STRUKTURA I SVOJSTVA POLIMERA - Kemijsko-tehnološki fakultet

Neureñene strukture (nepravilno savijeni dijelovi) smještene na savijenoj površini izmeñu
kristala u sferolitu kao i izmeñu samih sferolita čine amorfni materijal, slika 3.9. Veličina
sferolita mijenja se od jednog mikrona do nekoliko milimetara u promjeru, ovisno o brzini
hlañenja taljevine. Sporim hlañenjem nastaju veći sferoliti nego brzim hlañenjem. Veličina im
je ograničena rastom susjednih sferolita. Pri vrlo brzom hlañenju taljevina se može pothladiti,
tj. ostati rastaljena pri temperaturi ispod svojeg tališta (pothlañivanje je proces sniženja
temperature tekućine ispod temperature ledišta bez prelaska u čvrsto stanje; temperatura
kristalizacije može biti 10-20 o C niža od temperature taljenja). To rezultira nastajanjem jako
velikog broja nukleacijskih centara i početkom rasta mnoštva sferolita. Čvrsti polimer se tada
sastoji od velikog broja malih sferolita koji meñusobno prorastaju.
Slika 3.9. Prikaz amorfnog materijala u lamelnim strukturama
3.3. Orijentacija
Djelovanjem rastezne sile makromolekulni se lanci poravnavaju u smjeru djelovanja
naprezanja što se referira kao orijentacija. Molekulna orijentacija rezultira anizotropijom
mehaničkih svojstava, te većom rasteznom čvrstoćom i krutošću molekula. To se koristi kao
prednost u proizvodnji sintetskih vlakana i filmova, a nepoželjna je pojava kod postupaka
prešanja. Orijentacija amorfnih polimera dogaña se jednostavnim preureñivanjem statističkih
klupčastih makromolekula (molekulna orijentacija). Kod kristalnih i kristalastih polimera
mehanizam tog procesa je puno kompleksniji, kristaliti se mogu orijentirati ili čak potpuno
strukturno preurediti. Proces je toliko drastičan da se može nazvati naprezanjem inducirana
kristalizacija ili prekristalizacija. Može se provesti hladnim razvlačenjem pri sobnoj
temperaturi, npr. polietilena i polipropilena (oba su kristalasti). Krhka plastika, kao poli(metil-
43