Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>), 277-289<br />
tke vode izdjelane tako da ukrašuju perivoj, a do njih je<br />
ribnjak u koji ulazi more ispod zidova koji ga četverouglasto<br />
okružuju. Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu,<br />
izgrađen 1521. godine odgovara tom opisu, jer je<br />
sagrađen pri brijegu, ima dvije česme i ribnjak u koji i<br />
danas ulazi more, a okružen je četverouglastim zidom.<br />
Krajem XVI. stoljeća, povjesničar Serafin Razzi viđao<br />
je u perivojima gruških ljetnikovaca sjenovita stabla naranči,<br />
a u vrtu dominikanskog samostana čak i dugogodišnju<br />
palmu. Interesantno je spomenuti da i danas usred<br />
klaustra diominikanskog samostana u Gružu raste kanarska<br />
palma (Phoenix canariensis hort. ex Chabaud).<br />
Tijekom XVI. stoljeća, dubrovački folozof i astronom<br />
Antun Medo unio je s levanta (istoka) cvijeće slično<br />
tulipanu, koje su po starom imenu njegove obitelji prozvali<br />
kalos.U XVI. stoljeću benediktinac Mavro Vetranović<br />
iz Dubrovnika poslao je plemiću Petru Hektoroviću<br />
na otok Hvar, za njegov dvorac i perivoj Tvrdalj oleandere<br />
(Nerium oleander L.) i čemprese (Cupressus sp).<br />
Hrast medunac ili dub [Quercuspubescens Willd.),<br />
lovor, mirtu i bršljan (Hedera helix L.) spominje Mavro<br />
Vetranović u pjesmi:<br />
"meu dubjem najdosmo perivoj gizdavi<br />
i krasan i zelen i okolo brštanom<br />
lovorjem opleten i mrčom gizdavom".<br />
U drugoj polovici XVI. stoljeća dubrovački književnik<br />
i astronom Nikola Nalješković opisuje svoj ljetnikovac<br />
u Župi dubrovačkoj, gdje spominje različito plemenito<br />
cvijeće, biljke, voćke i vinovu lozu (Vitis vinifera<br />
L.) uzdignutu na odrine.<br />
Početkom XVII. stoljeća 1604. godine francuski putopisac<br />
Leon Bordier koji je putovao sa sunarodnjakom<br />
baronom de Salignac, piše daje Gruž ukrašen lijepim kućama,<br />
vrtovima i voćnjacima, česmama, potocima, oranžerijama,<br />
citronerijama i šipcima (Punica granatum L.).<br />
Sredinom XIX. stoljeća dubrovački liječnik Ivo Rubricius<br />
donosi u Dubrovnik prvu gličinu ili gliciniju<br />
(Wisteria sinensis (Sims) Sweet) i žutu tekomu (Tecoma<br />
unguis cad L.) kojoj se divimo ljeti zbog prekrasnih<br />
žutih cvjetova. Gajio je preko 60 vrsta raznobojno<br />
cvatućih oleandera i stvarao nove hibride i nove odlike<br />
cvijeća.<br />
Krajem XIX. stoljeća 1888. godine Petar L. Biankini<br />
izdaje na hrvatskom jeziku knjigu "0 uzgoju i njegovanju<br />
cvieća, ukrasnog grmlja i drveća", u kojoj spominje<br />
vrlo rijetku biljku Dioon edule Lindl. Porijeklom je iz<br />
Meksika, a prvi primjerak u Europi koja raste u Gružu<br />
dobiven je po svojoj prilici od cara Maksimilijana. Taj<br />
primjerak još živi i jedan je od najljepših primjeraka što<br />
se gaje u Europi. Početkom XX. stoljeća Lujo Adamović<br />
opisuje perivoje na Lokrumu i Trstenome.<br />
U prvoj polovici XX. stoljeća Zdravko Arnold opisuje<br />
stare dubrovačke perivoje u Dubrovniku, na Lokrumu,<br />
u Trstenome i otocima (Lopud). Sredinom XX.<br />
stoljeća Josip Marčić piše o podrijetlu ukrasnog bilja u<br />
dubrovačkim parkovima i vrtovima, spominje i Dioon<br />
edule Lindl. u perivoju Gundulić-Ghetaldi-Attems (vila<br />
Solitudo), kojeg danas tamo više nema.<br />
U drugoj polovici XX. stoljeća, polet unošenju egzotičnog<br />
drveća i grmlja i drugog bilja na dubrovačko<br />
područje daju Arboretum u Trstenome, osnovan 1948.<br />
godine i Botanički vrt na otoku Lokrumu, osnovan<br />
1960. godine. Krajem 1994. godine na užem području<br />
grada Dubrovnika, od Sv. Jakova do Kantafiga, raste<br />
preko 200 vrsta egzotičnog drveća i grmlja, od kojih bilježimo<br />
nekoliko markantnijih i atraktivnijih egzota.<br />
U vrtu vile Szeherezada rastu predivne kokos palme<br />
(Butia capitata (Mart.) Becc).<br />
U gradskoj luci i vrtu kraj tvrđave Revelin, na ulazu<br />
u grad s Ploča rastu palme vašingtonije (Washingtonia<br />
robusta H. VVendl.) i kanarske palme.<br />
Slika 3: Glicinija (Wisteria sinensis (Sims.) Sweet) u cvatu ispred<br />
ljetnikovca Gučetić u Arboretumu Trsteno.<br />
Foto: Petar Đurasović<br />
Slika4: Palma robustna vašingtonija (Washingtonia robusta H.<br />
Wendl.) i kamforovac (Cinnamomum camphora (L.) Sieb.),<br />
istočno od ljetnikovca Gučetić, u Arboretumu Trsteno.<br />
Foto: Petar Đurasović<br />
279