Å UMARSKI LIST 7-9/1946

1SSW
2. Uslijed ekstenzivnog stočarstva šuma sa svojim proizvodima, naročito
u planinskim krajevima, ima još uvijek važnu ulogu u ishrani i
timarenju blaga. Spomenimo samo pašu, listik, brst, sušanj i šumske plodove.
U buduće se mora o toj činjenici voditi računa ne samo primjenom
odnosnih zakonskih mjera, već po potrebi i podizanjem lisnika i brstika,
naročito na Kršu.
3. Prije prošlog rata svi su naši narodni ekonomi i agrarni političari
upozoravali na prenaseljenost kao na jedan od najvažnijih uzroka za nelegalnu
sječu i krčenje šuma. Badi velikog gubitka stanovništva za vrijeme
rata kao i radi prvog zadovoljenja potreba na zemlji putem agrarne
reforme, ta će opasnost za neko vrijeme jenjati. Međutim, poznavajući
veliku populacionu sposobnost našeg planinca, moramo budno paziti na
recidivu ove pojave, pa se na, to već unaprijed spremati. Zna se da se to
pitanje nije dalo riješiti raznim šumsko-policijskim i si. mjerama, već
raznim zahvatima na polju agrara (na pr. povećanjem krmnog bilja, stajskim
timarenjem, pretvorbom zapuštenih pašnjaka u oranice i livade,
melioracijom podvodnih terena, isušivanjem krških polja i si.). Zato je
ovdje potrebna kolaboracija obadviju struka.
4. Daljnja je karakteristika u podmirivanju naših potreba iz šuma
prekomjerno trošenje drveta kod seoskog i gradskog stanovništva. Naš
je zadatak u budućnosti da se ta potrošnja smanji zamjenom drveta drugim
materijama, odnosno racionalizacijom potrošnje i štednjom.
5. Treba istaknuti i neracionalnost koja se javlja pri sječi, izvozu,
preradi i potrošnji drveta. Tu se pruža cijeli niz mjera za smišljen planski
rad u cilju popravka toga stanja. Zna se da se zbog potrošnje sirovog
drveta gubi 35—40"/o; da se mnogo drveta gubi time što se troši tesano
drvo tamo gdje se može trošiti piljeno (na. pr. pragovi, mosnice, grede
i t. d.);
6. Treba spomenuti i propadanje otpadaka u šumi i kod mehaničke
prerade drva. Problem štednje i racionalizacija mora i o tome povesti
računa; i ' ,
7. Važan faktor su i kalamiteti koji već nekoliko decenija haraju po
našim šumama, smanjujući im obrast i proizvodnu snagu. Tu čeka velik
zadatak naše znanstvene zavode;
8. Odnos šume prema stanovništvu nije svuda povoljan. Naši najnapučeniji
krajevi nemaju u blizini dovoljno šuma, te se drvo mora dopremati
iz veće udaljenosti. Tu se javlja povećana, potreba zamjene drva
drugim materijalom, kao i važnost planske razdiobe drva. Potrebno je
omogućiti da drvo — kao glomazna rol)a — ne putuje na velike distance;
9. Pri prijevozu drva javljaju se j'azne poteškoće i zbog toga što je drvo
velikim dijelom upućeno na suvozemni saobraćaj. Najveći broj rijeka
nije reguliran, te se na njima vrši promet samo splavima i plavljenjem.
Rijeke nisu međusobno spojene sistemom kanala, koji bi preuzeli transport
glomazne robe. Velika evropska saobraćajna arterija Dunav ne
teče u smjeru naših drvnih tržišta nego obrnuto; zato se transport našeg
drva u srce Evrope odvija u maloj mjeri vodenim putem, a najviše že-
Ijeznicom.^)
^) Kod riječnog prometa učešće drva je u izvozu vrlo malo (19311 g. 6°/o od sveukupnog
izvoza), dok je nešto veće u iimitrušnjoni prometu (ogrjevno 13"/o i tehničko drvo
.4°/» od sveukupnog unutrašnjeg prometa rijekama). Najveće je učešće drva u prometu
Savom i Dravom.