Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvatski smo Sabor uspjeli uvjeriti da ugradi institut<br />
općekorisnih funkcija šuma ujedan članak - (0,07% iz<br />
ukupnog prihoda) stoje Sabor i prihvatio. Napravljen je<br />
jedan veliki korak, ne u smislu visine naknade za tu<br />
funkciju, nego u smislu daje ta funkcija dobila svoj status.<br />
Ne prijeti li danas, ako idemo u izmjene i dopune<br />
Zakona o šumama opasnost jedinstvenoj koncepciji<br />
gospodarenja šumama i šumskim zemljištem. Donošenje<br />
strategije razvoja u šumarstvu trebalo bi biti okosnicama<br />
izradu Zakona o šumama. Hrvatsko šumarstvo<br />
danas ima svoj izraz najviše kroz poziciju j. p. "Hrvatske<br />
šume", koje radi u dosta velikim poteškoćama i uz<br />
nasljedene probleme iz 1990. god., kao i iz ratnih godina<br />
kada su proizašla rješenja prvih Odbora za distribuciju<br />
sirovine, odnosno situacije iz koje je proizašla<br />
"Lista fmalista". Nikome danas ne bi palo na pamet<br />
predložiti takvo rješenje, ali 1991. god. kad je stvoren<br />
prvi Krizni štab u privredi Hrvatske, upravo u ovoj asocijaciji,<br />
trebalo je opstati, jer vinkovačke trupce iz šume<br />
nije htio nitko voziti. Jednostavno morali smo opskrbljivati<br />
"Spačvu", Ogulin, Perušić i druga ratom<br />
ugrožena područja, kamionima iz Zagreba, Karlovca<br />
itd. Trebalo je preživjeti, a preživjeli smo. Naravno,<br />
danas je jedno drugo vrijeme i treba mijenjati instrumente<br />
koji su proizašli iz nužde u situaciji u kojoj smo<br />
se našli. Hrvatske šume su dale ogroman doprinos i ta<br />
su poduzeća i ti ljudi opstali. Sigurno da danas treba<br />
štošta mijenjati, ali treba od Vlade RH zatražiti definiranje<br />
smjernica i odgovor što se želi postići sa šumama<br />
i šumskim zemljištem i na koji način. Misli da bi trebao<br />
jedan od zaključaka biti da se od Ministarstva poljoprivrede<br />
i šumarstva kao oficijelnog tijela koje treba pokrenuti<br />
postupak, zatraži da se zaključkom Vlade pristupi<br />
izradi strategije razvoja i na temelju tako definiranih<br />
ciljeva i kroz tu strategiju, eventualno donese<br />
odluka o izmjeni Zakona i svega onoga što može unaprijediti<br />
organizaciju koju budemo željeli.<br />
Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum.<br />
Prof. dr. sc. Branimir P r p i ć<br />
U Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske<br />
koja je predložena Saboru za prihvaćanje, šumarstvo<br />
ima svoje zasebno poglavlje s kojim ne možemo<br />
biti zadovoljni. Tako se npr. u poglavlju Ocjena stanja,<br />
na prvo mjesto stavlja sječa i prodaja drva, dok su općekorisne<br />
funkcije navedene tek deklarativno, iako znamo<br />
kako su višestruko vrjednije od drvne sirovine. Poglavlje<br />
smjernice, ciljevi i mjere dane su odveć sažeto.<br />
Poglavlje Zaštita šuma u suprotnosti je s poglavljem<br />
Ocjena stanja, gdje se izričito kaže - primarno se gospodari<br />
šumom sječom i prodajom drva, dok se u poglavlju<br />
o zaštiti šuma navode neodrživi komercijalni radovi<br />
(rušenje stabala u komercijalne svrhe). Ovo poglavlje<br />
ne uzima u obzir potrajnost gospodarenja šumama<br />
stoje u nas tradicija gotovo 200 godina.<br />
Zavodu za prostorno planiranje pri Ministarstvu<br />
prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja dostavljen<br />
je prijedlog popravka teksta o šumama, a nadamo<br />
se da će biti i prihvaćen.<br />
U svezi sa Strategijom prostornog uređenja Republike<br />
Hrvatske, te uz realizaciju investicijskih zahvata u<br />
kojima se ulazi u prostor šume ili posredno utječu na<br />
šumu, šumarstvo je u podređenom položaju. Predlaže<br />
prije izrade svakog projekta koji se odnosi na investicijski<br />
zahvat posrednog ili neposrednog utjecaja na šume,<br />
obvezu prethodnog dogovora investitora sa šumarskom<br />
strukom i sa šumarskom ustanovom koja gospodari šumama<br />
tog prostora.<br />
Trenutak je da se digne glas protiv smanjenja opsega<br />
šumarske djelatnosti. Opcije trend sužavanja poslova<br />
ustanova koje se bave šumarstvom. To je u prvom redu<br />
šumarsko cehovsko pitanje, ali isto tako i gospodarsko,<br />
jer netko drugi očito obavlja stručne šumarske<br />
poslove, dakako nestručno, što nije u interesu općeg i<br />
održivog razvoja.<br />
Tako se npr. djelatnošću urbanog šumarstva bave<br />
agronomi, u području zaštite okoliša i zaštite prirode<br />
zapošljavaju pravnici, građevinari, arhitekti, kemičari,<br />
iskorištavanjem kao i uzgajanjem šuma bave se privatni<br />
poduzetnici bez šumarske naobrazbe, dok se istovremeno<br />
tvrdi kako šumara ima previše.<br />
Dobro se, međutim, zna kako inetlektualni rad šumarskog<br />
inženjera ima odlučujuću ulogu za buduću si-<br />
330
Change language