STRUKTURA I SVOJSTVA POLIMERA - Kemijsko-tehnološki fakultet

Sekundarne su veze, naravno, puno slabije od primarnih valentnih veza izmeñu atoma
i molekula (10 puta su slabije) ali su aditivne i proporcionalne molekulnoj masi. Obzirom na
veliku molekulnu masu, odnosno velik broj ponavljanih jedinica, sekundarne sile kod
makromolekula puno su jače nego kod (malih) molekula i time dovoljno jake da smanjuju
pokretljivost molekula na jednak način kao i kemijsko umreženje, što rezultira specifičnim
svojstvima polimera. Plastomerni materijal ima dovoljno veliku čvrstoću, dimenzijsku
stabilnost ili općenito mehanička svojstva pogodna za različite primjene.
Duromeri zagrijavanjem ne omekšavaju. Imaju umreženu strukturu nastalu
kovalentnim povezivanjem polimernih lanaca, tj. povezivanjem funkcionalnih skupina dvaju
odvojenih lanaca. Broj poprečnih veza diktira svojstva polimera. Umreženi polimeri općenito,
nemaju primjetno staklište, T g , ne mogu se otopiti, taliti ili preoblikovati. Naime, pri prvom
oblikovanju podliježu kemijskim reakcijama kojima nastaju intenzivno umrežene
trodimenzijske strukture te nepovratno očvrsnu (postaju netopljivi i netaljivi). Duromeri su
tipično “tvrdi” polimeri. Tvrdoća, koja je rezultat nedovoljne molekulne gibljivosti,
omogućava primjenu ovih poliplasta kao konstrukcijskih materijala .
Elastomeri (prirodni i sintetski kaučuci, silikoni, poliuretani) na sobnoj se temperaturi
mogu istezati do najmanje dvostruke izvorne duljine i trenutno se vraćaju na početnu duljinu
nakon prestanka djelovanja vanjske sile. Makromolekule elastomera slične su oprugi, slika
1.3, pa te klupčaste strukture podliježu istezanju do 100% njihove početne duljine.
Slika 1.3. Shematski prikaz elastomera
Makromolekulni lanci u elastomeru povezani su fizičkim meñumolekulnim silama (van der
Waalsovim ili vodikovim vezama). Da bi elastomerni materijal imao zadovoljavajuća
uporabna svojstva, izmeñu elastomernih makromolekula se, uz fizičke veze, naknadno ugrade
kemijske veze (mostovi izmeñu pojedinih makromolekula na reakcijski sposobnim mjestima).
Elastomerna makromolekula s dvostrukim vezama (primjerice poliizopren) umrežuje se
sumporom, a proces se zove vulkanizacija (obavlja se u proizvodnji pneumatika), slika 1.4.
5