Å UMARSKI LIST 5-6/2008 - HÅ D

ne mase, a potencijalne mogućnosti za proizvodnju
biogoriva u šumarstvu su čak 2,000.000 t/godišnje, ne
ugrožavajući pravilno gospodarenje, obnovljivost i
održivost šuma. Ovim potencijalnim količinama biogoriva,
koje se mogu proizvoditi iz biomase u šumarstvu,
moguće je dodati i potencijalne količine koje će
se moći dobiti iz povećane poljoprivredne proizvodnje,
koristeći sadašnjih 947 080 ha neobradivih površina.
pa i povećanjem poljoprivredne proizvodnje unapređenjem
tehnologije, koje su sada na niskom stupnju.
U poglavlju "Umjesto zaključaka" autori navode
kako: "zajednički iznos od 1 193 530 t/godišnje biogoriva
premašuje za 2,8 puta potrebnu količinu koju će Hrvatska
trebati koristiti 2030. godine u prometu, umjesto
fosilnih goriva".
ENERGIJA IZ ŠUMSKE BIOMASE POTENCIJAL
I PERSPEKTIVE U HRVATSKOJ
Mr. se. Josip Dun do vi ć
Nedostatak fosilnih goriva, te njihovi negativni
učinci na klimu i okoliš, a cijene im imaju kroničnu tendenciju
rasta, stvara sve veći interes za korištenje
obnovljivih izvora energije (naročito iz vjetra, biomase,
solame energije, malih hidroelektrana i geotermalnih
izvora). Jedna od najperspektivnijih mogućnosti jest
korištenje obnovljivih sirovina iz poljoprivrede i
šumarstva kao krutih, tekućih i plinovitih energenata,
ili kao osnovnih materijala za proizvode.
Zašto biomasa kao energent?
Najvažnije prednosti veće uporabe potencijala
šumske biomase kao energenta u Hrvatskoj su:
1. Ekološke prednosti biomase u odnosu na fosilna
goriva su njena obnovljivost i potrajnost. Opterećenje
atmosfere CO2 pri korištenju biomase kao goriva
je gotovo zanemarivo, dok su fosilna goriva odgovorna
80 % za zagrijavanje planeta zemlje. Potrošnja
fosilne primame energije u šumskoj proizvodnji
iznosi svega između 1 % i 4 %!
Gospodarske prednosti biomase iz šumarstva, drvne
industrije i poljoprivrede su smanjenje uvoza fosilnih
energenata i platnog deficita, povećanje energetske
neovisnosti i sigurnosti opskrbe energijom, što je jedan
od strateških problema svake zemlje. Prema pred-
Udio biomase članica EU i RH (%) u ukupnoj potrošnji energije u 2004.
viđanjima ovisnost Hrvatske u uvozu energije porast
će sa sadašnjih 50 % uvoza na preko 70 % u 2030.
godini. U protekle tri godine (siječanj 2005. - siječanj
2008.) cijene nafte porasle su za oko 120 % , a cijene
prirodnog plina za više oko 70 %!
3. Socijalne prednosti korištenja biomase mogućnost
su otvaranja većeg broja novih radnih mjesta, što
pridonosi ruralnom i lokalnom razvoju, a to je imperativ
hrvatske gospodarske i socijalne politike.
Uloga i udio šumske biomase u ukupnoj potrošnji
energije u Hrvatskoj
Uporaba energije šumske biomase kao OIE ima dugu
tradiciju u Hrvatskoj, naročito u ruralnim dijelovima,
pa je 1965. godine sudjelovala sa gotovo četvrtinu
ukupne potrošnje energije, a danas ogrjevno drvo
pokriva svega jednu dvadesetpetinu (4 %), i to na tradicionalan
energetski neučinkovit način.
Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj u 2006. godini
iznosi 410,56 PJ. Od toga, uvozna energetska
ovisnost iznosi 49 %, i to: 80 % nafte, 100 % ugljena,
39 % prirodnog plina i 46 % električne energije.
Hrvatska je potpisnica Kyoto protokola i treba do
2008./2012. smanjiti emisiju fosilnog CO2 za 5 % u
odnosu na 1990. godinu. Nakon gotovo desetgodišnjeg
ČČČČČČ konstantnog rasta (1994. - 2003.),
emisija CO2 se stabilizirala u posljednje
tri godine na razini od oko
23 Mt. Iz slike: Udio biomase članica
EU i RH (%) u ukupnoj potrošnji
energije u 2004. vidljivo je
da se Hrvatska nalazi na 12. mjestu.
Danas u Hrvatskoj usluge toplinarstva
koristi oko 10 % kućanstava
u 14 većih gradova (više od
140.000 kućanstava), koja čine 1/3
stanovništva Hrvatske, a kao energent
uglavnom se koristi prirodni
plin, loživo ulje i mazut. Budući da
su ta toplinska postrojenja (veća od
5 MW) zbog prosječne starosti od
20 do 25 godina na granici životnog
vijeka i da u iste treba investi-
283