500
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 165 (001) Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 501-512 GENETIČKE STRUKTURE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) IZ ZAPADNE I ISTOČNE BOSNE GENETIC STRUCTURE OF SILVER FIR (Abies Alba Mill.) FROM WESTERN AND EASTERN BOSNIA Dalibor BALLIAN 1 SAŽETAK: Analiziran je biljni materijal iz pet populacija iz istočne i pet populacija iz zapadne Bosne. Za analizu genetičke strukture uporabljeno je 9 enzimskih sustava, sa 17 genskih lokusa, a obuhvaćeno je ukupno 44 različita alela. Analiza je pokazala postojanje statističke razlike između istraživanih skupina, odnosno populacija. Ipak neke od populacija iz obje skupine za neke genske lokuse pokazuju sličnost, što je vjerojatno posljedica hibridizacije koja se događa u zapadnoj Bosni između dva glacijalna pribježišta. Prosječan broj alela po lokusu bio je od 1,65 kod populacije Očevija do 2,17 kod populacije Oštrelj, dok se prosječan broj genotipova po lokusu kretao od 2,00 kod populacije Očevije do 2,88 kod populacije Glamoč. Vrijednosti raznolikosti (V gem i V p ) bila je najmanja kod populacije Očevija i iznosila je 28,42 (1,1682), a kod populacije Glamoč bila je najveća i iznosila je 90,70 (1,24) dok je najveća diferencijacija bila u populaciji Glamoč s 0,1984. Dobiveni rezultati predstavljat će dobru osnovu za kontrolu reprodukcijskog materijala obične jele, kao i provođenje aktivnosti na njezinoj zaštiti metodama ex situ i in situ. Ključne riječi: obična jela, Abies alba Mill., izoenzimi, varijabilnost O ekološkoj i ekonomskoj važnosti obične jela (Abies alba Mill.) pisano je već dosta (Ballian 2003, Ballian i Bogunić 2008; Bilela i Ballian 2008). Ipak treba napomenuti da je to ekonomski, a i eko loški najvažnija vrsta među četinjačama u Bosni i Her cegovini, a koja je rasprostranjena na 562 237 ha (Us ćuplić, 1992). U Bosni i Hercegovini jela se može naći u raznim tipovima šuma, većinom mješovitim s buk vom, a čini oko 50 % svih visokih šuma. Uz zapadni Balkan, najvažnije područje raspro - stiranja obične jele jest središnja i istočna (karpatska) Europa. balkansko, odnosno bosanskohercegovačko podru čje rasprostranjenja obične jele posebno je zanimljivo. Razlog tomu je utvrđena genetička varijabilnost prilikom brojnih pokusa provenijencija, a i prilikom upo - 1 Prof. dr. Dalibor Ballian, balliand@bih.net.ba Šumarski fakultet u Sarajevu, Zagrebačka 20, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina UVOD – Introduction rabe brojnih genetičkih biljega na manjem broju uzoraka (Konnert i Bergmann 1995; Liepelt i sur. 2002, Gömöry i sur. 2004; Zigenhagen i sur. 2005). Drvo obične jele uvijek je traženo, a posebice zad - njih godina zbog dobre kvalitete i široke uporabne vrijed nosti. Tako je bilo i kroz povijest, a to je vodilo dje lomičnom nestajanju jele nakon velikih sječa u središnjim dijelovima Bosne te znatnim izmjenama vegetacije (Beus 1984), zbog čega je došlo do velikog sma njenja površina pod jelom u prošlosti, iako ima primjera gdje je zabilježeno širenje jele (Ballian i Bog u n i ć 2008). U novije vrijeme stalna su prijetnja obič noj jeli imela (Usćuplić 1992; Usćuplić i sur. 2007), razni patogeni i brojni kukci potkornjaci. Isto tako, poseban problem predstavlja zagađivanje atmosfere i pedosfere, evidentirano u Europi (Elling 1993; Elling i sur. 1999; Wentzel 1980). Zbog ugroženosti prirodnih populacija obične jele mnogi istraživači 501
- Page 1 and 2: ŠUMARSKI LIST HRVATSKO ŠUMARSKO D
- Page 3 and 4: UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN
- Page 5 and 6: SADRŽAJ - CONTENTS IZVORNI ZNANSTV
- Page 7 and 8: IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI - ORIG
- Page 9 and 10: I. Seletković, N. Potočić, A. Ja
- Page 11 and 12: I. Seletković, N. Potočić, A. Ja
- Page 13 and 14: I. Seletković, N. Potočić, A. Ja
- Page 15 and 16: I. Seletković, N. Potočić, A. Ja
- Page 17 and 18: I. Seletković, N. Potočić, A. Ja
- Page 19 and 20: I. Seletković, N. Potočić, A. Ja
- Page 21 and 22: IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI - ORIG
- Page 23 and 24: V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro
- Page 25 and 26: V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro
- Page 27 and 28: V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro
- Page 29 and 30: V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro
- Page 31 and 32: IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI - ORIG
- Page 33 and 34: M. Šušnjar, D. Pičman, T. Pentek
- Page 35 and 36: M. Šušnjar, D. Pičman, T. Pentek
- Page 37: M. Šušnjar, D. Pičman, T. Pentek
- Page 41 and 42: D. Ballian: GENETIČKE STRUKTURE OB
- Page 43 and 44: D. Ballian: GENETIČKE STRUKTURE OB
- Page 45 and 46: D. Ballian: GENETIČKE STRUKTURE OB
- Page 47 and 48: D. Ballian: GENETIČKE STRUKTURE OB
- Page 49 and 50: D. Ballian: GENETIČKE STRUKTURE OB
- Page 51 and 52: IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI - ORIG
- Page 53 and 54: M. Bobinac, S. Andrašev: UČINCI U
- Page 55 and 56: M. Bobinac, S. Andrašev: UČINCI U
- Page 57 and 58: M. Bobinac, S. Andrašev: UČINCI U
- Page 59 and 60: M. Bobinac, S. Andrašev: UČINCI U
- Page 61 and 62: M. Bobinac, S. Andrašev: UČINCI U
- Page 63 and 64: M. Bobinac, S. Andrašev: UČINCI U
- Page 65 and 66: IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI - ORIG
- Page 67 and 68: V. Farkaš, T. Gomerčić, M. Sindi
- Page 69 and 70: V. Farkaš, T. Gomerčić, M. Sindi
- Page 71 and 72: V. Farkaš, T. Gomerčić, M. Sindi
- Page 73 and 74: V. Farkaš, T. Gomerčić, M. Sindi
- Page 75 and 76: V. Farkaš, T. Gomerčić, M. Sindi
- Page 77 and 78: CRNI KOZLAC Među nekolicinom vrsta
- Page 79 and 80: ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SCIEN
- Page 81 and 82: Dr. Jari Parviainen (Chairman of JF
- Page 83 and 84: ima od nekoliko stotina godina, te
- Page 85 and 86: Dr. Hannes Böttcher (IIASA, Austri
- Page 87 and 88: azvijanje tržišta OIE u RH, podsj
- Page 89 and 90:
To drvo nam je na dohvat ruke, a ko
- Page 91 and 92:
nog šumarstva. 3. šumarski kongre
- Page 93 and 94:
aštine hrvatskoga naroda”. Uz pr
- Page 95 and 96:
Nakon pola sata vožnje došli smo
- Page 97 and 98:
proizvoda Like. Tu bijahu izloženi
- Page 99 and 100:
Hrvatska udruga za biomasu zajedno
- Page 101 and 102:
no prethodno priopćenje, tri pregl
- Page 103 and 104:
UPU TE AU TO RI MA - INSTRUCTIONS F