PDF - HÅ D
PDF - HÅ D
PDF - HÅ D
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Dr. Lindsey J. Ellingson (Swedish University of Agricultural Sciences, Sweden): Forest owner’s<br />
perceptions of risk, climate change and the economic importance on their management decisions<br />
Predstavljena je problematika primjene mjera prilagodbe<br />
u privatnim šumama, te razumijevanje privatnih<br />
šumoposjednika o klimatskim promjenama, mogućim<br />
rizicima, te značaju njihovih odluka u gospodarenju šumama.<br />
Dr. G. J. Nabuurs (Alterra, Netherlands): Forestry possibilities for mitigation in Europe<br />
Iznijeti su osnovni načini ublažavanja klimatskih<br />
promjena u okvirima šumarskog sektora, interakcije između<br />
pojedinih sektora, te specifičnosti europskih šuma<br />
u različitim vremenskim okvirima. Problematika ublažavanja<br />
klimatskih promjena često je presložena, te nedostaju<br />
podaci u znanstvenoj literaturi da bi se mogla<br />
donijeti jedinstvena strategija ili politika za područje cijele<br />
Europe. Modeliranje sposobnosti šuma za ublažavanje<br />
klimatskih promjena moguće je jedino u lokalnim<br />
slučajevima gdje postoji dovoljna količina podataka, ali<br />
za modeliranje na Europskoj ili regionalnoj razini još<br />
nedostaju podaci. Kako biološki potencijal šuma ne daje<br />
stvaran potencijal, potrebno je procijeniti i supstitucijski<br />
potencijal šumskih proizvoda. Učinak supstitucije fosilnih<br />
goriva i građevinskih materijala proizvodima dobivenim<br />
iz šumske biomase još nije dovoljno istražen, pa<br />
to predstavlja dodatne teškoće. Trenutno postoji potreba<br />
za istraživanjem “close to market” potencijala koji<br />
uključuje i supstitucijske učinke, a time je realističniji<br />
od biološkog potencijala šuma. Kako bi se postigli<br />
Kyoto ciljevi na europskoj razini metode ublažavanja<br />
treba tražiti lokalno, a iz toga proizlazi i velika odgovornost<br />
za šumarske stručnjake u praksi. Neke od predloženih<br />
metoda su sprječavanje nagomilavanja drvne zalihe<br />
u područjima s učestalim prirodnim poremećajima, gdje<br />
to nije moguće (požari, oluje) treba iskorištavati biomasu<br />
i producirati proizvode kako bi se postigao supstitucijski<br />
učinak.<br />
Prof. Antti Asikainen (Metla, Finland): Role of forest biomass to meet emission reduction targets<br />
Prof. Asikainen izložio je osnovne ciljeve Europske<br />
zajednice u smanjenju emisija stakleničkih plinova te<br />
ukazao na promijenjenu ulogu šumarskog sektora i<br />
šumske biomase u postizanju tih ciljeva. Europska zajednica<br />
želi smanjiti potrošnju neobnovljivih izvora<br />
energije (osobito ulja i prirodnoga plina), te se više<br />
osloniti na vlastite izvore, a to je prema mišljenju prof.<br />
Asikainena ključ budućnosti šumarskoga sektora. On<br />
je ukazao i na mnoge mogućnosti koje proizlaze iz<br />
ovih činjenica, te istakao kako bi ovo moglo biti<br />
novo svitanje šumarstva u Europi (npr. uporaba u<br />
Dr. Kim Pingoud (VTT, Finland): What can substitution do?<br />
građevinarstvu, pridobivanje energije, proizvodnja<br />
novih vlakana, kemijskih proizvoda iz drveta i dr.).<br />
Šume su već dobile i dobivat će povećanu i raznoliku<br />
ulogu u ostvarivanju strateških ciljeva Europske<br />
zajednice. Ovi povećani zah tjevi za obnovljivim<br />
izvorima energije stvaraju prilike za novi boljitak u<br />
zemljama koje su bogate šumama, koje imaju otvoren<br />
stav za razvoj inovacija i postojeće institucije, te posjeduju<br />
znanje o šumskim pro izvodima, njihovoj proizvodnji<br />
i potrošačima.<br />
Izložen je pregled trenutnih istraživanja metodologije<br />
kvantificiranja supstitucijskog efekta. Istaknuta je<br />
uloga supstitucije materijala i goriva proizvodima iz<br />
šumske biomase na globalnoj razini. Postoje specifičnosti<br />
supstitucije na regionalnoj i lokalnoj razini, a najznačajnije<br />
je trenutno pitanje je li korištenje biomase<br />
učinkovita klimatska politika i u kojim slučajevima.<br />
Trenutne procjene supstitucijskog učinka na globalnoj<br />
razini kreću se od 1–3 % smanjenja globalne emisije stakleničkih<br />
plinova, no preduvjet je da se političkim instrumentima<br />
prepozna i uzme u obzir tzv. “full carbon<br />
account”, ili bodovanje svih aktivnosti kojima se smanjuju<br />
emisije stakleničkih plinova. Iako postoji velika<br />
varijacija u procjenama supstitucijskog učinka postoje<br />
jasni dokazi kako je supstitucija jedan od mogućih načina<br />
ublažavanja klimatskih promjena, te bi se svakako<br />
trebala posvetiti pozornost načinima i mogućnostima<br />
ublažavanja klime korištenjem drveta. Osnovni nači -<br />
ni ublažavanja klimatskih promjena iskorištenjem šumske<br />
biomase su: gospodarenje usmjereno na supstituciju<br />
(naglasak na proizvodnji biomase za energiju i proizvoda<br />
od drveta), gospodarenje usmjereno na sekvestraciji<br />
ugljika, te gospodarenje usmjereno na zaštitu<br />
prirodnih sastojina kako ne bi došlo do emisije ugljika iz<br />
šumskih ekosustava. Međutim, niti jedna pojedina metoda<br />
ne rješava problematiku ublažavanja klimatskih<br />
promjena, već mora postojati kombinacija svih metoda s<br />
politikom usklađenja metoda mitigacije na lokalnoj razini.<br />
Iako velik broj znanstvenika u Europi započinju<br />
istraživanja ovo problematike, još ne postoji dovoljna<br />
količina podataka i najznačajnija pitanja supstitucije još<br />
ostaju otvorena (npr. u kojim slučajevima je supstitucija<br />
drvetom povoljna, koji bi mogao biti utjecaj vremenskih<br />
okvira redukcije emisija na ulogu drveta, pitanje uvođenja<br />
standardne metodologije za uspoređivanje korištenja<br />
biomase s drugim opcijama, itd.).<br />
546
Change language