predavanje 5
predavanje 5
predavanje 5
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
interakcije između medija s jedne i njihovih korisnika s druge strane. Identifikacija<br />
i socijalizacija u ovom tematu više govore o dominantnoj snazi medija, a manje o<br />
kritičnom prevrednovanju ekranizovane stvarnosti. No, bez medija se ne može.<br />
Kao prostor za demokratsko sučeljavanje različitih pogleda, forum za razmjenu<br />
mišljenja, produkcije žanrova avangardne kulture i resurs informacija i znanja<br />
mediji su sastavni, nerazdvojni i opredmećeni prostor čovjekove realnosti.<br />
Realnosti kao vremenske i prostorne dimenzije ljudskog bivstvovanja a manje kao<br />
realiteta interpretirane stvarnosti. Tako složen, međusobno uslovljen, protivurječan<br />
i dijalektički isprepletan odnos pojedinca i medija zahtijeva što efikasnije<br />
tumačenje i razumijevanje medija u društvu.<br />
Međunarodna zajednica, u prvom redu UNESKO u cilju razvoja novih<br />
oblika komunikacije između medija i korisnika prije dvadesetak godina inicirali su<br />
dijalog o potrebi medijske pismenosti. Jednostavno, nije odavno dovoljno znati<br />
čitati i pisati da bi bili pismeni, naglasak je kao što je rečeno o sticanju znanja o<br />
pristupu i korišćenju medija, u prizmi društveno-političkog, tržišnog i tehničkog<br />
funkcionisanja. Vrijeme u kojem živimo te rastuća tehnologizacija bio je signal da<br />
međunarodna zajednica ukaže na potrebu „digitalnog opismenjavanja“ koje<br />
građanima treba omogućiti znanja o novim medijima koji i te kako utiču na kulturu<br />
rada, obrazovanja, zdravlja i slobodnog vremena.<br />
Savjet Evrope medijsku pismenost smatra jednim od bitnih preduslova<br />
aktivnog građanstva u svjetlu uspostavljanja i jačanja interkulturalnog dijaloga.<br />
Snaženje osnove, i društvene regulacije kulture medijske pismenosti, kroz aktivno<br />
zagovaranje širih socijalnih grupa, afirmisaće i pojačaće senzibilitet za rješavanje<br />
ovog često problematičkog odnosa.<br />
Šta je medijska pismenost?<br />
Pojam medijske pismenosti definisan je na konferenciji o medijskoj<br />
pismenosti 1992. godine kao „sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i<br />
odašiljanja poruka posredstvom medija“ (Aufdertreide, 1992). Ova definicija<br />
predpostavlja neophodna i to različita znanja i vještine koje treba usvojiti u cilju<br />
percepcije medija kao pozitivnih izvora informacija. U tom kontekstu razvijena<br />
demokratska društva brinu o strategijama medijskog opismenjavanja, pomažući<br />
pojedincima-građanima da što lakše i brže „razumiju“ medije. UNESCO je još kao<br />
što je rečeno sedamdesetih godina prošlog vijeka pokrenuo pitanja obrazovanja za<br />
medije. Potaknuti važnošću medija na život pojedinaca i porodica inicirali su na<br />
međunarodnom naučnom planu raspravu o načinima uključivanja kulture medijske<br />
pismenosti u obrazovni sistem. Od potpisivanja Deklaracije o medijskom<br />
obrazovanju (Declaration of media education) 1982. godine (Košir, Zgrabljić,<br />
Ranfl, 1999:12) do danas, koncept medijske pismenosti ili medijskog obrazovanja