You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
NOVI MAGISTRI ZNANOSTI<br />
JOSIP MALNAR<br />
"Istraživanje stojbinskih uvjeta<br />
za naseljavanje malog tetrijeba (Lyrurus<br />
tetrix L.) na području Gorskog<br />
kotara" - naziv je magistarskog<br />
rada koji je na Šumarskom<br />
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dan<br />
iza blagdana sv. Huberta, u srijedu,<br />
4. studenog <strong>1998</strong>. uspješno obranio<br />
Josip Mal nar, dipl. inž. šum. iz<br />
Tršća, upravitelj Šumarije Gerovo,.<br />
delničke Uprave šuma JP "Hrvatske<br />
šume" p.o. Zagreb, postigavši akademski<br />
stupanj magistra znanosti.<br />
Magistarski rad, koji obuhvaća<br />
ukupno 87 stranica teksta, s 23 tablična<br />
prikaza i preglednim zemljovidom<br />
istraživane potencijalne<br />
stojbine malog tetrijeba, Mal nar<br />
je izradio pod vodstvom dr. se.<br />
Dominika Rag uža, izvanrednog profesora u miru. U<br />
povjerenstvu na završnom ispitu i obrani magistarske<br />
radnje, uz profesora R a g u ž a, bili su prof. dr. sc. Joso<br />
Vukelić, dekan Šumarskog fakulteta kao predsjednik<br />
i prof. dr. sc. Paula Durbešić s Prirodoslovnomatematičkog<br />
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.<br />
Magistarski rad je podijeljen u šest osnovnih poglavlja,<br />
u kojima je M a 1 n a r preko spoznaja o obitavanju<br />
malog tetrijeba u prošlosti Hrvatske i sinekološkim<br />
uvjetima za njegovo obitavanje te sretno odabranim i<br />
izučenim primjerenim lokalitetom na području Gorskog<br />
kotara, dokazao da je reintrodukcija ovog predstavnika<br />
šumskih koka moguća i provediva.<br />
Kao potencijalnu stojbinu za unašanje malog tetrijeba<br />
ili ruževca pristupnik je odabrao visinske česti Velikog<br />
i Malog Risnjaka, hrvatskog Snježnika, Guslicu i<br />
Jelenje (<strong>11</strong>00-1450 mnm) na ukupnoj površini od 3400<br />
ha. U odnosu na antropogene utjecaje (u raduje obrađeno<br />
10 mogućih aktivnosti, koje bi mogle utjecati na stabilnost<br />
vrste) sretna je okolnost daje veći dio istraženog<br />
područja (najnovijim proširenjem) obuhvaćen Nacionalnim<br />
parkom Risnjak, što bitno povećava stupanj<br />
sigurnosti, odnosno postotak vjerojatnosti da će reintrodukcija<br />
ruževca uspjeti.<br />
U poglavlju Rezultati istraživanja i rasprava,<br />
Ma Ina r je utvrdio da razlike između planinske vegetacije<br />
Alpa, gdje obitava soj tetrijeba ruževca koji bi poslužio<br />
za reintrodukciju, i vegetacije Dinarida nisu značajne,<br />
što drugim riječima znači da bi prehrambeni potencijal<br />
istraživanog područja bio zadovoljavajući. Slično<br />
je stanje i s entomofaunom, posebice<br />
one iz skupine Collembola,<br />
kao animalnom komponentom ishrane.<br />
Iako na istraženom području<br />
vlada umjereno hladna klima s prosječnim<br />
padalinama od 3500 mm<br />
(Lividraga 3770), visokom relativnom<br />
zračnom vlagom, čestim proljetnim<br />
i kasno jesenskim mrazevima,<br />
te visokim i dugotrajnim snježnim<br />
pokrivačem, podatak da najmanje<br />
oborina padne u kolovozu<br />
(166 mm) Mal nar smatra povoljnom<br />
okolnošću, budući da upravo<br />
tada koka vodi još nedorasle piliće.<br />
Uz tri najveća europska predatora<br />
- vuka, reintroduciranog risa i<br />
smeđeg medvjeda, koji obitavaju u<br />
Gorskom kotaru, M a 1 n a r navodi 10 vrsta dlakavih i 7<br />
vrsta pernatih predatora koji bi mogli ugroziti početnu<br />
mini populaciju malog tetrijeba. Da bi utvrdio prisutnost<br />
kuna (bjelice i zlatice) i lisice, koje predstavljaju<br />
najveću opasnost svim šumskim kokama (nedvojbeno<br />
dokazano u nas na primjeru tetrijeba gluhana), pristupnik<br />
je postavio 10 lovki na raznim nadmorskim visinama<br />
tijekom ljeta i zime, prateći tako njihovo prisuće od<br />
<strong>11</strong>00 do 1450 m nadmorske visine. Na nadmorskoj<br />
visini od 1450 m nije ulovljen niti jedan predator!<br />
Zaključak magistarske radnje prema kojem postoje<br />
uvjeti za naseljavanje tetrijeba ruževca na istraženom<br />
području Gorskog kotara, Mal nar temelji na ovim<br />
spoznajama:<br />
- meteorološki podaci istraživanog i komparativnog<br />
staništa na kojima ruževac obitava bitno se ne razlikuju,<br />
- što se biljne hrane tiče Hrvatska (Gorski kotar) ima<br />
stanovite prednosti spram onima u Italiji (Trentino) i/ili<br />
Sloveniji (Alpe). Slično je i sa utvrđenim bogatstvom<br />
faune člankonožaca, što bi sve zajedno s antropogenim<br />
čimbenicima moglo činiti stanište prikladnog boniteta<br />
za naseljavanje, opstanak i uzgoj malog tetrijeba.<br />
Ocijenivši magistarski rad pristupnika Josipa Mal -<br />
nara dipl. inž. šum. originalnim djelom, koje predstavlja<br />
vrijedan doprinos šumarskoj znanosti i praksi,<br />
članovi povjerenstva u svom pismenom izvješću istakli<br />
su da rezultati istraživanja daju spoznaju da šumarstvo,<br />
uz raniju reintrodukciju risa i europskog dabra, reintroducira<br />
još jednu životinjsku vrstu u šume Hrvatske.<br />
575
Change language