stoljećnim gorostasnim stablima, ispod kojih se ni nebo ne<br />
može ugledati.<br />
Kada je austrijski naučnik Ludvig Dimitz još 1905. godine došao u ondašnje<br />
naše prašume, rekao je o njima ove istorijske riječi: »Ovdje vlada duboka<br />
noć neosvjetljena ni jednom sunčanom zrakom, djevičanska priroda neokrnjena<br />
i neozlijeđena bilo kakovim oruđem. Samo nebeska vatra — čista<br />
kao ona — izvila se nad njom. Ipak moćni tragovi u toj divljini svjedoče samo<br />
o njezinoj veličini i oni su nov oblik njene krasote.«<br />
Eto, to je samo djelomični prikaz šume kao glavnog faktora savremenog<br />
turizma. Neka se više ne misli, da je samo fizički teški balvan gotovo jedino<br />
vrelo prihoda od šume. Suvremenom šumaru će biti mnogo značajan i novi<br />
zeleno-zlatni balvan, koji se zove turizam.<br />
Nikola EIČ, dipl. inž. šum.<br />
Sarajevo, Ključka 4<br />
LITERATURA<br />
1. L. Dimitz: Die Forstliche Verhältnisse und Einrichtungen Bosniens und<br />
der Herzegovina (1905) god.).<br />
2. Eić N.: Naše Prašume (Nar. Šumar 2—3/51).<br />
3. Eić N.: Prašuma Peručica (Šumarstvo 5—6/58).<br />
4. Eić N: Peručica — Prašumski rezervat (Š. L. 7—8/60).<br />
5. Šafar J.: Sačuvajmo prašume (Š. L. 1948 god.).<br />
5<strong>12</strong>
ZAJEDNICA ŠUMARSTVA, PRERADE DRVA I PROMETA<br />
DRVNIM PROIZVODIMA I PAPIROM<br />
Zagreb, Mažuranićev trg 6<br />
OKUPLJA<br />
— 163 OOUR šumarstva sa 16.219 zaposlenih<br />
— 148 OOUR drvne industrije sa 35.354 zaposlena<br />
— 11 OOUR celuloze sa 3.719 zaposlenih<br />
— 5 OOUR prometa sa 2.013 zaposlenih<br />
sa ciljem trajnog povećanja dohotka, proširenja materijalne<br />
osnove udruženog rada i povećanja ličnog standarda zaposlenih,<br />
a što postiže:<br />
— usklađivanjem razvojnih programa i planova,<br />
— usklađivanjem međusobne podjele rada i specijalizacije,<br />
— udruživanjem rada i sredstava društvene reprodukcije,<br />
— i drugim aktivnostima koje pridonose ostvarenju postavljenih<br />
ciljeva.
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI<br />
SIMPOZIJ O SAVREMENOM UREĐENJU ŠUMA<br />
U USLOVIMA MEHANIZACIJE SVIH FAZA ŠUMSKIH RADOVA<br />
U okviru naučno-tehničke i privredne suradnje između Cehoslovačke i<br />
Jugoslavije održan je <strong>12</strong>. i 13. listopada <strong>1977</strong>. g. na šumarskom poligonu na<br />
Jahorini i u Sarajevu simpozij na temu: »Suvremeno uređenje šuma<br />
u uslovima mehanizacije svih faza šumskih radova«.<br />
U organiziranju simpozija učestvovale su iz ČSSR institucije:<br />
Šumarski fakultet Visoke poljoprivredne škole — Brno,<br />
Institut za šumarstvo i lovstvo — Zbraslav-Strnadi i<br />
Istraživačka stanica za šumsku mehanizaciju — Krstini, a<br />
iz Jugoslavije:<br />
Savezni komitet za poljoprivedu,<br />
Privredna komora Jugoslavije,<br />
Jugoslovenski poljoprivredno-šumarski centar — Beograd,<br />
Privredna komora SR BiH,<br />
Šumarski fakultet Sarajevo,<br />
»ŠIPAD« •— kombinat za šumarstvo, preradu drveta i prometa (radne<br />
organizacije »Jahorina«, »Maglić«, IRC »Šumaprojekt« i dr.).<br />
Simpozij se odvijao u dva dijela: obilazak šumskog poligona u g. j.<br />
»Jahorina« odjel 84 b, gdje su predhodno izvršeni pripremni radovi za demonstraciju<br />
primjene mehanizacije u fazi izvlačenja, šumsko-uzgojnih radova<br />
(pošumljavanja) i izgradnji šumskih komunikacija.<br />
1. Na poligonu učesnicima su objašnjene provedene tri varijante<br />
prostornog uređenja uz primjenu nove tehnologije privlačenja cijelih stabala<br />
pomoću fleksibilnih traktora različitih tipova.<br />
Prema varijanti br. 1 traktorske vlake su položene u razmaku 60—80 metara<br />
sa širinom od 1 m. uz prilagođavanje padova, uspona i krivina mogućnostima<br />
primjene zglobnih traktora za privlačenje cijelih stabala. Između<br />
traktorskih vlaka formirana su radna polja (sječine) — površine cea 0,5 ha<br />
s obrazovanjem jezgre u unutrašnjosti veličine cea 0,2 ha (40 X 50 m).<br />
U radnom polju, sječa se obavlja u tri zahvata u turnusu od <strong>10</strong>—15 godina<br />
s određenim redosljedom u pogledu intenziteta sječa, koji u pravilu ne<br />
prelazi 1/5 postojeće drvne zalihe ako se stvarna zaliha približava ekonomskoj.<br />
U radnim poljima transportna granica ima uzgojno-tehnički značaj,<br />
jer na toj granici počinje obnova sastojine. Zato se obraća pažnja da stabla<br />
kod sječe padaju izvan podmladne površine. U drugom zahvatu uklone se<br />
preostala stabla iz jezgre i prorede rubovi skupine, a u trećem zahvatu po-<br />
514
sijeku se preostala stabla na rubovima, i u podmlađenom dijelu provedu<br />
uzgojne intervencije.<br />
Kod varijante br. 2 osnovni cilj je da se postigne viši stupanj racionalizacije<br />
gospodarenja tj. da se što više skrati daljina primicanja, što se postiže<br />
postavljanjem pomoćne srednje vlake duž skupine. Primjenjuje se isti princip<br />
sječe i doznake kao i kod varijante br. 1 s razlikom što je u prvoj fazi<br />
smjer obaranja stabala suprotan smjeru izvoza, a izvlačenje se vrši debljim<br />
krajem naprijed, dok se u drugom i trećem zahvatu stabla obaraju kao i kod<br />
varijante 1.<br />
Kod varijante br. 3 ne dijeli se prostor između vlaka na radna polja,<br />
nego cijela površina predstavlja jedno radno polje, dok se sječa izvodi u tri<br />
faze kao kod prve varijante, a isto tako i doznaka kao i smjer obaranja stabala.<br />
2. Drugi dio Simpozija održan je u Sarajevu (sala kina »Radnik«),<br />
gdje je održano 7 referata iz domena primjene odgovarajućih sistema uređivanja<br />
šuma u ČSSR i SR BiH, zatim primjene mehanizacije, izgradnje<br />
šumskih puteva te iskustava iz uzgoja šuma BiH. Prije početka radnog dijela<br />
Simpozija učesnike su u ime organizatora pozdravili Ing. 2. Ostojić<br />
— Savjetnik u Saveznom komitetu za poljoprivredu a za domaćina Mr. ing.<br />
P. Civić — direktor »Šipadove« radne organizacije »Jahorina«.<br />
Radni dio Simpozija odvijao se izlaganjem referata po sljedećem redoljedu:<br />
— prof, dr B. Doležal: Udio uređivanja šuma pri tehnonloškom projektovanju.<br />
— Prof. Dr P. D r i n i ć : Uređajni elementi u tehnološkom (izvođačkom)<br />
projektu gospodarenja šumama.<br />
— Ing. Al. Š vend a : Tehnologija iskorišćivanja proreda u šumskoj privredi<br />
ČSSR.<br />
— Doc. Ing. V. Petrišek: Današnje stanje i perspektive razvoja mehanizacije<br />
za radove na iskorišćivanju šuma u ČSSR.<br />
— Prof. Dr K. Pintarić: Zadaci i iskustva uzgajanja šuma u SR BiH.<br />
— Doc. Ing. J. Beneš: Organizacija najpovoljnije izgradnje šumskih<br />
puteva u planinama.<br />
— Prof. Dr V. Jeličić: Modernizacija šumskih puteva i prijevoza drveta<br />
u narednom periodu.<br />
Radi nešto detaljnijeg uvida u sadržaj iznosimo kraći sadržaj nekih referata.<br />
2.1 U svom izlaganju Prof. B. Doležal predočava doprinos uređenja<br />
šuma pri izradi tehnološkog projekta koji se sastoji: u pripremi osnovnih podataka<br />
za tehnološko projektovanje, stvaranju uslova za ekonomično i svrsishodno<br />
korišćenje nove tehnike i tehnologije, kao i u međusobnoj koordinaciji<br />
mjera projektiranja s mjerama uzgoja i zaštite šuma.<br />
Rezultati rada kod uređivanja šuma mogu se koristiti kao osnovni podaci<br />
za tehnološko projektiranje, a posebno u svrhu:<br />
— prezentiranja istorijskog pregleda o dosadašnjim tehnologijama gospodarenja<br />
kao o načinu sječe i transporta drva, principima planiranja i<br />
gradnje šumskih puteva, načinu gospodarenja, posljedicama industrijalizacije<br />
iskorišćivanja šuma i transporta drveta i dr.;<br />
515
— istraživanja prirodnih uslova, posebno biocenotske tipizacije, reljefa,<br />
geološko-pedoloških prilika, klimatskih i ostalih uslova značajnih sa<br />
stanovišta organizacije procesa iskorišćivanja šuma;<br />
— istraživanja uslova iskorišćivanja šuma i transporta drva (uključujući<br />
informacija o sadašnjem stanju šumskih puteva, nosivosti, prohodnosti<br />
za transportna sredstva u perspektivi, o sadašnjoj i budućoj tehnici<br />
iskorišćivanja šuma i transporta drveta i si.);<br />
— istraživanja o zaštiti šume (moguće štete od uvođenja mehaničkih<br />
sredstava u gospodarenju šumama, preventivne mjere koje su potrebne<br />
zbog uvođenja drugog načina gospodarenja);<br />
•— ekonomska istraživanja (tržišne prilike ponude i potražnje, stanje<br />
radne snage, principi rukovođenja proizvodnim procesima, zaštita na<br />
radu i dr.).<br />
Tehnološko projektiranje zahtijeva kartografski prikaz, u kojem dolazi<br />
do izražaja mogućnost davanja prikladnih rješenja i mjera na organizaciji<br />
procesa iskorišćivanja šuma i transporta drva.<br />
Za potrebe tehnološkog projektiranja autor je mišljenja da su potrebni<br />
sljedeće karte:<br />
— sastojinska karta s prikazom zastupljenosti vrsta drveća, uz razvrstavanje<br />
sastojina po dobnim razredima i gospodarskim jedinicama te<br />
prostornu podjelu šume, mrežu puteva i dr.;<br />
— biocenološka karta kao karta skupova proizvodnih tipova šuma;<br />
— karta iskorišćivanja i obnove šuma, uz grafičko prikazivanje položaja<br />
sastojina i njihovih dijelova određenih za obnovu, položaj i granice<br />
radnih polja, položaj vlaka i puteva, mjesta izrade sortimenata pom.<br />
i glavnih stovarišta i dr.;<br />
— karta transporta uz prikaz postojeće i buduće transportne mreže po<br />
vrstama uređaja za transport i dr.;<br />
— karta terenske podjele, uz prikaz glavne terenske podjele i susjednih<br />
gravitacionih jedinica s ucrtanom mrežom puteva, a služi za izradu<br />
predloga mreže puteva;<br />
— karta transportnih granica koja služi za istu svrhu, na ovoj karti se<br />
prikazuju terenske granice i prelomi od kojih će teći sakupljanje i<br />
privlačenje drveta k određenom izvoznom putu, čime se vrši povezivanje<br />
na izvozne puteve);<br />
— karta sastojinskih skupova koja sadrži prikaz radnog sastojinskog<br />
skupa koji ujedinjuje sastojine istog sistema gospodarenja. U ovim se<br />
sastojinama pretpostavlja jednoobraznost sastava vrsta i jednolikost<br />
proizvodnih ciljeva, primjena iste tehnologije iskorišćivanja šuma i dr.;<br />
— karta osnovnih proizvodnih jedinica (jedinica iskorišćivanja šume) uz<br />
prikaz ovih jedinica kao osnove prostornog uređenja šume, a koje<br />
služe za izradu proizvodnih blokova.<br />
Iz prednjeg se uočava da je od posebnog značaja za uvođenje nove proizvodne<br />
tehnike u šumsku privredu učešće uređivanja šuma kod tehnološkog<br />
projektiranja. Ovo se može postići uz stalnu suradnju uređivača i specijalista-tehnologa<br />
koji uvode novu proizvodnu tehniku.<br />
2.2 U svom izlaganju Prof. dr. P. Drinić dao je osnovne karakteristike<br />
uređivanja šuma koje se danas primjenjuju u SR BiH kao i neophodnost<br />
izrade što studioznijih tehnoloških projekata.<br />
516
Kao bitno obilježje uređivanja šuma u BiH je da se prilikom izrade<br />
šumsko-privrednih osnova svi planovi izrađuju na principu kontinuiteta gospodarenja<br />
za šumsko-privredno područje kao cjelinu. Razrada ovih planova<br />
vrši se i po gospodarskim jedinicama, gospodarskim razredima a nekad i po<br />
slivovima, dok se za odjele i otsjeke ne vrši dalja razrada planova.<br />
Iz tih razloga se u toku uređajnog perioda kod realizacije planova izrađuju<br />
tehnološki projekti. Zato Prof. Drinić ističe kao prihvatljivu postavku<br />
Prof. Doležala da se danas težište uređivanja šuma proširuje i na probleme<br />
šumske ekonomike te novih proizvodnih tehnologija, uz korišćenje skupe<br />
mehanizacije, što je naročito važno u uslovima SR BiH. Pored ustaljenog<br />
sadržaja koji zahtijeva izrada tehnološkog projekta, prof. Drinić je ukazao<br />
na potrebu izrade kartografskih materijala u mjerilu najmanje 1 : 5 000, što<br />
je u današnjim uslovima primjene tehnike može provesti. Na ovim kartama,<br />
pri tehnološkom projektiranju može se za svaki otsjek prikazati: pripadnost<br />
šume ekološko-proizvodnom tipu, položaj transportnih granica, pripadnom<br />
tehnološkom tipu, položaj granica radnih polja, vlaka i puteva, lokacija izrade<br />
sortimenata, položaj glavnih i pomoćnih stovarišta i dr.<br />
U zavisnosti od stupnja detaljiziranja, na jednoj karti se može istovremeno<br />
prikazati više navedenih podataka.<br />
Za šumsko privredno područje kao cjelinu, na osnovu tehnoloških projekata<br />
izrađuju se godišnji planovi sječa i drugi planovi, što iziskuje da se<br />
u tehnološkom projektu osigura minimum potrebnih pokazatelja. Godišnji<br />
planovi sječa (i drugi planovi) pokazuju kako se izvršavaju postavke planova<br />
šumsko-privredne osnove u toku turnusa.<br />
U cilju dobivanja uvida u provedenom intenzitetu sječa i proreda, popravljanju<br />
kvaliteta zaliha, potrebno je nakon doznake u sastojini izvršiti<br />
procjenu jačine sklopa prije i poslije sječe, zatim procjenu zaliha sastojina<br />
po vrstama, debljinskim i kvalitetnim klasama, uz primjenu poznatih načina<br />
procjene.<br />
2.3 Referat prof. K. Pintarića najvećim dijelom se odnosio na postignuta<br />
iskustva u primjeni novih i modificiranih načina gospodarenja (grupimični<br />
prebor, skupinasto gospodarenje primjena postupnih skupinastih sječa<br />
čistih i ophodnih sječa na malim površinama i dr.).<br />
Za prelažanje na novi način gospodarenje vršena su određena istraživanja<br />
u najvažnijim tipovima šuma (šume bukve, mješovite šume jele, smrče<br />
i bukve, šume kitnjaka, običnog i crnog bora), a iz područja uzgoja šuma stečena<br />
su određena iskustva, koja se mogu rezimirati u sljedećem:<br />
— primjenom skupinastih sječa smanjeni su troškovi proizvodnje po jedinici<br />
proizvoda, dok se sječine sa slabom prirodnom obnovom pošumljuju<br />
kvalitetnim sadnicama, čime se osigurava bolje korišćenje<br />
stanišnih potencijala;<br />
— od metoda pošumljivanja pokazala se kao veoma uspješna primjena<br />
sadnje u zasjek (visok postotak primanja sadnica i visok učinak pri<br />
sadnji). Veoma dobri rezultati su postignuti sadnjom sadnica uzgojenih<br />
u kontejnerima (sistem NISULA, polivinil tuljci i dr.), jer biljke ne<br />
pretrpe »šok presadnje« u prvim godinama;<br />
— primjena sadilica pokazala se efikasna i ekonomična, kada su u pitanju<br />
veće površine i bolji terenski uslovi;<br />
517
— prednost sadnica iz kontejnera pruža mogućnost sadnje tokom cijele<br />
godine, čime se olakšava osiguranje potrebne radne snage i drugih<br />
preduslova;<br />
— korov na sječinanma predstavlja veliku smetnju za uzgoj posađenih<br />
biljaka pa se u tu svrhu primjenjuju kružne kosilice, herbicidi i si.;<br />
— kvalitet radova može se znatno poboljšati upotrebom kvalitetnih odraslih<br />
sadnica, koje se uspješno mogu saditi metodom u zasjek, što<br />
potvrđuju iskustva iz nekih stranih zemalja.<br />
2.4 Po aktuelnosti sadržaja i praktične primjene, u našim uslovima<br />
veoma su značajna izlaganja o tehnologiji iskorišćivanja proreda u CSSR-u<br />
stanje i perspektive razvoja mehanizacije u iskorišćivanju šuma te izgradnje<br />
šumskih puteva, kao i njihovoj modernizaciji.<br />
Međutim, zbog opsežnonsti iznesene problematike, izostavlja se osvrt na<br />
ova izlaganja, koja su bila dopunjena brojnim grafičkim prikazima i diapozitivima,<br />
što je doprinijelo da uspješno objasne tehnološki postupci, način<br />
primjene sječa i si.<br />
Nakon diskusije, koja je slijedila iza izloženih referata, završen je rad<br />
ovog veoma uspjelog i značajnog Simpozija.<br />
Dr Radoslav<br />
ČURIČ<br />
INŽENJERI I TEHNIČARI!<br />
STRUČNJACI ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE!<br />
Pozivamo Vas na saradnju:<br />
OBJAVLJUJTE REZULTATE SVOJEGA RADA!<br />
Poželjno je obrađivati izvorne aktualne stručne teme (uspjehe i<br />
propuste) iz brojnih područja i oblasti šumarstva i drvne industrije<br />
u sažetom obliku, sa nekoliko karakterističnih snimaka, crteža,<br />
grafikona, tabela i si.<br />
Objavljujte rezultate svojih Šumskih gospodarstava, svojih šumarija!<br />
Uredništvo Šumarskog Lista<br />
Zagreb - Mažuranićev trg 11<br />
518
POVJESNI PODACI<br />
O POČETKU PANČIĆEVA SLUŽBOVANJA U SRBIJI<br />
U Životopisu Josifa Pančića, datom kao prilog Spomenici 1 ), oslanjajući<br />
se pretežno na autobiografske podatke velikog naučnika, St. Jakovljević kaže<br />
da je Pančić, došavši u Srbiju, maja 1846. godine, sa preporukom Vuka Karadžica<br />
2 ), najpre nekoliko meseci proveo kao lekar u selu Miloševu, a potom<br />
skupljao biljke na Crnom Vrhu i Belici, odakle je, početkom 1846-e, otišao u<br />
Beograd i tu saznao da je po »visočajšem« rešenju primljen u službu i postavljen<br />
za okružnog fizikusa u Negotinu. On dalje kaže: »Ali kako je Pančić<br />
proveo oko 6 meseci u Jagodini i upoznao se sa velikim brojem ljudi, to su<br />
ga i Jagodinci tražili za lekara«. Ovdje je, kao dopunu, citirao i samog Pančića:<br />
». . . oni i njihova traženja pretegnu i ja tako dobijem Jagodinu«.<br />
Jakovljević, u nastavku, kaže da je »kontrakt o njegovom postavljenju izišao<br />
3 februara 1847. godine«.<br />
Budući da je Pančić jedno od najvećih imena srpske nauke u XIX stoleću,<br />
valjalo bi se zadržati na arhivskoj građi koja određenije govori o ovom<br />
tako značajnom trenutku za razvoj botanike u Srba, a ispravlja i neke hronološke<br />
netačnosti, uslovljene Jakovljevićevom omaškom ili Pančićevom nedovoljnom<br />
preciznonšću, a možda i zaboravom, u autobiografskim beleškama.<br />
»Podkrepljeno s dokumentima osvedočavajućim za njegovu u struci Ijekarskoi<br />
pribavljenu nauku«, Josif Pančić je 18. jula 1846. godine podneo molbu<br />
Popečitelstvu vnutrenni Djela »da bi se za Okružnog Fisikusa gdi na<br />
uprazdnjeno mjesto takovog u Srbii postavio«. Tek posle pet meseci, 19. decembra<br />
popečitelj Ilija Garašanin izvestio je »Visoko slavni Sovjet« o toj<br />
molbi i o izgledima za njeno pozitivno rešenje.<br />
Pošto je dotadašnji privremeni fisikus okružija Krajinskog, dr Hariš,<br />
»u sljedstvu svoevolne negove ostavke« 3. jula 1846, razrešen dužnosti, posle<br />
čega se »natrag u Cesariju povratio«, to mesto je ostalo upražnjeno, a kako<br />
je »neobhodima potreba drugog ljekara ukazana«, Popečiteljstvo, kao zamenu,<br />
predlaže »spomenutog Doktora Pančića, kao čoveka sposobna, i praktičeski(j)<br />
vješta«, napominjući da bi ono njega već postavilo »da on nie strannij poddannik«,<br />
kakvom »postoeće Uredbe naše prepatetstvuju djejstvitelnu u Srbii<br />
službu Pravitelstvenu imati«. Sovjet je umoljen da donese rešenje da li će<br />
') Spomenica Josifa Pančića — Posebna izdanja SKA, Spomenice, knj. <strong>10</strong>,<br />
Beograd, 1939, 37—38.<br />
2 Boraveći u Beču, 1845—1846, Pančić je uspostavio veoma prijateljske odnose<br />
sa Vukom i Miklošićem.<br />
519
se i pod kojim uslovima Pančić moći »za privremennog fisikusa Krainskog<br />
Okružja, dok otpust iz strannog poddanstva ne dobi(j)e, postaviti« 3 ).<br />
U vreme kada su Srbiji bili potrebni stručnjaci i kada je Praviteljstvo<br />
preduzimalo potrebne mere da ih stekne, obrazujući naše mladiće »u Jevropi«<br />
4 ), bilo bi posve neuputno propustiti ovakvu priliku. Zbog toga je Sovjet,<br />
uvažavajući razloge Popečiteljstva unutrašnjih dela, doneo odluku da se<br />
Pančić primi u službu kao »privremeni fisikus okružija Krainskog, dok odpust<br />
iz stranog poddanstva nedobie«.<br />
Na drugi dan Božića, 8. januara 1847. godine, Sovjet je o ovome izvestio<br />
kneza, naglašavajući da je Pančić primljen »pod onim uslovijama, pod koima<br />
su i druga podrobna lica u službu pravitelstvenu primljena«. Samo nedelju<br />
dana kasnije, knez Aleksandar Karađorđević odobrio je »kasatelno« ovo rešenje<br />
Sovjeta i »Popečitelstvu vnutrenii Djela obznanio« 5 ).<br />
Tako je Pančić otpočeo svoje službovanje u Srbiji, kao privremeni »fisikus«<br />
okružija Krajinskog, na mesto dr Hariša, ali ne zadugo; čim je dobio<br />
otpust iz austrougarskog državljanstva, položio je zakletvu u načelstvu okružija<br />
Kragujevaskog, gde je premešten i postavljen za stalno, u istom svojstvu<br />
6 ).<br />
Prof. Dr Nenad<br />
Beograd<br />
SIMIĆ,<br />
3 ) Pančić je smatrao da u njega, zbog Vukove preporuke, zvaničnici pođozrevaju:<br />
»Ljudi sumnjaju na mene. Mnogo čitam, znam mnoge jezike, a tražim<br />
Uzice gde je plata fiziikusa ponajmanja. Sumnjivo . . . opasan!« Razlozi čekanja<br />
bili su, međutim, druge prirode, kao što se to, uostalom, vidi iz predmeta.<br />
4 ) Up. N. S i m i ć : Obaveze srpskih državnih pitomaca u inostranstvu sredinom<br />
prošlog stoleća, Zbornik za historiju školstva i prosvjete 6, Zagreb, 1971,<br />
147—154.<br />
5 ) Arhiv Srbije DS 1847, 8.<br />
•) Arhiv Srbije MUD S 1847, I, 19.<br />
520
OBLJETNICE<br />
LIJEČNIČKI VJESNIK —<br />
STOGODIŠNJAK<br />
Ove, <strong>1977</strong>, godine i liječnici Hrvatske proslavili su stogodišnjicu svog<br />
stručnog časopisa — »LIJEČNIČKI VJESNIK«, a zabilježili također 1877. godine<br />
pokrenutog časopisa »GLASNIKA DRUŠTVA SLAVONSKIH LIJEČNI<br />
KA«. Istodobna pojava dva liječnička časopisa nameće pitanje s kojih razloga<br />
nije se pronašao zajednički jezik i ujedinile sile na izdavanju jednog časopisa.<br />
Odgovor nalazimo u činjenici da je u ono vrijeme u Osijeku bilo relativno<br />
mnogo stanovnika njemačkog porijekla, Njemaca, pa tako i liječnika. Stoga<br />
uz osnivanje udruženja liječnika za Hrvatsku, »Sbora liečnikah kraljevine<br />
Hrvatske i Slavonije« 1874. godine u Osijeku je devet dana<br />
kasnije t. j. 7. ožujka 1877. god., osnovano »Družtvo slavonskih<br />
lječnika«. Utjecaj liječnika Njemaca očituje se u činjenici, da se Glasnik<br />
Družtva slavonskih liečnika« tiskao dvojezično (jedan stupac na hrvatskom,<br />
a drugi na njemačkom jeziku), a što upravni odbor DSL »u suglasju sa glavnom<br />
skupštinom« pravda »da većina naših članonva nije posvemu vješta našem<br />
jeziku«. Dvojezičnost Glasnika naišla je na otpor ne samo u liječničkim<br />
krugovima nego i u javnosti 1 ), pa je časopis krajem 1878. godine zamjenjen<br />
»GODIŠNJIM IZVJEŠĆIMA«.<br />
U jubilarnoj godišnjici osnivanja, tj. <strong>1977</strong>. godine, LIJEČNIČKI VJES<br />
NIK bilježi zapravo svoje 99. godište, jer dvije godine, 1882. i 1884., nije izlazio.<br />
No time se ne umanjuje činjenica, da je on, uz Šumarski list, najstariji<br />
stručni časopis u Hrvatskoj. Značenje Liječničkog vjesnika za hrvatsku medicinsku<br />
znanost i djelatnost je to veće, što, kako je to izrekao u pozdravnoj<br />
riječi na proslavi stote obljetnice »Liječničkog vjesnika« održane 26. veljače<br />
<strong>1977</strong>. god. u Zagrebu, dr Ivo Mar g an, »Hrvatska je u to vrijeme sigurno<br />
bila jedna od rijetkih zemalja u svijetu, a posebno u Evropi koja nije imala<br />
medicinski fakultet 2 ), višu ili srednju školu za zdravstvene radnike, a imala<br />
je udruženje liječnika i stručni medicinski časopis«. Tako je »Liječnički vjesnik«<br />
»najprije uz Zbor liječnika Hrvatske, a kasnije i Medicinski fakultet u<br />
Zagrebu, bio jedno od tri središta razvoja naše medicine u cjelini«.<br />
') Tako, npr., opozicijski dnevnik »Obzor« (u br. 89. od 17. IV 1878) između<br />
ostalog piše: »Hrvati sami ovdje potpomažu njemštinu, a ondje talijanštinu! . . .<br />
Družtvo osiečkih liečnika izdaje svoj list hrvatski i njemački, a isto tako i šumarsko<br />
družtvo — za koga? Mi znademo, da tih listova Niemci netrebaju . . .<br />
To ne služi nego k širenju germanizma u Hrvatskoj«.<br />
2 ) Prvi medicinski fakultet u Hrvatskoj, u Zagrebu, započeo je radom tek<br />
1919. godine, jer se sve do 1918. godine, dakle u godini rasula austro-ugarske monarhije,<br />
njegovom osnivanju protivile snage bilo Beča bilo Budimpešte ili obje<br />
zajedno.<br />
521
Sastavni dio proslave jubilarne obljetnice »Liječničkog vjesnika« čini i<br />
izdavanje bibliografije cjelokupnog materijala L. Vj. i proglašenja <strong>1977</strong>. godine<br />
»godinom Liječnikog vijesnika« što znači manifestacija proslave u pojedinim<br />
organizacionim jedinicama Zbora liječnika Hrvatske.<br />
Čestitajući stotu obljetnicu pojave nešto mlađeg vršnjaka Šumarskog<br />
lista — Liječničkog vijesnika Zbora liječnika Hrvatske nadamo se, da će u<br />
svojem novom stoljeću doći i do suradnje, posebno na polju zaštitne životne<br />
sredine i čovjekovog okoliša!<br />
O. P1ŠKOR1Č<br />
ZAKON O ŠUMAMA SR HRVATSKE!<br />
Upravo je izišao iz tiska — u izdanju Saveza IT Šumarstva i drvne industrije<br />
Hrvatske — novi ZAKON O ŠUMAMA SR HRVATSKE, kako su ga objavile<br />
Narodne novine SRH u broju 20. od 23. V. <strong>1977</strong>. g.<br />
U ovoj pravno-stručnoj publikaciji, uz cjeloviti tekst zakona, uvodnu je<br />
riječ napisao ing. T. Krnjakj glavni inspektor za šumarstvo SRH. Radi boljeg,<br />
praktičnijeg i bržeg snalaženja zakonu je dodano, posebnk) sastavljeno, KAZALO<br />
POJMOVA — indeks stručnih termina.<br />
Knjižica je džepnog formata 14 x 20 cm, povezana tvrdim koricama s platnenim<br />
hrbatom i obuhvaća 56 stranica. Prodajna cijena, zajedno s pakovanjem<br />
i poštarinom iznosi 40.— din.<br />
Narudžbe prima i isporučuje:<br />
SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA<br />
ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE<br />
HRVATSKE<br />
Zagreb, Mažuranićev trg 11<br />
Telefoni: 444-206 i 449-686<br />
Bankovni račun: 30<strong>10</strong>2-678-6249<br />
522
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA<br />
ZBORNIK<br />
»STO GODINA ŠUMARSTVA BILOGORSKO-PODRAVSKE REGIJE«<br />
ZDRUŽENOG ŠUMSKOG PODUZEĆA BJELOVAR<br />
Zbornik »STO GODINA ŠUMARSTVA BILOGORSKO-PODRAVSKE RE<br />
GIJE« (u daljnjem tekstu Zbornik) datiran je s 1974. godinom, ali je tiskanje<br />
dovršeno ove, <strong>1977</strong>. godine. Datiran je s 1974. godinom, jer se te godine<br />
navršilo sto godina od osnivanja dviju imovnih općina, đurđevačke i križevačke,<br />
i njihovih »gospodarstvenih ureda« (oboje sa sjedištem u Bjelovaru)<br />
odnosno organizacija za gospodarenje sa šumama koje su bile dodijeljene dotadanjim<br />
Krajišnicima da, kao pravoužitnici, u njima podmiruju svoje potrebe<br />
na drvu kako ogrjevnom tako i građevnom. Za šume koje su ostale u<br />
državnom vlasništvu na tom području osnovan je Šumsko-upravni ured,<br />
također sa sjedištem u Bjelovaru. Istodobno su osnovane i terensko-operativne<br />
ustanove — šumarije. Zapravo prvi koraci organiziranijeg šumarstva ne samo<br />
u Bilogorsko-podravskoj regiji (u daljnjem tekstu Regija) nego u Hrvatskoj<br />
uopće datiraju od prije tri do četiri godine, jer, kako možemo saznati<br />
i u ovom Zborniku (str. 33), 1870. godine za izvankrajiški dio Hrvatske (i Slavonije,<br />
ali ne i za Dalmaciju i Istru, koje su bile pod neposrednom upravom<br />
Beča) u sklopu admininstracije Zemaljske vlade u Zagrebu osnovano je mjesto<br />
posebnog »izvjestitelja« za poslove iz šumarstva, a 1871. godine u C. kr.<br />
Vojnom zapovjedništvu Vojne Krajine u Zagrebu, kao krajiškoj zemaljskoj<br />
upravnoj oblasti, bio je osnovan samostalni odsjek za šumarstvo odnosno uvedena<br />
je jedinstvena uprava za šume na području Vojne Krajine (do tada su<br />
pukovnijska zapovjedništva bila manje više slobodna u primjenjivanju općih<br />
smjernica izdanih za čuvanje i korišćenje šuma). Dodajmo k tome, da je 1871.<br />
godine Zemaljska vlada izdala i prvi propis s područja šumarstva — »Privremenu<br />
naredbu o upravi, gospodarenju i uživanju općinskih šuma u Kraljevini<br />
Hrvatskoj i Slavoniji«.<br />
Zbornik sadrži ove radove i priloge:<br />
LACKOVIC, V.: Uvodna riječ 5—8.<br />
FELETAR, DRAG.: Gospodarsko i političko stanje Bilogorsko-<br />
-podravske regije u drugoj polovici XIX st 9— 32.<br />
PIŠKORIĆ, O.: Ekonomsko-politički odnosi šumarstva . . . 33— 40.<br />
LACKOVIC, V.: Osnutak, djelovanje i likvidacija đurđevačke i<br />
križevačke imovne općine 41— 75.<br />
DRNDELIC, M.: Državne šume 77— 88.<br />
ĐANEŠIC, D.: Veliki privatni posjed 89— 98.<br />
TUMBRI, J.: Zemljišne zajednice 99—<strong>12</strong>0.<br />
523
CESTAR, D.: Tipovi šuma <strong>12</strong>1—<strong>12</strong>4.<br />
DRNDELlC, M. i PISKORIĆ, O.: Uređivanje šuma i šumski fond <strong>12</strong>5—138.<br />
HREN, V.: Šumsko-uzgojni radovi na njezi šuma, čišćenju i proredi 139—149.<br />
BARTOVCAK, D.: Obnova i podizanje šuma 151—182.<br />
KRAMAR, A.: Osnivanje plantaža topola i vrba 183—195.<br />
TOMEK, M.: Zaštita šuma — nekad i danas 196—211.<br />
MOTAL, Z.: Mjere koje bi trebalo poduzimati da se spriječi masovno<br />
propadanje brijesta 213—227.<br />
ŠAVOR, I.: Đurđevački pijesci 229—250.<br />
ANDRAŠlC, D.: Lovstvo Bilogorsko-podravske regije . . . 251—268.<br />
TOMICIĆ, B.: Iskorišćivanje šuma na bilogorsko-podravskom području<br />
269—319.<br />
FRCO, M.: Izgradnja šumskih komunikacija i ostalih objekata . 321—338.<br />
HRIBLJAN, B.: Primjena nove tehnologije u šumskoj proizvodnji 339—361.<br />
MOLNAR, L.: Životne i radne prilike šumskih radnika . . . 363—370.<br />
BURICIC, I.: Šumarska škola u Križevcima 371—382.<br />
PIŠKORIC, O.: Posebno zaštićeni objekti prirode 383—386.<br />
GAZDEK, Z. i MOLNAR, L.: Organizacione promjene u šumarstvu<br />
u novoj Jugoslavij 387—392.<br />
LACKOVlC, V.: Proslava <strong>10</strong>0. obljetnice organiziranog šumarstva<br />
Bilogorsko-podravske regije 1874—1974 393—428.<br />
MOLNAR, M. i HUDE<strong>LIST</strong>, P.: Organogram organizacionih jedionica<br />
Združenog šumskog poduzeća Bjelovar i popis radnika<br />
osnovnih organizacija udruženog rada na dan 31. XII 1974.<br />
godine 429—484.<br />
Uz tekstovni dio u Zborniku nalazi se i blizu dvije stotine ilustracija<br />
od čega preko 170 fotografija, desetak grafikona i karata. Fotografije kazuju<br />
nam o prošlosti i sadašnjosti. Priložena je i fotografija karte podravskog<br />
kraja iz 1572. godine (Ortelius, Amsterdam), Jelačićev proglas o ukidanju<br />
kmetstva, crteža Bjelovara iz druge polovice XVIII stoljeća itd. od općih, a<br />
od šumarskih npr. prve kulture kanadske topole (osnovane 1928. godine u<br />
šumi Limbuš), ekipe šumskih radnika režije Šumarije Draganac, fotografije<br />
prvih pošumljavanja na Đurđevačkim pijescima i tako dalje sve do suvremene<br />
mehanizacije i prizora s proslave stogodišnjice u Bjelovaru. Time je<br />
bar dio fotomaterijala postao pristupačan javnosti a neki od njih i sačuvani<br />
za budućnost (oni, koji se nalaze kod pojedinaca).<br />
Cilj ovog prikaza Zbornika nije i dati kritičnu ocjenu, to više, što je<br />
autor ovog i suradnik Zbornika, ali treba naglasiti da on nema samo regionalni<br />
značaj. Ne samo po tome, što predstavlja dio građe za povijest cijele<br />
Hrvatske nego i po tome, što ta regija ni u prošlosti nije bila izolirana od<br />
cjeline zemlje, pa u nedostatku drugih radova o općim ekonomsko-socijalnim<br />
ili šumarskim prilikama i drugih dijelova Hrvatske daje uvid za cijelu zemlju.<br />
Takav je npr. prikaz gospodarskog i političkog stanja Bilogorsko-podravske<br />
regije u drugoj polovici XIX stoljeća D. Feietara, o zemljišnim zajednicama<br />
J. Tumbrija, o Đurđevačkoj i križevačkoj imovnoj općini V. Lackovića, o<br />
524
ekonomsko-političkim odnosima šumarstva O. Piškorića te o organizacionim<br />
promjenama u šumarstvu u novoj Jugoslaviji Z. Gazdeka i L. Molnara. To<br />
se odnosi i na prilog Mr Motala o »mjerama koje bi trebalo poduzimati da<br />
se spriječi masovno propadanje brijesta«, koji obrađuje aktualnu temu, suzbijanje<br />
sadanje epidemije holandske bolesti brijesta (a koja hara i drugim<br />
zemljama Europe, pa i izvan nje).<br />
Ovaj Zbornik vjerojatno zaključuje jedan period retrospektiva povijesti<br />
šumarstva Hrvatske, pa stoga navodimo i one publikacije, koje su mu prethodile.<br />
To su:<br />
— Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije (Vinkovci,<br />
1974);<br />
— D. Jedlowski: Venecija i šumarstvo Dalmacije od 15. do 18. vijeka,<br />
Split, 1975. (doktorska disertacija u izdanju Instituta za Jadranske<br />
kulture i melioraciju krša u Splitu);<br />
— Povijest šumarstva Hrvatske 1846—1976. kroz stranice Šumarskog<br />
lista, Zagreb, 1976; od samostalnih publikacija te radovi objavljeni u<br />
Šumarskom listu:<br />
— VI. Severinski: Dvjestogodišnjica Šumarije Krasno (1966, br. 9—<strong>10</strong>);<br />
— K. Posavec: Kratki prikaz povijesnog razvoja šuma i šumarstva Like<br />
(1973, br. 7—8) i<br />
— O. Piškorića o stanju šuma početkom XIX stoljeća u primorskoj<br />
regiji Hrvatske, posebno u Dalmaciji (1976, br. 1—2).<br />
Prikaz zaključujemo dopunom prikaza o »Šumarskoj školi u Križevcima«<br />
u kojem nije zabilježena literarna djelatnost profesora, koji su izdali niz<br />
udžbenika niti izlaženje »Viestnika za gospodarstvo i šumarstvo« (između<br />
god. 1887. i 1898) te »Izvještaja kr. gospodarsko-šumarskog učilišta i ratarnice<br />
u Križevcih za školske godine 1860/61.—1899/1900. Na karti vinograda Đ.<br />
i. o. (str. 246) treba dopuniti legendu sa »S — sastojina smreke«, a ispraviti<br />
položaj vidoka (Vi), koji se nalazio na tabli 13 (na mjestu upisa brojke), a<br />
ne na tabli 17.<br />
Oskar PIŠKORIĆ<br />
525
Prof. Dr ZVONIMIR POTOČIĆ:<br />
EKONOMIKA ŠUMSKE PRIVREDE, O-<br />
sijek, <strong>1977</strong>.<br />
»EKONOMIKA ŠUMSKE PRIVREDE«<br />
Prof. Dra Zv. POTOČIĆA sadrži:<br />
Uvod<br />
I dio — Zakonitosti robne proizvodnje u<br />
šumskoj proizvodnji<br />
II dio — Prikaz i analiza proizvodnih snaga<br />
III dio — Privredna politika u šumarstvu<br />
Literatura i izvori<br />
1. U Uvodu autor obrazlaže svoju podjelu<br />
»materije ekonomike šumarstva ili<br />
ekonomike šumske privrede« koja »zapravo<br />
nije uobičajena u literaturi«. Autor<br />
je izvršio ovakovu podjelu, jer »današnje<br />
iskustvo, sakupljeno tokom posljednih<br />
dvadeset i više godina kao i predavanja<br />
ove materije studentima upravo<br />
ekonomskih fakulteta, govori jasno u prilog<br />
takvoj podjeli. Ovakvu podjelu i obradu<br />
materije ekonomike šumske proizvodnje<br />
autor opravdava i činjenicom što<br />
ekonomistima »ne dostaje poznavanje tehnologije<br />
samog procesa« a što im je potrebno<br />
da »shvate postojanje određenih<br />
specifičnosti ... da bi im mogli pravilno<br />
interpretirati (str. 9). Ne samo da prihvaćamo<br />
ovo obrazloženje autora nego smatramo<br />
da je ono i nužno u udžbeniku<br />
(ova »Ekonomika ...« je i pisana kao udžbenik,<br />
jer je Dr Potočić predaje na Ekonomskom<br />
fakultetu Sveučilišta u Osijeku,<br />
pa je i taj Fakultet i izdavač ove<br />
knjige) i kao priručnik namijenjen ekonomistima,<br />
i izvanšumarskih krugova u-<br />
opće, ali ne sumnjam, da se u njoj nalazi<br />
dosta zrnaca s tog područja i za šumare.<br />
Šumarima ovaj udžbenik dobro je<br />
došao ne samo kao podsjetnik i sinteza<br />
znanja s tog područja nego i za prezentiranje<br />
krugovima u »kojima se često ne<br />
nailazi na puno razumijevanje ... a ...<br />
mjerodavni su za trasiranje šumsko-privredne<br />
politike« (str. <strong>10</strong>).<br />
I dalje citiramo autora: »Razumijevanje<br />
ovih specifičnosti (specifičnosti šumske<br />
proizvodnje, nap. O. P.) nije nužno<br />
samo zbog ove privredne oblasti — šumarstva,<br />
nego isto tako i radi prerađivačke<br />
djelatnosti koja se temelji na drvu<br />
kao sirovini, naime mehaničke i kemijske<br />
prerade drva. U tom smislu se ovdje<br />
postavlja pitanje o zakonomjernosti ekonomskih<br />
odnosa između ,sukcesivnih proizvađača,<br />
tj. svih onih vrsta proizvodnje<br />
koje slijede jedna drugu i koje se nastavno<br />
smjenjuje u neprekinutom lancu:<br />
sirovina — poluproizvod — finalni proizvodi«<br />
(str. <strong>10</strong>).<br />
2. U prvom dijelu ovog udžbenika —<br />
»zakonitosti robne proizvodnje u šumskoj<br />
privredi« (str. 13 — 65) nakon »metodoloških<br />
razmatranja« i prikaza »privrednog<br />
modela« obrađeno je:<br />
(1.3) Analiza formiranja cijena;<br />
(1.4) Renta i višak vrijednosti u šumarstvu<br />
(izračunavanje visine rente, šumska<br />
taksa, privredna funkcija šumske takse,<br />
oblici financiranja uzgajanja šuma, karakteristika<br />
troškova uzgajanja šuma, u-<br />
tjecaj šumovlasnika na visinu šumske<br />
takse, višak vrijednosti i njegova raspodjela);<br />
(1.5) Ekonomski odnosi između sukcesivnih<br />
proizvođača (prvo u kapitalizmu a<br />
zatim u Jugoslaviji);<br />
(1.6) Induktivna metoda izračunavanja<br />
šumske takse;<br />
(2) Zakonomjernost u potrošnji drveta<br />
(karakteristika drveta kao robe, potrošnja<br />
najvažnijih proizvoda).<br />
Za upoznavanje zakonitosti formiranja<br />
cijena (drva) u šumarstvu autor se poslužio<br />
metodom apstrakcije. Ta metoda<br />
»prvi puta je primijenjena u teoriji šumarske<br />
ekonomike« uopće u radu Zv.<br />
Potočića: Zakon vrijednosti u<br />
šumarstvu, objavljenom u »Zborniku<br />
radova Ekonomskog fakulteta tu Zagrebu«,<br />
knj. IV 1958. Iz toga rada prenijeti<br />
su i originalni grafički prikazi privrednog<br />
modela, troškova (eksploatacije i u-<br />
tjecaja troškova transporta te nastajanja<br />
apsolutne rente.<br />
Ne upuštajući se, za isada, u detaljnim<br />
analizu pojedinih postavki autora, citiramo<br />
samo neke zanimljive konstatacije.<br />
Tako autor kaže, da troškovi uzgajanja<br />
šuma »nemaju karakter troškova proizvodnje<br />
drveta kao robe kao što npr. i-<br />
maju troškovi sjetve pšenice, koji se<br />
zbrajaju s troškovima žetve i ulaze zajedno<br />
u cijenu koštanja pšenice« jer troškovi<br />
uzgajanja šuma »nisu neumitna e-<br />
konomska nužda koja mora prethoditi<br />
pojavi drveta na tržištu, bez kojih ne bi<br />
bilo drveta kao robe« (str. 36). Što više,<br />
»trošak uložen u uzgajanje šuma nije«<br />
»poskupio« »drvo u šumi na panju, nego<br />
upravo obrnuto,« »pojeftinio«. A to zato<br />
što »radno vrijeme koje se ulaže u uzgajanje<br />
šuma smanjuje utrošak radnog vremena<br />
na eksploataciji šuma. Drugim riječima,<br />
pojavom rada u uzgajanju šuma<br />
prebacuje se jedan dio radnog vremena,<br />
526
koji se do sada ulagao u eksploataciju<br />
šuma, u uzgajanje šuma (i to onaj dio<br />
koji je ulagan u eksploataciju najnepovoljnijih<br />
položaja)« (str. 33).<br />
Poglavlje o »zakonomjernosti u potrošnji<br />
drveta« (str. 52) iz ovog dijela knjige<br />
kao i cijeli II dio — »Prikaz i analiza<br />
proizvodnih snaga (ekonomika šumske<br />
privrede)«, sadrže mnoštvo brojčanih podataka<br />
koji dobro dolaze ne samo za u-<br />
poznavanje proizvodnih snaga šumarstva<br />
nego i kao zrnca kojima se može uspješno<br />
popuniti mozaik propagande šumarstva<br />
ili točnije popuniti mozaik koji će<br />
uvjerljivo upoznavati i najširu javnost o<br />
značenju šume (i šumarstva) u životu suvremenog<br />
čovjeka.<br />
3. Drugi dio ovog udžbenika (str. 67 —<br />
132) sadrži:<br />
(3) Pregled šumske privrede u svijetu (geografski<br />
raspored proizvodnje, kretanja<br />
sječe drveta u svijetu i Evropi, svjetsko<br />
drvno tržište, sporedni šumski proizvodi);<br />
(4) Šumska i drvarska privreda Jugoslavije<br />
(šumski fond Jugoslavije, šumska<br />
proizvodnja Jugoslavije, proizvodnja drvarske<br />
industrije, izvoz drveta iz Jugoslavije<br />
i položaj šumarstva, drvne industrije<br />
za kemijsku preradu drveta u odnosu<br />
na druge oblasti i grane privrede).<br />
(5) Organizacioni oblici, privredni elementi<br />
i kriteriji šumarske proizvodnje<br />
(organizacioni oblici šumske proizvodnje,<br />
privredni elementi i kriteriji šumske proizvodnje:<br />
osnovna i obrtna sredstva, radna<br />
snaga i kadrovi, evidencija i knjigovodstvo,<br />
rentabilnost šumske proizvodnje).<br />
Četvrto poglavlje — šumska i drvarska<br />
privreda Jugoslavije — obradio je sveuč.<br />
docent drStojan Tepšić.<br />
4. U III dijelu — »privredna politika u<br />
šumarstvu« (str. 133 — 142) obrađeno je:<br />
— šumarstvo u općeprivrednom razvoju,<br />
— razvoj šumsko privredne politike,<br />
— politika potrajnosti prihoda te<br />
— planovi razvoja šumarstva i industrijske<br />
prerade drva u SFRJ.<br />
U ovom dijelu, u nekoliko redaka, govori<br />
se i o »važnosti šuma kao najvažnijeg<br />
faktora u očuvanju ekosistema kojega<br />
je dio i sam čovjek«, a nastavno i o<br />
tome, kako »čovjek troši ogromne količine<br />
kisika u pogonske i druge svrhe<br />
(motorna vozila, avioni), a vegetacija, u<br />
prvom redu šuma, jedini su izvor za smanjenje<br />
tog debalansa« (str. 136-137).<br />
5. S iznijetim sadržajem knjige — udžbenika<br />
»Ekonomika šumske privrede« i<br />
završujemo ovaj prikaz, ali smatramo da<br />
je to tek samo informacija te da se, s<br />
pravom, očekuje i detaljnija analiza stanovišta<br />
prof. Potočića, osobito prvog dijela<br />
— »Zakonitosti formiranja cijena drveta<br />
na tržištu«, a posebno o renti i višku<br />
vrijednosti (u šumarstvu). Posebno o<br />
renti, što je navodi i današnji Zakon o<br />
šumama (u čl. 67) te što danas i nemamo<br />
u našoj zemlji šuma u koje nije uložena<br />
stanovita količina ljudskog rada.<br />
Smatramo da prof. Potočić zavređuje<br />
puno priznanje za ovu svoju knjigu i<br />
stoga, što nije predao zaboravu svoja dugogodišnja<br />
iskustva i analize ekonomskih<br />
zakonitosti u šumskoj proizvodnji, nego<br />
ih je fiksirao u ovom udžbeniku. Fiksirao,<br />
jer se u udžbeniku ne mogu (i ne<br />
moraju) podrobnije obrazložiti mnogi navodi,<br />
jer je namjena udžbenika da pruži<br />
spoznaje i znanja, a samo u nužnom opsegu<br />
donosi detaljnije analize i dokaze.<br />
Oskar Piškorić<br />
VENECIJA I ŠUMARSTVO DALMACIJE<br />
OD 15. do 18. VIJEKA<br />
Doktorska disertacija ing. D. Jedlowskoga<br />
Naša literatura ne obiluje s prikazima<br />
iz povijesti našeg šumarstva 1 , pa svaki<br />
doprinos s tog područja vrlo dobro dolazi<br />
Jedno takovo je i doktorska disertacija<br />
Dušana Jedlowskog »VE-<br />
' Vidi »Pola stoljeća šumarstva«, Zagreb 1926,<br />
»Povijesti šumarstva Hrvatske 1846-1976. kroz stranice<br />
Šumarskog lista«, Zagreb 1976, str. 319-323. i<br />
»Šumarski list«, 1976. god.<br />
NEČIJA I ŠUMARSTVO DALMACIJE OD<br />
15. DO 18. VIJEKA«. D. Jedlowski dipl.<br />
inž. šum. naučni je suradnik Instituta<br />
za jadranske kulture i melioraciju krša<br />
u Splitu, koji je Institut disertaciju i u-<br />
množio geštener tehnikom 1975. godine<br />
(kao svoje izdanje R —-3 — 74).<br />
Na 219 stranica disertacija sadrži:<br />
Predgovor (str. 3),<br />
I Uvod (str. 4),<br />
II Historijat razvoja Venecije, organizacija<br />
njene vlasti i politička stremljenja<br />
na Jadranu (str. <strong>10</strong>),<br />
527
III Političke prilike u Dalmaciji, posebno<br />
u periodu od XI do XV stoljeća<br />
(str. 25),<br />
IV Autonomija dalmatinskih gradova,<br />
statusi, privilegije i potvrde statutarnih<br />
prava sa Statutima: Lige kotara<br />
ninskoga 2 , Lastova, Splita, Poljica,<br />
Brača, Korčule, Trogira, i<br />
Hvara, str. 32-62,<br />
V Organizacija šumarske uprave u<br />
Veneciji. Djelovanje Providura i<br />
Magistrata Providura za drvo i šume<br />
(str. 62),<br />
VI Venecijanski Arsenal i njegova organizacija<br />
(Kapiteni šuma, Vrste<br />
drveta korištene u brodogradnji —<br />
str. 77),<br />
VII Relacije — izvještaji i putopisi sa<br />
podacima o stanju šuma u Dalmaciji<br />
(str. 89),<br />
VIII Arhivska građa: naredbe, propisi,<br />
proglasi i uputstva o korištenju šuma,<br />
izvozu drveta, drvarenju, paši,<br />
krčenju, paljenju vapnenica i katranica,<br />
šumskim požarima i sječi građe<br />
za potrebe Venecije s dokumentacijom<br />
(str. <strong>10</strong>2),<br />
IX Zaključci, (str <strong>12</strong>3),<br />
X Prilozi (uz doktorsku disertaciju)<br />
Izvodi iz statuta dalmatinskih gradova,<br />
izvodi iz relacija — izvještaja<br />
i putopisa, Venecijanski arsenal, izvodi<br />
iz arhivske građe (str. 140),<br />
XI Literatura (str. 215).<br />
Disertacija, koju je ing. Jedlowski o-<br />
branio na Šumarskom fakultetu u Beogradu<br />
30. III 1976, je opsežna i s obilatom<br />
dokumentacijom (ili izvodima), koja<br />
je priložena na originalnom — talijanskom<br />
jeziku. Rad na disertaciji, sabiranjem<br />
građe, autor je, kako sam navodi u<br />
Predgovoru, započeo 1955. godine na poticaj<br />
prof. A. Ugrenovića te nrof. A.<br />
Kaudersa. Od niza institucija i osoba<br />
koje su omogućile ili pomogle u sabiraniu<br />
građe navodimo Antu D o b r i ć a,<br />
dipl. inž. šum. umirovljenika u Zadru, (za<br />
materijale u zadarskom Historijskom arhivu).<br />
Dakako, da je (posebno značajan<br />
Državni arhiv Venecije »u kojem su pohranjena<br />
brojna izvorna i često nedovoljno<br />
obrađena dokumenta od velikog značaja<br />
za osvjetljavanje historijata naših<br />
krajeva, a naravno naročito onih uz Jadransko<br />
more«, kako autor navodi u posebnom<br />
Sažetku svoje disertacije. Preteže<br />
Statut Lige kotara ninskog opširno je prikazao<br />
P. Karlić u Šumarskom listu 1915. god., br. 7-8.<br />
ni dio dalnjeg teksta prenijet je iz ovog,<br />
na <strong>12</strong> stranica opsežnog, sažetka.<br />
Što nam pokazuje materijal disertacije?<br />
Najkraće rečeno, da je stoljećima šuma<br />
bila napadana od čovjeka (za opskrbu<br />
drvom, za proizvodnju drvnog uglja<br />
ili katrana, pašom stoke, u vojne svrhe)<br />
te da se neracionalan napad nije mogao<br />
suzbiti ni administrativnim ni kaznenim<br />
mjerama. Tako npr. Statut lige kotara<br />
ninskog odnosno »Libar od kaštiga<br />
pokaranja« od 1. I 1474. (a koji u<br />
osnovi potječe još iz XII stoljeća — 1<strong>10</strong>3.<br />
godine) za krađu drva predviđa kaznu<br />
od 30 Libri uz naknadu štete i troška<br />
vlasniku; za krčenje panjeva na Dubrovačkom<br />
području i na Lastovu<br />
kazna je šibanje i žigosanje s četiri<br />
žiga na licu; za izvoz drva usječenog<br />
bez dozvole u Statutu grada Korčule<br />
bila je predviđena kazna za kapetana<br />
25 perpera te po /svakom mornaru<br />
po 2 perpera a za namjerno paljenje šume<br />
kazne se »kretale od izgona, naplate<br />
u novcu, stavljanja na muke, višegodišnjeg<br />
zatvora, upućivanja na galiju za veslače<br />
pa i vješanja (Disertacija str. 132),<br />
itd. S druge strane preduzimane su i<br />
druge mjere za očuvanje, a i u-<br />
napređenja, šumskog fonda. To je<br />
uspostavljanje išumarske službe u vidu<br />
»providura za drvo« (već 1538. god.) te,<br />
nešto kasnije (1569. god.), i »Magistrata<br />
providure za drvo Istre, Dalmacije i<br />
Kvarnera«. U istom stoljeću objavljeno<br />
je i više zakona: tako 1470. god. zakon<br />
o uspostavlja nj u rezervata<br />
hrastika »i uopće hrastova bilo<br />
gdje da se nalaze, za potrebe Arsenala 3<br />
i Magistrata za vode«, a 1475. — 1495.<br />
zakon kojim su (»općinske šum<br />
e proglašene kao neotuđiva i nedjeljiva<br />
dobra, uz zabranu krčenja i pretvorbe<br />
u oranice, polja 4 i pašnjake, a što je važilo<br />
i za privatne šume« a 1487. zakon<br />
»o zaštiti brdskih šuma i zabrane<br />
njihovog korištenja bez prethodno<br />
obavljenog pregleda i odobrenja sa<br />
strane javnog nadzornika koji svaki pojedini<br />
slučaj mora prijaviti Magistratu<br />
... a za takve šume morao se postaviti<br />
i čuvar šuma« (str. 67. Disertacije). Po-<br />
3 Arsenal je venecijalnski brodograđevni kombinat<br />
kojemu su temelji udareni početkom IX stolieća,<br />
a koji je u XV stoljeću zapošljavao »preko<br />
18000 vojnički organiziranih radnika — arsenalotta<br />
— sa osiguranim doživotnim i nasljednim zaposlenjem«<br />
(str. 77. Dis.), a mogao je opremiti oko 50000<br />
vojnika (u Arsenalu se nisu gradili samo brodovi nego<br />
i proizvodio barut, oružje i druga vojna oprema).<br />
* Pod »poljem« ovdje razumijevaju se i površine<br />
pod vinogradima.<br />
528
lovicom XVI stoljeća osniva se šumarska<br />
operativa pod nazivom »kapetana<br />
šuma«. Uvođenje reda u eksploataciju<br />
šuma nastojalo se postići i osnivanjem<br />
»korporacija« neposrednih korisnika<br />
šuma. 5<br />
Naglašavamo, zbog današnjeg povampirenja<br />
kozarstva u Hrvatskoj, i jedan<br />
dokumenat o zabrani držanja koz<br />
a (Dis., str. <strong>12</strong>3). To je »Proglas« od 7.<br />
VIII 1760. godine Magistrata providura<br />
i nadprovidura za drvo i šume, koji je<br />
odobrio i Senat Mletačke 'republike, u<br />
kojem se naglašava štetnost »ispaše stoke<br />
u šumama, naročito paša koza koja<br />
uništava podmladak« pa se »zabranjuje<br />
svaki ugon stoke u šume, a koze se moraju<br />
eliminirati u roku od tri mjeseca<br />
nakon objave Proglasa« a »bilo kojem<br />
5 Vidi »Povijest šumarstva Hrvatske 1846-1976<br />
. . . , str. 321. odnosno D. Jedlowski: Dokumenti iz<br />
1646. i 1681. godine o prvoj korporaciji korisnika<br />
drveta u Blatu na Korčuli (šum. list. br. 3-4/1965).<br />
predstavniku vlasti bilo je zabranjeno<br />
da može izdati dozvolu držanja koza«.<br />
Završavajući ovaj informativan prikaz<br />
o disertaciji dr Jedlowskoga izričemo nadu,<br />
da će autor nastaviti s objavljivanjem<br />
rezultata svojih istraživanja. Zar, npr.,<br />
ne bi bilo ne samo zanimljivo nego i korisno<br />
objaviti što sadrže katastri šuma<br />
počam od onog iz 1536. godine pa nadalje?<br />
Ili, kakove su bile dužnosti kapetana<br />
šuma prema već navedenom Pravilniku,<br />
itd. To više, što prikazi iz povijesti našeg<br />
šumarstva pobuđuju pažnju i kod<br />
starijih i kod mlađih šumara, pa i studenata<br />
šumarstva 6 .<br />
e Pored već pod bilj. 5 navedenog priloga ing. Jedlowskog<br />
navodimo i njegov prilog »Dokumenti iz<br />
XVII i XIII stoljeća o izvozu hrastovine i zaštiti<br />
šuma na Krku«, objavljenog u šum. listu br. 4-6/<br />
/1975.<br />
Disertacija se nalazi i u KNJIŽNICI SITŠD HRVAT<br />
SKE u Zagrebu.<br />
O. Piškorić<br />
PREGLED JUGOSLAVENSKIH ŠUMAR<br />
SKIH ČASOPISA ZA 1976. GODINU<br />
Strokovna revija GOZDARSKI VEST-<br />
NIK, letnik XXXIV, Ljubljana, 1976.<br />
U ovom godištu »Gozdarskog vestnika«<br />
na prvom mjestu navodimo čestitku<br />
»slovenskih šumara ... hrvatskim<br />
drugovima«, objavljenu u 6.<br />
br., za »<strong>10</strong>0 godina izdavanja revije, <strong>10</strong>0<br />
godina tradicije, <strong>10</strong>0 godina uzgajanja« i<br />
zahvaljujemo na ovom prilogu proslavi<br />
stote godine neprekidnog izlaženja Šum.<br />
lista i 130. godišnjice osnivanja društvene<br />
organizacije šumara Hrvatske — Hrvatsko-slavonskog<br />
društva!<br />
Gozdarski vestnik u 1976. godini ili u<br />
34. godini svog života dobio je i novo ruho<br />
i nov način uređivanja. Novo ruho sastoji<br />
se u reprodukciji fotografije u crno-<br />
-žutoj tehnici s različitim temama, koje<br />
ne samo privlače pažnju na G. v. nego<br />
su i vrijedna dokumentacija o prirodi, a<br />
neke od njih i s izrazitim estetskim akcentom<br />
(npr. smrekova šuma pod snijegom).<br />
Kao novost u sadržaju navodimo<br />
»aktualni komentar«, »Zapis na bukvi« te<br />
četiri stranice ilustrativnog materijala u<br />
boji ili crnobijelom tisku.<br />
Prvi »Aktualni komentar« nalazi<br />
se u drugom broju i osvrće se na ekonomsko<br />
stanje šumarstva u Sloveniji u<br />
1975. godini. U komentaru se konstatira,<br />
na osnovu materijala Poslovnog udruženja<br />
šumsko-gospodarskih organizacija, da<br />
je »reorganizacija šumarstva prema načelima<br />
udruženog rada u znatnoj mjeri doprinjela<br />
povećanju udruženog dohotka«<br />
ali da je »ekonomska moć šumarstva u<br />
1975. godini u odnosu na prijašnje znatno<br />
pala« jer se »povećali troškovi organizacija<br />
... kao i izmjenili propisi o a-<br />
mortizaciji i plaćanju zakonskih obaveza«.<br />
Osobni pak dohodak »po prvi put je<br />
u 1975. godini bio ispod republičkog prosjeka«.<br />
»Aktualni komentar« nalazi se još<br />
u br. 3. (Dr I WINKLER o samoupravnoj<br />
interesnoj zajednici za šumarstvo),<br />
br. 4. (Ing. S. KOŽELJ o o multilaterarnoj<br />
kompenzaciji iz 1976. god.) i u br. 7/8<br />
(inž. M. KMECL, o »šumskim poslovođama<br />
kao zaboravljenom stručnom potencijalu).<br />
Iz komentara I. Winklera saznajemo<br />
da je SIZ za šumarstvo u 1975. godini<br />
imao na raspolaganju 17 milijuna<br />
din. za proširenu biološku reprodukciju,<br />
a 9 mil. za gradnju šumskih cesta. Dok<br />
je novca za proširenu biološku reprodukciju<br />
bilo dovoljno, zahtjevi za ceste bili<br />
su tri i pol puta veći. Takova situacija<br />
bit će i u buduće, pa će za gradnju puteva<br />
trebati »naći i druge izvore financiranja,<br />
posebno sredstva iz kredita«. M.<br />
Kmecl, inače odgovorni urednik Gozdarskog<br />
vestnika, konstatira da se u zadnje<br />
529
6&tiUcuno< hwa&kim bwwmeMi,<br />
<strong>10</strong>0 LET<br />
IZHAJANJA REVUE<br />
<strong>10</strong>0 LET<br />
TRADICIJE<br />
<strong>10</strong>0 LET<br />
V2GOJE<br />
vrijeme zanemareni poslovođe — lugari<br />
»oplemene s novim stručnim saznanjima«<br />
i tako osposobe za poslovođe prema zahtjevu<br />
vremena i napredku u organizaciji<br />
rada i u šumarstvu.<br />
Posebni ilustrativni prilog je<br />
tematski tj. u pojedinom broju objavljuju<br />
se fotografije na određenu temu kao<br />
»Erozija zemljišta ima za poslijedicu eroziju<br />
duha« (izreka L. Leonova, u br. 2),<br />
»Zraka, zraka ...« (o zagađivanju čovjekovog<br />
okoliša, u br. 3), »Domovina ti si<br />
kakor zdravlja« (u br. 5), itd. Rubrika<br />
»Zapis na bukvi« donosi kratke informacije,<br />
poput »Male šumarske kronike«<br />
Šumarskog lista.<br />
Iz područja uzgajanja šuma bilježimo<br />
priloge:<br />
Ing. M. JEVTIĆ: Smišljeno uzgajanje<br />
šuma kao faktor ekonomizacije gospodarenja<br />
organizacija udruženog rada u šumarstvu<br />
(br. 3);<br />
Dr M. PISKERNIK: Vegetacija bukovih<br />
šuma u Evropi (br. 5);<br />
Tehn. A. MUŠIĆ: Neka iskustva praktičara<br />
u uzgoju duglazije (br. 9) i<br />
Ing. F. JURHAR: Proizvodnja i korištenje<br />
šumskih sadnica u Sloveniji (br. 2)<br />
u kojem je dano stanje sadnica šumskog<br />
drveća u rasadnicima Slovenije na dan<br />
31. VIII 1975. godine (ukupno nešto preko<br />
84 milijuna komada) i korišćenje za pošuml<br />
javan je i popunjavanje u god 1971.<br />
— 75. (godišnje između 7,2 i 7,7 milijuna<br />
komada). Mušič je prikazao uspjeh uzgoja<br />
zelene duglazije u šumi Pečovnik<br />
kod Celja, u kojoj se ona uzgaja kao mješovita<br />
sastojina sa smrekom. Prvotno je<br />
to bila šuma Abieti-Fagetum i Luzulo Fagetum,<br />
a od 1870. god. nakon čiste sječe<br />
sadila se smreka, 1883. godine počela se<br />
unosi i duglazija. Na tom staništu duglazija,<br />
»koju je u našim krajevima likvidiralo<br />
ledeno doba«, vrlo dobro uspijeva<br />
te 90-godišnja stabla dosižu visinu 53 m,<br />
prsnog promjera <strong>10</strong>4 cm i neto drvne<br />
mase <strong>12</strong> m 3 , dok je isto tako stara smreka<br />
postigla visinu 33 met., pp 49 cm i neto<br />
drvnu masu 3m3. Međutim stabla duglazije<br />
slabo se čiste od grana, pa autor<br />
predlaže uzgoj druge etaže za koju dolazi<br />
u obzir borovac, crni bor, domaći kesten,<br />
crna i siva joha, gorski javor lipa i<br />
crveni hrast.<br />
U koliko isključimo dva priloga iz m e-<br />
hanizacije: (M. KMECL. »Slovenska<br />
šumarska mehanizacija« i Ć. REMIC: Novosti<br />
iz šumske mehanizacije) iz i s k o r i-<br />
šćivanja šuma samo je jedan prilog<br />
prof. ing. Z. TURKA: Upotreba i u-<br />
potrebivost smrekove i jelove kore (u br.<br />
7-8). Autor je iscrpno prikazao mogućnosti<br />
korišćenja smrekove i jelove kore skinute<br />
s trupaca u pilanama briketiranjem<br />
za ogrjev, spaljivanjem (a pepeo koristiti<br />
kao gnojivo), kao pogonsko sredstvo<br />
u tvornicama (s crtežima raznih tipova<br />
kompleta za proizvodnju pare), za preradu<br />
u kompostni gnoj ili nastor te u proizvodnji<br />
ploča iverica. Kompostiranje kore<br />
usitnjene na 3-5 mm i uz dodatak raznih<br />
katalizatora (gnojnice cea 2 kg/m.3),<br />
mulja iz kanalizacionih objekata, tzv. economit<br />
bakterija i dr. za dozrijevanje<br />
komposta potrebno je svega 3-5 mjeseci.<br />
Iz područja »ekonomike, organizacije<br />
i zaštite na radu« navodimo:<br />
F. MERGEN (profesora šumarstva na<br />
Fakultetu za šumarstvo i ekologiju Sveučilišta<br />
Yale u New Haven-u, Connecticut<br />
USA): Šumarstvo je multiđisciplinarna<br />
struka (br. 4) i<br />
530
ing. F. KORDIŠ: Putevi racionalizacije<br />
u gospodarenju sa šumama (br. 6).<br />
Iz za štite šuma posebno registriramo:<br />
članak ing. J. MAČEKA o širenju<br />
Cronartium ribicola Dietr. u svijetu te<br />
ing. S. BLEIWEIS-a o »gradaciji velike<br />
bukove lisne mušice (Mikiola fagi HTG.)<br />
u slovenskim šumama« (br. 6). Ing. S.<br />
PETRIČ osvrnuo se na »zaštitu šuma od<br />
požara, posebno, na kraškom području«,<br />
a ZAVOD ZA POGOZDOVANJE IN ME<br />
LIORACIJU KRASA saopćio je statistiku<br />
šumskih požara od 1965. do 1975. godine<br />
(oba u br. 4).<br />
Gozdarski vestnik u 1976. godini ima i<br />
niz priloga s područja »Okoliš i prostorno<br />
planiranje« od kojih posebno<br />
navodimo: Ing. M. ŠOLAR: Šumske<br />
zajednice kao osnova za utvrđivanje<br />
kritičnih vrijednosti ugljičnog dioksida<br />
(S0 2 ) u atmosferi (br. 3), ing. M. CIG<br />
LAR: Vrednovanje kulturne krajine (uz<br />
primjenu na Kočevskoj krajini, br. 5) te<br />
J. BARNER (Universität Graz): Šumskouzgojne,<br />
biološke i ekološke mogućnosti<br />
za povećanje otoka vode iz šume<br />
(br. 7-8). Više ovamo nego u uzgajanje<br />
šuma, kako je stavito u G. v., spada članak<br />
ing. J. ČERNAČA: Teorija i praksa<br />
pri prenošenju ideja o njezi, prebornom<br />
gospodarenju i kontrolnoj metodi u uređenju<br />
krajine (br. 5).<br />
Od manjih priloga navodimo da u br.<br />
<strong>10</strong>. imademo podatke o etatu isjeći u<br />
privatnim šumama 1975. godine te<br />
o pošumljivanju u tim šumama<br />
1974. i 1975. godine u okviru kooperativnih<br />
organizacija.<br />
Ing. L. ŽUMER uz 80-godišnjicu života<br />
ukratko je prikazao, u br. <strong>10</strong>, životni put<br />
Ing. Franca Oblaka, koji je svoj<br />
stručni rad započeo 1923. godine u Đurđevačkoj<br />
imovnoj općini, nastavio na području<br />
Ogulinske imovne općine, da se,<br />
1933. godine vrati u Bjelovar kao uređivač<br />
šuma, odakle je već 1934. godine premješten<br />
u Skoplje za šefa taksacije u<br />
Vardarskoj banovini; radni vijek završio<br />
je 1962. godine kao direktor Gozdnog gospodarstva<br />
u Ljubljani.<br />
Ing. B. KRASNOV objavio je, u br. 6<br />
nekrolog »V spomin inženjerju Stanislavu<br />
MAZI JU«, osnivaču nižeg i<br />
srednjeg šumarskog školstva u Sloveniji.<br />
Mazi je, naime, već 1945/46. godine organizirao<br />
tečajeve za lugare u Idriji, koji<br />
su 1948. godine prerasli u Šumarsku školu<br />
u Postojni, a ova je 1966. pretvorena<br />
u Šumarski školski centar u kojem je<br />
ing. Mazi bio direktorom sve do umirovljenja<br />
1975. godine.<br />
Ing. Mazi rodio se 1906. godine u Ljubljani,<br />
a radni vijek, nakon trogodišnjeg<br />
čekanja, poslije diplomiranja 1931. godine<br />
na Šumarskom fakultetu u Beogradu, započeo<br />
je 1934. godine u Štipu (Makedonija),<br />
da iste godine bude premješten u<br />
Ljubljanu, gdje je radio u Direkciji državnih<br />
šuma te u Šumarskom odsjeku<br />
Banske uprave.<br />
NARODNI ŠUMAR, god. XXX, Sarajevo,<br />
1976.<br />
U prvom svesku, br. 1-3, N. š. donosi:<br />
ERAK, St.: Varijacija dimenzija traheida<br />
jelovine (Abies alba Mill), sa krečnjačkog<br />
zemljišta u Bosni;<br />
MALBAŠIĆ, V.: Primena »Nextel« 3<strong>10</strong>1<br />
materijala u površinskoj obradi elemenata<br />
korpusnog namještaja;<br />
ČURIĆ, R.: Šumska zemljišta ispod dalekovoda<br />
i mogućnost njihovog korištenja<br />
u proizvodne svrhe;<br />
ĆEMALOVIĆ, M.: Stanje bagremovih zasada<br />
podignutih uz saobraćaj nice u dolini<br />
Neretve i Rame;<br />
GAVRILOVIĆ, Dr.: Prilog poznavanju e-<br />
konomskog značaja riđe borove zolje (Neodiprion<br />
sertifer Geoffr.) U Hercegovini;<br />
POPNIKOLA, N.: Varijabilnost i oplemenjivanje<br />
jele u SR Makedoniji;<br />
ČIRIĆ, M.: Korištenje pedoloških karata<br />
u šumarstvu;<br />
GAŠIĆ. L. Utvrđivanje prosječne kvalifikovanosti<br />
u šumarstvu, a u STRUČNIM<br />
SAOPĆENJIMA o »Dosadašnjim iskustvima<br />
u proizvodnji sjemenskog i sadnog<br />
materijala i neki problemi pošumljavanja<br />
u Bosni i Hercegovini.<br />
U drugom svesku, br. 4-6, N. š. donosi:<br />
NEDOVIĆ, V.: Osnovne karakteristike savremenih<br />
(industrijskih) metoda proizvodnje<br />
sadnog materijala, njihov značaj<br />
i uloga u vještačkom obnavljanju šuma;<br />
SERDAREVIĆ, F. i JOVIČIĆ, A.: Analiza<br />
angažovanja sredstava u izgradnji šumskih<br />
komunikacija;<br />
LAZAREV, VI.: Pojava Fomes annosus na<br />
čempresu u Hercegovini;<br />
RADULOVIĆ, Sv.: Dosadašnji rezultat<br />
nege bora na Deliblatskom pesku;<br />
ROMIĆ, R.: Idendifikacija potencijalnog<br />
potrošača robe lovne privrede SR B i H;<br />
531
MILOSEVIC, M.: Prilog iznalaženju metoda<br />
za procjenu uslova rada u iskorištavanju<br />
šuma;<br />
LUKETA, P.: Motorne bušilice »Gribor«<br />
— značajan oslonac izvršenju plana pošumljavanja,<br />
a iz<br />
Stručnih saopćenja navodimo saopćenje<br />
V. STAMENKOVIĆA o »prirastu i proizvodnosti<br />
stabala i šumskih sastojina«,<br />
R. ĆURIĆA o »zaštiti od erozije i bujica<br />
u Zakonu u vodama« te M. JOVANČEVI-<br />
ĆA o »selekciji i oplemenjivanju šumskog<br />
drveća u SR Makedoniji«.<br />
U trećem svesku, br. 7-9, N. š. donosi:<br />
VIDOVIĆ, N.: Identifikovanje gljiva —<br />
truležnica drveta;<br />
ĆEMALOVIĆ, M.: Zaštita šuma i hortikulturnih<br />
objekata od požara;<br />
MARKOVIĆ, Lj.: Utjecaj izvjesnih faktora<br />
na uspeh heterovegetativnog razmnožavanja<br />
domaćeg oraha (Juglans regia L.)<br />
u staklari;<br />
PANTIĆ Đ.: Problem koza u gazdovanju<br />
šumama, a u<br />
Tribini udruženog rada:<br />
OSTOJIĆ, P.: Osnovna organizacija udruženog<br />
rada te<br />
VUČJAK, S. i COMIC, R.: Glavni oblici<br />
organizovanja udruženog rada i njihovi<br />
osnovni zadaci.<br />
U okviru Simpoziuma i savjetovanja<br />
nalaze se dva priloga:<br />
ALIKALFIĆ, F.: Požari i koze — za šumu<br />
opasnost veća od samih gromova (diskusija<br />
na Savjetovanju o ulozi šume i šumske<br />
vegetacije u zaštiti čovjekove okoline<br />
u odnosu na Jadransko područje, održanog<br />
ožujka mj. 1976. god. u Zadru) i<br />
BIŠČEVIĆ A.: Inžinjeriski kadrovi u šumarstvu<br />
Bosne i Hercegovine i nekim zemljama<br />
Evrope.<br />
Četvrti svezak N. š. odnosno br. <strong>10</strong>-<strong>12</strong>.<br />
sadrži:<br />
DIZDAREVIĆ, A.: Komparativna analiza<br />
prirašćivanja bijelog i crnog bora u kulturi<br />
»Bukva« na jalovištu površinskog u-<br />
gljenokopa rudnika Banovići;<br />
ERAK, S.: Odnos širine goda i normalne<br />
volumne težine smrčevine (Picea excelsa,<br />
Lk) sa silikatnog zemljišta iz Bunte (Bosna);<br />
REBAC, I.: Traktor BNT-75 — šumarski<br />
tip, položio ispit u praksi;<br />
GOLUBOVIĆ, U.: Ekonomsko valoriziranje<br />
primorskih šuma s različitih aspekata;<br />
ĆURIĆ, R.: Prinosi u nekim kulturama<br />
crnog bora na submediteranu Hercegovine;<br />
ŠINIK, N.: Primjena fotogrametrije u šumarstvu;<br />
DRUŠTVENE VIJESTI: »Zaključci XVI<br />
redovne skupštine SIT-a šumarstva i industrije<br />
za preradu drveta SR Bosne i<br />
Hercegovine« te »Prof Dr IBRAHIM KO-<br />
PČIĆ, istaknuti pripadnik šumarske struke<br />
— uz njegov odlazak u mirovinu«.<br />
Ovim godištem Narodni šumar navršio<br />
je 30 godina izlaženja i njime završuje<br />
svoj vijek, jer, na osnovu odluke XVI<br />
redovne skupštine SIT-a šumarstva i industrije<br />
za preradu drveta B i H, od 1.<br />
I <strong>1977</strong>. godine izlazit će pod naslovom<br />
»Šumarstvo i prerada drveta«.<br />
Od ukupnog sadržaja izdvojili smo nekoliko<br />
priloga, koji su, po našem mišljenju,<br />
od šireg značaja ili kao zanimljiva<br />
informacija. Za neke i uz kritičke opaske.<br />
Iako elektrovodi moraju u šumi imati<br />
siguronosnu prosjeku u kojoj, razmak između<br />
voda i predmeta na zemlji mora za<br />
vodove do 1<strong>10</strong> kW iznositi 3 met., za vodove<br />
od 220 kW 3,75 met. a za vodove od<br />
380 kW 5 met. to ipak ne znači, da površine<br />
ispod njih moraju ostati biljnom<br />
proizvodnjom neiskorištene. Na elektrovodnim<br />
prosjecima može se uzgajati sve<br />
ono, što ne smanjuje sigurnost voda i<br />
ljudi koji se eventualno nađu ispod voda.<br />
R. ĆURIĆ u navedenom članku (u br. 1-<br />
-3) predlaže za korištenje takovih površina<br />
uzgoj niskih šuma u kraćoj ophodnji,<br />
uzgoj novogodišnjih ukrasnih drvaca,<br />
kulture lješnjaka, nasade malina, pa i uzgoj<br />
aromatskog i ljekovitog bilja. Onaj,<br />
koji dođe u priliku, da odgovori na traženje,<br />
što staviti u elektrovodne prosjeke,<br />
neće pogriješiti, ako konzultira i ovaj članak.<br />
M. ĆEMALOVIĆ je (u br. 1-3) dobro<br />
učinio, da je registrirao što je učinjeno<br />
na pošumljavanju za akumulaciju Jablanica<br />
(koja su nedovršena uglavnom stala<br />
1960. godine) i osvrnuo se na stanje<br />
bagremara, kojih je relativno najviše.<br />
Stanje bagremara ne zadovoljava, jer su<br />
za svoju starost pregusti, budući da se<br />
nisu provodile prorede. A gusti je sklop<br />
uvjetovao rast visokih i tankih stabala<br />
koja se izvijaju i lome pod težinom snijega<br />
i udara jačeg vjetra.<br />
Slažemo se s M. ĆIRIĆEM (u članku<br />
pedoloških karata u šumarstvu u br. 1-3),<br />
da »s porastom stepena intenzivnosti zahvata<br />
u prirodne biogeocenozenoze raste<br />
532
i opasnost od degradacije i razaranja zemljišta<br />
kao značajne komponente čovjekove<br />
prirodne sredine« te da »pedološko<br />
kartiranje ... zahtijeva mnogo specijalističkog<br />
znanja«, ali se ne možemo složiti<br />
da »šumarski stručnjak u praksi« ne bi<br />
mogao na osnovu pedološke karte utvrditi<br />
»kakve mogućnosti to zemljište pruža<br />
za izbor sistema gazdovanja, koje mjere<br />
mogu unaprijediti ekološko-proizvodnu<br />
vrijednost zemljišta, kakve opasnosti i<br />
ograničenja postoje pri korišćenju zemljišta<br />
u šumskoj proizvodnji itd.«<br />
Industrijska metoda proizvodnje sadnica,<br />
kao i industrijska sadnja na terenu,<br />
sastoji se u primjeni što većeg stupnja<br />
mehanizacije. Autor V. NEDOVIĆ (u<br />
br. 4-6) prikazuje načine proizvodnje sadnica<br />
lu posudama u sjevernoevropskim<br />
zemljama. 1 Međutim bilo bi vrijedno zabilježiti<br />
i naša iskustva na tom području,<br />
jer su proizvađači sadnica na Jadranskom<br />
području (npr. u Šumariji Zadar, a<br />
i dr., i sami racionalizirali proces uzgoj<br />
sadnica u posudama). Nedović sadnice u-<br />
zgojene u posudi označuje kao »sadnice<br />
sa obloženim korjenovim sistemom«, a<br />
to je u stvari ropski prijevod od »ballenpflanzen«,<br />
kako piše sam N. Zar nije bolje<br />
sadnica »u busu«, jer bus ili busen<br />
znači biljku iščupanu ili iskopanu sa zemljom<br />
oko korijena?<br />
Nakon temeljite analize »problema uzgoja<br />
koze u Jugoslaviji« ing. P. ZIANI-ja<br />
objavljene u Šum. listu 1964. god. (br. 7-<br />
-8), preostaju zapravo još samo izvještaji<br />
o efektima te zabrane za obnovu šumske<br />
vegetacije koja je bila degradirana u prvom<br />
redu brstom koza. Pa kao što je P.<br />
Ziani nakon prve dekade eliminiranja koze<br />
u pašnjačkom (bolje brsnom) uzgoju<br />
konstatirao puni uspjeh zabrane za obnovu<br />
vegetacije, to isto konstatira, 25 godina<br />
nakon zabrane, i Dr Đ. PANIĆ, (u<br />
br. 7-9), a posebno u završnoj rečenici da<br />
»praktično ne postoje šume u kojima koze<br />
nisu štetne«, te da je »s a v r e m e n o<br />
gazdovanje šumama nespojivo<br />
s pašom koza, jer jedno<br />
drugo isključuje«. Panić je iznio<br />
i pregled rješavanja kozarstva u Srbiji<br />
počam od 1841. sve do 1935. godine odnosno<br />
do donošenja »Uredbe o držanju koza«,<br />
koja je objavljena u »Službenom listu«<br />
br. 147. od 28. VI 1935. god. Cilj ove<br />
Uredbe bio je ograničiti držanja koza samo<br />
za domaću potrebu (jer se i tada uzgajala<br />
i u komercijalne svrhe s nekoliko<br />
1 Da se potsjetimo: O proizvodnji sadnica u tuljcima<br />
kod nas prvi zapis postoji iz 1953. god. u<br />
Šum. listu: »Upotreba krovne ljepenke za izradu<br />
tuljaka« od ing. D. Jedlowskog.<br />
stotina komada u stadu) i to po jedna<br />
koza po članu domaćinstva ali samo ona,<br />
koja su plaćala manje od <strong>10</strong>0 dinara neposrednog<br />
poreza godišnje. Međutim ne<br />
stoji navod Dr Panića, da ova Uredba nije<br />
bila primjenjena, jer se u Bosni počela<br />
s uspjehom primjenjivati i od naroda,<br />
je bar na području sadanjem Šumskog<br />
gospodarstva u Višegradu, bila dobro primljena.<br />
R. ĆURIĆ u radu »Prinosi u nekim kulturama<br />
crnog bora Ina submediteranu<br />
Hercegovine« (u br. <strong>10</strong>-<strong>12</strong>) prikazao je<br />
taksacione elemente za dvije kulture crnog<br />
bora na lokalitetima uz put Bileće<br />
— Gacko. Jedna je kultura »Radački brijeg«,<br />
a druga »Krstače«. Nadmorska visina<br />
ovih kultura je oko 550 met. Geološka<br />
podloga kulture »Radački brijeg« su<br />
trijaski dolomiti, a »Krstače« mezozojski<br />
vapnenci. U doba mjerenja kulture su bile<br />
stare 23 godine, a od oko 5000 posađenih<br />
biljaka ostalo je u kulturi »Radački<br />
brijeg« 778 stabala po ha, a u kulturi<br />
»Krstače« 1599. Srednji promjer prve sastojine<br />
iznosio je <strong>12</strong>, 9 cm a druge <strong>12</strong>,7<br />
cm; srednja visina stabala 6,7 odnosno<br />
7,4 m js prosječnim prirastom 2,01 (Radački<br />
brijeg) i 3,32 m 3 (Krstače). Iz tih<br />
podataka proizlazi, da je kultura — sastojina<br />
»Krstače« uspješnija od kulture<br />
»Radački brijeg«, kojom konstatacijom i<br />
autor zaključuje svoj rad, time da je »Krstača«<br />
primjer kulture, koja osim zaštitne<br />
ima i proizvodnu funkciju. No to vrijedi<br />
samo za konkretan slučaj, a ne općenito.<br />
Ne općenito, jer iako je broj stabala<br />
različit tj. u »Radačkom brijegu« za<br />
polovinu je manji od broja stabala kulture<br />
»Krstača«, autor nije naveo razloge<br />
(ili pokušao obrazložiti ovoliku<br />
razliku broja stabala, iako ih je isti broj<br />
bio posađen). Na kraju treba podvući da<br />
autor s pravom preporuča sactniu i drugih<br />
svojta crnog bora tj. kalabrijskogkorzikanskog,<br />
od kojih se sjemena može<br />
nabaviti i u Istri, gdje je na jednom lokalitetu<br />
gotovo 50°/o imao veći debljinski<br />
prirast od »austrijskog« crnog bora. 2<br />
Površinskom kopom ugljena na području<br />
Titovih rudnika Kreka — Banovići<br />
do sada je zahvaćena površina od oko<br />
3600 ha, a do kraja 1985. godine predviđa<br />
se zahvat na daljnih cea 6000 ha što znači<br />
da bi jalovište zauzimalo površinu od<br />
blizu <strong>10</strong>000 ha. U prednacrtu programa<br />
za rekultivaciju i prostorno uređenje o-<br />
vih površina predviđa se njihovo kultiviranje<br />
podizanje orašara i voćnjaka, ko-<br />
2 Vidi Sum. list, 1946., str. <strong>10</strong>7. — »Bilješke o<br />
crnom boru — brscu u Istri«.<br />
533
ištenje za proizvodnju stočne krme, za<br />
povrtnjake i za šumske sastojine (za ove<br />
oko 2000 ha). No na lokalitetu »Bukva«<br />
već je od 1959. do 1962. godine podignutu<br />
nešto preko 6 ha kultura bijelog i crnog<br />
bora te oko 2,5 bagremika. Kulture<br />
su podignute na »zemljištu vrlo malih<br />
proizvodnih mogućnosti, a zbog malog<br />
kapaciteta za vodu ... ljeti trpe od suše,<br />
a u proljeće, jesen i zimu izloženo je vlaženju«.<br />
Uz takve uslove gornja visina b.<br />
bora iznosi 8,55 m a crnog 5,8, srednjih<br />
promjera <strong>10</strong>,6 cm (b. /bor) odnosno 9,27<br />
cm (c. bor) uz tekući volumni prirast b.<br />
bora 9,24 m 3 /ha a crnog 4,2 m 3 /ha. Prema<br />
tome t»do 18. godine starosti bijeli bor<br />
domaće provenijencije pokazao je znatno<br />
veću proizvodnu sposobnost u odnosu<br />
na crni bor«, konstatira autor A. DIZDA-<br />
REVIĆ (u br. <strong>10</strong>-<strong>12</strong>. A kako je uspio bagrem?<br />
Doista bi bilo šteta, da ing. REBAC<br />
nije saopćio rezultate testiranja traktora<br />
BNT — 75 šumski tip, proizvod<br />
Tvornice »Bratstvo« iz Novog Travnika,<br />
a koji je izrađen »koordiniranom akcijom<br />
šumarske operative i tvornice »Bratstvo«<br />
u Novom Travniku«. To je traktor<br />
koji je »opremljen prednjom anglodozorskom<br />
daskom ALH-42. kojom se uspješno<br />
vrši prosjecanje terena ... izgradnja<br />
traktorskih vlaka ... meglanje trupaca<br />
... čišćenje saobraćajnica od snijega,<br />
blata »...« te sa »šumskim vitkom IN-<br />
GLAND 5000'2 ... kojim se može vršiti<br />
prikupljanje oblovine s udaljenosti do 150<br />
metara, a po potrebi i vuča oblovine do<br />
kamionskih putevi ...« tj. traktor koji u<br />
šumarstvu »možo biti korišten kroz čitavu<br />
godinu«.<br />
Informacija A. DIZDAREVIĆA o »određivanju<br />
uslova rada u sječi i izradi drvnih<br />
sor t; menata« (u br. 4-6) dobro će<br />
doći svakom radniku na iskorišćivanju<br />
šuma. Isto vrijedi i za »Prilog iznalaženju<br />
metoda za procjenu uslova rada u<br />
iskorištavanju šuma« M. MILOŠEVIĆA.<br />
Iz priloga »stručnih saopćenja« upozoravamo<br />
na informaciju R. ĆURIĆA (u<br />
^ 4-6) što sve bosanski Zakon o vodama<br />
sadrži o »zaštiti od erozije i bujica«<br />
te A. SELMANOVIĆA (u istom svesku) o<br />
kulturi crnog bora i smreka 80-godišnjeg<br />
Ibre Alagica kao primjer rada Tatara<br />
S a d i j e, referenta za šumarstvo u S. O.<br />
Kotor-Varoš, koji se posebno zalaže za<br />
»pošumljavanje golih površina i degradiranih<br />
šuma u građanskoj svojini«.<br />
3. U nekrolozima komemorirani<br />
su:<br />
U br. 1-3:<br />
Prof. Dr Emil GEORGIJEVIĆ (umro 5.<br />
IX 1975),<br />
Ing. Ivan DORIĆ (umro 20. VI 1975),<br />
Ing. Vsevolod ALABOVSKI (umro 29. I<br />
1976) i<br />
Ing. M. MARTIĆ (DIT šumarstva i industrije<br />
za preradu drva Sarajevo prigodom<br />
pete godišnjice njegove smrti);<br />
u br. 4-6:<br />
Ing. Aleksandar TRIFUNOVIĆ — Mika<br />
(umro u rujnu 1975) i<br />
Ing. Muharem KATANA (umro 9. VI<br />
1976);<br />
u br. 7-9:<br />
Ing. Husein IMANOVIĆ (umro početkom<br />
1976) i<br />
Ing. Vladimir ANĐIĆ (umro 21, IX 1976);<br />
u br. <strong>10</strong>-<strong>12</strong>:<br />
Ing. Vjekoslav ŠIKIČ (umro 21. VII 1976).<br />
POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO, god.<br />
XXII, 1. sv., Titograd 1976.<br />
Ovaj časopis izdaje Savez poljoprivrednih<br />
inžinjera i tehničara SR Crne Gore,<br />
ali je ujedno to i organ i Saveza šum.<br />
inž. i tehn. te Saveza veterinara i veterinarskih<br />
tehničara Crne Gore. U ovom<br />
svesku od ukupno 9 radova iz šumarstva<br />
je jedan — Mr VeHzara VELIMIROVI-<br />
ĆA: Riđa borova zolja — Neodiprion sertifer<br />
Geofer na borovima u okolini Titograda.<br />
Autor je obradio pojavu, biologiju<br />
i štete koja ova, riđa borova, osa listarica<br />
čini u borovim sastojinama u okolini<br />
Titograda. Autor je u toku dvije aodine,<br />
1972. i 1973., utvrdio, da osa najčešće<br />
polaže <strong>10</strong> — 24 jajašca na jednu iglicu<br />
što je više nego to navodi ZIVOJI-<br />
NOVIĆ (Šumarska entomologija, Beograd,<br />
1948), kod kojeg taj broj iznosi 5<br />
— 15 komada. Larvice su se ispilile kraiem<br />
ožujka i tokom travnja mjeseca, što<br />
ie opet prije nego li ie to navedeno u<br />
Šumarskoj enciklopediji (II sv., str. 196),<br />
po kojoj se piljenje vrši tokom svibnja<br />
mjeseca. I još jedan novi podatak u odnosu<br />
na podatke u Š. E. a taj je, da su<br />
uglavnom bili napadnuti P.<br />
maritima i P. halepensis. Nažalost autor<br />
nije pobliže označio u kojoj su mjeri ove<br />
dvije vrste bile jače napadnute nego P.<br />
534
nigra i P. pinea, koji se nalaze u istim<br />
sastojinama. Autor konstatira, da ova o-<br />
sa »pored borovog litijaša (Cnetocampa<br />
pityocampa Schiff.) predstavlja opasnu<br />
štetočinu borova, koja mjestimično pričinjava<br />
značajnije štete«. Vrijedno je zabilježiti<br />
i činjenicu da »u gustom zasadu,<br />
gdje su borovi praktično toliko gusto posađeni<br />
da su im grane izmješane« samo<br />
»pojedini borovi ... bili toliko napadnuti<br />
da je na njima bila izazvana potpuna golobrst,<br />
dok je na drugim stablima odmah<br />
uz njih napad bio samo djelimičan, ili<br />
ga, čak, nije ni bilo. ... To su pretežno<br />
bili manji bujni borovi. ... a pagusjenice<br />
su se uglavnom hranile na matičnim<br />
stablima gdje su se i ispilile«.<br />
Od ostalih članaka navodimo još rad<br />
R. ERBENA i M. ŽARIĆA, s Prirodoslovno-<br />
matematičkog fakulteta Sveučilišta u<br />
Zagrebu: Rotatorija u potocima Zagrebačke<br />
gore (Medvednice) u odnosu na organsko<br />
opterećenje, jer u neku ruku<br />
predstavlja dopunu u Šum. listu (br. 4-6/<br />
1975) objavljenog izvještaja MEŠTROVIĆ<br />
— MUNJKO o »preliminarnim ispitivanjima<br />
utjecaja suhog otpalog lišća na<br />
kvalitetu površinskih voda kod slabog<br />
protoka«, to više što su Erben — Žarić<br />
obradili potoke Črnomerec, Medveščak i<br />
Štefanovec, koji nisu obuhvaćeni u radu<br />
Meštrović-Munjko.<br />
ŠUMARSKI PREGLED, god. XXIV,<br />
Skopje 1976.<br />
Dvadesetičetvrto godište »Šumarskog<br />
pregleda« — organa 'Saveza inžinjera i<br />
tehničara šumarstva i industrije za preradu<br />
drva SR Makedonije izašao je u<br />
dva sveska.<br />
1. Prvi svezak sadrži:<br />
POPNIKOLA, N.: Dosadašnja iskustva na<br />
selekciji i heterogenerativnom razmnožavanju<br />
najvažniji šumskih vrsta za SR Makedoniju;<br />
VIDAKOVIĆ, M. ,et al.: Model projekta<br />
oplemenjivanja crnog bora;<br />
MICEVSKI, Lj.: Dedroflora na sjevernim<br />
padinama Karadžice;<br />
Saopćenja i<br />
Domaća literatura.<br />
IVANOV, BI.: Laboratorijska istraživanja<br />
o Compoplex submarginatus Bridgom.,<br />
parazitu na Rhyacionia buoliana Schiff.;<br />
DIMOVSKI, I.: Uslovi tala u skopskim<br />
staklenicima i pojava fuzarioze na karanfilu;<br />
Iz prikaza N. Popnikole saznajemo,<br />
da je u SR Makedoniji rad na selekciji<br />
(sjemenskih baza i plus stabala) započeto<br />
1959. godine, ali je veći zamah dobio<br />
iza 1964. godine tj. nakon osnivanja<br />
Sekcije za genetiku u okviru Zajednice<br />
za šumarska istraživanja u Jugoslaviji.<br />
U »masovnoj« selekciji izdvojeno je 46<br />
objekata bruto površine cea 500 ha, od<br />
čega za jelu <strong>12</strong>, moliku 2, crni bor 16, bijeli<br />
bor 7, bukvu 6, hrast 1, brezu 1 i bagrem<br />
1, a u »individualnoj« selekciji 177<br />
plus stabala četinjača i 226 ,plus stabala<br />
listača. Osim spomenutih vrsta za plus<br />
stabla od četinjače izdvojena su i stabla<br />
smreke (21), a od listača osim raznih hrastova<br />
i gorskog javora (16), bijele johe<br />
(2), orijentalne platane (2), velelisne lipe<br />
(8), pitomog kestena (7) i 46 stabala raznih<br />
vrsta topola. Dani su i podaci o heterogenom<br />
razmnožavanju cjepljenjem te<br />
o osnivanju sjemenskih plantaža.<br />
Na sastanku Sekcije za šumarsku genetiku<br />
Zajednice istraživalačkih organizacija<br />
u šumarstvu i drvnoj industriji<br />
Jugoslavije u Foči listopada 1974. godine<br />
M. Vidaković, A. Tucović i N.<br />
P o p n i k o 1 a zaduženi su da izrade »jedan<br />
model prijedloga projekta oplemenjivanja<br />
jedne vrste«. Za model autori<br />
su izabrali »našu autohtonu<br />
i važnu vrstu Pinus nigra Arn.«. koja<br />
je »jako varijabilna«. Autori predlažu<br />
rad s 93 plus stabla s područja cijele<br />
Jugoslavije osim s područja<br />
»našeg mediterana i toplijeg submediterana«<br />
odnosno »... u pokus bi trebalo u-<br />
ključiti i dalmatinski crni bor<br />
... u koliko se želi intenzivirati proizvodnja<br />
...« na tom području. Smatramo, da<br />
bi i crni bor s područja primorskog Kraškog<br />
područja i otoka trebalo ukliučiti<br />
u ova istraživanja, jer ako se danas momentalno<br />
ne predviđa »intenziviranje proizvodnje«<br />
na tom području ne znači, da<br />
to neće uslijediti sutra. . .<br />
Blago je Ivanov saopćava o mogućnosti<br />
laboratorijskog uzgoja endoparazita<br />
borovog savijača ose Compoplex submarginatus<br />
te o dužini života imaga ose<br />
uz hranu s <strong>10</strong> 8 /o rastvorom imelbrosina<br />
od 1-14 dana (u prosjeku 6,25) mužjaka,<br />
a 2-16 dana (u prosjeku 9,17) ženke.<br />
U »Domaćoj literaturi« M. Kamilovski<br />
pozitivno je ocijenio knjigu O.<br />
ŽUNKA: Protupažarna zaštita šuma 1 , koja<br />
ne samo da zadovoljava potrebe stručnjaka<br />
koji se zanimaju za šumske poža-<br />
535
e, nego je i dobar priručnik za druga<br />
lica koja na bilo koji način dolaze u dodir<br />
sa šumom«.<br />
2. U drugom svesku, pored Saopćenja,<br />
nalaze se ovi radovi:<br />
KAMILOVSKI, S.: Prilog za klasifikaciju<br />
šumskih požara;<br />
MIRČEVSKI, S.: Utjecaj jačine otvaranja<br />
sastojine te ekspozicije na prirodno pomlađivanje<br />
jele (Abies alba, Mill.);<br />
STEFČEVSKI, J. et al.: Nekoja fizičkokemijska<br />
i mikrobiološka svojstva uvezenog<br />
treseta za uzgoj sadnica u paperpot-u.<br />
IVANOV, B.: Borov savijač (Rhyacionia<br />
buoliana Schiff) u Makedoniji.<br />
S. Mirčevski izvršio je, kao jzadatak<br />
Šumarskog instituta u Skopju i Fonda<br />
za financiranje znanstvenog rada SR<br />
Makedonije, istraživanja u utjecaju veličine<br />
otvorene plohe u sastojinama jele<br />
na prirodno pomlađivanje te vrste. Otvorena<br />
površina kretala se između 400 i<br />
1600 m- odnosno jedna do dvije i pol visine<br />
okolnih stabala. Pokus jje pokazao,<br />
da su »najpovoljniji uslovi za<br />
obnovu u malim grupama, koje na južnoj<br />
izloženosti nisu veće od 400 m 2 , a na<br />
sjevernoj od 800 m 2 . Na površinama većim<br />
od <strong>12</strong>00 m 2 na sjevernoj izloženosti<br />
nastaje zatravnjivanje (s Agrostis vulgaris<br />
i dr. vrstama), a na južnoj se javlja<br />
paprat (Pteridium aquilinum)) i borovica<br />
(Juniperus communis). Međutim autor nije<br />
naveo ni lokalitete ni stanišne prilike<br />
pokusnih ploha!<br />
B. Ivanov iznio je rezultate šestogodišnjih<br />
(1970-75) istraživanja razvoja borovog<br />
savijača na osam lokaliteta borovih<br />
šuma u Makedoniji i u laboratoriju.<br />
Dok se u literaturi za broj jaja jedne leptiriće<br />
navodi 80-82 komada, Ivanov je ustanovio<br />
da prosjek iznosi 92 jaja, u rasponu<br />
od 50 do 220 u prirodi, a u laboratorijskim<br />
uslovima jedna ženka dala je<br />
276 jajašca. Ženka polaže jajašca na iglice<br />
u nizu 2-14 komada a ispiljene gusjenice<br />
do prvog presvlačenja se hrane nježnim<br />
tkivom pri dnu iglice, koje kasnije<br />
pocrvene i osuše. Tek nakon prvog presvlačenja<br />
prelaze u pupove. Autor je borovog<br />
savijača nalazio na bijelom i crnom<br />
boru i to redovno u starosti od 6<br />
-14 godina, ali i na mlađim od 6 i starijim<br />
od 14 godina. Sto više, u rasadniku Šum.<br />
gospodarstva »Bor« u Kavadarcima savijač<br />
je napao i dvogodišnje sadnice.<br />
Iz »saopćenja« bilježimo neke »Konstatacije<br />
i preporuke« sa Savjetovanja<br />
1 Vidi i Š. 1., br. 1-2/77., str. 75.<br />
»Gospodarenja sa šumama crnog<br />
i bijelog bora u SR Makedoniji«,<br />
koje je, u organizaciji Šumarske<br />
komore Makedonije i Saveza inženjera<br />
i tehničara šumarstva i industrije za<br />
preradu drva SR Makedonije, održano<br />
rujna 1966. godine u Kavadarcima. Na<br />
tom savjetovanju konstatirano je, da sadnja<br />
površina od 30000 ha šuma crnog i bijelog<br />
bora (s masom od preko 3800000 m 3<br />
i prosjekom od <strong>12</strong>6 m 3 /ha ne odgovara<br />
potencijalnim mogućnostima uzgajanja o-<br />
vih dviju vrsta, a posebno crnog u Makedoniji,<br />
tj. postoje stvarne mogućnosti<br />
da se površine šuma ovih vrsta povećaju.<br />
Nadalje, između ostalog, konstatirano<br />
je, da »tamo gdje je paša bila na vrijeme<br />
isključena, problem prirodnog pomlađivanja<br />
nije bio akutan«. Kao najbolji<br />
način gospodarenja sa sastojinama crnog<br />
i bijelog bora preporuča se grupimični<br />
s podmladnim periodom od 40 i više godina<br />
uz optimalno otvaranje stare sastojine<br />
s krugovima promjera 2/3 visine starih<br />
stabala. No na strmim terenima i u<br />
subapinskom pojasu treba primijeniti<br />
stablično gospodarenje. Površine na kojima<br />
se ne javlja prirodni<br />
treba umjetno pošumiti.<br />
podmladak<br />
ŠUMARSTVO — Časopis za šumarstvo,<br />
preradu drveta, pejzažnu arhitekturu i<br />
vodoprivredu erozionih područja, god.<br />
XIX, Beograd 1976.<br />
»ŠUMARSTVO« je organ Saveza inženjera<br />
i tehničara šumarstva i industrije<br />
za preradu drveta SR Srbije i godišnje<br />
izlazi u 6 brojeva, a sadržaj ovog, XIX,<br />
godišta dijelom prikazujemo iznošenjem<br />
osnovnih podataka pojedinih priloga a<br />
dijelom nabrajanjem samo naslova priloga.<br />
1. TUCOVIĆ, A. STILINOVIĆ, S.: P i-<br />
nus contorta Dougl. nova gajena<br />
sjeveroamerička vrsta<br />
bora u SR Srbiji (br. 1). Prirodni<br />
areal ovog bora nalazi se u zapadnom dijelu<br />
Sjeverne Amerike između 31° i 64°<br />
sjev. geogr. širine a zapadno od <strong>10</strong>5° (na<br />
jugu) odnosno 115° (u srednjem dijelu)<br />
istočne dužine od Gr. a u rasponu nadmorskih<br />
visina između 500 i 3500 met.<br />
Autori su mišljenja, da se P. contorta u<br />
Europi počeo saditi tek unazad pedesetak<br />
godina, a u Srbiji »od autora uočena<br />
je samo jedna grupacija« ove vrste i to<br />
na Oplencu kraj Topole (naše je mišljenje<br />
ne samo u Srbiji nego i u Jugoslaviji<br />
uopće). Ova kultura na Oplencu nalazi<br />
536
se na staništu šume .hrasta kitnjaka i crnog<br />
jasena Gajić, a sastoji se od 51<br />
stabla. Stabla P. c. u ovoj kulturi su vrlo<br />
varijabilna, pa se npr., dimenzije stabla<br />
u 43. godini kreću od 3 do 11,5 met.<br />
visine a pp od 8 do 20 cm te su u cijelosti<br />
»znatno manja od stabala munike i<br />
crnog bora, odgajenih na istom staništu«.<br />
Iz tih činjenica proizlazi preporuka autora,<br />
da P. contorta ne treba masovno uzgajati<br />
na takvim staništima već samo »osnivati<br />
oglede skromnijih razmera i prvenstveno<br />
na planinskim staništima koja<br />
ovoj vrsti više odgovaraju«.<br />
RADOVANOVIĆ, Ž. i ĆURIĆ, R.: Analiza<br />
razvitka bijelog bora u<br />
šumskoj kulturi »Jelino brdo«<br />
kod Pala (br. 1.). Kultura bijelog bora<br />
na Jelinom brdu podignuta je u periodu<br />
1956-1958. godine na površini 21,6 ha kao<br />
jedna od kultura ove vrste u periodu, kada<br />
se uz crni bor za pošumljavanje forsirao<br />
i bijeli bor. U starosti od 20 godina,<br />
kako su pokazala snimanja na pokusnoj<br />
plohi, od cea 5000 posađenih dvogodišnjih<br />
neškolovanih sadnica bilo je 2159<br />
stabala s temeljnicom po ha 31,66 m 2 i<br />
drvnom masom od 134,748 m 3 odnosno<br />
prosječnim dobnim prirastom 6,7 m 3 . S<br />
takvim prirastom ova sastojina 'premašuje<br />
I bonitet za ovu vrst po prirasno-<br />
-prihodnim tablicama WIEDEMANN-a o-<br />
sim visine koja odgovara I bonitetu.<br />
Iz rada (u br. 3), »Fiziološke karakteristike<br />
šišarica crnog<br />
bora (Pinus nigra Arn.) u vezi<br />
s bojom njihovih ljuspi« LJ.<br />
MARKOVIČA saznajemo, da kakvoća sjemena<br />
crnog bora ne ovisi o boji češera<br />
(češeri su bili svjetlosmeđe, crnozelene i<br />
crne (boje). Jedino se svjetlosmeđe šišarice<br />
teže otvaraju od onih druge boje, pa<br />
u njima »ostaje visok procenat neistrušenog<br />
semena čak i na 'graničnim vrednostima<br />
temperature«. Kako su svjetlosmeđi<br />
češeri imali u svježem stanju manje<br />
vlage nego oni ostalih dviju grupa<br />
znači, da su prerano brani, a brani<br />
su 19. i 20. XI (1974. god.). Ovo tvrdim<br />
na osnovu rezultata vlastitih ispitivanja<br />
provedenih 1948. i 1949. godine s<br />
češerima crnog bora iz šume Surdup<br />
(Kninska Dinara) i šume Borovača (ogranak<br />
Svilaje kod Muca). Ta su ispitivanja<br />
pokazala, da su se češeri brani krajem<br />
prosinca mjeseca u procesu trušenja<br />
sjemena umjetnim zagrijavanjem (ne<br />
na suncu) brže i potpunije otvorili nego<br />
oni ubrani u studenome. I ne isamo to.<br />
Češeri ubrani u XII mj. u proljeće slijedeće<br />
godine otvarali se i na sobnoj temperaturi,<br />
dok su oni ubrani u XI mj. ostati<br />
trajno zatvoreni.<br />
Površina sastojina četinjača u AP Vojvodini<br />
iznosi 4653 ha odnosno samo 3°/o<br />
cjelokupnog šumskog (fonda te Autonomne<br />
pokrajine. Daleko pretežni dio, 92°/o,<br />
četinjača nalaze se na Deliblatskim i Subotičkim<br />
pijescima a od ostalih 8% 7,5 ,!) /o<br />
otpada na sastojine u Fruškoj i Vršačkoj<br />
gori a 0,5"Vo u ostalom području vojvođanske<br />
ravnice. D. BLAGOJEVIĆ, u br.<br />
2, saopćava »podatke o četinjarskoj<br />
kulturi u šumi »»B a g r e-<br />
m a r a«« na ravnici Vojvodine«<br />
(nedaleko Bačke Palanke). U tom šumskom<br />
kompleksu u proljeće 1965. godine<br />
posađeno je <strong>10</strong>33 sadnica Pinus strobusa<br />
L., Picea excelsa Link., Pseudotsuga Douglasii<br />
Carr., Cedrus atlantica
terijala za šumsku proizvodnju« bilo u-<br />
pisano 114 organizacija. Šezdeset sedam<br />
organizacija udruženog rada imalo je 204<br />
rasadnika površine 417 ha, a 47 organizacija<br />
'Pokreta gorana imalo je 115<br />
rasadnika površine 84 ha. Površina rasadnika<br />
organizacija udruženog rada kretale<br />
se od 0,<strong>10</strong> do 14,00 ha a Pokreta gorana<br />
od 0,05 do 7,00 ha. U tim rasadnicima<br />
u 1975. godini proizvedeno je 13.7 milijuna<br />
sadnica listača i 43, 5 milijuna<br />
sadnica četinjača, od čega je iste godine<br />
upotrebljeno 9,3 mil. listača a 17,6 mil.<br />
četinjača.<br />
U cilju proučavanja djelovania vodne<br />
erozije na ogoljenim terenima i moqućnostima<br />
sprečavanja erozije u Institutu<br />
za šumarstvo i drvnu industriju u Beogradu<br />
postoji i posebno Odeljenje za e-<br />
roziju i melioraciju. Na terenu je u periodu<br />
1966 — 68. godine osnovana 8 »Eksperimentalnih<br />
stanica za proučavanje o-<br />
ticanja i zemljišnih gubitaka«. O podacima<br />
koji sa dobiveni na području eksperimentalne<br />
stanice »Rudnik« saopćava<br />
M. ĐOROVIĆ u »Prilogu proučavanja<br />
intenziteta vodne erozije<br />
na planini Rudnik« (br. 1).<br />
Do sada su »maksimalni gubici zemljišta<br />
zabeleženi na nagibu oH 20° i to pod<br />
kukuruzom« a iznose 1.6 t/ha, što je »daleko<br />
ispod erozione tolerancije koja se<br />
ceni na 2,5 do <strong>12</strong>.3 t/ha godišnje^. Inače<br />
na području ispitivanja, a to je izvorišni<br />
dio rijeke Jasenice, lijeve pritoke Velike<br />
Morave, na nagibu od 20' količina odnijetog<br />
tla iz šume, livade, pšenice i kukuruza<br />
odnose se kao 1,00:1,34:1.70:18,00.<br />
Autor je saopćio i funkcije za izračunavanje<br />
otoka vode i odnošenja tla za nabrojene<br />
kulture.<br />
S. NIKOLIĆ, S.. SAJIĆ, M. i MACAN,<br />
G. u radu, objavljenom u br. 6, »Proučavanje<br />
efikasnosti pripreme<br />
savremene tehnologiie u i s-<br />
korišćavanju šuma ŠOD Šumarskog<br />
fakulteta na Goču« prikazali<br />
su »rezultate eksperimentalne proizvodnje«<br />
odnosno izrade metarskog (ogrjevnog,<br />
celuloznog) drva u šumskom stovarištu<br />
mjesto kod panja tj. da se na<br />
stovarište dopremi i oblovina koja će izrađivati<br />
u kratke Sortimente. U njihovom<br />
slučaju neposredni troškovi dopreme od<br />
panja do šumskog stovarišta tj. troškovi<br />
bez pogonske i upravne režije, akumulacije<br />
i si. iznosili privlačenjem traktorom<br />
26,75 din/jedinica privlačenjem zapregom<br />
47, 55 din./jedinica a iznošenjem izrađenog<br />
drva konjima 81,90 din./prm.<br />
U »Šumarstvu« br. 6/75. M. GLIŠIČ objavio<br />
je rad »Šumske fitocenozc<br />
privredne jedinice« »Stara<br />
planina I« »(Š i r o k e Luke) i uzgojni<br />
problemi u njihov om g a-<br />
zdovanju«, koji je izazvao reakciju<br />
M. DRAŽICA (Osvrt na uzgojnu problematiku<br />
u članku »Šumske fitocenoze itd.)<br />
1 R. MIĆIĆA (Osvrt na članak »Šumske<br />
fitocenoze itd.), oba objavljena u br. 2/<br />
<strong>1977</strong>. U br. 4-5/77. M. GLIŠIĆ odgovara<br />
na primjedbe ovih kritičara njegovih postavki.<br />
2. Uz materijale u rubrici »Iz društvenog<br />
života« i »Pregled stručne<br />
štampe« u ovom godištu »Šumarstva«<br />
nalaze se i ovi prilozi:<br />
U br. 1:<br />
JANKOVIĆ, A. i LUBARDIĆ, S.: Minimalna<br />
realna greška merenja linearnih mcra<br />
u finalnoj obradi drveta;<br />
ĐORĐEVIĆ, D.: Oživljavanje reznica malolisne<br />
kaline (Ligustrum ovalifolium Hassk)<br />
'i razviće adventivnih žila na njima<br />
u zavisnosti od položaia donieg reza;<br />
MARINKOVIĆ, Z. i GODINA, F.: Interna<br />
raspodela dohotka i ličnih dohodaka<br />
kao faktor veće produktivnosti rada i jačanja<br />
materijalne osnove udruženog rada<br />
i<br />
STARCEVIĆ, N.: Opasnosti od požara i<br />
eksplozijama U lakirnicama, oba kao »a letu<br />
e 1 n i problemi za diskusij<br />
u«;<br />
U br. 2:<br />
STAMENKOVIĆ, V. i MIŠČEVIĆ, V.: Debljina<br />
i veličina debljinskog prirasta jelovih<br />
stabala na raznim visinama i stranama<br />
vretena stabla;<br />
ATANACKOVIĆ, Z.: Lečenje bresta od<br />
Holandske bolesti ubrizgavanjem pesticima<br />
i<br />
MIHAILOVIĆ, I.: Privredni značaj lova<br />
u Timočkom regionu.<br />
U br. 3:<br />
LUKIĆ — SIMONOVIĆ, N.: Prilog poznavanju<br />
tehnoloških svojstava afričkih<br />
vrsta drveta;<br />
NIKOLIĆ, M.: Uticaj smanjenja prečnika<br />
trupca pri Ijuštenju na kvalitet furnira;<br />
JANKOVIĆ, A. i LUBARDIĆ. S.: Dugačko<br />
pomično merilo za merenie linearnih mera<br />
iznad 250 do 2000 mm u finalnoj drvnoj<br />
industriji;<br />
JODAL, L: Prve svetlosne klopke u službi<br />
zaštite šuma na području SAP Vojvodine;<br />
538
SIMIĆ, N.: Pančićeva nagodba sa Sovjetom;<br />
TANASKOVIĆ, S.: Uvođenje visokomehanizovanih<br />
metoda rada u eksploataciji<br />
šuma u Švedskoj te u<br />
»aktuelnim problemima za diskusiju«<br />
PANIĆ, Đ.: Osvrt na problem gazdovanja<br />
šumama na kojima postoji pravo svojine<br />
u SR Srbiji van pokrajina, i<br />
JEFTIĆ, M.: Izvođački planovi gazdovanja<br />
u šumama.<br />
U br. 4-5:<br />
JOVANOVIĆ, M. i TUCOVIĆ, A.: Ogledi<br />
na ukrštanju i samooprašivanju joha (Alnus<br />
spp);<br />
LUKIĆ — SIMONOVIĆ, N. i SOSKIĆ,<br />
B.: Prilog poznavanju tehnoloških svojstava<br />
afričkih vrsta drveta;<br />
MAKSIMOVIĆ. M., JOVANOVIĆ, M. i<br />
RADIVOJEVIĆ, S.: Borba protiv mrazovca<br />
u sremskim šumama;<br />
BLAGOJEVIĆ, D.: Neka zapažanja po pitanju<br />
zaštite vojvođanske ravnice sa zasadima<br />
šumskog drveća;<br />
VJ.ADISAVLJEVIĆ. S.: Radovi na gajenju<br />
i iskorišćavanju šuma u SR Srbiji u<br />
periodi 1971-1975. god.;<br />
SISOJEVIĆ, D.: Pojava trećeg sudovnog<br />
snopića u četinama klonova u semenskoj<br />
plantaži belog bora »Rakovica« kod Sarajeva;<br />
MILOSAVLJEVIĆ, R.: Performanse rasprskivače<br />
za primenu insekticida avionom<br />
u cilju suzbijanja šumskih insekata;<br />
i<br />
RADOJČIĆ, B.: Novi oblik organizacije<br />
informacione delatnosti.<br />
U br. 6:<br />
MARKOVIĆ. LJ.,: Značaj krupnoće plodova<br />
domaćeg oraha u proizvodnji sadnog<br />
materiiala i testiranju generativnog<br />
potomstva plus stabala;<br />
NIKOLIĆ, M. i ČOJBASIĆ, S.: Preliminarno<br />
istraživanje procenta iskorišćenia<br />
kod bukovih cepanica u zavisnosti od njihovog<br />
oblika i dimenzija ako se prerađuju<br />
rezanjem;<br />
STARČEVIĆ, N.: Starost i povređivanje<br />
u šumarstvu i smernice za preduzimanje<br />
daljih mera zaštite na radu;<br />
KAZANDŽIĆ, Ž.: Neka zapažanja pri izradi<br />
tablica pada nrečnika stabla, te<br />
»aktuelni problemi za diskus<br />
i j u«:<br />
BUNUŠEVAC, T.: Šumski fond Beograda<br />
i problemi njegovog korišćenia u rekreacione<br />
i turističke svrhe.<br />
»TOPOLA« — Bilten Jugoslavenske nacionalne<br />
komisije za topolu, god. XX, Beograd<br />
1976.<br />
U 1976. godini izašla su dva sveska časopisa<br />
»TOPOLA« i to br. <strong>10</strong>9-1<strong>10</strong>. i 111-<br />
-1<strong>12</strong>.<br />
Prvi svezak sadrži:<br />
I. HERPKA: Karakteristike varijabilnosti<br />
nominalne volumne težine drveta klonova<br />
topole u odnosu na različite izvore<br />
uzoraka.<br />
M. KORAĆ i Z. LAZAREVIĆ: Trajanje<br />
klijavosti semena nekih vrsta vrba u zavisnosti<br />
temperature čuvanja, u kojem<br />
su saopćeni rezultati ispitivanja za četiri<br />
vrste (Salix purpurea L., Salix caprea<br />
L., Salix trianda 1. i Salix alba L.). Ova<br />
su ispitivanja pokazala, da se čuvanjem<br />
sjemena ovih vrsta na temperaturi od 0 :i<br />
Ć dobra klijavost, 50 i više postotaka,<br />
može održati i preko 6 mjeseci, dok čuvanjem<br />
na sobnoj temperaturi klijavost<br />
opada za 5 — 6 puta brže, a od S. albe<br />
i S. triande nakon mjesec dana potuno<br />
je izgubilo klijavost.<br />
R. ČURIĆ: Mogućnost uzgoja topola na<br />
neiskorišćenim proizvodnim prostorima<br />
u Bosni i Hercegovini s posebnim osvrtom<br />
na regiona Hercegovine. Takove mogućnosti<br />
postoje, posebno u obliku drvoreda<br />
duž vodotoka i nuteva (oko <strong>10</strong>00 km<br />
s potencijalnom godišniom proizvodnjom<br />
— prirastom od oko 6000 m 3 drvne mase),<br />
ali »organizovanost proizvodnje i kon<br />
tinuitet akcije na podizanju nasada topola<br />
moguće je postići jedino u sklopu<br />
krupnih integracionih sistema kao što su<br />
Šip »ŠIPAD«, »KRIVAJA«, »INCEL« i dr.<br />
kod kojih se integrplno koristi drvna<br />
masa kao sirovina, gdie bi se ujedno riješio<br />
problem konstrukcije i financijaranja<br />
ovih radova«, završuje autor svoj<br />
članak. 1<br />
S. PLAVŠIĆ: Stanje mekih lišćara u Sremu<br />
1865. godine, dano na osnovu oodataka<br />
gospodarske osnove iz te godine za<br />
šume srijemske Posavine tj. šume tadanje<br />
Vojne krajine.<br />
P. VRATARIĆ i J. SIKORA: Ekonomske<br />
efektnosti mehaniziranog i ručnog bušenja<br />
jama za duboku sadnju topola sa<br />
završetkom da »kod propisane dubine bušenja<br />
jama 3 m mehanizirani agregat<br />
Ellettari« »zamjenjuje« »21 (20,38) rad-<br />
1 Brzina rasta topola dana je p imjerom jednog<br />
j a b 1 a na: u 47. godini pp iznosio ie 68 cm, visina<br />
32 m, a masa 4,32 m :1 . Samo nije jasno, da li<br />
je to crni i'i žuti jablan, jer uz naznaku »crni« stoji<br />
»Populus trevestina«.<br />
539
nika uz smanjenje cijene koštanja bušenja<br />
jama za 344'%«.<br />
G. FRISON: Istraživanja gnojidbe topolovih<br />
rasadnika (za Populus x euroamericana<br />
Dođe — Guinieir, clon 1-24 u Italiji).<br />
Ti su pokusi pokazali da »premda<br />
gnojidba daje signifikanto pozitivne e-<br />
fekte na bio-masu i na neke njene karakteristike,<br />
na normalnim tlima ona ne<br />
daje praktično važne rezultate kao što je<br />
utjecaj na količinu dobivenih jednogodišnjih<br />
prutova ...«, a ... »nije utjecala<br />
ni na sposobnost zakorjenjavanja prutova<br />
i sadnica«.<br />
B. MARINKOVIĆ: Studijsko putovanje u<br />
Italiju (1975. god.)<br />
* * * Odluka o dodjeli povelja za rad na<br />
unapređenju topolarstvo Jug. nac. komi-<br />
Izdavači i suradnici u izdavanju časopisa<br />
(6 dvobroja godišnje) su »DRVNA IN<br />
DUSTRIJA« Institut za drvo, Šumarski<br />
fakultet, Zajednica šumarstva, prerade<br />
drva i prometa drvnim proizvodima i papirom<br />
te »EXPORDRVO«, svi iz Zagreba.<br />
»Drvna industrija« deklarira se kao<br />
»časopis za pitanje eksploatacije šuma,<br />
mehaničke i kemijske prerade drva te<br />
trgovine drvom i finalnim drvnim proizvodima«,<br />
ali je materijala iz eksploatacije<br />
vrlo malo (u 1976. godini svega dva).<br />
Međutim to ne znači da ni šumari u šumskoj<br />
proizvodnji, pa i inspekcije, ne nalaze<br />
zanimljivih ili potrebnih informacija,<br />
posebno sada kada se šumarsko-drvarska<br />
djelatnost povezuje u vidu Zajednice<br />
ili, što više, i u »poslovne sisteme šumarstva,<br />
industrije za preradu drva i<br />
prometa« tj. od proizvodnje do prodaje<br />
(upotrebe) krajnjeg proizvoda sirovine —<br />
drva. U »D. I.« naći će se i podataka o<br />
suvremenom iskorišćivanju drva kao sirovine<br />
poput onih u uvodnom članku Dr.<br />
M. BREŽNJAKA (u br. 3-4/1975) »Otpadak<br />
— ostatak — nusproizvod ...« koje<br />
... »upravo antologijski prikazuju historiju<br />
pilanskih otpadaka: waste — prošlost;<br />
residue — sadašnjost; by product<br />
— budućnost«, a koje su izrečene na Simpoziju<br />
o modernizaciji pilanarstva održanom<br />
1974. godine u Ženevi u organizasije<br />
za topolu, a povodom jubilarne 20-<br />
-godišnjice osnivanja i rada te Komisije.<br />
Povelja je dodjeljena 44 radnoj organizaciji<br />
(od čega 13 u SR Hrvatskoj i 1 u Italiji<br />
— Institute di sperimentazione per<br />
la pioppicolture, Casale Monferrato) i 179<br />
pojedinačnih (od čega 64 u SR Hrvatskoj,<br />
a 1 u Kanadu — Dr. L. Žufi).<br />
Konačno je dan prikaz JN komisije za topolu<br />
u periodu 1971-1975. godina i »Pregled<br />
održanih sjednica JN komisije za topolu<br />
od 1973. godine«.<br />
Dvobroj 111-1<strong>12</strong>. sadrži samo prikaz<br />
XVIII zasjedanja radne grupe<br />
za bolesti topola Međunarodne<br />
komisije za topolu«, koji je održan od 29.<br />
IX do 3. X 1975. u Jugoslaviji.<br />
Oskar Piškorić<br />
DRVNA INDUSTRIJA GOD. XXVII,<br />
Zagreb, 1976.<br />
čiji Komisije za drvo Evropske ekonomske<br />
komisije Ujedinjenih naroda u Ženevi.<br />
Za iskorišćivanje šuma vrijedno se upoznati<br />
s prilozima:<br />
— Orešković — Perišić: Primjena mehanizacije<br />
kod utovara drva u plovne objekte,<br />
(br. 11/<strong>12</strong>), i<br />
— Kovačević S.: Zaštita trupaca i piljene<br />
građe protiv truleži i insekata (br.<br />
5/6).<br />
Inženjeri M. OREŠKOVIĆ i M. PERI<br />
ŠIĆ, na radu u Kombinatu »Belišće« prikazali<br />
su rezultate svojih istraživanja u<br />
ekonomičnosti utovara drva pomoću ploveće<br />
dizalice s pogonskom Isnagom od<br />
150 KS. Dok je dnevni učinak (za 8-satni<br />
radni dan) ručnim utovarom po radniku<br />
<strong>10</strong> m 3 , učinak utovara dizalicom iznosi<br />
60 m 8 ; za utovar prostornog drva ta je<br />
razlika i veća, jer dnevni učinak ručnim<br />
utovarom iznosi <strong>12</strong>,5 pr. met, a dizalicom<br />
150 pr. met. Kao jednu od prednosti<br />
utovara dizalicom autori navode i mogućnost<br />
»uvođenja |kontinuiranih sječa<br />
preko čitave godine, praktički nezađržavanje<br />
sirovine na stovarištima isporučioca<br />
i prerađivača drva, stvaranje uvjeta<br />
za relativno malo angažiranje obrtnih<br />
sredstava i kod isporučioca i prerađivača<br />
drvne sirovine«.<br />
Dr S. KOVAĆEVIĆ nakon općeg osvrta<br />
na primjenu zaštitnih sredstava za trupce<br />
i piljenu građu protiv truleži i insekata,<br />
posebno je obradio primjenu sredsta-<br />
540
Sajamska hala u Klagenfurtu izgrađena od prednapregniutog drva<br />
va Basilleum PO. Ovo se sredstvo može<br />
primijeniti i protiv pojava modrenja kod<br />
četinjača, iako je za crnoborovinu Kadovoljava<br />
i dovoljno provjetravanje posječenog<br />
drva 1 .<br />
F. HALUSEK, u br. 3-4 pod naslovom<br />
»Poslovni sistem šumarstva,<br />
industrije za preradu drva i<br />
prometa Osijek«, informirao o osnivanju<br />
istoimene radne organizacije za<br />
Slavoniju i Baranju (samoupravnim sporazumom<br />
o udruživanju rada i sredstava<br />
na načelima Ustava SFRJ i SRH. Osnivačka<br />
skupština Poslovnog sistema šumarstva,<br />
industrije za preradu drva i<br />
prometa u Osijeku održana je 22. III 1976.<br />
godine u Osijeku i sistemu su pristupile<br />
24 radne organizacije s područja Slavonije<br />
i Baranje sa <strong>10</strong>3 OOUR-a i 17800 zaposlenih.<br />
Ova organizacija nije »zatvorena«<br />
tj. njezini članovi mogu biti i istovrsne<br />
organizacije udruženog rada nezavisno<br />
od njihovog sjedišta. Kao najznačajnije<br />
ciljeve ove organizacije navodimo<br />
»zajedničko programiranje razvoja (sred-<br />
1 Vidi i »Narodni šumar«, 1951. god., br. 7-8. —<br />
O. Piškorić: o crnom boru i crnoborovini.<br />
njoročno i dugoročno) na bazi usklađivanje<br />
sirovinske baze šumarstva, industrije<br />
za preradu drva i prometa« te »zajedničko<br />
ulaganje na bazi usklađenih<br />
programa razvoja«. Samoupravnim sporazumom<br />
obuhvaćen je i »razvoj lovne<br />
privrede i lovnog turizma«. Informacija<br />
sadrži i »ekonomske potencijale članica<br />
Sistema« na bazi 1975 god. tj. ukupan<br />
fond drvne mase, neto raspoloživu masu<br />
za sječu, po načinu iskorišćivanja (piljena<br />
građa, furnir, građevna stolarija, iverice,<br />
papir itd.) te financijske pokazatelje.<br />
A. ILIĆ informira o »nezadovoljavajućim<br />
rezultatima poslovanja u 1975. godini«<br />
(u br. 3/4), o »usklađivanju razvoja<br />
do 1980. godine u reprodukcionom kompleksu<br />
šumarstva i industrije za preradu<br />
drva SRH« (u br. 34) te o »razvoju<br />
šumarstva i prerade drva do 1985. godine«<br />
(u br. 5/6), aD. Oreščanino »tržištu<br />
drvnih proizvoda početkom II kvartala<br />
1976. godine« (u br. 5/6).<br />
F. ŠTAJDUHAR (nastavlja s prikazom<br />
stranih vrsta drveća, prvenstvo tropskih<br />
područja, uz podatke o dendrološkim o-<br />
sobinama pojedinih vrsta. Isti autor na-<br />
541
stavlja (u 1975. god.) započetu »nomenklaturu<br />
raznih pojmova, alata, strojeva<br />
i uređaja u drvnoj industriji« abecednim<br />
redom prema hrvatskom nazivu te nazive<br />
na engleskom, francuskom i njemačkom<br />
jeziku. Do kraja 1976. godine nomenklatura<br />
zahvatila je slovo »p« i u<br />
svemu 258 naziva.<br />
Na pitanje, gdje su granice primjene<br />
drva u građevinarstvu<br />
jedan odgovor dao je KlagenfurtsVi<br />
sajam. Krovna konstrukcija novoizgrađene<br />
sajamske hale dimenzije <strong>12</strong>0x60 m,<br />
koja počiva na 3 potpornja, izgrađena je<br />
od prednapregnutog drva tj. od greda<br />
ljepljenog drva s ugrađenim čeličnim u-<br />
žetima. Uz to je ova hala i prenosiva, što<br />
je bio jedan od uslova uprave Sajma za<br />
slučaj da se mora seliti na drugo mjesto.<br />
I s pravom je rekao dr O. Weihs, austrijski<br />
savezni ministar za poljodjelstvo i<br />
šumarstvo, da »tehnički jedinstvenom<br />
gradnjom nove sajamske dvorane pokazale<br />
su se, u eri gradnje prednapregnutim<br />
i armiranim betonom, za drvo kao<br />
građevinski materijal takve mogućnosti<br />
koje se pred nekoliko godina nisu mottle<br />
zamisliti« (u izvještaju u br. 9/<strong>10</strong>. D. T U-<br />
SUNA o Klagcnfurtskom saimu i 14. evropskom<br />
radnom savjetovanju novinara<br />
drvne struke).<br />
Zagrebački kemijski kombinat »CHRO-<br />
MOS — KATRAN — KUTRILIN« redovno,<br />
na dvije do tri stranice obavještava o<br />
svojim proizvodima koji se upotrebljavaju<br />
u obradi ili zaštiti drva odnosno drvnih<br />
izrađevina. Tako npr. o Hidrolux-u,<br />
vlastitoj lak-boji koja se razređuje vodom<br />
(u br. 3/4), o Xyladecoru TOP — novom<br />
sredstvu za zaštitu vanjskih drvenih<br />
površina (u br. 5/6) odnosno i o sredstvima,<br />
koja se mogu primjeniti i izvan<br />
proizvodnje. Kemijska industrija KAR<br />
BON prikazala je svoje sisteme za ličenje<br />
građevne stolarije s detaljnom analizom<br />
potrebnog vremena i materijala<br />
đakova, lazura).<br />
Na materijale koji se bave preradom<br />
ili obradom drva (o pokućstvu i umjetnoj<br />
stolariji npr. 22 je napisa) ne osvrćemo<br />
se, jer su od
PRIRODA, časopis Hrvatskog prirodoslovnog<br />
društva u brojevima 1-<strong>10</strong> 1976.<br />
god. donosi, između ostalih, i ove priloge:<br />
Članci:<br />
Ć u r ić dipl. ing. šum. R a d o s a v :<br />
Jasen i lipa prava su naša listopadna drveta<br />
(sa 7 crteža)<br />
G a m u 1 i n-B rida prof. dr. Hei e-<br />
n a : Prof. dr. Zora Vales Karaman<br />
Jukić Ivan: Lisne uši (s 1 crtežom)<br />
Juščenko Oleksa: Stepski državni<br />
zabran (s 1 fotografijom)<br />
Kapetanović prof. Mehmedalija:<br />
Crtice s Risnjaka (s 1 fotografijom)<br />
Kovačević prof. dr. Josip: Prof.<br />
dr. Josip Pančić — srpski Linne<br />
Kranjčev prof. Radovan: Primjeri<br />
varijabilnosti naših leptira (sa 6<br />
fotografija)<br />
Lo v a š e n-E berhardt mr. Ž e 1 j k a<br />
i Trinajstić dr. Ivo: O istarskom<br />
zvončiću i njegovim srodnicima (s 1 crtežom)<br />
M a 1 e z prof. dr. Mirko: Strmica<br />
kod Knina — zanimljivo nalazište fosilne<br />
flore i faune (s 2 fotografije i 1 crtežom)<br />
Marinković Đorđe: Ptica kugara<br />
dobila je ime zbog bolesti kuge<br />
Stanković dr. Stevan M.: Turističke<br />
privlačnosti Durmitora (s 4 fotografije)<br />
Š o j a t mr. ing. Miroslav: Mikrobiološka<br />
fiksacija atmosferskog dušika (s<br />
4 slike)<br />
Sugar Ivan: Velebit, hrvatska biser-planina,<br />
pod zaštitom (sa 6 fotografija)<br />
Sugar Ivan: Značajke vegetacijskog<br />
pokrova Istre i Kvarnera (s 9 fotografija)<br />
Trifunovski Jovan F.: Planina<br />
Osogovo (s 2 fotografije)<br />
Trinajstić prof. dr. Ivo: Vladimir<br />
Nazor — pjesnik prirode<br />
Vajda prof. dr. Z 1 a t k o : Šuma kao<br />
činitelj hidrološke ravnoteže oborinskih<br />
područja (s 1 fotografijom)<br />
Z o r i ć prof. Mihajlo: Visoravan<br />
Krnovo u Crnoj Gori (s 3 fotografije)<br />
Zaštita<br />
prirode<br />
Cedri na poluotoku Pelješcu (Petar<br />
P. Šaić)<br />
Čvorak šareni — korisna ptica (Prof.<br />
dr. Zdravko Dolenec)<br />
Informacije o manje poznatim kretanjima<br />
kod migranata — ptica selica (dr.<br />
L j. S t r o m a r)<br />
Kako revitalizirati teško oštećena područja<br />
(Josip Sakoman)<br />
Nikad dosta o zagađivanju voda (A.<br />
T a d i ć)<br />
Savjetovanje o nepoštivanju propisa za<br />
zaštitu čovjekove okoline (Prof. Ante<br />
T a d i ć)<br />
Suton životinjskog carstva (V e 1 j k o<br />
I v a n u š i ć)<br />
Što možemo učiniti za zaštitu ježa (s<br />
1 crtežom) (Đuro Burkuš)<br />
Trava-iva (Akademik J. Tucakov)<br />
Uticaj uređenja školske sredine na sredinu<br />
u kojoj se škola nalazi (Vera P a-<br />
v 1 o v i ć)<br />
Zakonska uredba o upotrebi zračnog o-<br />
ružja (A. T-ć)<br />
Zaštitimo prirodu i pjesmom (D ž e-<br />
mana Mustagrudić, Elma Sorti<br />
ć)<br />
Zašto se Prokleti je ne proglase nacionalnim<br />
parkom (Ante T a d i ć)<br />
Zašto mungos na otoku Hvaru? (Prof.<br />
Ante Tadić)<br />
Zimovanje ježa (Đ. B.)<br />
Zanimlj ivosti<br />
Bor-legenda (Dragiša Novosel)<br />
Brojni stari platani (J. T.)<br />
I naše ulice naseljavaju neobične biljke<br />
(sa 2 slike) (Prof. dr. Josip Kovačević)<br />
Kako osvojiti tropsku šumu Amazonije<br />
(S. J o v i č i ć)<br />
Lov u Makedoniji (J. F. T.)<br />
Neolitska poljoprivreda u istočnoj Slavoniji<br />
(Dipl. ing. Antun Mirković)<br />
Promjene na plodovima oraha (Marin<br />
Š i m e r a)<br />
Smrznuti pupovi — oživjeli (Ing. N.<br />
R a o s)<br />
543
Opažanja u prirodi<br />
Kreja je proširila svoj areal na visoko<br />
područje planine Kopaonik (Prof. Đ o r-<br />
đe Marinković)<br />
Mravlja cesta (Dr. F.<br />
Solid)<br />
Najčešće letnje trpezne zajednice kod<br />
nekih ptičjih vrsta (Đorđe Marinković)<br />
O sjenici — prvom vjesniku jeseni na<br />
Jadranu (Franjo Zubak)<br />
Pas u prirodi (J a n k o Š t u 1 a c)<br />
Pojava kugara (s 1 crtežom (Ing. R o-<br />
man Chylak i prof. Zdravko Dole<br />
n e c)<br />
Posljedica snijega i niskih temperatura<br />
u ožujku 1976. godine (Prof. Zdravko<br />
Dolenec)<br />
Srnjak-perikaš iz lovišta »G'.'mance« (s<br />
2 fotografije) (A 1 o j z i j e F r k o v i ć,<br />
dipl. ing.)<br />
Urbanizirani čvorci (Marin Š i m e-<br />
r a)<br />
Vertikalna rasprostranjenost seoske laste<br />
(Đorđe Marinković)<br />
Vjeverica (Zlatibor Prgin)<br />
Osvrti<br />
Bilinar — povodom stogodišnjice tiskanja<br />
prve hrvatske flore na hrvatskom<br />
jeziku (s 1 slikom) (Doc. dr. Ivo T r i-<br />
n a j s t i ć)<br />
Nacionalni<br />
(Vladimir<br />
Putopisi<br />
park Hakone<br />
D u m b o v i ć)<br />
Vijesti<br />
u<br />
Japanu<br />
Čovekova okolina, geografske nauke i<br />
marksistička filozofija (M i h a i 1 o Z o-<br />
r i ć)<br />
XII međunarodni botanički kongres —<br />
Lenjingrad 3-<strong>10</strong>. VII 1975. (Doc. dr. Ivo<br />
Trinajstić)<br />
Hvar u prirodnim znanostima (Dr. I-<br />
linka Senčar Čupovi ć)<br />
Izložba »Josip Pančić i njegova znanstvena<br />
otkrića u prirodi« (Prof. Ante<br />
T a d i ć)<br />
Međunarodni kongres o zaštiti voda<br />
(Prof. Ante Tadić)<br />
Simpozij »Fauna Srbije — stanje i perspektive«<br />
(A. T-ć)<br />
»Mladi čuvari prirode«<br />
Stotinu ogranaka naše organizacije (s<br />
2 fotografije)<br />
Novi ogranci i izvještaji o aktivnostima<br />
u prošloj školskoj godini (s 3 slike)<br />
»Nauku<br />
mladima«<br />
Posjeta Zemaljskom 'muzeju u Sarajevu<br />
(sa 1 fotografijom) (Stanoje Jovan<br />
o v i ć)<br />
Fenološka promatranja (Prof. Mate<br />
Tomljenović)<br />
I. Mikloš<br />
U br. 1/1978. Šumarski list donosi prikaze priloga o šumarskoj<br />
genetici u domaćim časopisima.<br />
544
STRANA STRUČNA LITERATURA<br />
Ing. Ctibor Greguš, CSc<br />
Hospodarska uprava maloplošneho rübanoveho<br />
lesa<br />
(Uređivanje grupimično sječenih šuma),<br />
Izdanje Priroda-Bratislava 1976. godina.<br />
Knjiga ima 304 stranice, 69 grafikona,<br />
56 tabale, 374 citirane literature, rezime<br />
na ruskom, engleskom i njemačkom jeziku,<br />
registar citiranih autora i radni registar.<br />
Cijena knjige 28 Kčs.<br />
Autor u knjizi obrađuje problem uređivanje<br />
grupimično sječenih šuma. Zakon<br />
u ČSSR određuje kao osnovni gospodarski<br />
postupak sa šumama, gospodarenje<br />
postupičnim sječama na malim površinama.<br />
To je takav oblik gospodarenja<br />
kod kojega se pojedina stabla ili dijelovi<br />
sastojine koriste postepeno u skladu<br />
s ekološkim uvjetima staništa, da bi<br />
se osiguralo prirodno pomlađivanje sastojina<br />
uz istovremeno povećanje produkcije<br />
drvne mase i općedruštvenih koristi<br />
šuma. Šumama se na malim površinama<br />
(grupama) može gospodariti čistom<br />
ili oplodnom sječom (čista ili onlodna<br />
sječa na površini čija najveća širina ne<br />
prelazi jednu visinu sastojine).<br />
Uređivanje grupimično sječenih šuma<br />
oslanja se (kao i svako uređivanje šuma)<br />
na četiri osnovna zakona gospodarenja;<br />
maksimalno, potrajno, sigurno i ootpuno<br />
iskorištavanje svega što nam daju šume<br />
i ima četiri osnovne zadaće:<br />
— obuhvatiti postojeće stanje sastojina<br />
i mjera gospodarenja,<br />
— utvrditi cilj gospodarenja,<br />
— planirati gospodarenje.<br />
— nadzirati (kontrolirati) gospodarenje.<br />
U prostornom uređivanju šuma gospodarenih<br />
na malim površinama teži se<br />
maksimalno većoj mogućoj postojanosti<br />
razdijeljenja šuma, da bi se stanje sastojina<br />
i rezultati gospodarenja mogli slijediti<br />
trajno i nesmetano. Osnovna i trajna<br />
jedinica kod grupimičnog gospodarenja<br />
je otsjek, koji se prolazno dijeli u<br />
manje dijelove (sastojine). U doba sječne<br />
zrelosti manji dijelovi (sastojine) dijele<br />
se obično u dvije sastojinske skupine:<br />
nadstojna sastojina (majčinska sastojina)<br />
i mladi narasta i (oslobođena sastojina).<br />
Nadstojnu sastojinu autor dalje dijeli u<br />
gornji i donji sloj. Posebno obrađuje pitanje<br />
unutrašnjeg razdijeljenja u vrijeme<br />
pomlađivanja.<br />
Kod grupimičnog gospodarenja naročito<br />
ako se u grupama gospodari prebiranjem<br />
(femelšlag), starost sastojina nije<br />
prikladno mjerilo za gospodarskog razdoblje.<br />
Zbog toga je uvedena druga osnovna<br />
jedinica: jačina srednjeg stabla u<br />
razvojnom stadiju. Sječna zrelost (Tab.<br />
13) utvrđena je u točki kulminacije prosječnog<br />
ukupnog prirasta vrijednosti i<br />
prikazana je pomoću starosti i debljine<br />
prsnog promjera srednjeg stabla sastojine.<br />
Analizom je utvrđeno, da sječna zrelost<br />
pojedinog stabla (izračunata kao kulminacija<br />
prosječnog prirasta vrijednosti<br />
stabla) nastupa kasnije nego zrelost cjelokupne<br />
sastojine. Zbog toga se kod oplodnih<br />
sječa mora pomladno razdoblje<br />
utvrditi nakon sječne zrelosti sastojine.<br />
Dužinu pomladnog razdoblja (zavisno<br />
od boniteta i vrste drveća) autor je odredio<br />
kao vremensko razdoblje od vremena<br />
kada prva stabla u sastojini dostižu<br />
sječnu zrelost pa do vremena kada to<br />
postižu zadnja stabla. (Tab. 18). Tako npr.<br />
smreka ima pomladno razdoblje od 45<br />
godina na I bonitetu do 25. godina na V<br />
bonitetu, a bukva <strong>10</strong> godina na I bonitetu,<br />
15 godina na III bonitetu i 20 godina<br />
na V bonitetu. Iz bioloških razloga pomladno<br />
razdoblje je utvrđeno kao vrijeme<br />
u kome je potrebno osloboditi ponik<br />
(Tab. 16). Ostavljanje u sastojini stabala<br />
najjačeg prirasta za vrijeme pomladnog<br />
razdoblja donosi znatnu ekonomsku korist<br />
(Tab. 19) pod uvjetom, da za uklonjena<br />
stabla sastojine postoji naknada<br />
u prirodnom mladom naraštaju.<br />
Kod grupimičnog gospodarenja sa sjemenjačama<br />
za reguliranje prinosa upotrebljavaju<br />
se empirički procenti korištenja<br />
DO dobnim stepenima (S. 25 i druge).<br />
Ti procenti utvrđeni su iz konkretnih<br />
sastojina. Autor prikazuje kako stabla<br />
treba koristiti kroz jedno desetljeće<br />
u pojedinim dobnim stepenima, kako bi<br />
se stvorili uvjeti za pomlađivanje, povećala<br />
produktivnost i ojačale općekorisne<br />
funkcije šume. Ti procenti su utvrđeni<br />
prema vrsti drveća (Tab. 22), bonitetu<br />
(Tab. 24), ophodnji (Tab. 25), kvalitetnim<br />
razredima (Tab. 27) i razvojnim stadijama<br />
(Tab. 28). Veličina prethodnog priho-<br />
545
da utvrđena je na detaljno premjerenim<br />
idealno proređivanim sastojinskim modelima.<br />
Kod glavnog prihoda utvrđen je<br />
redoslijed prešnosti na osnovu postavke<br />
da se glavni prihod treba koristiti to prije<br />
što je veća razlika između izmjerenog<br />
ukupnog tekućeg i potencijalno mogućeg<br />
ukupnog prosječnog prirasta.<br />
Grupimično gospodarenje zahtjeva svestrano<br />
utvrđivanje sastojina, gospodarskog<br />
cilja i kontrolu gospodarenja. U<br />
tu svrhu autor preporuča da se koriste<br />
slijedeće veličine i obilježja: starost, srednja<br />
visina, srednja debljina, bonitet,<br />
prosječna drvna masa, buduća drvna zaliha,<br />
struktura zalihe prema kvaliteti, debljini<br />
i sortimentima, vrijednost zalihe,<br />
omjer smjese, obrast, građa sastojine,<br />
prirodno pomlađivanje, odnos starosti i<br />
stadija razvoja, vrijeme prelaza stadija<br />
razvoja i prirast.<br />
Autor u svom radu razlikuje slijedeće<br />
stadije razvoja: čista površina, ponik, pomladak,<br />
mladik, slabiji i jači letvik, tanko,<br />
srednje, debelo i vrlo debelo drvo<br />
(Tab. 32). Mjerilo po kome se razlikuju<br />
stadiji je srednja visina u najmlađim sastojinama<br />
i srednja debljina u starijim<br />
sastojinama.<br />
Da bi se kod uređivanja grupimično<br />
gospodarenih šuma obuhvatile raznovrsne<br />
i komplicirane činienice autor predlaže<br />
tipiziranje u uređivanju. Ono obuhvaća<br />
opis: staništa (šumska tipologija),<br />
sastojina (sastojine s približno jednakim<br />
taksacijskim oznakama), zadaće šume<br />
(jednake općedruštvene koristi šume), rizika<br />
(razvrstavanje sastojina prema stepenima<br />
opasnosti od vjetra ili ostalih<br />
škodljivih činilaca), ekonomičnosti (razvrstavanje<br />
prema vrijednosti produkcije),<br />
fenotipa (ocjenjuje se genofond) i tehnologije<br />
(tereni s jednakom tehnologijom<br />
iznošenja).<br />
U uređivanju šuma gospodarenih grupimičnim<br />
sječama utvrđuju se dva cilja:<br />
proizvodni cilj (za sastojinu) i razvojni<br />
cilj proizvodnog (uređajnog) razreda.<br />
Proizvodni cilj se sastoji iz slijedećih<br />
komponenti:<br />
— Cilj omjera smjese. On se utvrđuje na<br />
temelju bioloških činilaca (ekološki zahtjevi<br />
vrsta drveća, djelovanje drveća<br />
na tlo, osjetljivost vrata drveća na štetne<br />
činioce) i ekonomskih činilaca (teži<br />
se najvećoj proizvodnji i najpovoljnijem<br />
ekonomskom uspjehu).<br />
— Cilj proizvodnje. On je obračunat za<br />
dob dovršne sječe.<br />
— Cilj izgradnje sastojine. Oslanja se na<br />
tipološkim obavještenjima. Prikazuje se<br />
kao vodoravni (gnijezdo, grupa) i okomiti<br />
(slojevanje) poredak.<br />
— Öbrast. U nedostatku vlastitih pokazatelja<br />
oslanja se isto tako na rezultatima<br />
tipoloških istraživanja.<br />
— Poredak uređajnih razreda. Prikazan<br />
je grafički kao razvojni model u kome<br />
osnovicu čini dobni razred, a na okomici<br />
je u svakom stepenu prikazan razvojni<br />
cilj odgovarajućim obilježjem (cilj visine<br />
drvne zalihe, cilj uzajamnog odnosa<br />
vrsta drveća itd.).<br />
U posebnom poglavlju prikazan je model<br />
poredka uređajnih razreda grupimično<br />
gospodarenih šuma po principu prebiranja<br />
(femelšlag) na temelju dobnih<br />
stepenova, stadija razvoja i debljinskih<br />
stepenova (Tab. 40 — 53).<br />
Kontrola grupimično gospodarenih šuma<br />
ima tri osnovna oblika:<br />
— Kontrola razvoja šumskog fonda. Ona<br />
se provodi usporedbom sadašnjeg stanja<br />
sastojina sa stanjem u prethodnom gospodarskom<br />
planu. Uspoređuje se koliko<br />
se stanje sastojine približilo postavljenom<br />
cilju. Prikazuje se po uredajnim<br />
razredima i dobnim stepenima.<br />
— Kontrola ispunjavanja osnovnih principa<br />
gospodarenja. Promatra se kako su<br />
provedeni osnovni principi gospodarenja<br />
u proteklom gospodarskom razdoblju.<br />
— Kontrola ispunjenja planiranih gospodarskih<br />
mjera. Provodi se pri reviziji osnove<br />
gospodarenja sravnjivanjem planova<br />
s njihovim izvršenjem.<br />
Na kraju je autor prikazao sadržaj završnih<br />
radova u uređivanju: obavještenja<br />
(tipološka obavještenja, obrana i unapređenje<br />
prirodne sredine, zaštita šuma,<br />
mreže šumskog transporta, lovstvo, ekonomski<br />
odnosi, melioracije i historijat),<br />
plan uređivanja šuma i šumske inventarizacije.<br />
Ovaj zanimljivi rad po prvi puta detaljno<br />
i cjelovito obrađuje principe uređivanja<br />
šuma gospodarenih grupimičnim<br />
sječama. U gospodarenju šuma kod nas<br />
sve više se probija grupimičan način sječa.<br />
Zbog toga će ta knjiga biti od velikog<br />
značenja, jer rješava neke vrlo značajne<br />
probleme uređivanja tako gospodarenih<br />
šuma. Knjiga je pisana jednostavno,<br />
sistematski i pregledno. Autor nas<br />
uvodi u problematiku postupno. Prvo<br />
nas upoznaje s prednostima grupimičnog<br />
gospodarenja. Zatim nas upoznaje sa<br />
svim problemima uređivanja grupimično<br />
gospodarenih šuma. Nekoliko praktičnih<br />
primjera još bolje bi objasnilo zamisli<br />
autora.<br />
Vladimir Hren<br />
546
STRANA STRUČNA LITERATURA<br />
iz područja šumarske entomologije, zaštite šuma, fitofarmacije i zaštite drva (2)<br />
EIDMANN HUBERTUS H.: Die behandlung<br />
von berindetem Nutzholz mit Insektiziden.<br />
Versuche mit verschiedenen Wirkstoffen<br />
in Shweden 1969-1973. »Anz Schädlingsk.<br />
Pflanz, und Umweltschutz.«, 1975,<br />
No 7, pp 97-<strong>10</strong>4, (njem; rez: engl., rus.),<br />
Bibl. 6<br />
Tretiranja neokoranog drva insekticidima.<br />
Pokusi provedeni u Švedskoj 1969-<br />
-1973. različitim insekticidima.<br />
Pokusi provedeni različitim vrstama<br />
insekticida u svrhu zaštite neokoranog<br />
drva bora i smreke protiv napada potkornjaka<br />
pokazali su, da od 11 ispitanih<br />
aktivnih materija najbolje rezultate daje<br />
1 i n d a n, ako se tretiranje izvrši u jesen<br />
s 0,25'%> koncentracijom lindana. Ova<br />
koncentracija djeluje i na kornjaše koji<br />
se ubušuju. Toksičnost lindana ispoljava<br />
se i slijedećeg proljeća, osobito na<br />
smrekovu, a nešto slabije i na borovu<br />
drvu. Suspenzije i koncentrirani emulgirani<br />
preparati su po trajanju i djelovanju<br />
približno jednaki. Dobro djelovanje<br />
pokazao je također d u r s b a n, koji je<br />
ispitivan samo na smreci. Također je dobro<br />
djelovao e n d o s u 1 f a n, ali njegovo<br />
ispitivanje nije još završeno. Ispitivani<br />
karbamati (BPM karbamat, promekarb,<br />
karbaril, propoksur), kao i organofosforni<br />
preparati — Bayer 77488, fenitrotin<br />
i fention nisu dali pozitivne rezultate.<br />
DOMINIK JAN, KINELSKI STANISLAW:<br />
Badania nad Chemiczna dezynsekcija<br />
surowca opanowanego prezez rytla (Hylocoetus<br />
dermestoides L., Col., Lymexylonidae.<br />
»Zesz. probl. postepow nauk roln.«,<br />
1976., No 178, pp. <strong>12</strong>9-133, (polj., rez:<br />
rus., engl.), Bibl. 2<br />
Istraživanja kemijske dezinfekcije drveta<br />
napadnutog od smeđastog drvaša.<br />
Drvo breze i johe napada smeđasti drvaš.<br />
Posječeni drvni materijal smo obilno,<br />
ali samo jednokratno tretirali istraživanim<br />
preparatima u svrhu uništenja<br />
ličinaka, koje su se nalazile u drvu. <strong>10</strong>0%<br />
smrtnost štetnika postignuta je tretiranjem<br />
drvnog materijala u svibnju — lipnju<br />
s preparatom a n t o k s i <strong>10</strong>%> e-<br />
mulzijama fosklora R-50 i ovadof<br />
o s a. Tretiranje u kolovozu — rujnu<br />
s antoksom uzrokovalo je također <strong>10</strong>0%<br />
mortalitet štetnika, dok je tretiranje sa<br />
IO 0 /» rastvorom fosklora R-50 i ovadofosa<br />
uzrokovalo mortalitet 95-<strong>10</strong>O°/o, antio 90-<br />
-95%, bi-58-70%, a preparati P-flutoks i<br />
intoks D nisu imali nikakvog učinka. Tretiranjem<br />
površine trupaca u travnju s<br />
<strong>10</strong>°/» vodenim otopinama ovadofosa i antio<br />
ili antoksa postignut je <strong>10</strong>0%> mortalitet<br />
svih razvojnih stadija štetnika.<br />
GRANETT J., WESELOH R. M.: Dimilin<br />
toxicity to the gypsy moth larval parasitoid,<br />
Apanteles melanoscelus. »J. Econ.<br />
Entomol.«, 1975, No 5, pp. 577-580, (engl.),<br />
Bibl. 9<br />
Toksičnost dimilina za Apenteles melanoscelus-parazita<br />
gusjenica gubara.<br />
Srednja letalna doza (LD 50) dimilina<br />
za ličinke Apantelesa kod ishrane otrovanim<br />
gusjenicama iznosila je 0,079 mg/<br />
/kg, a za gusjenice gubara 0,0075 mg/kg.<br />
Ugibanje ličinaka parazita direktno je<br />
povezano s djelovanjem dimilina, koji je<br />
ušao u organizam domaćina, a ne s promjenom<br />
fiziološkog stanja otrovanih gusjenica.<br />
Dimilin nije bitno utjecao na<br />
razvoj i morfologiju Apantelesa. Kod 46%<br />
ličinaka ovog parazita zapaženo je malo<br />
odstupanje od normalnog procesa presvlačenja<br />
II i III stadija. Zaključuje se,<br />
da je u programima integralne borbe u-<br />
putna primjena dimilina zajedno sa Apanteles<br />
melanoscelus.<br />
BIJLOO J. D.: Un insecticide orginal le<br />
diflubenzuron, Caracteristiques physico-<br />
-chimiques. Proprietes biologiques. Mode<br />
d' action. »Phytopharm.«, 1975, No 3, pp.<br />
114-158, (franc), Bibl. <strong>12</strong><br />
Novi insekticid diflurbenzuron. Fizičko-<br />
-kemijske karakteristike, biološka svojstva,<br />
mehanizam djelovanja.<br />
Diflubenzuron (PH 6040) onemogućava<br />
normalno stvaranje hitina kod presvlačenja<br />
insekata, ne mjenjajući sadržaj<br />
bjelančevina. Najbolji biološki efekat daju<br />
preparati, ako se apliciraju aparatima<br />
koji daju čestice veličine 5 mikrona.<br />
U nesteriliziranom tlu 50Vo preparata razloži<br />
se za 2 tjedna. Razlaganje ide od<br />
diflurbenzurona na 4 klorfenil uree do 2,6<br />
diflorkiseline. Toksičnost ovog preparata<br />
za toplokrvne životinje veća je od<br />
LD 50 2 grama/kg. Ne djeluje mutageno<br />
i teratogeno i malo je otrovan za<br />
ptice i ribe.<br />
MAKSYMIUK B. NEISESS J., WAIRE<br />
R. A., ORCHARD R. D.: Distribution of<br />
aerially applied mexacrbate in coniferous<br />
forests and corelation with mortality<br />
of Choristoneura occidentalis (Lepid.,<br />
Tortricidae). »Z. angew. Entomol.«, No<br />
2, pp. 194-204, (engl.; rez.: njem.).<br />
547
Distribucija mexacarbata u šumama četinjača<br />
poslije tretiranja avionima i korelacija<br />
između ostataka mexacarbata i<br />
mortaliteta Ch. occidentalis.<br />
Brežuljkasti djelovi mješovite sastojine<br />
Pseudotsuga menziesii, Abies grandis<br />
i Pinus ponderosa, površine 840 ha, prskani<br />
su iz aviona preparatom mexacarbat<br />
u dozi od 0,17 kg a. m. u 15,3 l/ha,<br />
protiv gusjenica C. occidentalis IV i V<br />
stadija. Preparatu je dodan florescentni<br />
rodamin V-ekstra. Kod brzine aviona od<br />
240 km/sat i visine leta od 45-150 m (ovisno<br />
o konfiguraciji terena) širina pruge<br />
iznosila je 150 m, brzina vjetra nije<br />
prelazila 0,9 m/sec. Ugibanje gusjenica<br />
8 dana nakon tretiranja iznosilo je u<br />
prosjeku 46°/o što se smatra zadovoljavajućim.<br />
Kod koncentracije ostataka mexacarbata<br />
2,5 i 16 mkg na 75 iglica, ugibanje<br />
gusjenica iznosilo je 50, 75 i 95°/»;<br />
(korelacija r = 0,95). Na 38«/» kontrolnih<br />
stabala količina mexacarbata bila je dovoljna<br />
da izazove ugibanje 50%> gusjenica,<br />
a samo na l'°/o stabala ustanovljen je<br />
95'%» mortalitet. Srednji volumni promjer<br />
čestica insekticida, deponiranih ispod<br />
krošanja stabala, iznosio je 85 mikrona,<br />
a na čistinama među stablima 114 mikrona.<br />
Volumen tekućine deponiran ispod<br />
krošanja stabala iznosio je 0,43 l/ha, na<br />
slobodnom prostoru između stabala 0,78<br />
l/ha, a na čistinama do 1,53 l/ha. Odgovarajući<br />
broj čestica iznosio je: 8,16 i 24<br />
čestice po m 2 . Prosječni ostatak mexacarbata<br />
0,035 mkg po iglici.<br />
BROOKS G. T.: Chlorinated insecticides.<br />
Vol. I., Technology and application. »CRC<br />
Press.«, 1974, pp. 249, (engl.), Bibl 729.<br />
Klorirani insekticidi, dio I., Tehnologija<br />
i aplikacija.<br />
Ova monografija podjeljena je na slijedeća<br />
poglavlja:<br />
1. Uvod<br />
2. Organoklorni insekticidi iz grupe<br />
DDT-a — povijesna razrada (prvo otkriće<br />
i upotreba u II svjetskom ratu, opis<br />
formulacija i primjene, primjena u zaštiti<br />
od štetnika); b) sinteza, fizikalna i<br />
kemijska svojstva (opći način sinteze,<br />
tehnički sastav i kemizam), tehnički proizvodi<br />
i njihova svojstva; c) principi analize<br />
(gravimetrijski, po sadržaju klora,<br />
kolorimetrijske metode spektrofotometrija,<br />
polarografija, izotopna tehnika, analiza<br />
i određivanje sastava kromatografskim<br />
metodama, biološke metode analize).<br />
3. Insekticidi iz grupe HCH a) uvod<br />
(reakcija Dils-Adlera, nomekatura organoklornih<br />
cikličkih spojeva); b) sinteza<br />
i kemizam (heksaklorciklope'ntadien i<br />
produkti njegove kondenzacije: despirol,<br />
mirex, pentak, klordekon; reakcija Dils-<br />
-Adlera s hexaklorciklopentadienom i<br />
njemu bliskim spojevima: sinteza ozračenih<br />
cikličkih spojeva, sastav i njihova<br />
kemijska reakcija; c) povijest i razvoj<br />
komercijalnih cikličkih insekticida (klordan,<br />
heptaklor, endosulfan, izobenzan,<br />
aldrin, dieldrin, izodrin, endrin; primjena<br />
mirexa, klordana i pentaka).<br />
4. Gama HCH-lindan: otkriće, način<br />
dobivanja, fizikalna svojstva (primjena<br />
u poljoprivredi, primjena protiv štetnika<br />
koji napadaju ljude i životinje), sastav i<br />
reakcija, metode, analize.<br />
5. Poliklorterpenski insekticidi: a) otkriće,<br />
način dobivanja, fizikalna svojstva<br />
b) primjena u poljoprivredi, medicini i<br />
veterini c) metode analize.<br />
DULMAGE HOEARD T.: The standardization<br />
of formulations of the delta endotoxins<br />
produced by Bacillus thuringiensis.<br />
»J. Ivertebr. Path.«, 1975., No 3, pp.<br />
279-281, (engl.).<br />
Standardizacija formulacije preparata koji<br />
sadrže delta endotoksin, a proizvode ih<br />
bakterije Bacillus thuringiensis.<br />
Danas je u USA određena službena<br />
procedura ispitivanja i standardizacije za<br />
utvrđivanje aktivnosti svih komercijalnih<br />
preparata na bazi Bac. thuringiensis.<br />
Kao standard služi HD-1 B. thuringiensis<br />
sa 18. 000 I. U. (Internacional Units)<br />
u 1 mg. Složenost standardizacije mikrobioloških<br />
preparata sastoji se u tome, što<br />
se delta endoksin, kojega proizvode razni<br />
izolati, razlikuje po insekticidnoj aktivnosti.<br />
Raspravlja se o povezanosti aktivnosti<br />
raznih izolata sa suzbijanjem.<br />
POMMER ERNST, REUTHER WOLFGA<br />
NG: Pesticide for the protection of wood<br />
comprising a mixture of methyl 2-benzimidazole-carbinate<br />
or salt thereof and<br />
the aluminium salt of N-nitroson cycloxilhydroxylamine<br />
(BASF A. G.), 1975,<br />
(rus.), Bibl. 63.<br />
Pesticidi za zaštitu drva na bazi smjese<br />
metü-2-benzimidazolkarbonata ili njihovih<br />
soli sa solju aluminijeva N-nitrozoncikloheksilhidroksilamina.<br />
Nove fungicidne smjese /predviđene iza<br />
zaštitu drva sadrže aluminijevu sol N-nitrozo-n-cikloheksilhidroksilamina<br />
(I). Ta<br />
smjesa štiti drvo od razaranja uzrokova-<br />
548
nog gljivom Lentinus lepidus, Merulius<br />
lacrimans, Poria vaporaria i Coniophora<br />
cerebella. Metil-2-benzimidazolkarbol ili<br />
njegove soli (II) uspješno sprečavaju<br />
promjenu boje drva koju izazivaju gljive:<br />
Schlerophora pityophilla, Pullularia<br />
pollulans, Phoma violacea i Alternaria sp.<br />
Ispitane su smjese I II u omjerima od<br />
1:1 do <strong>10</strong>:1, no najbolje &u 2:1 do 4:1;<br />
smjese djeluju na obje gore navedene<br />
grupe gljiva, a djelovanje pojedinih komponenata<br />
smjese je bolje (sinergizam),<br />
nego što bi se po pravilu aktivnosti moglo<br />
očekivati. Kao rastvarači mogu se u-<br />
potrijebiti različiti glikoli i diglikoli, npr.<br />
dipropilenglikol. Utrošak tekućine <strong>10</strong>0-200<br />
m l/m 2 kod smjese I — 2 ,; >/o i II — 0,5°/o,<br />
u obliku natrijevih soli. Ova smjesa ne<br />
štiti drvo samo od gljiva već i od štetnika<br />
kao što su: Hvlotrupes bajulus, Anobium<br />
punctatum i Lyctus brunneus.<br />
MIHAJLOV G. DENKOV V.: Pesticidite-<br />
-pomošćnik i vrag na čoveka. »Priroda«,<br />
NRB, 1975, No 4, pp. 65-67, (bug.).<br />
Pesticidi - pomoćnik i neprijatelj čovjeka<br />
U članku se razmatra pitanje zagađenosti<br />
čovjekove okoline u<br />
vezi sa širokom upotrebom pesticida. Tako<br />
se npr. u USA i SSSR-u godišnje proizvodi<br />
oko 3 milijuna tona pesticida. Za<br />
15 godina (tj. do zabrane) utrošeno je više<br />
od 15 milijuna tona DDT-a i njihovih<br />
spojeva. U svijetu se prosječno na 1 hektar<br />
tla unosi godišnje 300 gr pesticida, u<br />
USA 2/3 kg, u SSSR-u 1 kg, Aziji (bez Japana),<br />
Africi i Latinskoj Americi po 200<br />
gr/ha. Utvrđeno je da je v iš e od <strong>10</strong>00<br />
vrsta flore i faune oceana nestalo<br />
zbog zagađenja vode<br />
toksičnim materijama. U USA<br />
je 140 vrsta ptica postalo žrtvom pesticida.<br />
1956. godine je u Velikoj Britanije u-<br />
stanovljeno, da se ,u mesu uvezenom iz<br />
Argentine nalazilo 0,02 do 0,1 l%o DDT,<br />
DDE i DDD. Analizom <strong>10</strong>0.000 uzoraka<br />
produkata biljnog i animalnog porijekla,<br />
provedenom 1961-1967 u SSSR-u ustanovljeno<br />
je, da 25°/o uzoraka ima do 1 promil<br />
DDT-a. Istraživanja provedena na Antartiku,<br />
pokazala su, da je na to područje<br />
kroz 25 godina, koliko se upotrebljava<br />
DDT, sa snijegom palo oko 2500 tona<br />
DDT-a.<br />
Mr S. Opalički<br />
JEAN PINON: FAITS NOUVEAX SUR<br />
LE DßPERISSEMENT DE L' ORME Revue<br />
forestiere francaise 5, Nancy 1976.<br />
Nove činjenice o ugibanju brijesta<br />
»Od unazad pet godina svjedoci
pijaju ova sredstva od bazičnih (maksimalna<br />
apsorpcija bila je kod pH 3,2, a<br />
kod pH 9,2 sredstvo u tlo uopće nije prodrlo).<br />
Optimalno vrijeme za korištenje o-<br />
vih fungicida poklapa se s periodom maksimalne<br />
percepcije domaćina (stabala)<br />
odnosno, u Francuskoj, u mjesecu lipnju.<br />
Međutim troškovi ovog načina suzbijanja<br />
grafioze su visoki, jer po jednom<br />
hektaru treba 300 kg aktivne tvari, kojoj<br />
je cijena 200 francuskih franaka (oko 740<br />
din.) po kilogramu aktivne tvari. Fungicid,<br />
otopljen u dimetilsulf oksidu, koji pospješuje<br />
penetraciju, prodire u drv<br />
o (stabla ili grana) i preko natopljenog<br />
ovoj a (bandaže). Međutim kako oba navedena<br />
sredstva štetno djeluju na mlade<br />
grane, ne preporuča se ni ovaj macin suzbijanja.<br />
Treći je način unošenja<br />
fungicida u stablo ubrizgavanjem<br />
(injektiranjem) o čemu je, na bazi<br />
iskustava u Engleskoj, u nas pisao dr. Ž.<br />
ATANACKOVIĆ (u »Šumarstvu« br. 2/<br />
/1976). Međutim ta metoda, zbog visokih<br />
troškova 2 praktički je primjenljiva samo<br />
za stabla u parkovima. Fungicidna<br />
sredstva mogu se primijeniti i preko<br />
lišća (po stablu je potrebno <strong>10</strong> 1<br />
fungicida s 4,8 g aktivne materije po jednoj<br />
litri).<br />
Korištenje insekticida za suzbijanje<br />
prenosnika — potkornjaka otvoreno<br />
je pitanje. Efikasni DiDiTi zbog organoklornih<br />
spojeva isključuje $e iz upotrebe,<br />
a neki drugi (kao npr. Bidrin) su<br />
u dozama potrebnim za ugibanje potkors<br />
U Engleskoj je, navodi J. Pinon (na str. 339),<br />
za lječenje <strong>10</strong>0 brijestovih stabala takom <strong>10</strong> godina<br />
potrošeno oko 220000 (novih) dinara.<br />
Ruiz de la Torre, J.: Prirodno uzgajanje<br />
šuma u okviru ekološkog uređivanja<br />
Sredozemnog područja.<br />
U radu se prikazuju ekološke osnove<br />
za prirodno uzgajanje šuma u Sredozemnom<br />
području. Autor diskutira o takvom<br />
poimanju uzgajanja šuma, sumira vrste<br />
krajolika (ekosistema) u funkciji njegova<br />
odnosa prema čovjeku te unutar toga<br />
određuje polje rada prirodnog uzgajanja<br />
šuma. Nadalje se prikazuju neki kriterinjaka<br />
toksični za stablo. Međutim, posječeno<br />
drvo treba okorati i tretirati s<br />
lindanom rastvorenim u plinskom ulju<br />
(po 1 m 2 kore pola litre rastvora s 0,25'%><br />
aktivne tvari), jer se u njemu potkornjak<br />
može održati i preko dvije godine.<br />
Za biološku borbu protiv potkornjaka<br />
mogu se koristiti hiperparaziti ili<br />
predatori, a tih, prema PECOCK-u (1973)<br />
ima više kao: Spatius benefactor, Cheiropachus<br />
colon, Entodon leucogramma i<br />
Dendrosoter protuberans.<br />
Preventivne mjere su uzgoj otpornih<br />
vrsta i svojta brijestova na grafiozu,<br />
dakle svoj udio ima i genetika.<br />
Treba imati na umu, da su sve sjeveroameričke<br />
vrste brijestova osjetljive na<br />
ovu gljivu. Nasuprot njima azijske vrste<br />
kao sibirski brijest (U 1 m u s p u m i 1 a<br />
L.) 3 i dr. otporne su. »Dosta malo je osjetljiv«<br />
i h i b r i d U. pumila x japonica.<br />
Autor svoj relativno opširan članak (17<br />
stranica) završava konstatacijom da bi<br />
bilo potrebnom koordinirati istraživanja<br />
o holandskoj bolesti brijesta pa međunarodnom<br />
planu, odnosno između istraživačkih<br />
stanica Engleske (posebno se bave<br />
kemijskim sredstvima i proučavanje<br />
porijekla), Nizozemske (posebno se bave<br />
selekcijom), Francuske i Italije. 4<br />
1 Sibirskog brijesta ima u Dalmaciji (u Sp'itu, u<br />
Vodicama i dr.) kao drvoredna ili parkovna stabla.<br />
4 Smatramo potrebnim upozoriti na članak Mr<br />
Z. Motalao »mjerama koje bi trebalo poduzimati<br />
da se spriječi masovno propadanje brijesta«<br />
objavljenom u Zborniku »STO GODINA ŠUMAR<br />
STVA BILOGORSKO PODRAVSKE REGIJE«, kojeg<br />
je izdalo Združeno šumsko poduzeće u Bjelovaru<br />
BOLETIN DE LA ESTACIÖN CENTRAL<br />
DE ECOLOGIA, br. 9, Madrid 1976. donosi:<br />
ji stabilnosti sistema koji čine osnovu<br />
za prirodno šumsko uzgojno planiranje.<br />
Proučavaju se odnosi između nekih načina<br />
uređivanja i vegetacijske strukture.<br />
Analiziraju se kriteriji progresivne sukcesije<br />
i uvjeti stabilizacije. Te analize o-<br />
mogućavaju interpretaciju dinamizma vegetacije<br />
i dozvoljavaju zaključke o načinu<br />
adekvatnog uređenja protiv nestabilnosti.<br />
Nabrojeni su studiji koji predstavljaju<br />
bazu silvikulturnog planiranja. Detaljizirani<br />
su modaliteti uređivanja nekih<br />
različitih sistema. Konačno, specificiraju<br />
se istraživanja koja se moraju kontinuirano<br />
obavljati te se spominju uvjeti za<br />
550
progresiju narušenih sistema, naglašavajući<br />
važnost nezrelih stadija za konzervatorsko<br />
planiranje.<br />
Zamora Lozano, M.; B a r a s o-<br />
na Mat a, J.; Rodriguez Berroc<br />
a 1, J.: Prilog studiji proizvodnog i lovnog<br />
potencijala rubnih područja pokrajine<br />
Cordoba. Tehničke osnove za ekonomsku<br />
studiju.<br />
Autori su proučavali prehrambene izvore<br />
rubnih poljoprivrednih zemljišta i<br />
potrebe jelena za hranom s ciljem da odredi<br />
optimalnu površinu za standardnu<br />
životinju s dobrim lovnim osobinama. Zadovoljavajuće<br />
rezultate daju dva hektara<br />
šume i pol hektara pašnjaka.<br />
Barcena, F.: Popisivanje vučjih legala<br />
u sjevernoj polovici pokrajine Lugo<br />
(1975. godine) i neki podaci o njihovim<br />
populacijama.<br />
Iznose se rezultati popisa vučjih legala,<br />
obavljenog u rujnu 1975. god. u sjevernoj<br />
polovici pokrajine Lugo. Trinaest<br />
je legala lokalizirano, dva su uhvaćena,<br />
a jedno nije sa sigurnošću utvrđeno. Zatim<br />
se opisuju četiri tipa habitata u kojima<br />
vuci žive na proučavanom području.<br />
Ta četiri tipa, koja se mogu primijeniti<br />
na čitavu Galiciju, jesu: površine<br />
gdje se stoka uzgaja na otvorenom prostoru,<br />
površine visokog lova, prelazna<br />
zona i zona industrijskih farmi. Autor<br />
zaključuje o mogućim migracijama vukova<br />
na tom području, koje su uglavnom<br />
posljedica proganjanja u zoni uzgoja stoke<br />
na slobodnom prostoru. Na kraju se<br />
razmatra sadašnje stanje populacije vukova<br />
na proučavanom području.<br />
Ferrer, X.; Gare i a, L.; Purrov,<br />
F. J.: Informacija o flamingu u Španjolskoj<br />
i njegovoj populaciji 1974. godine.<br />
Autori izvješćuju o gniježđenju i rasprostranjenju<br />
velikog flaminga (Phoenicopterus<br />
ruber) u Španjolskoj. Ova se<br />
ptica u posljednje vrijeme gnijezdila samo<br />
u Fuente de Piedra (Malaga) i Santa<br />
Pola (Alicante). Zatim se daje historijat<br />
jedanaestogodišnjeg razmnožavanja u Marismas,<br />
Fuente de Piedra i Santa Pola.<br />
Populacija u Španjolskoj naglo se smanjuje,<br />
od maksimuma koji je u studenom<br />
1973. god. iznosio 11.799 ptica do minimuma<br />
od 3.031 ptice u listopada 1974.<br />
god. Izvještaj završava novim podacima<br />
o malom flamingu (Phoeniconaias minor)<br />
i prstenovanju ove vrste u Španjolskoj.<br />
Salvador, A.: Građa za »Herpetofaunu<br />
Baleara«. I. Balearske gušterice<br />
otoka Malgrats.<br />
Jedan od tri sintipa Lacerta lilfordi<br />
hartmanni Wettstein 1937, koji je sačuvan<br />
u bečkom muzeju, označuje autor<br />
kao lektotip s otoka Malgrats (Mallorca).<br />
Opisana je nova serija od 17 mužjaka i<br />
6 ženki, a rezultati su komparirani s Wettsteinovim<br />
opisom.<br />
M el 1 a d o.: O ishrani iberijske prima-<br />
Ijske žabe (Alytes cisternasii, Boscä) (Anura:<br />
Discoglossidae).<br />
U radu se analizira hrana primaljske<br />
žabe na jugozapadu Španjolske. Ova vrsta<br />
lovi veliki broj raznih životinja, koje<br />
su vjerojatno u vezi sa sastavom beskralješnjaka<br />
u njenom životnom okolišu.<br />
Selekcija je žrtava po svoj prilici ograničena<br />
njihovom veličinom. Na taj način<br />
veličina predatora stoji u korelaciji s veličinom<br />
žrtve. Osim toga veličina se žrtve<br />
približava distribuciji tipa normalnog<br />
logaritma, koja tako odražava strukturu<br />
životnih zajednica beskralješnjaka prema<br />
njihovoj veličini.<br />
Lozano Olivares, A.: Uloga ptica<br />
u cirkulaciji virusa arbo.<br />
Nakon opisa značenja riječi Arbovirus<br />
ukratko se prikazuje kemijski sastav, karakteristike<br />
infekcije i glavni patološki<br />
sindromi u čovjeka uzrokovani ovom<br />
grupom virusa. Ističe se važnost odnosa<br />
između ptica i arbovirusa te ukazuje na<br />
pomanjkanje specifične terapije za tu<br />
bolest. Navodeći redove raznih autora iz<br />
drugih zemalja, ukazuje se na potrebu<br />
sličnih proučavanja u Španjolskoj, gdje<br />
ne postoje publikacije o toj temi. Uzimajući<br />
u obzir ekološke uvjete Španjolske,<br />
načinjena je tabela arbovirusa i vektora<br />
koji vrlo vjerojatno postoje u toj<br />
zemlji.<br />
Templado, J.: Biološki podaci o<br />
Melitaea deione (Geyer) (Lep. Nymphalidae).<br />
Autor je proučavao geografsku rasprostranjenost<br />
i biološki ciklus leptira Melitaea<br />
(Mellicta) deione Geyer). U zoni El<br />
Escorial, Madrid, ta vrsta ima jednogodišnju<br />
generaciju i ljetno-zimsku dijapauzu<br />
kao larva četvrtog razvojnog stadija.<br />
Biljka — hraniteljica joj je Antirrhinum<br />
graniticum Roth.<br />
V e 1 e z, R.: Veliki požar u planini Almijara.<br />
Opisuje se najveći šumski požar koji je<br />
ikada zabilježen u Španjolskoj. Izgorjelo<br />
je 11.991 hektara borovih šuma u pokrajinama<br />
Granada i Malaga u mjesecu<br />
kolovozu 1975. godine.<br />
J. Mikloš<br />
551
DRUŠTVENE VIJESTI<br />
SKUPŠTINA SAVEZA INŽENJERA I<br />
TEHNIČARA ŠUMARSTVA I INDUSTRI<br />
JE ZA PRERADU DRVA SR<br />
MAKEDONIJE<br />
Savez inženjera i tehničara šumarstva<br />
i industrije za preradu drveta S. R. Makedonije<br />
održao je svoju, šestu, skupštinu<br />
u Skopju 19. ožujka o. g. (<strong>1977</strong>). Brojnost<br />
prisutnih članova kao i njihovo aktivno<br />
sudjelovanje u radu skupštine ostavili<br />
su vrlo dobar utisak. Skupština je<br />
imala i jubilarni karakter — obilježavanje<br />
25 godišnjice osnivanja Saveza.<br />
Skupštini su prisustvovali i brojni delegati<br />
— gosti:<br />
Lazarov dr Dime, predsjednik Saveza<br />
inženjera i tehničara Jugoslavije i<br />
SITH-a Makedonije;<br />
Cajnko inž. Tugomir, (predsjednik<br />
predsjedništva Saveza inženjera i tehničara<br />
šumarstva i industrije za preradu<br />
drveta Jugoslavije;<br />
Georgievski — Dejan inž. Kiro,<br />
predsednik Saveta za pošumljavanje golina<br />
u Makedoniji;<br />
P e e v Vasil, sekretar Saveza za pošumljavanje<br />
golina Makedonije;<br />
Lazarevski Stevo, pomoćni sekretar<br />
u Sekretrijatu za poljoprivredu i šumarstvo<br />
SR Makedonije;<br />
A 1 e k s o v Mitko, predsjednik Komisije<br />
na RKSSRHM za suradnju s društvenim<br />
organizacijama i udruženja građana;<br />
Perčuklievski Jovanče, sekretar<br />
Republičkog odbora sindikata radnika industrije<br />
i rudarstva Makedonije;<br />
Todorovski dr Strahil, dekan Šumarskog<br />
fakulteta u Skopju;<br />
Apostolski inž. Trajko, generalni direktor<br />
udružene drvne industrije i šumarstva<br />
»Treska« — Skopje;<br />
Kadri inž. Fahradin, predsjednik Saveza<br />
inženjera i tehničara šumarstva i<br />
industrije za preradu drveta Srbije;<br />
P i š k o r ić inž. Oskar, delegat Saveza<br />
inženjera i tehničara šumarstva i drvne<br />
industrije Hrvatske;<br />
G r u pč e inž. Risto, predpredsjednik Saveza<br />
inženjera i tehničara Makedonije;<br />
Ravnjanski tehn. Boro, sekretar Saveza<br />
inženjera i tehničara Makedonije;<br />
Tričkovski v. tehn. Velimir, sekretar<br />
Saveza građevinskih radnika i tehničara<br />
Makedonije te, posebno pozdravljeni,<br />
E M prof. Hans, član Akademije nauka<br />
Makedonije i<br />
B e ć a r prof. Dimo, univerzitetski prof,<br />
u. m.<br />
Predstavnici organizacija pozdravili su<br />
skupštinu od kojih se neki nisu ograničili<br />
samo na pozdravnu riječ nego se osvrnuli<br />
i na stanovite pojave. Između tih<br />
bilježimo govor inž. Georgievskog,<br />
predsjednika Savjeta (— Fonda) za pošumljavanje<br />
goleti u Makedoniji, koji se<br />
kritički osvrnuo na dosadašnje radove<br />
na tom području i iznio stanovišta tog<br />
Savjeta. Delegat SITH šumarstva i drvne<br />
industrije Hrvatske inž. P i š k o r ić predao<br />
je SITH šumarstva i industrije za<br />
preradu drveta Makedonije zlatnu plaketu<br />
i povelju izdanu povodom 130-obljetnice<br />
osnivanja Hrvatsko-slavonskog šumarskog<br />
društva i <strong>10</strong>0 godina neprekidnog<br />
izlaženja Šumarskog lista te knjige<br />
»Povijest šumarstva Hrvatske 1846 —<br />
1976. kroz stranice Šumarskog lista« i<br />
»Spomenicu« iz 1976. godine, što su skupštinari<br />
burno i srdačno pozdravili.<br />
Rad skupštine bio je opsežan, jer je<br />
trebalo donijeti:<br />
Statut Saveza,<br />
Delovodnik za rad skupštine Saveza,<br />
Pravilnik za proglašenje počasnih i zasluženih<br />
članova te odluku o broju šumarskih<br />
društava. Iako su svi ovi materijali<br />
bili prethodno razmatrani i u širem<br />
krugu, ipak je bilo, kako je već u-<br />
vodno rečeno, o svakom diskusije te su<br />
donijete i stanovite korekture predloženih<br />
tekstova. Šumarska društva u Makedonije<br />
organiziraju se na općinskom ili<br />
međuopćinskom nivou te je zaključeno<br />
da ih bude 14.<br />
Skupština je izabrala i novo rukovodstvo<br />
Saveza, nadzorni odbor te urednika<br />
časopisa »Šumarski pregled«. Za predsjednika<br />
Saveza izabran je inž. Živko<br />
M i nč e v — direktor Šumskog gazdinstva<br />
Skopje (dosadašnji predsjednik), za<br />
podpredsjednike izabrani su inž. Boško<br />
Kostov i inž. Gjorgji Baševski a za ostale<br />
članove Predsjedništva Inž Božidar<br />
Aleksov, Mr Mile Stamenkov, inž. Ljubo-<br />
552
mir Stojanov, inž. Risto Trajanov, teh.<br />
Tomo Vučkov, inž. Petar Cvetkov, inž.<br />
Jovan Kurčiev, inž. Slavno Kocev, inž. Jovan<br />
Petrov, inž. Ivan Pejčinovcki, inž.<br />
Teofil Zdravkovski i inž. Mile Trajanovski<br />
U nadzorni odbor izabrani su<br />
Mr Risto Klinčarev, Dr Mile Kamilovski<br />
i tehn. Voislav Markovski kao članovi a<br />
Mr Stojman Jovanovski, teh. Mile Stojkovski<br />
i inž. '• Eftim Popovski kao zamjenici.<br />
Za glavnog i odgovornog urednika<br />
»Šumarskog pregleda« izabran je<br />
Dr Velko Stefanovski.<br />
Savez ima i izvršni odbor u koji ie<br />
predsjedništvo Saveza (6. V <strong>1977</strong>.) izabralo:<br />
Mr Mile Stamenkova za predsjednika,<br />
Dr Dimitra Krstevski za sekretara,<br />
tehn. Voislava Markovskog za blagajnika<br />
te inž. Nikolu Nikolova i inž. Žarka Nestorovskog<br />
za članove.<br />
Skupština je proglasila tri člana za počasne<br />
i deset članova zaslužnim, a inž.<br />
Cajnko predao je diplome Saveza inženjera<br />
i tehničara šumarstva i industrije<br />
za preradu drveta Jugoslavije trojici<br />
počasnim i četvorici zaslužnim članovima<br />
tog Saveza.<br />
U okviru skupštine održano je i savjetovanje<br />
na temu »Planiranje rada<br />
u organizacijama udruženog rada šumarstva<br />
i industrije za preradu drveta«.<br />
Tema je obrađena u opširnom referatu<br />
koji je prethodno objavljen, pa je na savjetovanju<br />
inž. Boško Kostovski održao<br />
samo uvodno izlaganje kao poticaj za<br />
diskusiju.<br />
Na kraju, zahvaljujerri se inž. Ž. Minčevu<br />
i dr. R. Rizovskom na suradnji (poslanim<br />
podacima) u izradi ovog izvještaja.<br />
O. Piškorić<br />
CRTEŽI — KARIKATURE<br />
ŠUMARA I DRVARACA!<br />
Likovi šumara i drvaraca, čiji su<br />
smanjeni crteži objavljeni u »Spomenici«<br />
i Šumarskom listu br. 7—9/<br />
/77 i izrađeni u vel. <strong>10</strong>0 X 70 cm<br />
na polutvrdom crtaćem papiru<br />
mogu se nabaviti kod Saveza IT<br />
šumarstva i drvne industrije SRH,<br />
Zagreb — Mažuranićev trg 11 uz<br />
cijenu od 200 din/komad. Crteži su<br />
zapravo vizuelna informacija šumara<br />
i drvaraca SR Hrvatske, koje<br />
je slikar J. Ćosič »vjekovječio« u<br />
času <strong>10</strong>0 obljetnice izlaženja Šumarskog<br />
lista.<br />
Predlažemo radnim organizacijama,<br />
kao i pojedincima, da ukrase<br />
radne, sindikalne i društvene prostorije<br />
ovim uspjelim crtežima.<br />
553
IN MEMORIAM<br />
NIKOLA ŠEPIĆ, dipl. inž. šumarstva<br />
Savez inženjera i tehničara šumarstva<br />
i drvne industrije Hrvatske u Zagrebu<br />
povjerio mi je tešku dužnost, da se u njegovo<br />
ime oprostim od jednog dugogodišnjeg<br />
velikog trudbenika u oblasti šumarstva<br />
a posebno u oblasti melioracije<br />
primorskoga Krša. Taj je istaknuti radnik<br />
pokojni Ing. NIKOLA ŠEPIĆ, rođeni<br />
sin našeg primorskog kamena, našeg mora<br />
i našeg sunca. On spada u red onih<br />
inteligenata, kojih je životni ideal upoznavanje<br />
vlastite zemlje a naročito gologa<br />
Krša, što se prostire od Slovenskih Alpa<br />
do Albanskog gorja na jugu u površini<br />
od preko 3 milijuna hektara. Njegove se<br />
planinske goleti daleko preko mora bijele<br />
i svojim bjelasanjem viču grijehove<br />
naših otaca. Vjekovi su ovdje radili na<br />
razaranju biljnog pokrova i širenju nepreglednih<br />
pustoši i tek se u naše vrijeme<br />
javljaju pojedini jaki duhovi, koji se<br />
hvataju gigantske zadaće, da ne samo<br />
zaustave daljnje stvaranje ogoljelih prostora<br />
već i da brojne plješine nanovo pošume.<br />
Oni vjeruju, da ovaj neplodni kamen<br />
ne mora da bude vječno prokletstvo<br />
našeg mora i primorja, — jer on po riječima<br />
pjesnika Vladimira Nazora:<br />
»studen i samotan ovdje ostat mora.<br />
Sunce će ga peći, vjetri će ga biti,<br />
strijele će ga žeći, kiše će ga miti,<br />
al' se neće maknut sa svog sinjeg mora.<br />
Neka nad njim huje vijeci i oluje,<br />
klijanje, da novo počne, čekat mu je ...«<br />
Taj dan je došao i naše pokoljenje postaje<br />
svjedokom buđenja novog života<br />
na dosad mrtvom Kršu. Istina, to su tek<br />
prvi izdanci vegetacije i mi moramo čekati<br />
dugo vremena da se goli Krš zazeleni<br />
novom vegetacijom. Tragična je sudbina<br />
cijele šumarske struke, da sijemo<br />
ono što nećemo žeti. Plodove naših napora<br />
i stremljenja koristit će druga, kasnija<br />
pokoljenja, — i kao takova po riječima<br />
velikog Njegoša:<br />
»pokoljenja djela sude,<br />
što je čije daju svjema ...«<br />
Ta mučna spoznaja, ta gorka čaša neće<br />
mimoići nikoga od nas pa nije mimoišla<br />
ni pokojnog Nikolu Šepića. On nas<br />
je napustio u najvećem naponu rada, koji<br />
nije dovršio već ostavio mlađima, da<br />
nastave tamo, gdje je njegov život prekinut.<br />
Ali ono što je ostalo iza njega, makar<br />
i nedovršeno, davat će impulse za<br />
nove akcije na ozelenjavanju našeg kamena.<br />
Sagnimo glave pred veličanstvom smrti!<br />
Poklonimo se sjeni zaslužnog pokojnika<br />
i zadržimo ga u trajnoj uspomeni,<br />
jer ideali, koji su ga u životu vodili, neće<br />
utrnuti nikada. Rastajemo se s ovim<br />
grobom u uvjerenju, da će Kastavština<br />
i u buduće rađati sinove njegovih kvaliteta.<br />
Slava i mir pepelu njegovu!<br />
Ovim govorom odao je Dr Stjepan<br />
Frančišković posljednju počast u<br />
ime Saveza inženjera i tehničara šumarstva<br />
i drvne industrije Hrvatske, 9. lipnja<br />
preminulom, šumarskom veteranu<br />
Nikoli Šepiću. O životnom putu i o ličnosti<br />
pok. N. Šepića prof. inž. Eugen<br />
Antonijević posvetio je slijedeći<br />
554
•<br />
IN MEMORIAM<br />
Teška srca i tužnih misli oprostili smo<br />
se 11. lipnja <strong>1977</strong>. godine na groblju Kastvu<br />
od našeg velikog i iskrenog druga,<br />
Šepić Nikole, dipl. ing. šumarstva, istaknutog<br />
šumarskog i lovnog stručnjaka,<br />
neobičnog i nesebičnog društvenog radnika<br />
i borca za prava naroda i radničke<br />
klase.<br />
Rođen 6. prosinca 1903. u Kastavštini,<br />
u selu Spinčići, od roditelja zemljoradnika.<br />
Život je bio težak te su roditelji<br />
morali obavijati sve radove sami, kako<br />
bi mogli odgojiti djecu a bilo ih je nemalo<br />
— 5 ženskih i 4 muška. Već od ranog<br />
djetinjstva priučavali su djecu na<br />
rad, a otac je, da može omogućiti šklovanje<br />
djece, dva puta putovao u Ameriku,<br />
gdje je radio najteže manuelne poslove.<br />
U ovakvoj strogo radničkoj obitelji<br />
rastao je naš Nikola. I ostao je do kraja<br />
života iskreno i nesebično privržen<br />
radničkoj klasi.<br />
Osnovnu školu je završio u Kastvu a<br />
gimnaziju je počeo pohađati u Rijeci (Sušaku),<br />
dok je maturirao u gimnaziji u<br />
Karlovcu 1923. godine. Iste se godine u-<br />
pisao na Šumarski fakultet u Zagrebu,<br />
koji je i završio 1928. godine. Svi su se<br />
članovi obitelji stalno međusobno pomagali<br />
tako da je to bila jedna prava obiteljska<br />
radnička zadruga.<br />
Nakon diplomiranja Nikola je odmah<br />
stupio u radni odnos kao šumarski inženjer<br />
— pripravnik kod Direkcije u Aleksincu.<br />
Iz Aleksinca došao je u Šumsku<br />
upravu Karlobag, a iz ove bio je premješten<br />
u Direkciju šuma na Sušaku (1932<br />
— 1939), pa Sreskom načelstu u Rabu<br />
iza kojeg slijedi Šumska uprava na Mljetu<br />
te Ravnateljstvo šuma u Mostaru<br />
(1941-1943). Od prvih dana ustanka 1941.<br />
godine bio je u stalnoj vezi s partizanima<br />
te je konačno 1943, po potrebi i nalogu<br />
narodne vlasti, otišao iz Mostara u partizane.<br />
Poslije oslobođenja odmah i to još u<br />
1945. nastavlja sa stručnim radom najprije<br />
u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva<br />
u Zagrebu te 1946. u Okružnom<br />
narodnom odboru u Gospiću. Iste godine<br />
postaje redovni član Saveza komunista<br />
Hrvatske. Nastavlja rad u Glavnoj direkciji<br />
šuma Zagreb a od 1949 — 1951.<br />
vrlo aktivno radi u Sekciji za organizaciju<br />
Oblasnog narodnog odbora Rijeka.<br />
U 1951. godini dodijeljen je Šumskom<br />
gospodarstvu Viševica u Rijeci, gdje o-<br />
staje do 1954. godine. Kasnije obavlja<br />
najodgovornije poslove na dužnosti u Šumarskom<br />
inspektoratu Rijeka (1954 —<br />
1956), Narodnog odbora Rijeka (1957 —<br />
1967), Skupštine općine Pula (1967 —<br />
1976) i konačno kod Zajednice općina Rijeka<br />
do 31. 11. 1976.<br />
Pored obavljanja svih odgovornih redovnih<br />
dužnosti iNikola se posvetio stvaranju<br />
i uzgajanju zelenih površina pa u<br />
svim mjestima, gdje je radio, napose na<br />
Brionima, na Vangi, na 'Rabu, Mljetu,<br />
Mostaru, Rijeci, Gorskom Kotaru, širom<br />
Istre (Poreč, Pula, Rovinj itd.) na otocima<br />
Cres, Mali Lošinj itd. — svuda je o-<br />
stavljao trajna svjedočanstva svog neumornog<br />
i nesebičnog rada. Ta njegova<br />
»zelena potomstva« ne samo svojom florom<br />
već i faunom — raznovrsnom divljači<br />
i bezbrojnim pticama — uvijek će<br />
održavati sjećanja na njegov rad. I danas,<br />
kada se čitav svijet bori za očuvanje<br />
zdrave ljudske sredine, ti rezultati<br />
rada Nikole su trajne i nezaboravne uspomene.<br />
Kamo sreće za ljudski rod, da<br />
je takovih stvaralaca što više.<br />
I pored neumornog rada kao stručnjak<br />
na podizanju zelenih površina i na unapređenju<br />
lovstva — Nikola nije zaboravio<br />
i svoje društvene obaveze. Bio je nosioc<br />
mnogobrojnih odlikovanja i to: Ordena<br />
rada II reda (1955), Lovačkog odlikovanja<br />
II reda (1959), Ordena zasluge<br />
za narod sa srebrnim vijencem (1963),<br />
Medalje za hrabrost (1965), Priznanja Saveza<br />
udruženja boraca NO rata povodom<br />
30-godišnjice ustanka naroda Hrvatske<br />
— Općinskog odbora Opatija (1971), Ordena<br />
bratstva i jedinstva sa srebrnim vijencem<br />
(1974), Zlatne plakete i povelje<br />
povodom <strong>10</strong>0-godišnjice izlaženja »Šumarskog<br />
lista« (1876 — 1976) i 130 obljetnice<br />
osnivanja Hrvatskog slavonskog šumarskog<br />
društva, Diplome 30-godina članstva<br />
u SKJ — Opatija 1976.<br />
Bez obzira na činjenicu, da je bio umirovljen<br />
još u 1964. godini Nikola je, kao<br />
što se vidi iz izloženog, neumorno radio<br />
sve dok ga nije shrvala žestoka i neumoljiva<br />
bolest. Zato ga je još u 1964. godini<br />
iSavez šumarskih društava Hrvatske i-<br />
zabrao za zaslužnog člana za rad na stručnom<br />
i društvenom polju. Eto, takvog<br />
smo čovjeka, koji je uvijek ipružao pomoć<br />
svakoj pravednoj stvari, predali njegovoj<br />
rodnoj grudi na groblju u Kastvu,<br />
gdje «su održali oproštajne govore u ime<br />
Saveza inženjera i tehničara šumarstva<br />
555
i drvne industrije SRH Dr Ing. Frančišković<br />
Stjepan, u ime Šumarskog društva<br />
Rijeka i kolega Ing. prof. Antonijević E-<br />
ugen te u ime društveno političkih organizacija<br />
Rijeke, Opatije i Kastva dva<br />
predstavnika.<br />
Oprostili smo se, ali uspomenu na Nikolu<br />
uvijek će čuvati i podsjećati žive njegove<br />
»zelena potomstva«.<br />
Hvala ti Nikola!<br />
Dr. S. Frančišković — Ing. E. Antonijević<br />
JOSIP ARPAŠ<br />
dipl. inž. šumarstva<br />
Dana 7. travnja <strong>1977</strong>. god. iznenadno<br />
je preminuo član naše radne organizacije<br />
drug Josip Arpaš — »Džoni«,<br />
dipl. inž. jšumarstva, upravitelj OOUR-a<br />
Šumarije Kutine. Rođen je 1920. god. u<br />
Kutini, u obrtničkoj obitelji, rastao, školovao<br />
se, službovao je i aktivno djelovao<br />
u društvenom i kulturnom životu svog<br />
rodnog kraja, svoje Moslavine, svoje Kutine<br />
koju nije napuštao nikad osim za<br />
vrijeme srednjoškolskog i studentskog<br />
života, koje je proveo u Zagrebu.<br />
Svoj radni vijek otpočeo je po završetku<br />
drugog svjetskog rata u šumarskoj<br />
struci, u koju su tada polagane nade sviju<br />
građana naše zemlje. Šuma je bila ta-<br />
da jedino narodno blago iz kojega je trebalo<br />
pod vrlo teškim uvjetima rada, pribaviti<br />
sredstva za brzu obnovu naše ratom<br />
opustošene Jzemlje, i za podizanje<br />
bazne industrije.<br />
Na tom zadatku pok. inž. Arpaš nalazio<br />
se je u iprvim redovima i sve teškoće koje<br />
su se javljale savladao je lakoćom i<br />
na tome poslu primjenjivao sve nove suvremene<br />
metode |rada u šumarstvu.<br />
Bio je izuzetan stručnjak u svim djelovima<br />
široke šumarske struke počam od<br />
uzgajanja, eksploatacije šuma, trasiranja<br />
i građenja šumskih i drugih (komunikacija<br />
i građevnih objekata, rasadničarstva<br />
i parkiranja, a napose vrlo dobar planer<br />
i ekonomista i (poznavatelj radničkog samoupravljanja.<br />
Ta njegova stručnost nije se ograničila<br />
samo na područje našeg gospodarstva,<br />
nego ipreko Saveza sindikata radnika šumarstva<br />
i drvne industrije Hrvatske, preko<br />
Saveza inženjera i tehničara šumarstva<br />
i drvne industrije, preko Zajednice<br />
šumarstva i prerade drva, Privredne komore<br />
i drugih republičkih organizacija u<br />
kojima je predstavljao svoje gospodarstvo,<br />
osjećalo se je njegovo djelovanje.<br />
Biran je bio u niz odbora, komisija da<br />
svojim bogatim znanjem i iskustvom djeluje<br />
na razrješavanju ključnih problema<br />
i pitanja šumarske struke. I zadnjega<br />
dana svoga života aktivno je sudjelovao<br />
u raspravi oko donošenja novog Zakona<br />
o šumama u Petrinji znajući dobro što<br />
će taj zakon značiti u budućnosti za poslovanje<br />
grane i grupacije šumarstva i<br />
prerade drveta u kojoj je on proveo svoj<br />
radni vijek.<br />
Osim stručnog rada pok. inž. Arpaš u<br />
svom slobodnom vremenu bavio se i<br />
društvenim radom. U mladosti je bio aktivni<br />
nogometaš, a u zrelijoj dobi vrlo<br />
aktivni radnik na kulturnom polju. Dje-<br />
556
luje kao jedan od glavnih glumaca i osnivača<br />
u Rutinskom amaterskom kazalištu<br />
KUD-a »Ivo Perković«. Ostat će u<br />
nezaboravnoj uspomeni njegove uloge koje<br />
su bile na nivou profesionalnih glumaca<br />
i za koje je KUD »Ivo Perković« na<br />
natjecanjima amaterskih kazališta primalo<br />
nagrade i priznanja kao najuspjelija<br />
amaterska družina.<br />
Iznenadna smrt duboko je kosnula ne<br />
samo njegovu obitelj, uže iznance, suradnike<br />
i prijatelje nego i široki krug znanaca<br />
kojima će ostati u trajnom sjećanju<br />
po svojoj prisnosti, vedrini i humanosti.<br />
Slava inž. Arpašu!<br />
Inž. E. Vilček<br />
ANDRIJA KAP<br />
šum. tehničar i ekonomista<br />
Dne 19. V o. g. umro je, a 21. V sahranjen<br />
na Novogradiškom centralnom groblju<br />
An d r i j a Kap, ekonomista u<br />
Zajedničkim službama Šumskog gospodarstva<br />
»J. Kozarac« Nova iGradiška.<br />
Imao je velik sprovod jer su mu na<br />
poslijednji ispraćaj došli svi upravitelji<br />
Šumarija sa svojim (osobljem, delegati<br />
susjednih šumskih gospodarstva Slav.<br />
Požega, Slav. Brod, Osijek, Bjelovar i Koprivnica,<br />
te velik broj građana jer je pokojnik<br />
imao široki krug prijatelja i štovatelja.<br />
I ako je smrt prirodan završetak života<br />
ipak svaki rastanak s osobom Is kojom<br />
je čovjek do jučer radio je težak.<br />
On je to teži, ako je ta osoba uspjela da<br />
i okom svog života, bilo na svom radnom<br />
mjestu bilo u privatnom životu, stekne<br />
veliki krug svojih drugova, prijatelja i<br />
znanaca.<br />
Pokojni Andrija Kap bio je takva izuzetna<br />
ličnost i upravo zato naš oproštaj<br />
bio je s njim vrlo težak ne samo zbog<br />
njegove iznenadne smrti već i zbog toga<br />
što smo izgubili dobrog druga i vrsnog<br />
stručnjaka.<br />
Andrija Kap rođen je 16. VI 1927. u<br />
Novoj Gradiški u siromašnoj radničkoj<br />
obitelji. Osnovnu školu i četiri razreda<br />
gimnazije završio je u Novoj gradiški,<br />
a potom se kao 16-god. mladić godine<br />
1943. zaposlio kod tadanjeg Ravnateljstva<br />
šuma u :Novoj Gradiški.<br />
Nakon Oslobođenja završio je godine<br />
1949. Srednju šumarsku školu u Karlovcu<br />
a zatim je kraće vrijeme radio u Šumskom<br />
građevnom poduzeću Rijeka i u<br />
Srednjoj šumarskoj školi Karlovac. Od<br />
1. V 1951. dobio je stalno zaposlenje u<br />
Šumariji Nova Gradiška — Šumskog gospodarstva<br />
»Psunj« N. Gradiška, gdje je<br />
ostao do kraja godine 1959.<br />
Za vrijeme službovanja na toj Šumariji<br />
vršio je uglavnom dužnost referenta<br />
za uzgoj a povremeno i za eksploataciju,<br />
dok je neko vrijeme za smjene upravitelja<br />
Šumarije vodio samostalno upravu<br />
Šumarije tako da se razvio u odličnog<br />
šumara — praktičara.<br />
Od 1. siječnja 1960. prelazi u novo osnovano<br />
Šumsko gospodarstvo za šefa<br />
plana. Međutim i ako mu je već tada<br />
zdravlje bilo ozbiljno narušeno duh je<br />
557
ostao još nepokolebljiv i on teži za daljnjim<br />
usavršavanjem, te u jesen 1968. završava<br />
Višu ekonomsku školu u Banja<br />
Luci i tako sretno povezuje kompletno<br />
stečeno stručno šumarsko znanje s novim<br />
saznanjima iz ekonomike, što će mu<br />
na dužnosti planera — kasnije analitičara<br />
odlično koristiti.<br />
Andrija Kap bio je brižan suprug i o-<br />
tac jednog već odraslog sina. Na radnom<br />
mjestu bio je skroman, povučen ali savjestan<br />
i temeljit radnik koji je sve svoje<br />
znanje posvetio našem Gospodarstvu.<br />
On je bio i patnik, jer ga je neizlječiva<br />
bolest sve više nagrizala, no svoje fizičke<br />
boli nije nikom pokazivao, jer su one u<br />
njemu ostale potisnute. Njegov duh još se<br />
nije predavao, a svoju vedrinu zadržao<br />
je do posljednjih dana.<br />
Radi ovih vrlina koje su ga krasile njegova<br />
prerana smrt ostavlja veliku prazninu<br />
kako u njegovoj obitelji tako i u našem<br />
Šumskom gospodarstvu.<br />
Za njegov nesebičan rad, koji je ugradio<br />
u naše Gospodarstvo, mi se našem<br />
Andriji možemo odužiti jedino time što<br />
sir.o se dostojno s njime oprostili 21. V<br />
a ovih nekoliko redaka posvećujemo za<br />
sjećanje pokoljenjima na jednog malog,<br />
skromnog čovjeka, krhkog zdravlja ali<br />
velikog duhom i velikog radnika koji je<br />
sve svoje sposobnosti posvetio svojoj<br />
struci koju je volio i svom Gospodarstvu<br />
u kom je djelovao.<br />
Neka je hvala i slava našem<br />
dragom Andriji Kapu!<br />
Ing Vladimir Babić za<br />
Šumsko gospodarstvo »J. Kozarac«<br />
i Društvo inženjera i tehničara<br />
Nova Gradiška<br />
558
OBAVIJESTI<br />
PRIPREME ZA VIII SVJETSKI KONGRES<br />
ŠUMARSTVA<br />
Odjel za Šumarstvo Organizacije ujedinjenih naroda za ishranu<br />
i poljoprivredu uputio je uredništvu Šumarskog lista« »Drugu<br />
informativnu okružnicu« i »privremeni program rada« VIII svjetskog<br />
kongresa šumarstva, koji se treba održati 1978. godine u Džakarti<br />
(Indonezija). Okružnica, koju je uputio g. Soedjarwo, predsjednik<br />
organizacijskog odbora ovog Kongresa, te Privremeni program<br />
glase:<br />
Poštovani gospodine,<br />
DRUGA INFORMATIVNA OKRUŽNICA<br />
8. SVJETSKI KONGRES ŠUMARSTVA<br />
Kao što je bilo obećano u mojoj prvoj okružnici od 24. veljače <strong>1977</strong>. god.,<br />
drago mi je da sada mogu priložiti kopiju privremenoga stručnog programa<br />
Kongresa (Prilog 1). On je još privremen, jer zavisi o pronalaženju kompetentnih<br />
autora, koji su u isto vrijeme voljni surađivati u 30 »tematskih rasprava«, a koje<br />
će činiti 30 točaka dnevnoga reda. Neke od naslova možda ćemo neznatno preinačiti,<br />
da bi bolje odgovarali ličnosti i specifičnom iskustvu odnosnih autora.<br />
Nadam se da sam objasnio, da će »tematske« rasprave činiti osnovnu »suštinsku«<br />
dokumentaciju kao i smjernice za diskusiju o odgovarajućim točkama dnevnog<br />
reda. Bit će također i »posebnih zatraženih« rasprava kao i — nadamo se pouzdano<br />
— »dobrovoljnih« rasprava, ali 30 »tematskih« rasprava trebale bi same<br />
po sebi osigurati organski raščlanjenu i smišljenu diskusiju za vrijeme kongresa.<br />
Shvatit ćete da je sve to zasnovano, e da bi se spriječili nedostaci u izradi i<br />
raspodjeli dokumentacije, kakvi su se desili prilikom nekih od prijašnjih kongresa<br />
šumarstva.<br />
Treba također spomenuti — u cilju izbjegavanja čestih pritužbi na pretjeranu<br />
rascjepkanost kongresnih rasprava, koje su sprečavale sudionike da sudjeluju<br />
u svima ili barem većini planiranih zasjedanja — da smo zamislili ovaj puta<br />
kongres, koji će se sastojati isključivo od plenarnih zasjedanja zbog diskusije<br />
o 30 »tematskih« rasprava, te još k tome jedan otvoreni sastanak za vrijeme<br />
kojega će kongresni voditelji, imenovani na vrijeme, voditi raspravu o izvještajima<br />
iz 5 glavnih područja diskusije (šumarstvo za seoske zajednice, šumarstvo<br />
za ishranu, šumarstvo za unapređivanje zaposlenosti, šumarstvo za razvoj industrije,<br />
šumarstvo za kvalitetniji život) kao i o nacrtu kongresne deklaracije. Bit<br />
će, naravno, uvodno zasjedanje (s glavnim pozdravnim govorom) kao i završno<br />
zasjedanje te 5 pozdravnih govora gostiju (po jedan za svako od 5 glavnih područja<br />
diskusije). Međutim, pobrinuli smo se da za vrijeme 13 dnevnoga kongresnog<br />
razdoblja (16—28. listopad 1978. god.) neće biti kroz 5 poludneva obaveznih<br />
kongresnih aktivnosti, eda bi se omogućilo grupama sudionika da se sastanu<br />
i diskutiraju o bilo kojim predmetima koje odluče izabrati. Takvi se sastanci<br />
obično spominju kao »satelitni« sastanci u vezi s neznatnim ispravcima<br />
vremenskog rasporeda, koji se još mogu pokazati kao potrebni, a mogu se održati<br />
u srijedu (18. listopada) ujutro, petak (20. listopada) ujutro, čitavu nedjelju<br />
(22. listopada) te u srijedu (25. listopada) ujutro. Neki se od tih sastanaka mogu<br />
održati istodobno pod uvjetom da se ne trebaju prevoditi, jer istovremeno prevođenje<br />
(na engleski, francuski i španjolski) bit će moguće samo na jednom<br />
zasjedanju u svako određeno vrijeme.<br />
559
Planirali srao također i studijska putovanja prije i poslije kongresa. Dok<br />
se do određenog vremena ne prikupe detaljne informacije za šire objavljivanje,<br />
mogu već unaprijed objaviti, da će glavno studijsko putovanje biti u istočni<br />
Kalimantan, Bali, na istočnu Javu i centralnu Javu, a trajat će oko tjedan dana.<br />
Tom prilikom vidjet će se radovi na eksploataciji i sadnji kao i projekt preseljivanja<br />
u rijetko napučenim predjelima, zaštitno i plantažno šumarstvo u pretjerano<br />
gusto naseljenom području, integrirani i manje integrirani kompleksi drvne<br />
prerade, agrisilvikultura koja kombinira šumske kulture s prehrambenim ili<br />
krmnim kulturama te napokon gospodarenje i iskorišćivanje najviše rasprostranjenih<br />
kultura tikovine u svijetu kao i »gospodarenje« uz udruženu upravu. Zbog<br />
prijevozno-opskrbnih razloga ne može se odjednom primiti više ođ <strong>10</strong>0 učesnika,<br />
no ponavljajući ture u smjeru kazaljke na satu kao i u protivnom smjeru prije<br />
i poslije kongresa moglo bi se ukupno prihvatiti oko 400 zahtjeva. Pomoglo bi<br />
nam, naravno, kad biste nam mogli što prije priopćiti da li ste zainteresirani za<br />
to studijsko putovanje (kao i za druga putovanja), pa makar to bilo i provizorno<br />
budući da nam nedostaju točnije informacije osobito u vezi s troškovima (koji<br />
također zavise o broju učesnika).<br />
Razmatraju se i druga studijska putovanja kao npr.: (a) na sjevernu Sumatru,<br />
da se pogledaju prirodne i umjetno podignute šume sumatranskoga bora<br />
(Pinus merkusii) te eventualno rehabilitacijski centar za orangutane u Bohoroku<br />
nedaleko Medana u trajanju od 4 dana, svaki puta za najviše 30 osoba, što čini<br />
30 X 4 = <strong>12</strong>0 učesnika sveukupno; (b) dvodnevno putovanje na zapadnu Javu u<br />
vezi s glavnom kongresnom temom »Šumarstvo za kvalitetniji život« sa slijedećim<br />
smjerom puta: Džakarta—Bogor—Oibodas—Bandung (noćenje)—Tangkubanprahn—Džakarta,<br />
bez ograničenja broja sudionika; (c) dvo- do trodnevno putovanje<br />
na južnu Sumatru s ograničenim brojem učesnika, da se vide projekti<br />
preseljivanja; (d) dnevne ekskurzije u Botanički vrt Bogor (jednosatna vožnja<br />
iz Džakarte).<br />
Kao što Francuzi smatraju da uvijek treba povezano raditi, tj. vezati kraj<br />
s početkom, želim se vratiti na pitanje dokumentacije za stručni program kongresa,<br />
obrađen u prvom odlomku ovoga pisma. Za nas imaju najveće značenje<br />
30 »tematskih« rasprava koje trebaju poslužiti kao smjernice u diskusiji 30 točaka<br />
dnevnog reda. Te rasprave — napisane nesamo izvanrednom stručnosti i<br />
smislom za stimuliranje diskusije — trebaju također odraziti što je »činjenično<br />
stanje života« u stvarnosti različitih zemalja. Zbog toga se mora autore tih rasprava<br />
pomagati u njihovu poduzetom pothvatu. No, nitko im ne može bolje pomoći<br />
nego same zemlje kao i pojedinci koji su naročito upoznati s izabranim<br />
točkama dnevnog reda. To je razlog moje dvostruke molbe zemljama i pojedincima.<br />
U pogledu zemalja sigurno ne moram nadugačko raspravljati o golemoj pomoći<br />
koju bi autori »tematskih« rasprava dobili, kad bi se mogli koristiti »izvještajima<br />
zemalja« koji ukratko opisuju iskustva, stečena u tim zemljama,<br />
pouke i aktivnosti koje su u tijeku odnosno u planu, a koje se odnose na 30<br />
točaka dnevnog reda. Naslovi izvještaja tih zemalja mogli bi biti sami točke<br />
dnevnog reda, ukoliko se odnose na situaciju i uvjete u bilo kojoj odnosnoj<br />
zemlji. Također bi nam pomoglo, kad bi se pred izvještajima zemalja nalazilo<br />
poglavlje sa statističkim podacima koji bi dali glavne društveno-ekonomske i šumarske<br />
pokazatelje, kao npr.: ukupna površina zemljišta — stanovništvo — broj<br />
poroda — brutto nacionalni proizvod (BNP) — investicije u postotku BNP-a •—<br />
prekomorska financiranja kao dio ukupnih investicija — ukupna poljoprivredna<br />
površina — ukupna gospodarena šumska površina (državna, privatna) — godišnja<br />
sječa — površina umjetno podignutih šuma i trend sadnje — doprinos šumarstva<br />
brutto nacionalnom proizvodu (BNP-u) — položaj šumskih proizvoda u bilanci<br />
trgovine — broj i godišnja proizvodnja (1976. ili <strong>1977</strong>. g.) primarnih šumskih<br />
industrija (pilane, ukočeno drvo/furnir, iverice, vlaknatice, celuloza, papir)<br />
— broj zaposlenih u šumarstvu i šumskim industrijama, itd.<br />
560
Molimo da se dva primjerka takvih izvještaja odnosnih zemalja pošalju što<br />
prije zračnom poštom, no najkasnije do 6 mjeseci od datuma ovog pisma na:<br />
Mr. Lukito Daryadi,<br />
Secretary-General<br />
8th World Forestry Congress,<br />
c/o Direktorat Jenderal Kehutanan Jalan Salemba Raya 16,<br />
Jakarta, Indonesia<br />
Po dva daljnja primjerka molimo poslati također zračnom poštom na:<br />
Mr. Oscar Fugalli,<br />
Associate Secretary-General,<br />
8th World Forestry Congress,<br />
c/o Forestry Department of FAO,<br />
Via delle Terme di Caracalla,<br />
00<strong>10</strong>0 Rome, Italy<br />
Što se tiče pojedinaca, autora tzv. »dobrovoljnih« rasprava (bio bih vam vrlo<br />
zahvalan za što brojnije objavljivanje ovog poziva u vašoj vlastitoj zemlji), bit<br />
će uzeti u obzir za uključivanje u dokumentaciju kongresa, a eventualno i za<br />
»rasprave kongresa« pod uvjetom da su te rasprave u vezi s 30 točaka dnevnog<br />
reda, posebno navedenih u prilogu 1. Njihov obim treba imati manje od 2500 riječi<br />
uključivši sažetak od 200 riječi za prijevod na druga dva radna jezika kongresa.<br />
Takve »dobrovoljne« rasprave mogu se poslati bilo na engleskom, francuskom<br />
ili španjolskom jeziku, a njihovi autori mole se i upućuju, da stupe u vezu<br />
s pomoćnikom glavnog tajnika FAO-a u Rimu na gore spomenutu adresu, da bi<br />
dobili »smjernice za autore«. Da bismo omogućili autorima »tematskih« rasprava<br />
korištenje sadržaja iz »dobrovoljnih« rasprava, molimo da navedene rasprave<br />
također pošaljete što prije, no u svakom slučaju najkasnije do 31. prosinca <strong>1977</strong>.<br />
Ispričavam se zbog duljine ove druge informativne okružnice i ostajem<br />
Vaš odani<br />
Soedjarwo<br />
glavni direktor za šumarstvo i<br />
predsjednik organizjcijskog odbora<br />
8. svjetskoga kongresa šumarstva<br />
PRIVREMENI PROGRAM 8. SVJETSKOG KONGRESA ŠUMARSTVA<br />
Džakarta, Indonezija, 16.—28. listopada 1978. god.<br />
Prilog 1<br />
»Šume za narode«<br />
Glavni pozdravni govor: »Šumarstvo za seoske zajednice« (ŠSZ)<br />
Pozdravni govor gosta: »Uloga šumarstva u razvoju mjesne zajednice«<br />
Privremeni program rada:<br />
1. Sudjelovanje žitelja u šumarstvu za razvoj mjesne zajednice.<br />
2. Uzajamno djelovanje između stabilnosti u šumarstvu i stabilnosti zajednica.<br />
3. Drvna energija i seoske zajednice.<br />
4. Realizacija šumarskih programa u vezi s razvojem mjesnih zajednica.<br />
561
»Šumarstvo za prehranu« (ŠP)<br />
Pozdravni govor gosta: »Šumarstvo i planiranje iskorišćivanja zemljišta«<br />
Privremeni program rada:<br />
5. Pomoć šumarstva poljoprivredi reguliranjem slivnog područja i podizanje<br />
vjetrobranih pojasa.<br />
6. Preseljavanje u cilju ograničenja nomadskoga šumsko-poljskog gospodarenja<br />
krčenjem: pokušaj i stečena iskustva.<br />
7. Agrisilvikultura: udružena proizvodnja drva i prehrambenih kultura.<br />
8. Integrirano uzgajanje šumske divljači kao izvor bjelančevina za seosko<br />
stanovništvo.<br />
9. Hrana iz šume.<br />
<strong>10</strong>. Prirodna pašnjačka zemljišta za proizvodnju bjelančevina u aridnim ravnicama<br />
i planinama.<br />
Šumarstvo za unapređenje zaposlenja« (ŠUZ)<br />
Pozdravni govor gosta: »Optimalni stupnjevi intenzivnosti rada u šumarstvu«<br />
Privremeni program rada:<br />
11. Značenje šumarstva kao izvora zaposlenja u seoskim područjima.<br />
<strong>12</strong>. Poboljšanje zdravstvenih i zaštitnih uvjeta pri šumskom radu.<br />
13. Razvoj jednostavnog oruđa za šumski rad.<br />
14. Obrazovanje, motiviranje i društveno uzdizanje šumskih radnika.<br />
15. Ženska radna snaga u šumarstvu.<br />
Šumarstvo za razvoji industrije« (ŠRI)<br />
Pozdravni govor gosta: »Šumske industrije u vezi s društveno-ekonomskim razvojem«<br />
Privremeni program rada:<br />
I. Baza šumskih zaliha<br />
16. Potreba stalne kvantitativne i kvalitativne procjene baze šumskih zaliha<br />
i njezine dostupnosti.<br />
17. Uzajamno djelovanje genotipa, staništa i uzgojnog tretmana i njihov utjecaj<br />
na šumsku proizvodnju u razvoju industrija.<br />
18. Utjecaj eksploatacije na šumsko gospodarenje.<br />
19. Unapređenje šumskih proizvoda u cilju povećanja društveno-ekonomskog<br />
razvoja.<br />
20. Potpuno integriranje iskorišćivanja tropskih šuma.<br />
21. Potrebe i izvori za investicije u šumarstvu.<br />
22. Male pilane za zemlje u razvoju.<br />
23. Zaštita drva za seoski sektor.<br />
24. Važnost sporednih šumskih proizvoda.<br />
25. Kemijske tvari iz drva: izgledi za budućnost.<br />
Šumarstvo u službi podizanja kvalitete života« (ŠKZ)<br />
Pozdravni govor gosta: »Problemi okoliša pri uređivanju šumskoga i nekultiviranog<br />
zemljišta«<br />
Privremeni program rada:<br />
26. Procjena i analiza utjecaja šumarstva na okoliš.<br />
27. Očuvanje genetskog fonda šumskih životinja i vegetacije.<br />
28. Urbano šumarstvo i njegovi utjecaji.<br />
29. Uloga šumarstva u iskorišćivanju otpadaka.<br />
30. Utrošak energije u šumarstvu i šumskim industrijama.<br />
562
U NEKOLIKO REDAKA ...<br />
Prema studiji Ekonomske komisije za Europu i Organizacije ujedinjenih<br />
naroda za obskrbu i poljoprivredu ukupna potrošnja drvta u trogodištu 1949—51.<br />
iznosila je prosječno godišnje 305 milijuna uslovnih rn 3 , 1969—71. 435 miliguna<br />
a za 2000-tu godinu predviđa se potrošnja između 635 (minimalno) i 795 (maksimalno)<br />
milijuna uslovnih m 3 . Međutim dok je 1949—51. godine udio drva iz<br />
Europe iznosio 294 milijuna m :! ili 96°/o. 1969—71. iznosio je 337 milijuna ili<br />
77 %, a u 2000-toj godini udio iz evropskih šuma iznosit će između 385 i 455 milijuna<br />
uslovnih m 3 ih između 60 i 57 %. Razlika bi se namirila uvozom iz drugih<br />
kontinenata (85 do 115 milijuna m 3 ), preradom industrijskih otpadaka (65 do 90<br />
milijuna m 3 ) te preradom već korištenog papira (u ekvivalentu od <strong>10</strong>0 do 135 milijuna<br />
m 3 drva), (koji u god. 1949/51. nije korišten, ali već u 1969—71. godini<br />
s ekvivalentom od 25 milijuna m 3 . (F. de F.).<br />
U Irskoj je Picea sitchensis Carr. danas osnovna vrsta pošumljavanja. Dok<br />
je u razdoblju od 1935. do 1944. godine njezin udio u pošumljavanju iznosio 16,7%<br />
(i bila je na trećem mjestu) 1970/71. godine njezin udio u pošumljavanju popeo<br />
se na 64,4 °/o. S druge strane smanjio se udio običnog bora (P. sylvestris) od<br />
25,1% na 1,1% a smreke od 16,2 %> na 2,7%. (F. de F.).<br />
U Francuskoj postoji mogućnost osiguranja šuma od šteta posljedica šumskih<br />
požara, nevremena i dr. uzroka. Maloposjednici, a njih je oko 1600 000 s površinom<br />
šuma od cea <strong>10</strong> 000 000 ha, to osiguranje u pravilu ostvaruju kolektivnim<br />
ugovorom s osiguravajućim zavodom. Premija za osiguranje u Južnoj Francuskoj<br />
(Cote d'Azur) iznosi 0,063 do 0,065 franaka po hektaru godišnje (tj. između 0.235<br />
do 0,24 nova dinara). (F. de F.)<br />
U Francuskoj je u toku inventarizacija, bez obzira na vlasništvo, svih šuma.<br />
Do sada je od 88 upravno-političkih okruga (departement-a) inventarizacija završena<br />
u 59. U mjesečniku »Forets de France et Action forestiere«<br />
br. 5/77. saopćeno je današnje stanje šumskog fonda u 59 okruga i po statistikama<br />
iz 1911. i 1961. godine (1961. stanje po katastru). Ovi podaci pokazuju velik<br />
porast površina pod šumom u okruzima u kojima je inventarizacija završena.<br />
Dok statistika iz 1911. godine za te okruge iskazuje površinu šuma od 6 445 267 ha<br />
a statistika iz 1961. godine 8 143 455 ha po sadašnjoj inventarizaciji površina šuma<br />
iznosi 9 303 170 ha. Iskazan je i prirast koji iznosi 33 71<strong>10</strong>00 m 3 , ali etat<br />
je određen sa svega 18 902 000 m 3 . Pretežni dio šuma je u privatnom vlasništvu.<br />
Udio privatnog vlasništva u 21 okrugu iznosi preko 90 pa sve do 99%, a tek u<br />
8 okruga je ispod 50% (s minimumom od 24% — okrug Moselle). (F. de F.).<br />
Površina šuma u Austriji krajem 1975. godine iznosila je 3 750 000 ha. U odnosu<br />
na period 1961/70. ona je veća za oko 14 000 ha ili 0,4%, ah površina ekonomskih<br />
šuma smanjila se i to visokih za cea 90 000 ha, a niskih za cea 20 000 ha.<br />
U austrijskim šumama posebno su velike štete od divljači, pa je u dobnom razredu<br />
21—40 godina svako deseto stablo oguljeno. (A. Fz)<br />
A kakovo je stanje u SR Hrvatskoj? Uspoređujući podatke iz Statistike šuma<br />
za 1938. godinu i današnje podatke katastra (vidi S. i. br. 3—4777. str. 176) za područje<br />
dijela b. Vojne Krajine i Dalmacije imademo ovu sliku:<br />
563
Područje<br />
Površina šuma u ha<br />
1938. 1976. više 1976.<br />
Slavonske Posavine (općine: N. Gradiška, SI. Brod<br />
i Vinkovci)<br />
Bilogorsko-Podravska regija (općine: Bjelovar, Đurđevac,<br />
Garešnica, Grubišno polje)<br />
Lička subregija (općine: Gospić, Gračac, Otočac,<br />
Titova Korenica)<br />
Otoci Rab i Pag<br />
Južnohrvatska regija (Dalmacija)<br />
6 085<br />
5 948<br />
7 509<br />
862<br />
118 335<br />
1<strong>10</strong>37<br />
<strong>10</strong> 683<br />
13 830<br />
3 635<br />
135 317<br />
4 952<br />
4 635<br />
6 221<br />
2 733<br />
16 972<br />
Ukupno<br />
138 739<br />
174 402<br />
35 663<br />
U navedenim područjima površina šuma u vlasništvu 1976. godine bila je,<br />
dakle, veća za 35 553 ha ili cea 26 %. Za ostali dio SR Hrvatske ova globalna<br />
usporedba nije moguća s obzirom da je u njemu bilo i veleposjeda, a i dioba<br />
zemljišnih zajednica koje su završene tek iza rata (npr. u Općini Križevci jedna<br />
tek 1966. godine).<br />
Predmet rada Seminara 2 Međunarodnog kongresa INTEFORST 78, koji će<br />
se održati u sklopu 3. Međunarodnog sajma za šumarsku i drvoprerađivačku<br />
tehniku u Münchenu od 30. V do 4. VI 1978. god. u Munehenu, su suvremene metode<br />
planiranja u šumarstvu. Tri referata obrađuju mogućnosti primjene digitalne<br />
tehnike i aerosnimki u šumskom gospodarstvu (Prof. Linkwitz sa Sveučilišta<br />
u Stuttgardu, Prof. Young sa Sveučilišta Britanske Kolumbije u Vancouver-u,<br />
Kanada i Prof. Stellingwerf iz International Institute for Aerial<br />
Survey and Earth Sciences u Enschede-u, Nizozemska). Daljnji su predavači Dr<br />
R. M. Ne wham i(Forest Management Institute, Ottawa, Kanada), Dr P. B e r-<br />
t e 1 h e i m e r (Universität München) i Dr Anders son (Forskningstif telsen<br />
Skogsarbeten Stockholm). Dr Newnham podvrgava kritici dosadanje metode i<br />
izlaže svoju metodu tehničkog i ekonomskog planiranja iskorišćivanja šuma,<br />
Dr Bartelheimer obrađuje usmjeravanja materijalnih strujanja između šumarstva<br />
i drvne industrije a Dr Andersson izlaže o mogućnostima prognoziranja razvoja<br />
rada i tehnike u različitim područjima šumarstva stavljajući metode prognoziranja<br />
u švedskom šumarstvu na raspravu.<br />
Industrijski kombinat »KRIVAJA« (Zavidovići) i sarajevsko Predstavništvo<br />
radne organizacije »INTERIMPEX« iz Skopja, a u suradnji s Republičkom privrednom<br />
komorom BiH i SOUR-om »ŠIPAD« (Sarajevo) organizirali su demonstraciju<br />
suvremenih strojeva za iskorišćivanje šuma, koje proizvodi poduzeće<br />
»STEYR-ÖSA FORSTMASCHINE« iz Graza. Demonstracije su održane u vremenu<br />
od <strong>10</strong>. do 29. listopada <strong>1977</strong>. godine na području g. j. »GOSTOVIĆ« a u<br />
slivu rijeke Stara Kamenica. Demonstrirani su ovi strojevi:<br />
— pokretna žičara s jarbolom — SKIDER KSK 16 montirane na kamionu<br />
STEYR snage 240 KS i dometa do 800 met;<br />
— zglobni šumski traktor tegljač — OSA 260 snage '150 KS uz mogućnost<br />
svladavanja nagiba do 60 "/o s klještama za utovar i cijelih stabala;<br />
— PROCESOR OSA 705 odnosno stroj za skidanje grana s debala, prerezivanje<br />
deblovine na Sortimente te za utovar ili odlaganje izrađenih sortimenata<br />
dnevnog kapaciteta 200 m 3 četinjača;<br />
— zglobni transportni samoutovarni traktor OSA 260 kapaciteta oko 14 m 3<br />
oblovine; te<br />
— kamion STEYR s hidrauličnim kranom snage 320 KS.<br />
O. P.<br />
564
SURADNICIMA ŠUMARSKOG <strong>LIST</strong>A — UPOZORENJE!<br />
Prilikom dostavljanja članaka i sastavaka za Šumarski list, kao<br />
i isplate AUTORSKIH HONORARA, molimo AUTORE da nam istodobno<br />
sa slanjem rukopisa dostave slijedeće podatke:<br />
1. Broj vlastitog žiro računa<br />
2. Mjesto i ulica stanovanja autora, kao i naziv općine<br />
3. Broj računa općine kojoj se doznačuje porez od autorskog honorara<br />
4. Ukoliko pisac članka prima autorski honorar preko svoje radne<br />
organizacije kao »Sredstva zaposlenih radnika« navesti:<br />
a) Naziv i mjesto radne organizacije<br />
b) Broj žiro računa radne organizacije za »Sredstva zaposlenih<br />
radnika«<br />
5. Kako stope za obračun poreza na autorske honorare nisu jednake<br />
u svim republikama, to se mole autori koji su zaposleni izvan SR<br />
Hrvatske, da kod svojih općina stanovanja također ustanove i<br />
JAVE nam:<br />
a) Stopu za umanjenje brutto autorskog honorara kako bi se dobila<br />
osnovica za obračun poreza od autorskog honorara<br />
b) Stopu poreza od autorskih prava<br />
6. Ukoliko je članak pisalo više autora potrebno je navesti IMENA<br />
I KLJUČ razdiobe autorskog honorara.<br />
»ŠUMARSKI <strong>LIST</strong>«<br />
UPRAVA I UREDNIŠTVO<br />
Zagreb, Mažuranićev trg 11<br />
Telefon: 444-206, 449-686
U PRODAJI!<br />
Šumskoprdvredne osnove, osnove gospodarenja i programi za unapređivanje<br />
šuma izrađuju se na temelju odredaba, a prema obrascima<br />
ŠGO —1 do SGO — 17, OG—1 do OG — <strong>10</strong>, OGT—1 i PG — 1<br />
(Pravilnik o izradi šumsko privrednih osnova, osnova gospodarenja<br />
i programa za unapređivanje šuma: Narodne Novine br. 13 od 7.<br />
IV. 76).<br />
Iskaz obrazaca ŠGO 1 do ŠGO 17<br />
ŠGO<br />
— 1 : Iskaz površina šuma i šumskog zemljišta po gospodarskim<br />
jedinicama<br />
— 2 : Iskaz sastojina po ekološko-gospodarskim tipovima i<br />
uređajnim razredima<br />
— 3 : Iskaz površina po uređajnim razredima<br />
— 4 : Tabela dobnih razreda po vrstama drveća (4/1 i 4/2)<br />
— 5 : Drvna zaliha po uređajnim razredima<br />
— 6 : Osnova sječa glavnog prihoda<br />
— 7 : Osnova sječa prethodnog prihoda (prorede)<br />
— 8 : Osnova sječa raznodobnih šuma<br />
— 9 : Ukupni etat po sortimentima<br />
— <strong>10</strong> : Plan šumsko-uzgojnih radova<br />
— 11 : Plan investicionih ulaganja<br />
— <strong>12</strong> : Osnova zaštite šuma<br />
— 13 : Plan izrade i obnova osnova<br />
— 14 : Financijski plan iskorišcivanja šuma<br />
— 14a: Ekonomsko-financijska osnova<br />
— 15 : Evidencija izvršenih sječa (15/1 i 15/2)<br />
— 16 : Jednostavna i proširena biološka reprodukcija i zaštita<br />
šuma {16/1 i 16/2)<br />
— 17 : Plan i izvršenje obnove<br />
Narudžbe prima:<br />
SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA<br />
ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE<br />
HRVATSKE<br />
Zagreb, Mažuranićev trg 11<br />
Telefoni: 444-206 i 449-686
TISKANICE — OBRASCI ZA POTREBE ŠUMARSTVA<br />
NAZIV OBRASCA<br />
Oznaka<br />
— broj<br />
A) Štampano u arcima<br />
Privredna (kontrolna) knjiga — pojedinačni arci:<br />
— bilanca izvršenih sječa — — — — _ _ _ _ _ _ 1<br />
— bilanca kulturnih radova — — — — — — — — — 2<br />
Očevidnik šumskih šteta i krivolovaca (arak) - — — — _ _ — _ <strong>10</strong>—a<br />
Očevidnik sječa u privatnim i zadružnim šumama (arak) — — — — 15<br />
Sabirni arak šumskih proizvoda — — — — — — _ _ _ _ _ 36—b<br />
Očevidnik proizvedenih i izdatih sadnica _ _ _ _ _ _ _ _ _ 39—b<br />
Materijalna knjiga (pojedinačni arci):<br />
— pošumljavanje i melioracija — — — _ _ _ _ _ _ _ 35<br />
— šumskih rasadnika — — — — _ _ _ _ _ _ _ 39—a<br />
— njege mladika — — — — _ _ _ _ _ — _ _ _ 4Q<br />
— čišćenja sastojina (guštika) _ _ _ _ _ _ _ _ _ 41<br />
— zaštite šuma — — — — _ _ _ _ _ _ — — _ 42<br />
— uređivanja šuma — — — — — — — — — — — 43<br />
— glav. šum. proizvoda (jednodob. šume) _ _ _ _ _ _ 44<br />
— glav. šum. proizvoda (preborne Šume) _ _ _ _ _ _ _ 44—-a<br />
Knjižica procjene za jednodobne šume — arak — _ _ _ _ _ _ _ 52—a<br />
Knjižica procjene za preborne šume — arak — — — — — — — 62—b<br />
Plan sječa — _ — _ _ _ _ _ _ _ „ _ _ _ _ _ Sp—1<br />
Plan sječa po sortimentima u oblom stanju _ _ _ _ _ _ _ _ _ gp—2<br />
Plan sporednih proizvoda — — — _ _ _ _ _ _ _ — — _ pi— sp<br />
Plan pošumljavanja — — — — — _ _ _ _ _ — _ _ Poš.<br />
Analiza radova po planu pošumljavanja _ _ _ _ _ — _ _ Pl—poš.<br />
Plan radova u šumskim rasadnicima — _ _ _ _ — — _ _ pi— ra .<br />
Plan njege m.adika — — _ _ _ _ _ _ _ — — — _ _ pi— m j<br />
Plan Čišćenja sastojina (guštika) - — _ _ _ _ — _ _ _ pi—čišć.<br />
Plan zaštite šuma — — — _ _ _ _ _ _ _ — _ _ „ pi— z g<br />
Plan lovne privrede — — — . _ _ _ _ — — _ — _ pi—j ov><br />
Plan vlastite režije — — — — — _ _ _ _ _ _ — _ _ Pl—rež.<br />
Plan investicija — — — — — — _ _ _ _ _ _ _ _ _ pi— mv .<br />
Zbirni plan vi. režije glavnih proizvoda _ _ _ _ _ _ _ _ _ pi— z b.<br />
B) Štampano na kartonu (kartotečni listovi)<br />
Kratkotečni list o šumskoj šteti — — _ _ _ _ _ _ _ _ \Q— D<br />
Kartotečni list za glavne šumske proizvode — — _ _ _ _ _ _ 35— a<br />
Kartotečni list za sporedne šumske proizvode _ _ _ _ — — _ 37<br />
C) Štampano u blokovima (perforirani listovi)<br />
Nalog za terensko osoblje 50x2 listova — — — _ _ _ _ _ _ 54<br />
Lugarski izvještaj 50x2 listova — — — — — — — — — _ _ 54—a<br />
Dnevnik vanjskog rada 50x2 listova — — — _ _ _ _ _ _ _ 55<br />
Prodajni popis glav. šum. proizvoda — <strong>10</strong>0 listova _ _ _ _ _ _ _ 58<br />
Uplatnica za drv. proizvode 50x3 listova — — — — — — — — 58—a<br />
Paševnica 25x3 listova — — — — — — — — — _ _ — 59— a<br />
Prodajni popis pašarenja — <strong>10</strong>0 listova — — — — — — — — — 59—b<br />
Premjerbena knjižica za primanje trupaca — 50x3 listova — — — — 63—a<br />
Premjerbena knjižica za ogrjev, drvo — 50x3 listova — — — — — 63—c<br />
Popratnice za drvni materijal — 50x4 listova — — _ _ _ _ _ 64— a<br />
Popis popratnica vagona, prevoza i si.: <strong>10</strong>0 listova _ _ _ _ _ _ 64—b<br />
Nalog za otpremu — 50x2 listova _ _ _ — _ _ _ _ _ _ gg<br />
Obavijest o otpremi — <strong>10</strong>0 listova — _ _ _ _ _ — — _ — — gg<br />
Specifikacija otpreme — 50x3 listova _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 69—a<br />
Tablice za kubiciranje trupaca — tvrdi povez — — — — — — —<br />
D) Dnevnik rada službena knjiga terenskog osoblja, vel. <strong>12</strong>x17 cm<br />
Isporuku tiskanica i knjiga vrši:<br />
Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije HRVATSKE, ZAGREB<br />
— Mažuranićev trg 11, tel. br. 444-206
VANJSKA I UNUTRAŠNJA<br />
UVOZ DRVA I DRVNIH<br />
TRGOVINA PROIZVODIMA<br />
PROIZVODA, TE OPREME I<br />
ŠUMARSTVA I INDUSTRIJE<br />
PRERADE DRVA<br />
POMOĆNIH MATERIJALA ZA<br />
ŠUMARSTVO I INDUSTRIJU<br />
PRERADE DRVA<br />
EXPillllllHVIl<br />
PODUZEĆE ZA VANJSKU I UNUTRAŠNJU TRGOVINU DRVA I<br />
DRVNIH PROIZVODA<br />
te lučko-skladišni transport i špediciju bez supsidijarne i solidarne<br />
odgovornosti OOUR-a<br />
4<strong>10</strong>01 ZAGREB, MARULIĆEV TRG 18<br />
p.p. <strong>10</strong>09; Tel. 444-011; Telegram: Exportdrvo Zagreb; Telex: 21-307, 21-591<br />
OSNOVNE ORGANIZACIJE UDRUŽENOG RADA<br />
OOUR — VANJSKA TRGOVINA — 4<strong>10</strong>01 Zagreb, Marulićev trg 18, pp <strong>10</strong>08,<br />
te!. 444-011, telegram: Exportdrvo-Zagreb, telex: 21-307, 21-591<br />
OOUR — TUZEMNA TRGOVINA — 4<strong>10</strong>01 Zagreb, ulica B. Adžije 11 pp 142,<br />
tel.: 415-622, telegram: Exportdrvo Zagreb, telex: 21-307<br />
OOUR — »SOLIDARNOST« — 5<strong>10</strong>00 Rijeka, Sarajevska 11, pp 142, tel.: 22-<strong>12</strong>9,<br />
22-917, telegram: Solidarnost-Rijeka<br />
OOUR — LUĆKO SKLADIŠNI TRANSPORT I ŠPEDICIJA — 5<strong>10</strong>00 Rijeka, Delta 11,<br />
pp 378, tel.: 22-667, 31-611, telegram: Exportdrvo-Rijcka, telex: 24-139<br />
/<br />
s<br />
'*•* ¥1 T'TTl "<br />
(U II M rt & SL 1 MJ II' .<br />
i<br />
v<br />
s<br />
U INOZEMSTVU<br />
VLASTITA FIRMA<br />
EUROPEAN WOOD PRODUCTS, Inc. 35-03 th Street Long Island City —<br />
New York 11<strong>10</strong>6 — SAD<br />
OMNICO G.m.b.H., 83 Landshut/B, Watzmannstr. 65 (SRNJ)<br />
OMNICO ITALIANA, Milano, Via Unione 2 (Italija)<br />
EXHOL N. V., Amsterdam, Z Oranje Nassaullan 65 (Holandija)<br />
HOLZIMEX G.m.b.H., 6 Frankfurt/Main, Westendstr. 80—90 (SRNJ)<br />
MJEŠOVITA PODUZEĆA<br />
WALIMEX S.A. Meubles en Gros — <strong>10</strong>96 Cully — Rue Davel 37 (Švicarska)<br />
EKSKLUZIVNA ZASTUPNIŠTVA<br />
COFYMEX 30, Rue Notre Dame des Victoires — Paris 2e (Francuska)<br />
POSLOVNE JEDINICE<br />
Representative of EXPORTDRVO, 89 a the Broadway Wimbledon,<br />
London, S. W. 19-IQE (Engleska)<br />
EXPORTDRVO — predstavništvo za Skandinaviju, <strong>10</strong>325 Stockholm 16, POB 16298<br />
(Švedska)<br />
RXPORTDRVO — Moskva — Mosfiljmovskaja 42 (SSSR)<br />
\<br />
\