Å UMARSKI LIST 5-6/1997 - HÅ D

More documents

Recommendations

Info

Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 253-268 plja topli zrak. Najviše mu odgovaraju položaji sa stalnim strujanjima zraka (Vidaković 1993). Europski ariš u prirodi dolazi na hrptovima nižih gorja, te padinama viših planinskih masiva, pa sve do najgornjih vegetacijskih zajednica. Prema nadmorskoj visini razvile su se altitudne rase ariša. Osim prema visinkoj razdiobi, ariš dijelimo i na geografske rase zbog razdijeljenog područja rasprostranjen)a. Tako danas razlikujemo prema rasprostranjenju alpski ariš, sudetski ariš, slovački ili tatranski ariš, poljski ariš i karpatski ili rumunjski ariš, shematski prikaz prirodnog rasprostranjenja europskog ariša dan je na slici 1, (Šindelar 1992, Vidaković 1993). Europski ariš općenito najrasprostranjeniji je u Alpama. Horizontalno rasprostranjeno ariš u Alpama dolazi u 4 cijeline (Šindelar 1992), a to su središnje Alpe gdje pridolaze altitudne rase visokih planinskih subasocijacija od 1200 m n.v. pa do 2500 m n.v, u zapadnim alpama gdje je vrlo jak utjecaj mediteranske klime razvile su se rase ariša na nadmorskim visinama od 1000 do 1600 m, u južnim alpama razvile su se altitudne rase ariša na nadmorskim visinama od 800 do 1800 m i u istočnim alpama (Bečke šume, istočni obronci Alpa) gdje vlada kontinentalna klima ariš se pojavljuje na nadmorskim visinama od 350 do 800 m. Drvo ariša dobre je kvalitete i trajnosti. Služi u građevinarstvu, industriji namještaja, brodogradnji, kao rudničko drvo, za celulozu i dr (Oršanić 1995). Posebno je cijenjeno drvo ariša u priobalju mediterana. Prirodno rasprostranjenje europskog ariša (Šindelar 1992) Slika 1 : Prirodno rasprostranjenje europskog ariša (Šindelar 1992). Fig 1 : Indigenous distribution of European Larch (Šindelar 1992) 254
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>). 253-268 U svezi sa svim obilježjima koje ima europski ariš, te potrebama industrije za kvalitetnim drvetom, istražujemo genetsku varijabilnost ariša kako bi se prilikom unošenja ariša u naše područje u vidu namjenskih kultura mogla odabrati odgovarajuća rasa, ekotip i genotip ariša. Cilj ovog rada je istražiti međuklonsku i unutarklonsku varijabilnost europskog ariša u klonskoj sjemenskoj plantaži za svojstva uroda češera i sjemena, težine 100 češera, težine 1000 sjemenki, dimenzija češera (dužina, širina i njihov odnos), te energije klijavosti i ukupne klijavosti sjemena ariša. Istraživanja su provedena u klonskoj sjemenskoj plantaži europskog ariša u Klokočevcu na području Šumarije Bjelovar, osnovanoj 1965. godine na površini od 2 ha, sa 26 klonova od 800 kom. dvogodišnjih cjepova koji su posađeni u 40 redova, a u svakom redu po 20 biljaka. Biljke su sađene na naore ili grebene kako bi se smanjio utjecaj podzemnih voda, te moglo izvesti djelotvorno odvođenje površinskih voda. Raspored klonova i rameta bio je takav da nikada nisu mogle biti dvije ramete istog klona susjedne. Plantaža je podignuta na tipičnom staništu hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1969), te na nadmorskoj visini od 118 do 119 m. Plantaža je dijagonalno okrenuta u smjeru sjever-jug, a dio koji je o- krenut prema sjeveru ujedno je i najviši dio plantaže. Selekciju plus stabala za osnivanje klonske sjemenske plantaže izvršio je akademik M.Vidaković. Stabla su bila odabrana u kulturama europskog ariša na području Šumarije Varaždin i Čakovec, te u Sloveniji u Gornjoj Radgoni. Pregled i glavne karakteristike plus stabala dane su u tablici 1 u poglavlju materijal i metode rada. O plantaži od osnivanja brigu je vodio dr. se. F. Mrva, koji mije plantažu i ova istraživanja ustupio na daljni rad. Ovom prilikom mu zahvaljujem. MATERIJAL I METODE RADA - Materials and methods Za klonsku sjemensku platažu europskog ariša selekcionirano je na bazi fenotipa 26 plus stabala (Tab. 1), na nadmorskim visinama od 250 do 280 m, u šumskim zajednicama hrasta kitnjaka i običnog graba, te gorske šume obične bukve, na matičnim podlogama pleistocenskih ilovina i diluvijalnih nanosa. Starost stabala u vrijeme selekcije bila je od 42 do 130 godina. Visine stabala bile su u rasponu od 28 m do 35,5 m, a opseg stabala na prsnoj visini od 99 cm do 167 cm. Kriterij selekcije za dendrometrijske vrijednosti bio je X>X+2a. Osim dendrometijiskih kriterija važnu ulogu pri izboru plus stabala imaju i spolnost u smislu funkcionalno muški i ženskih stabala, te morfološki kriterij. Kod morfoloških osobina ocjenjuje se oblik krošnje, duljina krošnje, punodrvnost, pravnost debla, struktura kore, završetak grube kore, boja kore, insercija donje trećine grana, insercija gornje trećine grana, čistoća debla, broj grana u pršljenu, udaljenost pršljenova, rašljavost, oštećenja, debljina grana, usukanost debla i nazočnost bolesti. Osim nabrojanih karakteristika pozornost treba o- bratiti i na fitocenozu u kojoj se stablo nalazi, nadmorsku visinu, ekspoziciju, inklinaciju i tlo. Sabiranje češera i sjemena po rametama obavljeno je tijekom zime 1992/93. godine. Svaki klon, gdje je to bilo moguće bio je zastupljen s 3 ramete razmještene na cjeloj provršini plantaže. Neki klonovi nisu imali po tri ramete koje su rodile češerima i sjemenom te godine, od klona Vo-13 i 15 uključena je u istraživanje samo po jedna rameta, od klona Vo-16 i 23 po dvije ramete, a od klona Vo-8 četiri ramete. Od svake ramete ubrano je minimalno po 250 češera iz vrha krošnje. Češeri su bili ubrani tako da se izvršilo prevršavanje stabala i time smo mogli ubrati 90 % najkvalitetnijh češera. Osim češera i sjemena iz klonske sjemenske plataže u pokus je uključeno i sjeme ariša iz matičnih populacija u kojima je izvršena selekcija plus stabala. Sjeme iz ovih populacija uključeno je u istraživanja varijabilnosti težine 100 češera, 1000 sjemenki, energije klijavosti i potpune klijavosti. Sabrani češeri i sjeme čuvani su u hladnjaku Šumarskog instituta, Jastrebarsko, na temperaturi od +2°C. Za istraživanja varijabilnosti korišteno je po 250 češera od svakog uzorka. Izmjere dimenzije češera obavljene su na 50 slučajno odabranih češera, a težine na 100 češera. Češeri su trušeni ručno tijekom zime 1993. godine. Nakon trušenja izvaganaje težina 1000 odabranih sjemenki i sjeme ariša stavljeno je na naklijavanje, gdje je istraživana energija klijavosti i potpuna klijavost na razini rameta i klona. Naklijavanje sjemena obavljeno je u "Krstičevoj klijalici" standardnom metodom na temperaturi od 20°C do 30°C i sa konstatnim vlaženjem preko filter papira u sterilnim uvjetima. Naklijavanje je trajalo ukupno 21 dan, a energija klijavosti utvrđena je nakon 10 dana naklijavanja. Statistička obrada podataka izvršena je pomoću analize varijance jednostruke i dvostruke. Ove dvije a- nalize korištene su u kombinaciji ili pojedinačno u svrhu što točnijeg i detaljinijeg dijeljenja ukupne varijbilnosti na komponente varijabilnosti u testiranom materijalu. Na taj način iz razdvojenog izvora varijabilnosti mogu se izračunati genetičke i okolinske komponente varijanci. Dvostruka analiza varijance korištena je kod obrade podataka sljedećih svojstava: težine 100 češera, težine 1000 sjemenki, dimenzije češera (dužina, širina i LL-indeks), energije klijavosti i potpune klijavosti. Jednostruka analiza varijance korštena je kod obrade podataka za svojstva uroda češera na razini dijela i cijele klonske sjemenske plantaže. Razlike između pojedinih tretiranja utvrđene su na razini 1% i 5%, dok je nul-hipoteza pretpostavka kako su sve sredine istraživanih o- bilježja ili svojstava jednake u svim uzorcima (STEEL and TORRIE 1960). 255
Page 2 and 3: RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA IZRADA NACI
Page 4 and 5: SADRŽAJ - CONTENTS IZVORNI ZNANSTV
Page 6 and 7: K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
Page 16 and 17: S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
Page 24 and 25: S. Malić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
Page 30 and 31: S. Malić. B. Prpić: PROGRAM NJEGE
Page 32 and 33: S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEÜ
Page 34 and 35: S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
Page 46 and 47: Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
Page 48 and 49: Z. Perić: MF.ĐUKLONSKE I UNUTARKL
Page 50 and 51: Z. Perić: MEĐUKLONSKE 1 UNUTARKLO
Page 56 and 57: Z. Pcnć: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLON
Page 60 and 61: M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
Page 68 and 69: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
Page 81 and 82: STRUČNI ČLANCI - PROFESIONAL PAPE
Page 83 and 84: N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA G
Page 85 and 86: N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA G
Page 87 and 88: N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GO
Page 89 and 90: N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GO
Page 91 and 92: IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA OSVRTI N
Page 93 and 94: Glede važnosti šećernoga javora
Page 95 and 96:
opasnosti i koje bi mogle iščeznu
Page 97 and 98:
ekao prijestolja, a daje 12. studen
Page 99 and 100:
na borovima u Hrvatskoj, Značajke
Page 101 and 102:
BORIS HRAŠOVEC Mr. sc. Boris Hraš
Page 103 and 104:
ODLIKOVANI ŠUMARSKI STRUČNJACI Pr
Page 105 and 106:
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA Z
Page 107 and 108:
III. Troškovi za zaposlene 8. Pla
Page 109 and 110:
Ad 7. HSD će poraditi na oživljav
Page 111 and 112:
ve koji nas očekuju, cilj nam je b
Page 113 and 114:
šumarstvo danas i sutra. Za uvod u
Page 115 and 116:
Cast mi je i zadovoljstvo što Vas
Page 117 and 118:
Zahvaljujući inž. Serdarušiću n
Page 119 and 120:
niti ne spominje restrukturiranje "
Page 121 and 122:
ovinsku, socijalnu i ekološku vrij
Page 123 and 124:
IZ AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI SV
Page 125 and 126:
Dio Predsjedništva Akademije šuma
Page 127 and 128:
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA HE
Page 129 and 130:
IN MEMORIAM Prof. dr. se. PAŠKO LO
Page 131:
UPUTE AUTORIMA Šumarski list objav
show all

Å UMARSKI LIST 5-6/1997 - HÅ D

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?