Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
t 1. Đuričić i T. Buričić-Kuric: KLETI NA JUŽNIM OBRONCIMA KALN1ČKE<br />
E Šumarski listbr. <strong>11</strong>-<strong>12</strong>, CXXII (<strong>1998</strong>), 537-546<br />
RASPRAVA<br />
Svjesni smo daje ovo čeznutljiv pogled u prošlost<br />
koja nepovratno odlazi, odlazi kao izvor i nadahnuće<br />
jednog bivšeg načina života. Što onda činiti?<br />
Znamo da nova gradnja ima svojih prednosti i<br />
mana, znamo da je svakom njegova "klet" draga, no<br />
onaj tko istinski osjeća gorice i klet, može li graditi<br />
ovakove "kleti"(slika 21)?<br />
Klet nije samo građevina koju je moguće rekonstruirati,<br />
ona čini ambijenat, ugođaj, način života i način<br />
mišljenja. U njoj nema imitacije i kiča. Njena profinje-<br />
- Discussion<br />
Slika 22. Klet ispred glavnog grebena Kalnika<br />
"El ljubav i srce nam ne nišče odnese!<br />
s te grude zemlje, zagorske, svete ... ? "<br />
(Stanko Dominić)<br />
Slika 21. Sigurno da ovakvom gradnjom ne smijemo biti prepoznatljivi,<br />
bolje ne.<br />
na jednostavnost neda se banalizirati. Svaka od njih je<br />
jedinstvena, a zajedno čine skladnu cjelinu uklopljenu<br />
u prostor i vrijeme. Ako želimo sudjelovati u stvaranju<br />
normi ponašanja i podizanju kvalitete života na temelju<br />
svoje tisućljetne kulture i tradicije, onda ne smijemo<br />
dopustiti da nam ta kultura propada. Poštujmo ostva-<br />
reni sklad iz prijašnjih razdoblja i potrebe čovjeka koje<br />
ostaju i uz novi način života. Sačuvajmo dio prošlosti,<br />
dio starih pejzaža, na toj osnovi stvarajmo dalje.<br />
Novu gradnju prilagodimo krajoliku, kod gradnje<br />
poslušajmo poruke koje nam šalje tradicijsko graditeljstvo.<br />
Moramo sačuvati istinsku klet, kako bismo<br />
potomstvu prenijeli glas predaka, prenijeli vezu čovjeka<br />
i prirode i sačuvali čovjeka i prirodu, korjene po kojima<br />
smo prepoznatljivi, koji nas spajaju sa zemljom na<br />
kojoj smo rođeni, vezani nevidljivim a neraskidivim<br />
vezama.<br />
Neka ostanu gorice, neka ostane domaća kajkavska<br />
reč, i naša klet zaklonjena i zaštićena našom kalničkom<br />
gorom i našom ljubavlju (slika 22).<br />
ZAKLJUČAK<br />
Ova lutanja i traženja samo su potvrdila da ta naša,<br />
draga, starinska klet polako ali sigurno nestaje.<br />
Ona je evidentirana kao kulturno bogatstvo ovoga<br />
naroda no bila bi potrebna ekipa znanstvenika i entuzijasta<br />
daju potpuno objasne, da bismo shvatili svu veličinu<br />
i značenje te autoktone hrvatske arhitekture koja<br />
se stoljećima kreirala, a koja pokazuje snagu narodnog<br />
graditelja. Ona je pouka o bogatstvu u jednostavnosti.<br />
Propadanjem tih kleti ugrožen je kulturni identitet našeg<br />
nacionalnog bića. Uložena sredstva, usporedo s<br />
razvojem mehanizama njihova oplemenjivanja, višestruko<br />
bi se isplatila. Pri tomu je najvažnije u proces<br />
uključiti motivirane i obrazovane ljude. Pojedinačne<br />
inicijative, fragmentarno, bez sredstava, nisu dovoljne.<br />
Te kleti nisu mrtva povijest, nego živo tkivo.<br />
"Kultura tog arhitektonsko-likovnog govora sigurno<br />
je prisutna u stvaralačkim predispozicijama mlađeg<br />
- Conclusion<br />
naraštaja, ako po ničemu a ono po zakonima gena, i radi<br />
kompletiranja stvaralačkih društvenih ličnosti trebalo<br />
bi je njegovati i ugraditi u suvremena arhitektonskolikovna<br />
htijenja. Na to kao daje naša opća i stručna nacionalna<br />
pedagogija posljednjih desetljeća zaboravila,<br />
čime je ugrožen kulturni integritet našega nacionalnog<br />
bića, stvoren vakuum u razvoju naše kulture, a to bi pogodovalo<br />
ukorovljenju svih primitivizama kao da počinjemo<br />
od ničega i kao da u tim prostorima ne bitišemo<br />
već tisuću godina. Ovo nije žalopojka za prošlošću nego<br />
sagledavanje nataloženih vrijednosti, koje smo dužni<br />
označiti kao spomenike ljudskosti, hrvatske narodne<br />
stvaralačke snage i ljepote. Te kuće nisu mrtva povijest<br />
nego živo tkivo, svjedoci harmoničnog odnosa čovjeka<br />
s prirodom i čovjeka sa čovjekom, a to je ono za što se<br />
borimo i danas." (Čač i ć, Salopek)<br />
545
Change language