Å UMARSKI LIST 3/1937

u godini: konja: goveda: koza: ovaca: svinja:
1895. 3.498 16.879 59.526 123.547 7.915
1931. 3.654* 8.896 2.965 51.913 1.238
U srezu duvanjskom (Tomislav grad) bilo je stanje stoke u tim
istim godinama ovakovo:
u godini: konja: goveda: koza: ovaca: svinja:
1895. 1.770 17.254 23.444 91.003 2.957
1931. 3.187** 7.184 2.208 28.179 694
U oba sreza uništene su i šume i pašnjaci, pa je stanje naroda
očajno. Iz Duvna vidimo po svoj državi najviše prosjaka i vrlo velik
broj torbara, koji svu svoju imovinu nose o remenu. K tomu pridolazi
i loš geografski položaj duvanjskog sreza, koji leži na visoravni od 1000
metara nadmorske visine. Radi toga se u njemu još mnogo teže osjeća
oskudica drveta, po čemu se može navesti, da je u njemu pitanje drvarenja
ujedno i životno pitanje. Da bi se bar donekle ublažila bijeda i
oskudica drveta, izlučen je još prije rata dobar dio šume u Malovanu iz
sreza bugojanskog, a isto tako i Mučinovac iz sreza mostarskog i dodijeljen
Duvnu za podmirivanje potreba pravoužitnika. U ovom srezu
ide se i po 30 do 40 km daleko u šumu po drva, pa na kratkom zimskom
danu dolazi se kući s tovarom drva tek treći dan, a dok je šume teklo,
mogao je svaki do tovara drva doći i dva puta u danu. Nije trebao ni
sam toliko dangubiti ni ulagati truda, a ni blaga izmarati kao danas, kad
je ostao bez šume, pa za opskrbu sa drvima troši svu svoju radnu snagu
(si. 2).
!
SI. 2. Istočni dio Duvanjskog polja; u pozadini ogoljela Oran-planina.
Osim toga oba ova sreza strašno su poharana i pašom stranog
blaga, a najviše na pograničnim pašnjacima s dalmatinske strane. Pa
pošto danas nemaju ni šume ni pašnjaka, a u susjedne srezove nemaju
kuda, kao što nemaju šta ni na pašu goniti, jer su drugi već davno i
planine zaposjeli, jasno je, da je moralo slijediti rapidno opadanje blaga,
* Od toga 75% magaradi.
** Većinom magaraca.
115