08.04.2014 Views

Å UMARSKI LIST 1-2/2001 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 1-2/2001 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 1-2/2001 - HÅ D

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

PREGLEDNI ČLANCI REVIEWS Šumarski list br. 1-2, CXXV(<strong>2001</strong>), 45-56<br />

UDK 630* 181 + 181.3<br />

JE LI HRAST LUŽNJAK U HRVATSKOJ VRSTA<br />

KLIMATOGENE RASPROSTRANJENOSTI?<br />

IS THE PEDUNCULATE OAK SPECIES OF<br />

CLIMATOGENIC DISTRIBUTION IN CROATIA?<br />

Oleg ANTONIĆ*<br />

SAŽETAK: U ovom se radu raspravlja o ekološkim uvjetima prostorne razdiobe<br />

hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Hrast lužnjak je u Hrvatskoj glavna vrsta<br />

drveća u dvije šumske zajednice: Genisto elatae - Quercetumroboris Ht. 1938<br />

i Carpino betuli - Quercetum roboris (A n ić 1959) emend. Rauš 1969. U prvoj<br />

zajednici koja dolazi u poplavnim nizinama, prisutnost hrasta lužnjaka,<br />

kao i većine ostalih biljnih vrsta, uvjetovana je dopunskim vlaženj em podzemnom<br />

vodom i poplavama, odnosno njegova rasprostranjenost nije klimatogena.<br />

Druga zajednica je floristički slična klimatogenoj zajednici hrasta kitnjaka<br />

i običnog graba (Epimedio-Carpinetum betuli (Ht. 1938) Bo r h i d i 1963).<br />

Iako ostale vrste zajednice Carpino betuli - Quercetum roboris nisu utjecane<br />

podzemnom vodom zbog plićeg zakorjenjivanja, prisutnost hrasta lužnjaka,<br />

kao vrste koja razvija dubok korijenov sustav, često je (ali ne i uvijek) uvjetovana<br />

dopunskim vlaženj em podzemnom vodom i u toj zajednici. To je posebno<br />

istaknuto na lakšim tlima s nepovoljnim hidropedološkim karakteristikama<br />

(malen kapilarni uspon i kapacitet tla za dostupnu vodu). Pored toga, areali<br />

zajednica Carpino betuli - Quercetum roboris i Epimedio - Carpinetum betuli<br />

imaju sličnu makroklimu, ali se razlikuju geomorfološki -prva zajednica izbjegava<br />

nagnute terene, što neizravno ukazuje na vlažnija staništa. Može se<br />

općenito zaključiti da je hrast lužnjak u Hrvatskoj rasprostranjen izvan dopunski<br />

vlaženih područja (podzemnom vodom i/ili poplavama) samo kada su<br />

hidropedološki i/ili geomorfološki uvjeti povoljni.<br />

Poznavanje okolišnih uvjeta koji kontrolirajupridolazak i uspijevanje hrasta<br />

lužnjaka na određenom području važno je za gospodarenje šumom, kao i<br />

za projektiranje hidrotehničkih zahvata na načelima održiva razvoja. U skladu<br />

s tim, trebat će provesti dodatna istraživanja koja će omogućiti detaljno razumijevanje<br />

interakcija između okolišnih čimbenika (npr. hidroloških i hidropedoloških<br />

karakteristika, evaporacije, transpiracije, oborine) koji zajedno<br />

rezultiraju prisutnošću lužnjaka na određenom području, uključujući problem<br />

unutarvrsne (ekološke rase hrasta lužnjaka) i međuvrsne (u smjeru hrasta kitnjaka)<br />

genetske varijabilnosti.<br />

K l/ u č n e r ij e č i : hrast lužnjak, vegetacijski klimaks, makroklima, podzemna<br />

voda, zakorjenjivanje, hidropedološke karakteristike, nagib terena,<br />

hrast kitnjak.<br />

UVOD - Introduction<br />

Olcg Antonie, Institut Ruder Bošković, Bijenička 54, Zagreb<br />

e-mail: oantonic@rudjcr.irb.hr<br />

Vegetacijski klimaks je u najopćenitijem smislu konačni<br />

stadij razvoja vegetacije koji je u ravnoteži s okolišnim<br />

uvjetima, odnosno ne mijenja se sve dok su oko-<br />

45

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!