You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
pokojnom gosp. Ing. Andriji Borošiću, bivšem kr. zemaljskom šumarskom<br />
nadzorniku, koji je po općenitom sudu bio čovjek osobito blage duše, a<br />
što se tiče drugarstva, svojom je koncilijantnošću i impozantnom pojavom<br />
upravo osvajao ne samo starije, nego naročito mlađe (podređene)<br />
kolege, da su neobično rado prianjali uz rad, u kojem im je sam prednjačio<br />
i podstrekivao ih na savjesnost. Preranom njegovom smrću mnogo<br />
je toga izgubila hrvatska šumarska struka, a umro je na sam svoj imendan<br />
30. studena 1909 u 49. godini života.<br />
Nema jamačno šumara, službovao on ma kod koje vrsti šumskog<br />
vlasništva na području bivše Kraljevine Hrvatske i Slavonije, a da se<br />
do izdanja novog zakona o šumama od 21. XII. 1929. nije služio njegovim<br />
priručnikom, što ga je 1900. godine izdao sa vlastitim tumačenjem, a uz<br />
sudjelovanje pravnika Dra Antuna Qoglije pod naslovom »Zakoni i naredbe<br />
tičući se šumske uprave i šumskog gospodarenja«.<br />
Godina 1894. bila je za Hrvatsku i Slavoniju, što se tiče stvaranja<br />
raznih zakona, vrlo plodna. Iste godine stvorio je Hrvatski sabor u Zagrebu<br />
među ostalim slijedeće glavne zakone, koji su bili u vezi sa šumarstvom:<br />
1. Zakon od 22. siječnja 1894., kojim se ureduje šumarsko-tehnička<br />
služba kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji;<br />
2. Zakon od 26. ožujka 1894., kojim se uređuje stručna uprava i<br />
šumsko gospodarenje u šumama, koje su pod osobitim javnim nadzorom;<br />
3. Zakon od 25. travnja 1894. o uređenju zemljišnih zajednica.<br />
Držim stoga, da nije bilo nijednog šumara, naročito od onih, koji<br />
su služili kod »političke« uprave, a da nije počam od 1894. godine željno<br />
iščekivao, u smislu ustanova § 2. zakona od 26. III. 1894. izdavanje naputka<br />
o sastavljanju gospodarstvenih osnova. Žalibože, samo iščekivanje<br />
naputka trajalo je gotovo punih 9 godina, jer je tek 23. travnja 1903.. na<br />
radost i veselje tadanjih šumara, osvanula toliko iščekivana naredba o<br />
tome sastavku. Čitajući najprije samu naredbu sa prilozima A i B, a<br />
zatim i sam naputak za sastav gospodarstvenih osnova, koji je samoj<br />
naredbi priležao kao prilog pod C, lebdjele su mi kod čitanja dvije istaknute<br />
osobe, i to najprije moj odlični profesor na Visokoj školi za kulturu<br />
tla u Beču gosp. Adolf Ritter von Quttenberg, šumarski stručnjak svjetskog<br />
glasa, koji je tako reći uredio sve državne šume u bivšoj Austriji,<br />
a zatim sam sastavljač naputka gosp. Ing. Andrija Borošić. I dok sam<br />
tako po više puta čitao razna poglavlja, kao:; I. Predradnje; II. Opis<br />
šuma i III. Ustanovljenje načina budućeg gospodarenja, najviše sam se<br />
zadržavao kod odsjeka o proračunavanju godišnjeg prihoda, a napose o<br />
redovitom i vanrednom prihodu. Ne manju početnu brigu zadavalo mi<br />
je izračunavanje raznih vrsti prirasta kod raznih vrsti uzgoja šuma.<br />
Temeljno načelo hrvatskog naputka o izračunavanju godišnjeg prihoda<br />
sastoji se u tomu, da se godišnji prihod za visoke šume sa oplodnom<br />
i čistom sječom izračunava pomoću »poprečnog« godišnjeg prirasta<br />
u dobi sječe, a za preborne šume pomoću »tekućeg« prirasta, pa da se<br />
na taj način proračunani godišnji prihodi isporede u svrhu kontrole sa<br />
godišnjim prihodom izračunatim po kojem obličku.<br />
U Šum. Listu od godine 1917. kritikuje izdani naputak o sastavljanju<br />
gospodarstvenih osnova također sada već pokojni kr. šumarski nadzornik<br />
gosp. Ante Kern i to u članku »Praksa uređenja šuma uopće, a<br />
kod zemljišnih zajednica napose«, preštampanom i izdanom također u<br />
642
Change language