Å UMARSKI LIST 1-2/2001 - HÅ D

More documents

Recommendations

Info

M. Božić, .1. Čavlović: ODNOS DOMINANTNE VISINE, DIMENZIJE SJHČIVH ZRELOSTI 1 NORMALNE DRVNE ... Šumarski list br. 1-2, CXXV (<strong>2001</strong>), 9-18 16
M. Božić. J. Čavlović: ODNOS DOMINANTNE VISINE, DIMENZIJE SJEČIVE ZRELOSTI I NORMALNE DKVNE ... Šumarski listbr. 1 -2, CXXV (<strong>2001</strong> ). 9-1 8 Tako se zaliha na II bonitetu smanjuje s 459,60 mVha uz fiziološku zrelost u originalnoj Klepčevoj normali na 313,29 mVha u normali kod koje je dominantna visina određena prema Weise-u te sastojina izgospodarena na dimenziju zrelosti od 60 cm, stoje smanjenje od 146,31 mVha ili 31,83%. Najveće postotno smanjenje zalihe događa se na III bonitetu, uz iste uvjete kao i kod II boniteta te iznosi 37,38 %. U konkretnoj g. j., g. j. "Belevine" koja se nalazi na II bonitetu, drvna zaliha uz fiziološku zrelost smanjena jeza42mVhaili9%. Ako promatramo smanjenje zalihe po metru visine (tablica 8.) vidimo da se ono uz fiziološku zrelost kreće oko 16-17 mVha (oko 3,5 %) na II bonitetu, 14,5-15,5 mVha (3,8%) na II/III te 13,5-14,5 mVha (4,1 %) na III bonitetu. Osim ovoga, vidljivo je i smanjenje drvne zalihe uslijed sniženja dimenzije zrelosti s fizičke na 70 ili 60 cm za svaku pojedinu normalu (tablica 9.). Ova sniženja kreću se do 30-ak mVha (do 7 %) pri sniženju na zrelost od 70 cm odnosno do 50-ak mVha (do 11 %) pri sniženju na zrelost od 60 cm. Po centimetru promjera sniženje zalihe kreće se u sljedećim okvirima: s fiziološke na dimenziju zrelosti od 70 cm, najčešće 0,8-1 mVha ili 0,2-0,3 %; s fiziološke na dimenziju zrelosti od 60 cm 0,9-1,2 mVha ili 0,25-0,35 %; a najveće je s 70 na 60 cm i iznosi 1-2 m 5 ili 0,3-0,45 %. ZAKLJUČCI 1. Pri uređivanju prebornih šuma u Republici Hrvatskoj koriste se normale temeljene na visini dominantnih stabala, odnosno "Novi sistem uređivanja prebornih šuma" 2. Različitim definiranjem dominantnih visina te smanjenjem i postizanjem dimenzije sječive zrelosti s fiziološke na određeni definirani promjer sječive zrelosti, dolazi do umjetnog snižavanja srednje visine dominantnih stabala. U našem slučaju ta sniženja iznose do 9,25 m ili 28,03 %. 3. Sniženjem srednje visine dominantnih stabala ili dimenzije sječive zrelosti dolazi do smanjenja drvne zalihe tih, uz nove uvjete konstruiranih normala. Maksimalno relativno sniženje zalihe iznosi 146,31 mVha, a postotno 37,38 %. Smanjenje drvne zalihe po metru visine za pojedini bonitet odnosno tarifu uz istu dimenziju sječive zrelosti gotovo je konstanta i kreće se od oko 11 mVha za III bonitet uz dimenziju zrelosti 60 cm, do 16-17 mVha na II bonitetu uz fiziološku zrelost, odnosno 17-18 mVha u odsjeku 39c koji se nalazi na II bonitetu, ali mu je tarifa nešto viša od šurić-Pranjić tarife. Conclusions Postotno smanjenje po metru visine kreće se od oko 3,1 % za II bonitet uz dimenziju zrelosti od 60 cm do 4,1-4,2 % za III bonitet uz fiziološku zrelost. 4. Ukupno smanjenje drvne zalihe uslijed sniženja dimenzije zrelosti kreće se do 30 mVha (7 %) pri sniženju na dimenziju zrelosti od 70 cm odnosno 50 mVha pri sniženju dimenzije zrelosti na 60 cm. Sniženje po centimetru promjera je unutar iste grupe normala i sniženja dimenzije sječive zrelosti višemanje konstanta, te pri sniženju drvne zalihe s fiziološke na 70 cm najčešće iznosi 0,8-1 mVha ili 0,2-0,3 %; s fiziološke na 60 cm 0,9-1,2 mVha ili 0,25-0,35 % te s 70 na 60 cm promjera 1-2 mVha ili 0,3-0,45 %. 5. Da bi se izbjeglo snižavanje drvne zalihe normale uslijed različitog definiranja dominantnih visina, prilikom uređivanja prebornih šuma treba koristiti originalne Klepčeve normale korigirane na njemačke debljinske stupnjeve. 6. Dimenziju sječive zrelosti u svakoj pojedinoj sastojim treba odrediti na temelju kvalitete ranije posječenih debelih stabala Božić, M., 1999: Modeli uređivanja jelovih šuma Gorskog kotara. Magistarski rad, 140 str., Zagreb. Božić, M., 2000: Kolika je stvarna zaliha jele u našim šumama. Šum. list 134(3-4): 185-195, Zagreb. Klepac, D., 1961: Novi sistem uređivanja prebornih šuma. Poljoprivredno šumarska komora SR Hrvatske, 46 str., Zagreb. Klepac, D., 1962: Novi sistem uređivanja prebornih šuma (dodatak). Poljoprivredno šumarska komora SR Hrvatske, 24 str., Zagreb. Klepac, D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina. 300 str., Zagreb. LITERATURA - References Klepac, D., 1965: Uređivanje šuma. 341 str., Zagreb. Meštrović, Š. & Fabijanić, G., 1995: Priručnik za uređivanje šuma. 416 str., Zagreb. Pranj ić, A., 1966: Interpolirane šurićevejednoulazne tablice za jelu-smreku i bukvu. šum. list 90 (3-4): 185-212, Zagreb. Pranj ić, A. & Lukić, N., 1997: Izmjera šuma. 405 str., Zagreb. Osnova gospodarenja za g. j. "Sungerski lug" od 1. 1. 1976. do 31. 12. 1985. godine. Zagreb 1976. g. Osnova gospodarenja za g.j. "Belevine" od 1. 1. 1980. do 31. 12. 1989. godine. Zagreb 1980. g. 17
Page 2 and 3: RU EC GLAVNOGA UREDNIKA PROMJENA US
Page 4 and 5: SADRŽAJ - CONTENTS IZVORNI ZNANSTV
Page 6 and 7: N. I.ukié: Dendroklimatološka ana
Page 8 and 9: N. Lukić: Dendroklimatološka anal
Page 10 and 11: N- Lukić: Dendroklimatološka anal
Page 12 and 13: M. Božić. J. Cavlović: ODNOS DOM
Page 14 and 15: M. Božić, J. Čavlović: ODNOS DO
Page 16 and 17: M. Božić, J. Cavlović: ODNOS DOM
Page 20 and 21: M. Božić. .1. Čavlović: ODNOS D
Page 22 and 23: J. Kranjić. Ž. Škvorc, A. Čami:
Page 24 and 25: •I. Franjić, Z. Skvore, A. Čarn
Page 26 and 27: .1. Franjić. Ž. Skvorc. A. Čami:
Page 28 and 29: ,1. Franjić, Ž. Škvorc, A. Čami
Page 30 and 31: A. Šajković: UTJECAJ KVALITETE Ž
Page 32 and 33: A. Sajkuvić: UTJECAJ KVALITETE ŽI
Page 34 and 35: A. Sajković: UTJECAJ KVALITETE ŽI
Page 36 and 37: A. Sajkovic: UTJECAJ KVALITETE ŽIV
Page 38 and 39: R. Sabadi: PORTUGAL, OSVRT NA ŠUMA
Page 40 and 41: R. Sabadi: PORTUGAL. OSVRT NA ŠUMA
Page 42 and 43: R. Sabadi: PORTUGAL. OSVRT NA ŠUMA
Page 44 and 45: R. Sabadi: PORTUGAL, OSVRT NA ŠUMA
Page 47 and 48: PREGLEDNI ČLANCI REVIEWS Šumarski
Page 49 and 50: O. Antonie: JE LI HRAST LUŽNJAK U
Page 51 and 52: (). Anionic: JE LI HRAST LUŽNJAK U
Page 53 and 54: O. Antonie: JE LI HRAST LUŽNJAK. U
Page 55 and 56: O. Anionic: JE LI HRAST LUŽNJAK U
Page 57 and 58: O. Antonie: JE LI HRAST LUŽNJAK U
Page 59 and 60: STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPER
Page 61 and 62: Dimitrov: ZAKLJUČAK VLADE REPUBLIK
Page 63: T. Dimitrov: ZAKLJUČAK VLADE RKPUB
Page 66 and 67: D. Tonković: ŠUMSKE ŽELJEZNICE U
Page 68 and 69:
I). Tonković: ŠUMSKE ŽELJEZNICE
Page 70 and 71:
ZAŠTITA PRIRODE ŠARENI DAŽDEVNJA
Page 72 and 73:
šuma još od Krčkog statuta 1388.
Page 74 and 75:
sudjelovati u raspravi, u svom pism
Page 76 and 77:
ozbiljan apel HT, od gosp. Galica n
Page 78 and 79:
Slika 1. Protupožarne grablje (Fot
Page 80 and 81:
Dragutin Mayer, biolog Nikola Ljube
Page 82 and 83:
Monografija "Der Europäische Muffl
Page 84 and 85:
MONTI E BOSCHI (talijanski časopis
Page 86 and 87:
Beatrice Pesenti Barili, Valeria Va
Page 88 and 89:
sjemena, zahtjevima vrste za svjetl
Page 90 and 91:
marstva", s ciljem razvijanja novih
Page 92 and 93:
Mađarska Latvija Litva Makedonija
Page 94 and 95:
vanje u upravi na razini općina. N
Page 96 and 97:
Nadležnost organizacija državne a
Page 98 and 99:
lem opet može biti u nedostatku zn
Page 100 and 101:
ma. To se događa samo u zemljama u
Page 102 and 103:
"Godine ljubavi", Zagreb 1988. i dr
Page 104 and 105:
van u stoljetnom urbanom okruženju
Page 106 and 107:
ZNANSTVENI STRUČNI SKUPOVI UNAPRE
Page 108 and 109:
daju provenijencije koje uspijevaju
Page 110 and 111:
Prema D. Diminiću, najučestalija
Page 112 and 113:
FORTECHENVI BRNO 2000 Međunarodna
Page 114 and 115:
Istražuju se štete na starim trak
Page 116 and 117:
produktima drvenog ugljena godišnj
Page 118 and 119:
• VP4: Biofules Market in the Tra
Page 120 and 121:
Glede broja prijavljenih referata i
Page 122 and 123:
Svrha ovog i sličnih skupova nije
Page 124 and 125:
iz zemalja koje imaju svoje autokto
Page 126 and 127:
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA Z
Page 128 and 129:
1. Kao i prošlih godina, potrebno
Page 130 and 131:
IN MEMORIAM PROF. DR. SC. BRANKO MI
show all

Å UMARSKI LIST 1-2/2001 - HÅ D

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?