Å UMARSKI LIST 5-6/2008 - HÅ D

More documents

Recommendations

Info

ati izgradnjom novih kogeneracijskih postrojenja, koja bi osim fosilnih goriva trebala koristiti i biomasu. Poticajni instrumenti (državni, ekonomski, predpristupni fondovi EU) Važnost energetskog korištenja biomase prepoznala je Vlada RH donošenjem zakonskih i podzakonskih akata kojim potiče proizvodnju i korištenje bioenergije, a to su: – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potiče energetsko korištenje biomase od 2004. godine, i to općinama i gradovima davanjem bespovratnih sredstava do 30 % vrijednosti investicije projekata na biomasu ili najviše do 1,7 mil. kn, a trgovačkim društvima davanjem beskamatnog kredita s dvije godine počeka i 5 godina povrata. U 2007. godini za BIOMASA-projekte financirao je ukupno 29 projekata sa 33,3 mil. kn, i to za sljedeće projekte: zamjena energenta (1), proizvodnja biodizela (4), proizvodnja peleta (5), Centralizirani toplinski sustavi s kotlovima na biomasu (5), kogeneracijska postrojenja i kotlovnice na biomasu (8) i obrazovane, istraživačke i razvojne studije (6). – Ministarstvo integralnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprava za drvnu industriju, donijelo je Operativni program razvoja industrije, prerade drva RH (2006 – 2010.). Putem javnog natječaja u 2007. godini dodijelilo je 41,1 mil. kn bespovratne kapitalne pomoći trgovačkim društvima i obrtima iz proizvodnih grana DD 20 – prerada drva i DN 36 – proizvodnja namještaja. Od ukupnog iznosa 18,4 mil. kn dodijeljeno je 51-om projektu vezanom uz korištenje drvnih ostataka, i to za sljedeće projekte: trigeneracija (1), kogeneracija (3), proizvodnja peleta (5), proizvodnja briketa (9) i kotlovnice na biomasu (33). – Novodonešeni Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije od 1. 07. 2007. ima za cilj ostvariti udio od 1100 GWh električne energije iz OIE, odnosno 5,8 % ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj u 2010. godini. – Darovnica Zaklade Globalnog fonda zaštite okoliša (GEF) davanjem kreditnih sredstava ukupno 2 mil. USD za pripremu projekata korištenja OIE za projekte toplana na biomasu i malih hidroelektrana do 10 MW u Hrvatskoj. – Krajem <strong>2008</strong>. godine stupit će na snagu predpristupni fond IPARD (<strong>2008</strong>. – 2010.) kojim će se poticati bespovratnim sredstvima projekte Energija iz biomase u općinama i gradovima do 20.000 stanovnika. Problemi i iskustvo pri energetskom korištenju drva Iako se Hrvatska po šumovitosti nalazi u samom o europskom vrhu, tj. odmah iza skandinavskih zemalj ja i 284 Austrije, uglavnom zbog slabih saznanja o modernom načinu korištenja biomase kao energenta, zaostaje u proizvodnji krute biomase, biogoriva i bioplina za EU. Hrvatska danas raspolaže s kvalitetnim i prirodnim šumama, čijim potrajnim gospodarenjem putem njega, čišćenja, proreda te naplodnih i dovršnih sječa nastaju velike količine šumske biomase za mehaničku preradu i tehničku uporabu. Oko 50 % šumske biomase nastaje njegom šuma, a 50 % iz naplodnih i dovršnih sječa. Osim toga Hrvatska raspolaže sa oko 181.000 ha neobraslog šumskog zemljišta za podizanje energetskih kultura kratke ophodnje. Zbog toga Hrvatske šume d.o.o. već od 12. lipnja 2002. godine imaju međunarodnu suradnju o uporabi drva kao energenta sa Bavarskom, Kompetencijskim centrom za obnovljive sirovine C.A.R.M.E.N.e.V. iz Straubinga, a od siječnja 2005. godine i sa Austrijom, Austrijskom udrugom za biomasu. Novom šumskogospodarskom osnovom područja 2006. – 2015. planirano je povećanje etata prethodnog prihoda za 1,2 mil. m3 godišnje s mogućnosti povećanja šumske biomase boljim iskorištenjem etata gospodarskih šuma do 2010. godine za preko 2,6 mil. m3 energetskog drva, i to: 60 % ogrjevno drvo i 40 % drvna sječka kao novi proizvod. U izračunu ukupne šumske biomase kao energenta do 2010. godine nisu uzete: minski sumnjive površine šuma (oko 10 % etata); biomasa uz šumske ceste i šume na kršu zahvaćene požarom i podizanje novih energetskih kultura! Sve navedeno je dobar temelj za razvoj tržišta potrošnje drva kao energenta. Postrojenja na biomasu (instalirani kapaciteti za proizvodnju toplinske, električne energije i krutih biogoriva i kapaciteti u fazi pripreme) Prema podacima izdanja energetskog pregleda “Energija u Hrvatskoj 2006.” instalirani kapaciteti industrijskih kotlovnica za proizvodnju toplinske električne energije iz biomase iznose 512 MWt i 2 MWel, u 2006. godini proizveli su 6 GWh električne energije i 14.767 TJ toplinske energije iz ogrjevnog drva i drvnog ostatka za grijanje i pripremu tople vode u domaćinstvima (83 %) te u industrijskim toplanama i kotlovnicama (17 %). Radi boljeg korištenja šumske biomase – energetskog drva Hrvatske šume d.o.o. izgradile su dvije toplane na šumsku biomasu u Ogulinu (1995.) i Gospiću (2005.) svaka snage 1 MW, a u pripremi su i nove na lokacijama: Vinkovci, Našice, Đurđevac, Delnice i Krasno. U fazi pripreme je izgradnja termoelektrana na biomasu (kogeneracijska postrojenja) na lokacijama: – u drvno-industrijskom kompleksu: “Strizivojna hrast” d.o.o. Strizivojna, “Spin Valis” Požega, “Spa-
čva” d.o.o. Vinkovci, DIN “Novoselac” Novoselac i DI “Slavonija” Sl. Brod, te NEXE Grupa u “Bilokalnik” Koprivnica, – HEP d.d. u idućih 5 godina izgradit će 50 MWel termoelektrana na biomasu, za što je potrebno 450.000 tona šumske biomase godišnje, uz partnerski razvoj projekata sa HŠ d.o.o. (7. rujna 2007. godine u Našicama je na 2. Hrvatskim danima biomase potpisan sporazum HEP d.d. i HŠ d.o.o.). Potencijalne lokacije za gradnju energana za drvnu biomasu su: Osijek, sl. Brod, Sisak, Karlovac i Gospić! Pema podacima HGK – Udruženje drvno-prerađivačke industrije, proizvodnja briketa i peleta za proizvodnju toplinske energije iznosi: – briketi se proizvode u Belišću (8.000 – 10.000 tona godišnje, 60 % izvoz), CIKAPA Orahovica – Belevina (1.500 tona godišnje, 100 % izvoz), “Finag” Garešnica (1.500 tona godišnje, 5 % izvoz) “Spačva” d.d. Vinkovci (5.000 tona godišnje, 47 % izvoz), PPS Galeković (1.950 tona godišnje, 61 % izvoz) i PPS Majur (400 tona godišnje, 24 % izvoz), a – pelete se proizvode u “ADRIADRVO” Gradec (1.300 tona godišnje, 84 % izvoz), "FINAG" Garešnica (1.300 tona godišnje, 100 % domaće tržište), a od 2007. u Drvenjača d.d. Mrkopalj (7.200 tona godišnje, 100 % izvoz), a probna proizvodnja peleta pokrenuta je i u Viševica comp. Perušić (25.000 tona godišnje), Spačva d.d. Vinkovci (50.000 tona godišnje) i u “Finvest” d.d. Gerovo (20.000 tona godišnje). Potencijal i perspektive energije drva Veliki potencijali šumske biomase u 2010. godini za energetsku uporabu iznosit će oko 3,0 mil. m3 ili 45 % drva za energiju od 6,5 mil. m3 propisanog godišnjeg etata ili čak dva puta više u odnosu na 2006. godinu, kada je proizvodnja bila 1,55 mil. m3. Uzmemo li u obzir da 1 tona šumske biomase kod 30 % vlage sadrži primarnu energiju od 3,62 MWh, dobijemo ukupnu energiju šumske biomase od 3,62 milijuna MWh ili uz godišnje uporabno vrijeme od 7.500 h bruto snagu od 480 MW. Uz stupanj djelovanja 0,8 radi se o neto snazi od 380 MW. Kod odnosa električne i toplinske energije 1/4 dobijemo neto električnu snagu od 95 MWel (što odgovara raspoloživoj snazi na pragu 98 MW u TE Plomin 1, koja kao gorivo koristi ugljen) i 285 MWt. Dakle možemo izgraditi 8 bio-elektrana-toplana (BE-TO) od 10 MWel i 15 manjih od 1 MWel. To relativno znači da bi BE-TO ukupne snage 95 MWel (od toga otpada 50 MWel na Sporazum HEP d.d. i HŠ d.o.o.) s proizvodnjom 7.500 h/god. sudjelovale u instaliranoj snazi od oko 4.000 MW (uključivo NE KRŠKO) sa 2,4 %, a u električnoj energiji sa 0,7 mil. MWh ili 4,2 % od 17 mil MWh ukupne potrošnje električne energije u 2005. godini. Europsko vijeće sredinom ožujka 2007. donijelo je “Europski energetski akcijski plan”, koji ima tri cilja: sigurnost opskrbe, ekonomičnost i podnošljivosti za okoliš. Budući da je uporaba fosilnih goriva za oko 80 % odgovorna za emisije stakleničkih plinova Europe, te je to glavni uzrok promjene klime sržišna točka ovog akcijskog plana je obveza: • da se udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u EU do 2020. godine povisi na 20 %, • paralelno s tim treba do 2020. godine efikasnim mjerama sniziti za 20 % prognoziranu potrošnju energije i • da EU smanji emisiju stakleničkih plinova za 20 % do 2020. godine. Možemo zaključiti da su koristi od korištenja biomase kao energenta: 1. poboljšanje učinkovitosti korištenja energije, 2. povećanje vlastite proizvodnje energije uz smanjenje uvoza i platnog deficita 3. postizanje pozitivnih učinaka na okoliš, klimu i 5. otvaranje novih tržišta za domaće gospodarstvo, 6. stvaranje novog tržišta u šumarstvu (posebice tržišta ogrjevnog drva iz proreda čija proizvodnja ostvaruje samo trošak, a drvo ostaje u šumi i time izostaju šumskouzgojne mjere), ali i proizvodnje toplinske i/ili električne energije, 7. povećanje energetske neovisnosti i sigurnosti opskrbe energijom i 8. šansa zemljama koje zaostaju u razvoju da si pomognu same u neovisnosti od fosilnih goriva. Ciljanim rastom korištenjem šumske sječke od 1 milijun tona godišnje od 2010. godine postiže se: • povećat će se prihod u šumarstvu prodajom šumske sječke za oko 35,o mil. € godišnje, • smanjit će se korištenje fosilnih goriva za oko 0,36 milijuna tona ekvivalenta nafte na godinu, • smanjit će se emisija fosilnog C02 za oko 1,05 milijuna tona na godinu, • porast će zaposlenost za više od 1000 radnih To će biti hrvatski odgovor na pitanje energije i klime u 21. stoljeću! 285
Page 2 and 3:
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA KOMU PRIPA
Page 4 and 5:
SADRŽAJ - CONTENTS IZVORNI ZNANSTV
Page 6 and 7:
M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE S
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
Page 14 and 15:
Page 16 and 17: M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE S
Page 22 and 23: V. Goglia, J. Zgela, I. Đukić: U
Page 24 and 25: V. Goglia, J. Zgela, I. Đukić: U
Page 26 and 27: V. Goglia, J. Žgela, I. Đukić: U
Page 28 and 29: D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČA
Page 36 and 37: Z. Najvirt, A. Miličević, S. Meš
Page 38 and 39: Ž. Najvirt, A. Miličević, Š. Me
Page 40 and 41: Ž. Najvirt, A. Miličević, Š. Me
Page 42 and 43: Z. Spanjol, K. Biljaković, R. Rosa
Page 48 and 49: Ž. Španjol, K. Biljaković, R. Ro
Page 50 and 51: 268
Page 52 and 53: Poznato je da rijeka Krka izvire is
Page 54 and 55: Danas se slobodno možete kretati
Page 56 and 57: Ad. 1. a) U Radno predsjedništvo i
Page 58 and 59: Zahvaljujem na pozornosti uz želje
Page 60 and 61: šumarskoga sektora nego u bivšem,
Page 62 and 63: narine na razini HŠD-a, i osnivanj
Page 64 and 65: čitih drvnih proizvoda za preradu.
Page 68 and 69: SURADNJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE I
Page 70 and 71: stavljanja tržišta, organiziranja
Page 72 and 73: 10. OBLJETNICA NASTUPA EKIPE HRVATS
Page 74 and 75: ženska štafeta: 2006. god. 22. (4
Page 76 and 77: io gajilištem i duševnim ognjišt
Page 78 and 79: POZDRAV IZ HRVATSKE - PLITVIČKA JE
Page 80 and 81: ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI MULTI
Page 82 and 83: KNJIGE I ČASOPISI DABAR U HRVATSKO
Page 84 and 85: L’ITALIA FORESTALE E MONTANA ,ća
Page 86 and 87: Za migracijske vrste nije moguće o
Page 88 and 89: IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA
Page 90 and 91: o finskoj tehnologiji, kod koje se
Page 92 and 93: Ganoderma živi kao nametnik i kao
Page 94 and 95: Nadograđujući radove na ovom podr
Page 96 and 97: Sabadi, R., 1980., Problemi razvitk
Page 98 and 99: antropološki aspekti, Bilten ZIDI,
Page 100 and 101: Sabadi, R., 2000: Prof. dr. Franc B
Page 102 and 103: Na mjesnom groblju u Viškovu, neda
Page 104: Tijekom proljeća, a kasnije i ljet
show all

Å UMARSKI LIST 5-6/2008 - HÅ D

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?