Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume

SADRŽAJ 

5 Posaðeno blizu sedam milijuna sadnica 

- JESENSKO POŠUMLJAVANJE 

7 Poveæati stupanj mehaniziranosti radova 

- MEHANIZACIJA ŠUMARSTVA - VRHUNSKE TEHNOLOGIJE 

PRIDOBIVANJA DRVA 

10 Što radnike Hrvatskih šuma èeka u novom 

mirovinskom sustavu 

- OD 1. SIJEÈNJA - MIROVINSKA REFORMA 

16 Kako saèuvati tartufe i uvesti red meðu tartufare 

- ZAŠTITA I UNAPREÐENJE STANIŠTA TARTUFA 

18 Trebaju li nam programi za šume posebne namjene 

- UREÐIVANJE ŠUMA 

20 Pet godina èasopisa 

- MALI JUBILEJ 

21 Korisne radionice 

- RESTRUKTURIRANJE 

22 Kemijski otpad prijeti kutinskim nizinskim šumama 

- ŠUMARIJA KUTINA 

24 Po potrošnji drveta po stanovniku, Austrija druga u 

svijetu 

- STRUÈNA EKSKURZIJA HRVATSKIH ŠUMARA U AUSTRIJU 

27 Kamilica 

- LJEKOVITO BILJE 

28 Moderne bolnice, besplatne škole, žene policajci i - 

feredže 

- PUTOPIS 

31 Kukac jelenka još leti 

- NEKE SPOZNAJE IZ ŽIVOTA KORNJAŠA JELENKA 

32 Šumari imaju što reæi o zaštiti bilja 

- PRIPREME ZA SEMINAR U OPATIJI 

34 Pod okriljem Svetog Huberta 

- 120 GODINA LOVSTVA U HRVATSKOJ 

36 Areal 

- MALA ENCIKLOPEDIJA ŠUMARSTVA 

37 Stari grad Bosiljevo 

- POVIJESNA BAŠTINA 

38 Dogaðaji 

40 Delnièani an natjecanju u Italiji - dobri! 

Mjeseènik »Hrvatske šume« 

Izdavaè: »Hrvatske šume« p.o. Zagreb 

Direktor: Željko Ledinski 

Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad 

Novinari: Antun Z. Lonèariæ, Miroslav Mrkobrad, Vesna Pleše i Ivica Tomiæ. 

Ureðivaèki odbor: Branko Meštriæ predsjednik, Ivan Hodiæ, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, 

Èedomir Križmaniæ, Ladislav Jursik, Željka Bakran 

Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinoviæa 2, Zagreb tel. 01/4804 169, e-mail: direkcija@hrsume.hr 

Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta. 

Oblikovanje i priprema: Rabus Media d.o.o. Ilica 62, Zagreb. Lektorica: Ivana Ujeviæ 

Tisak: VARTEKS d.d. P.J. tiskara, Zagrebaèka 94, Varaždin 

Naklada: 6200 

Naslovna stranica: Šipak koji je doèekao zimu - Željko Gubijan 

Zadnja stranica: Tepih od lišæa - Miroslav Mrkobrad

PROSINAC 2001. 

Kroz 

restrukturiranje 

u 

neizvjesnu 

Novu! 

ZAŠTITA ŠUMA 

SUŠENJE HRASTA LUŽNJAKA 

Pred vama je broj 60 Hrvatskih 

šuma. Okrugla cifra sugerira jednu 

malu obljetnicu-petu godinu 

izlaženja novina u ovom novom, magazinskom 

obliku. Nema dakako nikakve 

fešte, nema ni posebnog razloga. 

Tek, samo vas podsjeæamo na to, 

a malo opširnije o tome što se pisalo 

u proteklih pet godina, na 22.stranici. 

Inaèe, skore promjene u poduzeæu 

i dalje su top tema, tako da se èak manje 

prièa o predstojeæim blagdanima, 

božiænici i poslovanju nego o restrukturiranju! 

Pa tako reèe jedan od sudionika 

jedne od radionica što se posljednjih 

dana održavaju u poduzeæu kako 

"nisu ni ludi ovi Irci. 

Sazovu skup veæ u osam ujutro, 

dok smo još svježi i radno najsposobniji. 

Što bi s nama u podne ili poslijepodne!" 

Dosad je održano šest i one su jedna 

od (najavljenih) faza ukupnog procesa 

koji vodi do konaènog cilja- blikovanja 

ponude kako bi to novo poduzeæe 

trebalo izgledati. I o tome nešto 

više pišemo na duplerici. 

U svoj toj žurbi struka ipak nije zapostavljena. 

Pred završetkom je, ili je 

veæ dovršena jesenska sadnja. Prema 

planu zaszadit æe se blizu 7 milijuna 

biljaka. Investicija je to s kojom bi netko 

udarao na velika zvona, no to je ipak 

samo svakodnevni šumarski posao. I 

zimska sjeèa je u zamahu. Pred završetkom 

je i konaèno definiranje Plana 

poslovanja poduzeæa za 2.002.godinu, 

posla od iznimne važnosti. 

Nova godine dakle šumarima donosi 

pored ostalog i-neizvjesnot. 

Pa Sretna vam 2002! 

Posavska poplavna šuma hrasta 

luznjaka s obiènim grabom(g.j. 

Krapje-ðol šumarije Jasenovac) 

Hitno spašavati 

lužnjakove 

šume ! 

Treba pravodobno obnoviti sastojine kod kojih je 

poèeo proces propadanja, kako bi se sprijeèilo 

propadanje staništa i saèuvala vrijednost drva, a 

troškovi obnove zadržali u prihvatljivim granicama 

Urazdoblju od 1996. do 2000. 

godine èak je 34 posto posjeèene 

drvne mase hrasta 

lužnjaka u Hrvatskoj evidentirano 

kao sluèajni prihod (sušci), 

a rijeè je o pretežito starijim i starim 

sastojinama u kojima je drvna masa 

posjeèena izvan zakona gospodarenja, 

što se negativno odražava na potrajnost 

prihoda lužnjakovih šuma, utjeèe 

na pogoršanje stanišnih uvjeta, a 

obnova sastojina je skupa i otežana. 

Obnova te znaèajne vrste drveæa u pojedinim 

sluèajevima krajnje degradacije 

staništa nije moguæa pa je potreban 

povratak na pionirsku vegetaciju. 

U prošlom šestogodišnjem izvršenju 

prethodnoga prihoda lužnjaka (prorede) 

više od 60 posto ostvareno je 

sanitarnom sjeèom, što oèito nalaze 

hitne i nužne izmjene u ureðivanju 

lužnjakovih sastojina i naèinu gospodarenja, 

osobito na sanaciji staništa. 

Treba pravodobno obnoviti sastojine 

kod kojih je poèeo proces propadanja 

, kako bi se sprijeèilo propadanje staništa, 

saèuvala vrijednost drva, a troškovi 

obnove zadržali u prihvatljivim 

granicama-èulo se na terenskom kolokviju 

pod nazivom "Ureðivanje sastojina 

hrasta lužnjaka zahvaæenih 

sušenjem", na podruèju šumarije Jasenovac 

(UŠ Nova Gradiška), koji je 

organizirala Služba za ureðivanje šuma 

HŠ-a, u suradnji s novogradiškim 

taksatorima. Nazoèni su obaviješteni 

da lužnjakove sastojine u ukupnoj 

obrasloj površini šuma i šumskoga 

Piše: 

I. 

Tomiæ 

Foto: 

I. Tomiæ 

Broj 60 • prosinac 2001 HRVATSKE ŠUME 1


zemljišta, kojima gospodare Hrvatske 

šume (1.592.869 ha), sudjeluju sa 

197.336 ha ili 12,4 posto. Udjel lužnjakovih 

sastojina u sjemenjaèama još je 

veæi u odnosu na udjel u cijelom šumskogospodarskom 

podruèju te iznosi 

18,9 posto. 

Uvažiti stanje na terenu 

Na pet karakteristiènih stajališta 

g.j. Krapje -ðol (pokazne plohe a1, a2, 

a3),na ravnièarkom posavskom poplavnom 

terenu, u sastojinama s razlièitim 

staništima, sklopovima i obrastima 

(lužnjakove sastojine s obiènim 

grabom i poljskim jasenom, èistina nakon 

sušenja i sjeèe, suha lužnjakova 

sastojina) raspravljalo se o moguænosti 

odstupanja od propisane ophodnje 

(sjeène dobi) , izmjeni propisanog 

sjeènog etata i uzgojnih radova , izluèivanju 

dijelova takvih sastojina u 

posebne odsjeke. Spomenuti prijedlozi, 

reèeno je, moraju biti regulirani 

u Pravilniku o ureðivanju šuma, kojeg 

treba prilagoditi terenskim uvjetima, 

uz pravodobnu evidenciju suhih stabala 

i intenzivnije uzgojne zahvate. U 

uvodnom izlaganju direktor Hrvatskih 

šuma, dipl. ing. Željko Ledinski, istaknuo 

je kako hrast lužnjak zaslužuje 

odreðenu pozornost i tretman, a tijekom 

gospodarenja s njim treba se poštovati 

stanje na terenu i odstupanja u 

odnosu na propise ureðajnog elaborata, 

koji æe kao i Pravilnik o ureðivanju 

šuma morati doživjeti znaèajne promjene. 

Zato reviziju Osnove gospodarenja 

ne treba raditi na cjelokupnoj 

površini gospodarske jedinice. Istièuæi 

kako je spomenuti struèni skup sazvan 

posebnim povodom, voditelj 

Službe za ureðivanje šuma mr. sc. Ivica 

Milkoviæ rekao je da u lužnjakovim 

sastojinama zahvaæenim sušenjem treba 

pravodobno uoèiti promjene i na 

vrijeme intervenirati, nakon odreðivanja 

graniènih vrijednosti dendrometrijskih 

i ekonomskih pokazatelja. 

Pri tome je vrlo važna suradnja s revirnicima, 

èija je obveza evidentirati i 

Šuma hrasta 

lužnjaka 

kartirati sušce, a revizije Osnova gospodarenja 

potrebno je raditi svakih 

pet godina, što je uobièajeno u pojedinim 

zemljama. 

U razdoblju od 1996. do 2000. godine èak je 34 posto 

posjeèene drvne mase hrasta lužnjaka u Hrvatskoj evidentirano 

kao sluèajni prihod (sušci), a rijeè je o 

pretežito starijim i starim sastojinama u kojima je drvna 

masa posjeèena izvan propisa gospodarenja 

Proreda kao mjera 

njege 

Dipl. ing. Krunoslav Jelèiæ iz Direkcije 

HŠ-a istaknuo je problem bilanciranja 

etata i sjeèe drvne mase koja 

nije propisana ureðajnim elaboratom, 

istièuæi kako u spomenutim sastojinama 

treba intervenirati proredom 

kao mjerom njege, a ne u cilju ostvarivanja 

etata , koji æe se veæ pojaviti tijekom 

normalnoga gospodarenja na 

površinama pojedinih dobnih razreda. 

Govoreæi o problemu èistine nastale 

sušenjem i sjeèom suhih i ošteæenih 

lužnjakovih stabala (stajalište 

2, odjel 14 e), napomenuo je da su na 

toj površini izgubljeni stanišni uvjeti 

(propadanje tla djelovanjem mehanizacije, 

slaba organiziranost, zamoèvarenje 

i zakorovljenost) zbog nestruènoga 

rada šumara, a u obnovu je 

uložen golem novac. Površine koje se 

suše, dodao je, treba izdvojiti kao posebne 

odsjeke, bez obzira na rok valjanosti 

ureðajnog elaborata , uèiniti 

pripremu staništa te ih obnavljati. Predstavnik 

jastrebarskog Šumarskog instituta 

dr. sc. Miroslav Benko postavio 

je pitanje gdje je granica izluèivanja 

takvih površina, napominjuæi kako 

ureðivaèi u tome moraju znati mjeru, 

jer æe u suprotnome ureðivanje šuma 

izgubiti svoj kontinuitet. 

Važna uloga revirnika 

Analizirajuæi sastojinu hrasta 

lužnjaka s obiènim grabom na kojoj je 

stanište dobro oèuvano (stajalište 1, 

2 HRVATSKE ŠUME Broj 60 • prosinac 2001

odjel 8 a), prof. dr. Slavko Matiæ sa Šumarskoga 

fakulteta istaknuo je kako 

nije potrebno robovati èinovnièkim 

propisima i "silovati" prirodu da bi se 

zadovoljila forma. Napomenuo je da 

ne bi valjalo èekati na redovite prorede, 

za koje uvijek ima vremena. Na 

drugome stajalištu (èistina nakon sjeèe) 

upozorio je da na toj površini treba 

posaditi jasen, johu, vrbu ili neku drugu 

pionirsku vrstu, ali nikako hrast 

lužnjak, koji je na takvom staništu bolesnik. 

U jednodobnoj, 116-godišnjoj 

sjemenjaèi lužnjaka i poljskoga jasena 

(stajalište 2, odjel 14 a), neujednaèenog 

sklopa i obrasta, trebalo bi, 

prema Matiæevu prijedlogu, hitno provesti 

obnovu, uz korištenje postojeæega 

pomlatka i sprjeèavanje pojave korova, 

te eventualno posjeæi 50 posto 

drvne mase, jer se ta sastojina ne može 

uzgajati s ophodnjom od 140 godina. 

Dodao je kako revirnici na šumarijama, 

pravodobnom izmjerom suhih 

stabala i predlaganjem kriterija, moraju 

olakšati rad ureðivaèima i obaviti 

najveæi dio posla, a ureðivaèi bi trebali 

biti elastièniji i manje konzervativni 

kod propisivanja smjernica gospodarenja. 

Nijedan pravilnik, zakljuèio 

je Matiæ, ne može sve obuhvatiti 

te mora biti okviran i prilagoðivati se 

stanju na terenu. 

Tri modela prirasnoprihodnih 

tablica 

O razvoju i produkciji lužnjakovih 

sastojina govorio je dr. sc. Karlo Bezak 

iz direkcije HŠ-a, pokazujuæi na 

demonstracijskim panoima prirasnoprihodne 

tablice te odnos razvojnoga 

tijeka broja stabala i srednjega sastojinskog 

promjera. Rašèlanjujuæi sa- 

stojinu u odjelu 14 a, napomenuo je 

da bolesnim stablima treba odrediti 

dijagnozu te propisati terapiju , a stanje 

sastojine rezultat je dosadašnjega 

gospodarenja i izostanka normalnoga 

prorjeðivanja. Naime, od poèetka sastojinu 

treba njegovati proredom veæeg 

intenziteta da bi se oblikovale veæe 

krošnje . Bezak je istaknuo kako su u 

posavskim nizinskim šumama velike 

varijabilnosti u distribuciji stabala, pojašnjavajuæi 

nazoènima tri modela prirasno-prihodnih 

tablica, koje je konstruirao 

za hrast lužnjak vlažnoga tipa. 

Modeli su obuhvatili sve zakonitosti 

i specifiènosti razvojnoga tijeka 

debljinskog i visinskoga prirasta te zakonitosti 

razvojnoga tijeka debljinske 

distribucije prsnih promjera i pomaka 

visinskih krivulja. Rijeè je o teoretskom 

modelu s razvojnim tijekom manjega 

broja stabala za produkciju furnirskih 

trupaca, modelu s tijekom srednjega 

broja stabala za produkciju furnirskih 

i pilanskih trupaca te s tijekom veæega 

broja stabala za produkciju pilanskih 

trupaca. Spomenuti modeli, tvrdi 

Bezak, pomoæi æe ureðivaèu šuma pri 

izradbi smjernica gospodarenja, a uzgajivaèu 

kod njihove provedbe. Kako 

bi se osigurala potrajnost prihoda, 

nužan je zahvat u VI. dobnom razredu, 

što traži promjenu ophodnje za 

lužnjak u Pravilniku za ureðivanje šuma. 

Dobro gospodareæi, ne možemo 

izabrati prvi i drugi model, nego sastojine 

zaostale u razvoju, kojima su 

distribucije iza modela M-3, posebice 

ako se suše i slaboga su obrasta. 

Sjeèna dob nije jasno 

odreðena 

U istoj sastojini hrasta lužnjaka i 

poljskoga jasena dipl. ing. Tomislav 

Starèeviæ iz direkcije HŠ-a, postavljajuæi 

pitanje jesmo li intenzivno gospodarili 

ovom šumom, istaknuo je 

kako sjeèna dob, zbog "nesretnoga" 

èinovnièkog pristupa, nije jasno odreðena, 

no treba jasnije odrediti kriterije 

Lužnjakove sastojine u ukupnoj obrasloj površini šuma i 

šumskoga zemljišta, kojima gospodare Hrvatske šume 

(1.592.869 ha), sudjeluju sa 197.336 ha ili 12,4 posto, a 

udjel lužnjakovih sastojina u sjemenjaèama iznosi 18,19 

posto 



Kako odrediti najbolje taksacijske, 

biološke i ekonomske kriterije pri 

obnovi lužnjakovih sastojina ? 

Predstavnici Ministarstva, Hrvatskih 

šuma i Šumarskoga fakulteta tijekom 

zajednièkog rješavanja problema 

prema kojima se može mijenjati. Potrebno 

je, takoðer, razlikovati ophodnju 

na razini odsjeka, uvažavajuæi pri 

tome trenutne terenske uvjete , a Pravilnik 

o ureðivanju šuma ne može propisati 

da ophodnja ne smije biti manja 

od propisane. Nužno je osigurati 

povišenje sjeène dobi zdravih i stabilnih 

sastojina u sklopu propisanoga 

glavnog prihoda tako da sveukupno 

ostvareni etat glavnoga prihoda ne prelazi 

50 posto normalne površine dobnoga 

razreda. Pri tome prioritetne sastojine 

treba riješiti spomenutim Pravilnikom. 

Sustavna sanacija i 

obnova lužnjakovih 

sastojina 

Premda su se na terenskom kolokviju 

èula razlièita, katkada i opreèna 

razmišljanja, moglo bi se izdvojiti 

nekoliko prijedloga zakljuèaka. Da bi 

se oèuvala lužnjakova staništa nužno 

je prioritetno i trajno osiguravati sustavnu 

sanaciju i obnovu površina nastalih 

sušenjem stabala. U sastojinama 

zahvaæenim sušenjem treba odmah 

izdvojiti površine (nove odsjeke) 

na kojima je bilo gubitka staništa, 

napraviti izvanrednu reviziju, a isto tako 

postupiti i kod redovitih revizija. Potrebno 

je u novim odsjecima, gdje god 

je to moguæe, propisati prirodnu obnovu 

sa sjemenom ili sadnju sadnica 

ekonomskih vrsta, a ako to nije moguæe 

propisati sadnju pionirskih vrsta. 

Dobro je pri tome izbjegavati obnovu 

sadnicama, jer je obnova sjemenom 

na kraju jeftinija i bolja. Sadnji sadnica 

prethodi èista sjeèa preostalih stabala, 

a ona se ne smije propisati prema 

aktualnom Pravilniku o ureðivanju 

šuma. Za pronalaženje kriterija kojima 

bi se iscrpnije odredilo jesu li nastupili 

uvjeti za ukljuèivanje sastojina 

za obnovu, bit æe zadužene radne skupine, 

posebice znanstvenika s fakulteta 

ili instituta. One æe odrediti minimalne 

taksacijske velièine po hektaru: 

broj stabala, temeljnicu, drvnu masu, 

tekuæi prirast, obrast, pokrovnost krošnjama 

svih stabala i dr. Osim toga, važno 

je i odrediti ekonomske kriterije: vrijednosti 

drvne zalihe, vrijednosti tekuæega 

prirasta, potrebnih sredstava 

za obnovu i dr., a moraju se svakako 

odrediti i biološki uvjeti za staništa 

naših ekonomskih vrsta, poput prisutnosti 

korova i nepoželjnih vrsta, 

stupnja zamoèvarenosti, potrebne pokrovnosti 

za zasjenu mladoga naraštaja 

i dr. 

Izmjene u Pravilniku o 

ureðivanju šuma 

Nakon utvrðivanja kriterija trebalo 

bi napraviti izmjene u propisima 

i drugoj regulativi. Pri tome bi dobro 

bilo sastaviti popis stupnjeva ošteæenosti 

sastojina za cijeli ureðajni 

razred hrasta lužnjaka i donijeti plan 

spašavanja lužnjakovih staništa prirodnom 

obnovom te tako zamijeniti 

stare ošteæene sastojine mladim. Sve 

to potrebno je i zbog popravljanja 

dobnih razreda, buduæi da bi se u obnovu 

mogao ukljuèiti dio površina iz 

V. i VI. dobnoga razreda, kojih je velièina 

iznad normale, a dio stabilnih 

sastojina, s potrebnom dobi za užitak 

glavnoga prihoda, mogao bi se odložiti 

za sljedeæe razdoblje. Nužno je 

osigurati pomak (povišenje) sjeène 

dobi zdravih i stabilnih sastojina u 

sklopu propisanoga glavnog prihoda, 

a Pravilnik o ureðivanju šuma propisat 

æe u okviru desetogodišnjeg 

gospodarenja odstupanje od propisane 

ophodnje, utvrðivanje kriterija 

za moguænost pomaka sjeène dobi 

te izmjenu propisa sjeènog etata i uzgojnih 

radova. Istaknuto je kako se 

na tom struènom skupu pokušao naæi 

još jedan u nizu odgovora na pitanje 

koji su to taksacijski i ekonomski elementi 

te biološki uvjeti kod kojih bi 

se prestalo gospodariti starom šumom, 

a krenulo s obnovom. Spomenute 

površine nisu bile taksatorske 

cjeline, nego odabrana karakteristièna 

mjesta s odreðenim uvjetima. 

Konaène smjernice, presudne za donošenje 

odluke o prijevremenoj obnovi, 

razradit æe interdisciplinarni tim 

znanstvenika i struènjaka iz podruèja 

uzgajanja i ureðivanja lužnjakovih 

sastojina. Pri povratku sa seminara 

sudionici struènoga skupa obišli su 

odjel 2 a šumskoga predjela Zelenika, 

na podruèju šumarije Novska. Imali 

su prigodu vidjeti uspješno obnovljenu 

staru 135-godišnju lužnjakovu 

sastojinu, s gusto razvijenim 

pomlatkom, u kojoj je izvršena temeljita 

i kvalitetna priprema staništa 

, posijan žir te provedene potrebne 

zaštitne mjere. U toj sastojini ,ošteæenoj 

u Domovinskome ratu, izvršen 

je neplodni sijek, a od posjeèene 

drvne mase ostvaren je dobar 

financijski uèinak. Na terenskom kolokviju 

nazoèni su bili doministar šumarstva 

Željko Renduliæ, predstavnici 

Šumarskog fakulteta i jastrebarskog 

Šumarskog instituta, Parka prirode 

Lonjsko polje te ureðivaèi i uzgajivaèi 

HŠ-a. 


UZGAJANJE ŠUMA 

JESENSKO POŠUMLJAVANJE 

Posaðeno blizu sedam 

milijuna sadnica 

Ove jeseni Hrvatske šume planiraju 

u okviru redovnog plana 

pošumljavanja i popunjavanja 

posaditi blizu 7 milijuna 

sadnica (toèno 6,951.000). Od 

toga najveæi dio otpada na listaèe, preko 

5,2 milijuna, još 644 tisuæe na crnogoricu 

u kontitnetnalnom dijelu Hrvatske 

a oko 1,1 milijuna sadica crnogorice 

zasadit æe se u priobalju. Sveukupno, 

to je oko 40 % godišnjeg plana 

poduzeæa, presotali veæi dio posla 

obavljen je u proljeæe ove godine. 

-Plan sadnje listaèa nešto je veæi 

od uobièajenog za jesensko razdoblje 

a zbog kasne vegetacije upitno je njegovo 

ostvarenje, kaže Milan Žgela, 

struèni suradnik za rasadnièarstvo u 

poduzeæu. Posebno to vrijedi za lužnjak 

i kitnjak. Dvadeseak radnih dana do 

kraja godine bilo bi dovoljno da se plan 

realizira. 

NO pitanje je hoæe li u prosincu 

biti toliko dana pogodnih za šumske 

radove. Moglo bi se reæi, izvršenje svih 

planova u šumarstvu bitno ovisi o vremenskim 

prilikama. Ponešto je drugèija 

slika u prioblaju gdje se s radovima 

poèinje ranije, u rujnu tako da tamo 

neæe biti problema s izvršenjima. 

Najviše æe se saditi hrast lužnjak, 

preko 2,3 milijuna sadnica, potom poljski 

jasen (1,3 milijuna), kitnjak (1,2 milijuna). 

Kod crnogorice prevladava 

smreka s pola milijuna sadnica, a u 

priobalju crni bor s oko 680 tisuæa sadnica. 

Najviše lužnjaka, kitnjaka 

i poljskog jasena 

Novogradiška Uprava šuma planirala 

je pošumljivanje na oko 85 ha 

posaditi 328.600 sadnica hrasta lužnjaka, 

295.600 hrasta kitnjaka, 129.700 

poljskoga jasena i 4000 bukovih 

sadnica. Najopsežniji radovi su na terenima 

šumarije Oriovac, gdje æe biti 

posaðeno oko 122.000 kitnjakovih i 

lužnjakovih sadnica, a najmanje æe 

posla biti na šumariji Okuèani (35.000 

kitnjaka). U šumskom rasadniku Cernik, 

kako smo doznali od struènoga 

suradnika za uzgajanje šuma, dipl. ing. 

Damira Jeliæa, do polovice listopada 

otkupljeno je i posijano 600 kg bukvice 

i 250 kg poljskoga jasena. 

Našièka Uprava šuma ove je jeseni 

planirala veæe kolièine žira hrasta 

kitnjaka i lužnjaka. Za šumski rasadnik 

Gajiæ (šumarija Našice) predviðeno 

je 10.000 kg kitnjakova žira, a jednaka 

kolièina lužnjakova žira planirana 

je i za rasadnik Lanik, na podruèju 

šumarije Donji Miholjac. Za podsadnju 

sastojina našièki šumari trebali 

su 104.000 kg žira hrasta lužnjaka i 

39.000 kg kitnjakovog žira. Našièani 

su tijekom jesenskoga pošumljivanja 

planirali na oko 50 ha posaditi 78.650 

sadnica hrasta lužnjaka, 107.275 kitnjaka, 

23.750 poljskoga jasena, 8560 

crne johe i 10.900 obiène smreke. Dio 

potrebnih sadnica bit æe korišten iz vlastitih 

rasadnika, a iz drugih Uprava šuma 

nabavit æe se 42.325 kitnjakovih 

sadnica, 21.170 sadnica poljskoga jasena, 

8.500 crne johe i 5.800 obiène 

smreke. Ako ih vrijeme posluži, našièki 

æe šumari poslove pošumljivanja na 

svojih osam (od ukupno devet) šumarija 

obaviti vlastitom radnom snagom. 

Prema rijeèima struènoga suradnika 

za uzgoj šuma požeške Uprave, 

dipl. ing. Luke Miloševiæa, jesensko 

pošumljivanje bit æe obavljeno na svih 

šest šumarija, a bit æe posaðeno gotovo 

308.000 sadnica hrasta kitnjaka 

i lužnjaka, obiène smreke, obiène bukve, 

crnoga bora i gorskoga javora. Najviše 

æe biti upotrijebljeno kitnjakovih 

sadnica (221.000), zatim obiène smreke 

(35.475), hrasta lužnjaka (25.000), 

a najmanje gorskoga javora (3000). 

Najviše posla bit æe na podruèju kutjevaèke 

šumarije, gdje je planirano posaditi 

103.000 kitnjaka i 3000 gorskoga 

javora, a najmanje æe se raditi na 

šumariji Kamenska (24.650 kitnjaka, 

obiène bukve i crnoga bora). U akciji 

vaðenja sadnica iz šumsko - hortikulturnog 

rasadnika Hajderovca kod Kutjeva 

bili su ukljuèeni i zaposlenici Radne 

zajednice požeške Uprave šuma. 

Tekst: 

Redakcijski 

izvještaj 

Foto: 

Z. Lonèariæ 

I. Tomiæ 


DVOJBE EKOLOGA I ZAŠTITARA HRVATSKIH ŠUMA 

Pošumljavanje u Gospodarskoj jedinici 

Istoèni Psunj u Upravi šuma Požega 

Bušenje rupa za sadnju topole u osjeèkoj 

Upravi 

U pomoæ pritekli vojnici 

Zahvaljujuæi dobrim vremenskim 

prilikama svi radovi na pripremi 

staništa, sadnji i zaštiti posaðenih sadnica 

u osjeèkoj Upravi šuma uspješno 

su završeni na 307 hekara, od èega 

je najviše zasaðeno sadnicama euroamerièke 

topole, èak 168 hektara i 

hrasta lužnjaka na više od 70 hektara. 

Veæ petu jesen za redom u šumarijama 

Uprave šuma Osijek obavljaju se 

opsežni radovi na pripremi staništa za 

poveæanim opsegom jesenskog pošumljivanja, 

jer za vrijeme sedmogodišnje 

neprijateljske okupacije èetiriju 

baranjskih šumarija i jednog dijela osjeèke 

šumarije, radova na pošumljivanju 

gotovo i nije ni bilo. A sjeèa se 

obavljala redovito i èesto iznad plana 

propisanoga Gospodarskim osnovama. 

Zato su i ove jeseni djelatnici svih 

osjeèkih šumarija nastojali što bolje 

iskoristiti vrlo povoljne vremenske prilike 

kako bi se što veæe površine pripremile 

za pošumljivanje prije svega 

sadnicama euroamerièke topole i hrasta 

lužnjaka, te i ostalih vrsta - graba, 

hrasta kitnjaka, poljskog jasena i vrba. 

Zbog poveæanog opsega radova 

na pošumljivanju posljednjih nekoliko 

godina, od povratka okupiranih podruèja 

u sastav osjeèke Uprave šuma, 

prošlogodišnje potpisivanje Sporazuma 

Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, 

Hrvatske radiotelevizije, 

Hrvatskih šuma p.o.Zagreb, Ministarstva 

unutarnjih poslova RH, Ministarstva 

zaštite okoliša i prostornog 

ureðenja RH, Ministarstva obrane RH, 

Hrvatske vatrogasne zajednice i Hrvatske 

udruge banaka, za Upravu šuma 

Osijek znaèiti æe mnogo. Naime, tim 

Sporazumom sve potpisnice su se obvezale 

kako æe sve akcije na pošumljivanju 

i ureðenju spomen parkova i 

drvoreda diljem Republike Hrvatske, 

pratiti, financirati, pomagati prema 

svojim moguænostima i propagirati 

pod naslovom "Milijun sadnica za lijepu 

Hrvatsku". 

Osim radnika šumarija, pripadnika 

MORH-a, njih oko 6o, u akciji pošumljivanja 

sudjelovalo je više od 150 

sezonaca. 

Više od 630.000 sadnica osigurano 

je uglavnom iz vlastitih rasadnika 

u Višnjevcu, Dardi i Baranjskom Petrovu 

Selu, a kitnjak, poljski jasen i crni 

bor nabavljeni su iz rasadnika Cernik, 

novogradiške Uprave šuma, te iz rasadnika 

Lukavec iz Velike Gorice. 

U krškim upravama poèelo se još u rujnu 

Na dijelu krških uprava ili onih koje gospodare i krškim podruèjima jesenska pošumljivanja poèela su još u rujnu. U Upravi 

šuma Senj popunjavat æe se na površini od 80 ha koja je bila zasaðena u proljeæe no zbog velike suše nije se sve primilo. 

Ukupno æe se posaditi 172.500 komada sadnica i to: crnog bora 134.500 komada, primorskoga bora 33.000 i pinija 

5.000, a sav sadni materijal bit æe nabavljen iz rasadnika Podbadnja šumarije Crikvenica. 

Sjetva sjemena jele bit æe izvršena na površini od 89 ha. U karlovaèkoj Upravi s radovima se poèelo je u drugoj polovici 

listopada, a pošumljivanje æe potrajati do kraja godine. Radit æe se na površini od 59,2 ha. U pošumljivanjima u jednostavnoj 

i u proširenoj biološkoj reprodukciji bit æe upotrijebljen sljedeæi sadni materijal: hrast lužnjak 220.000 komada, hrast 

kitnjak 75.000, poljski jasen 219.000, crna joha 11.000, smreka 13.000 komada itd. 

Zbog velikih suša, s pošumljivanjima na podruèju gospiæke Uprave šuma krenulo se krajem rujna. Pošumljavanje je 

planirano 53 ha ili 2.500 komada sadnica po hektaru. Popunjavanje sadnicama vršit æe se na površini od 34 ha i to 1.000 

komada sadnica na hektar. 

Za potrebe jednostavne biološke reprodukcije trebat æe ove jeseni 20.000 komada sadnica obiène smreke 2+2 uzgojene 

klasièno u tlu golog korijena. U proširenoj biološkoj reprodukciji koristit æe se ukupno 150.000 komada sadnica, od èega 

80.000 komada obiène smreke 2+2, 40.000 komada crnog bora 2+2, 30.000 komada obiènog bora 2+2. 

U Ogulinu s radovima se poèelo krajem rujna, a planira se u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji posaditi 130.000 

sadnica od èega 80 posto smreke, 15 posto crnog bora, 5 posto ariša i duglazije. Sav sadni materijal nabavit æe se u vlastitom 

rasadniku u Oštarijama. U Delnicama, u državnim je šumama planirano pošumljivanje smrekom (46.750 sadnica), 

crnim borom (15.000) i grèkom jelom (13.600 komada). Za pošumljivanje se koristi uglavnom sadni materijal nabavljen u 

rasadniku delnièke Uprave šuma u Kuzelju. Pošumljivanje u privatnim šumama obavit æe se s ukupno 71.675 sadnica smreke, 

te nešto jele i duglazije. U buzetskoj Upravi šuma predviðeno je pošumljivanje na 107,91 ha, od èega je nazastupljeniji 

crni bor s 165.000 sadnica, brucijski bor s 12.000, ariš s 5000, smreka 2.500. 


ŠUMSKA MEHANIZACIJA 

MEHANIZACIJA ŠUMARSTVA - VRHUNSKE TEHNOLOGIJE PRIDOBIVANJA DRVA 

Poveæati stupanj 

mehaniziranosti radova 

Naši šumarski struènjaci 

imali su prigodu na meðunarodnome 

znanstvenostruènom 

skupu na 

Šumarskom fakultetu u 

Zagrebu doznati o vrhunskim 

tehnologijama pridobivanja 

drva i moguænostima 

njihove primjene u 

našim uvjetima, posebice 

zglobnog traktora 

Timberjack 240C i harvestera 

Timberjack 1070, 

èiji je rad istraživan na 

podruèju Hrvatskih šuma 

Sa znanstveno-struènoga skupa na Šumarskom fakultetu 

Piše: 

Ivica 

Tomiæ 

Foto: 

I. Tomiæ 

Kauko 

Papunnen 

predstavnik 

Timberjacka 

Na Šumarskom 

fakultetu 

u 

Zagrebu, 

u organizaciji Hrvatskih 

šuma i Fakulteta, 

održan je potkraj 

Finski veleposlanik 

u studenog meðunarodni 

znanstveno- 

Hrvatskoj 

Osmo struèni skup pod nazivom 

"Vrhunske teh- 

Lipponen 

nologije pridobivanja 

drva". Obraæajuæi se nazoènima direktor 

je HŠ-a Željko Ledinski istaknuo 

kako je, uz sve prednosti koje nudi javno 

poduzeæe, korištenje biomase u šumarstvu 

znaèajan posao koji nas oèekuje, 

no s postojeæim tehnologijama 

ne može se odgovoriti na sve buduæe 

izazove. Dekan Šumarskoga fakulteta 

Ivica Grbac napomenuo je kako je svrha 

skupa da znanstveni rezultati budu 

što više primjenjivi u praksi, a studentima 

je poruèio da kao buduæi šumarski 

inženjeri ugrade svoje znanstvene 

spoznaje u izazove 21. stoljeæa. 

Prigodnim rijeèima skupu se obratio 

finski veleposlanik u našoj zemlji 

Osmo Lipponen , istièuæi stalno poboljšanje 

meðudržavnih odnosa i izuzetno 

dobru suradnju svoje države sa 

Šumarskim fakultetom i Hrvatskim šumama. 

Dodao je da 

se šumarstvo i šumarske 

tehnologije 

razvijaju velikom 

brzinom a visoka 

tehnologija, koju 

teško prate i struènjaci, 

ušla je u sve 

programe šumarstva 

i drvne industrije. 

Pri tome je u 

proizvodnom procesu od panja do prerade 

drva sve važnija troškovna uèinkovitost. 

Finsko tržište šumskih strojeva, 

ali i proizvodnje papira, danas je 

vodeæe u svijetu, a finsko šumarstvo 

povezano je s modernim informatièkim 

tehnologijama. Na kraju svojega 

izlaganja finski je veleposlanik istaknuo 

kako je dobro da jedna takva tvrtka 

, kao što je Timberjack, podijeli svoja 

iskustva s hrvatskim šumarskim struènjacima. 

Poboljšati mehaniziranost 

na privlaèenju 

U uvodnom izlaganju o stanju 

vrhunskih tehnologija pridobivanja 

drva u Hrvatskim šumama mr.sc. Željko 

Tomašiæ iz direkcije HŠ-a govorio 

je o naèinima pridobivanja 

i uporabi 

strojeva, istièuæi kako 

se sjeèa i izrada 

drva u cijelosti obavljaju 

na strojno-ruèni 

naèin (motorne 

Raul Wisotzky 

pile lanèanice), a o 

odreðenome se 

stupnju mehaniziranosti radova može 

govoriti tek u sljedeæem stupnju radaizvlaèenju 

ili izvoženju drva na pomoæno 

stovarište. Tijekom pridobivanja 

drva primjenjuju se sortimentna 

i deblovna metoda rada, koje se sa 

stajališta vrhunskih tehnologija ne mogu 

svrstati u sam vrh poznatih i korištenih 

tehnologija, jer je ukupni stupanj 

mehaniziranosti radova razmjerno 

nizak zbog strojno-ruène sjeèe i izrade. 

U Hrvatskim šumama koriste se 

najsuvremeniji europski i svjetski strojevi. 

Tako je na sjeèi i izradi u uporabi 

više od 3000 motornih pila, koje po 

uèinkovitosti, sigurnosti i ergonomskim 

znaèajkama ne zaostaju za onima 

u veæini razvijenih zemalja. Drvo 

na pomoæno stovarište izvlaèi sedamdesetak 

malih ( 35 kW), od kojih su 45 

tipa Timberjack 240 C, vrhunski strojevi 

te vrste. Treba istaknuti, dodao je 


ZAŠTIÆENI ... 

Prof.dr.sc. 

Ante Krpan 

Tomašiæ, kako još 

rade i postižu dobre 

uèinke 7 strojeva tipa 

Timberjack 380 

(starosti i do 22 godine!) 

i 13 strojeva 

Timberjack 225 E 

(starosti do 20 godina), 

a dnevni uèinci 

skidera Timberjack 

240 C kreæu se izmeðu 30 i 60 m3 

. Izvoženje drva iz šume na pomoæno 

stovarište obavljaju strojevi koji pripadaju 

vrhunskim tehnologijama: 29 

forvardera i èetrdesetak traktorskih ekipaza. 

Meðu njima je 5 forvardera Timberjack-FMG 

1210, 3 Timberjacka 1410, 

2 Timberjacka 1710 i 4 forvardera Valmet 

860, s dnevnim uèincima izmeðu 

50 i 110 m3. Da bi se postigao što povoljniji 

stupanj ekonomske opravdanosti 

nabave navedenih strojeva, èija 

je nabavna cijena vrlo visoka, vrlo je 

bitno usmjeriti pozornost na iskorištenje 

radnoga vremena. Taj se uvjet 

teško ostvaruje zbog posebnosti gospodarenja 

našim jednodobnim, pretežito 

hrastovim i jasenovim šumama, 

i vremenske ogranièenosti njihova iskorištavanja. 

Najekonomiènije u 

oplodnim i prebornim 

sjeèinama 

Ukupni stupanj mehaniziranosti proizvodnje na 

podruèju Hrvatskih šuma razmjerno je nizak zbog strojno-ruène 

sjeèe i izrade, no privlaèenje drva iz šume na 

pomoæno stovarište obavljaju strojevi vrhunskih 

tehnologija 

Prof. dr.sc. Ante Krpan govorio je 

opæenito o vrhunskim tehnologijama 

i primjeni traktora Timberjack 240C u 

oplodnim i prebornim sjeèama, analizirajuæi 

razdoblje od 1960-2000. godine. 

Istaknuo je kako su glavni problemi 

tijekom posljednjih desetak godina 

uspostava tržišnih odnosa, privatno 

poduzetništvo, pretvorba vlasništva, 

pad tehnièke i tehnološke znanosti 

i dr., a na poèetku XXI. stoljeæa 

potrebno je postaviti pitanje kamo želimo 

iæi dalje i odrediti gdje se nalazimo. 

Vrhunske tehnologije, rekao je, u 

ovome trenutku zadovoljavaju ergonomske 

i ekonomske kategorije a rad 

sa strojem harvester-forvarder neusporedivo 

je prihvatljiviji u odnosu na 

ruèno-strojni naèin. Govoreæi o znaèajkama 

zglobnoga traktora Timberjack 

240 C, Krpan je napomenuo kako su 

na podruèju Hrvatskih šuma , na èetiri 

objekta kontinentalnih i prebornih 

šuma, provedena iscrpna istraživanja 

o brzini kretanja, uèincima, troškovima, 

velièini tovara i dr. S poveæanjem 

udaljenosti privlaèenja opadao je uèinak, 

no taj stroj visoke uèinkovitosti 

nije opravdano koristiti u svim našim 

sjeèinama, nego tamo gdje je prosjeèan 

opseg stabla veæi. Rijeè je o oplodnim, 

a svakako o prebornim sjeèinama, 

dok uporaba u proredama može 

rezultirati poveæanim troškovima. U 

oplodnim sjeèama prednjaèe troškovi 

u pripremnim sijekovima. 

O nekim tehnièkim znaèajkama strojeva 

za vrhunske tehnologije govorio 

je prof. dr. sc. Dubravko Horvat, istièuæi 

èetiri važna uvjeta: ergonomski, ekologijski, 

ekonomski i energetski. Osvrnuo 

se na razvoj harvestera (jednozahvatni, 

dvozahvatni), forvardera i 

skidera, na probleme buke i vibracije, 

istièuæi i druge radne moguænosti spomenutih 

strojeva (uporaba harvestera 

i za sadnju) te njihov zajednièki rad 

(harvester-forvarder). Govoreæi o forvarderima, 

napomenuo je da su današnji 

tipovi tih strojeva ekološki puno 

povoljniji, a zadovoljavaju i ergonomske, 

ekonomske i i energetske uvjete. 

Nazoèni su doznali o suvremenoj 

hidrostatsko-mehanièkoj forvarderskoj 

transmisiji, hidraulici pogodnoj 

za rad s raèunalima i moguænosti 

kretanja stroja po strmim terenima 

zbog jake boène stabilnosti. Kada je rijeè 

o skiderima, postoje razlike izmeðu 

4 E- uvjeta, a naš traktor Ecotrac blizu 

je stroju visoke tehnologije. Hrvatska 

varijanta skidera napravljena je za 

rad u prorednim sastojinama, a odstupa 

od klasiène gradnje skidera. 

Harvester Timberjack 1070 

Dužim korištenjem 

smanjiti troškove 

zlaganje o proizvodnosti harvestera 

Timberjack 1070 pri proredi kulture 

obiènoga bora imao je mr.sc. Tomislav 

Poršinsky. Istraživanje rada stroja 

mase 13.800 kg, s dosegom dizalice 

10 m, provedeno je na podruèju 

ogulinske šumarije u 37-godišnjoj sastojini 

obiènoga bora , borovca i ariša, 

u kojoj je srednji prsni promjer 23 cm, 

a srednje sjeèno stablo 0,18 m3. Najveæi 

sjeèni promjer stabla bio je 55 cm, 

a tijekom istraživanja osnovna jedinica 

analize bilo je posjeèeno stablo. Korištene 

su metode studija rada i vremena, 

a podaci o dimenzijama posjeèenih 

stabala i izraðenih sortimenata 

dobiveni su iz strojnoga raèunala. 

Za 4 dana posjeèeno je i izraðeno 145 

m3 drvne mase, najviše celuloznoga 

drva, efektivno radno vrijeme iznosilo 


je 48,7 %, a dodatno 26,4 % efektivnoga 

vremena. Proizvodnost se poveæavala 

kod prsnoga promjera 32 cm. 

Analizom se došlo do zakljuèka da troškovi 

po pogonskom satu toga stroja 

opadaju ako ga više koristimo tijekom 

godine. 

Suvremena raèunalna 

tehnologija 

O proizvodnom programu tvrtke 

Timberjack za vrhunske tehnologije, 

uz videoprezentacije, s posebnim naglaskom 

na cjeloviti proizvodni lanac 

u šumarstvu, suvremenu raèunalnu 

opremu, korištenje biomase i proizvodnju 

bionergije, govorili su Kauko 

Papunnen i Raul Wisotzky, predstavnici 

te svjetski poznate i priznate tvrtke 

za srednju Europu. Predstavljeni su 

najmanji stroj Timberjack 720 , harvesteri 

Timberjack 770, Timberjack 

1070, Timberjack 1270 C, Timberjack 

1470, Timbermatic 300 i Timberjack 

3000. Tip 72o koristi se u mladim, 

pretežito crnogoriènim šumama , bez 

industrijskoga drveta, a posjeèena stabla 

namijenjena su za proizvodnju bionergije 

i papira. U sliènim sastojinama 

i za istu namjenu rabi se i harvester 

Timberjack 770, uz uvjet da su izvozni 

putovi široki 3-5 m. Stroj se upotrebljava 

i za sjeèu stabala prsnoga 

promjera i do 40 cm. Harvester tipa 

1070, èiji je rad istraživan u našim šumama, 

upotrebljava se u srednjodobnim 

sastojinama( dvije treæine u kasnim 

proredama a ostalo u oplodnim 

sjeèama),sa stablima do 55 cm prsnoga 

promjera. Najpopularniji stroj te 

tvrtke je harvester 1270 C, koji se dvije 

treæine vremena koristi u oplodnim 

sjeèama, a jednu treæinu u proredama. 

Sijeèe i izraðuje stabla promjera 

do 60 cm i više. Najveæi i najskuplji 

harvester je tipa 1470, proizvodi se serijski 

posljednjih šest mjeseci, ergonomski 

je najkvalitetniji, ima kabinu 

koja se može okretati , iz koje je dobra 

je preglednost, može raditi na najtežim 

terenima i s najdebljim stablima 

te je vrlo uèinkovit (na dan i do 400 

m3 !). U Timberjacku 3000 do izražaja 

dolaze suvremeni sustavi za mjeren- 

Zglobni traktor 

Timberjack 240C 


je, deblo se pomoæu raèunaloa optimizira 

te iz njega izvlaèi najveæa vrijednost. 

Vozaè zahvaljujuæi raèunalnoj 

opremi ima na ekranu uvid u svakom 

trenutku što stroj radi i svakodnevno 

komunicira s tvornicom za preradu 

drva. Osim što vozi, vozaè mora 

poznavati raèunalnu tehnologiju, ekonomiju 

, tehnologiju rada, a istodobno 

mora biti i dobar šumar te znati 

odabrati (doznaèiti) stabla za sjeèu. 

Racionalno korištenje 

šumske biomase 

Tijekom izlaganja direktora Hrvatskih šuma Željka Ledinskog 

Posebno je bilo rijeèi o najnovijoj 

Timberjackovoj metodi za proizvodnju 

bioenergije, koja je vrlo aktivna u 

Finskoj i izvan te skandinavske države. 

Poslije èiste sjeèe u crnogoriènim i bjelogoriènim 

sastojinama, od preostaloga 

granja naèine se svežnjevi, koji se 

na pomoænim stovarištima slažu kao 

i drugi drvni sortimenti te prevoze kamionima 

u manje pogone za proizvodnju 

bionergije. Time se završava 

proizvodni lanac od panja do tvornice. 

Istaknut je podatak da kubni metar 

tako složene granjevine ima toplinsku 

vrijednost kao 70 litara nafte, 

pa svaki šumar može lako izraèunati 

koliko litara nafte ostavi u šumi. Tijekom 

rasprave predstavnici Timberjacka 

su istaknuli kako im je glavni cilj uèiniti 

strojeve i opremu što pouzdanijim 

i produktivnijim, uz visok postotak 

iskorištenja. Bitna je stabilnost 

strojeva, koji mogu raditi i na veæim 

nagibima od maksimalno propisanih. 

Dobri rezultati postignuti su u proredama 

u Njemaèkoj. 

U Finskoj se šumska biomasa racionalno koristi, jer se 

od granjevine proizvodi bionergija. Zanimljiv je 

podatak da toplinska vrijednost jednoga kubnog metra 

granjevine odgovara toplinskoj vrijednosti koju daje 70 

litara nafte 

Naši šumarski struènjaci imali 

su prigodu na spomenutome meðunarodnom 

znanstveno-struènom skupu 

doznati na precizan i slikovit naèin 

najvažnije o vrhunskim tehnologijama 

pridobivanja drva te doæi do odreðenih 

spoznaja o tome kolika je moguænost 

njihove primjene u našim uvjetima, 

posebice istraživanih zglobnog 

traktora Timberjack 240C i harvestera 

Timberjack 1070. Šumarima u praksi 

ostaje ispitivanje rada i drugih strojeva 

vrhunske tehnologije, posebice u 

bjelogoriènim šumama te u sastojinama 

u kojima su stabla veæih promjera, 

u cilju poveæanja stupnja mehaniziranosti 

radova u iskorištavanju šuma. 

Pritom moraju, koristeæi suvremene 

tehnologije, oprezno postupati 

tijekom možebitnih izmjena nekih 

naèina gospodarenja u našim prirodnim 

šumama. U crnogoriènim kulturama 

i plantažama uèinkovitost harvestera 

dosad je istraživana i dobro 

poznata. 

Što radni 

novom m 

Od skoro 10 tisuæa 

zaposlenih u Hrvatskim 

šumama, njih oko 4.000 

obavezno je štedjeti, a 

više 3.500 radnika u 

dobi od 40-50 godina 

imaju moguænost izbora 

u drugom stupu reforme. 

Oni stariji od 50 

godina, a takvih je petina 

u poduzeæu, mogu 

se, ako žele ukljuèiti u 

treæi stup štednje. 

Blizu 10 tisuæa zaposlenih u 

Hrvatskim šumama u sljedeæih 

æe se pola godine, do 

30.lipnja 2002.godine, dio njih 

i prije, do 31.ožujka sljedeæe godine, 

morati opredijeliti za neki od novih mirovinskih 

fondova i štedjeti za mirovinu. 

Jer od 1.sijeènja 2002. starta mirovinska 

reforma to jest novi naèin financiranja 

mirovina buduæih umirovljenika. 

Svi u Hrvatskoj pa tako i radnici 

Hrvatskih šuma vjerojatno su veæ obaviješteni 

o s osnovnim novinama jer 

svakodnevno ih u novinama, na radiju, 

s velikih plakata i televizijskih ekrana 

doslovce bombardiraju porukama 

"da je njihov fond najbolji". No ponovimo 

još jedanput osnovne pojmove 

jer promjene koje slijede sve su samo 

ne nevažne. 

Tko je na što obavezan 

Dosad se mirovina ostvarivala na 

taj naèin da je poslodavac uplaæivao 

19,5% bruto plaæe u Hrvatski zavod za 

mirovinsko osiguranje iz èega su se 

isplaæivale mirovine sadašnjim umirovljenicima. 

U Hrvatskim šumama u ovom je 

trenutku 4.077 radnika mlaðih o 40 

godina, 3.642 radnika imaju izmeðu 

40-50 godina, a 2.009 zaposlenih starije 

je od 50 godina. 

10 HRVATSKE ŠUME Broj 59 • studeni 2001

MIROVINSKA REFORMA 

OD 1.SIJEÈNJA 2002. KREÆE REFORMA MIROVINSKOG OSIGURANJA 

cijsku ispravu) 

- Šalterski djelatnik upisuje JMBG 

u raèunalo 

- Na temelju JMBG podaci se generiraju 

iz baze REGOS-a, te osiguranik 

izabire obvezni mirovinski fond i 

adresu izvješæivanja 

- Osiguraniku se predaje prijava 

radi provjere svih upisanih podataka 

- Osiguranik svojim potpisom potke 

Hrvatskih šuma èeka u 

irovinskom sustavu 

Novi sustav mirovinskog osiguranja 

imat æe tri stupa i u reformi mirovinskog 

osiguranja sudjelovat æe svi 

zaposleni mlaði od 50 godina. Oni stariji 

moæi æe, dobrovoljno, sudjelovati 

u treæem stupu. 

Prvi stup - sustav opæeg 

mirovinskog osiguranja 

na temelju generacijske 

solidarnosti 

Sudjelovanje u njemu je obavezno 

za sve zaposlene od 01. sijeènja 

2002. Poslodavac je dužan uplaæivati 

14,5 posto doprinosa iz bruto plaæa, 

osim za zaposlene starije od 50. godina 

za koje æe i dalje uplaæivati 19,5% 

jer oni ne sudjeluju u drugom stupu. 

Drugi stup - sustav 

obveznog mirovinskog 

osiguranja na temelju 

individualne kapitalizirane 

štednje 

Obvezan za sve zaposlene mlaðe 

od 40. godina, dakle 4.077 radnika poduzeæa, 

a dobrovoljan za zaposlene 

stare izmeðu 40-50.godina, što ukljuèuje 

brojku od daljnjih 3.642 zaposlenih. 

Drugi stup je bitna novost. Uvode 

se mirovinski fondovi i svaki radnik 

može izabrati samo jedan fond i imati 

jedan raèun na koji æe uplaæivati 5% 

bruto plaæe. S tih 5% i prinosa koji fond 

zaradi ostvarivat æe se drugi izvor mirovine. 

Tu æe svatko morati odluèivati 

sam i izraèunati što mu se više isplati. 

Jedna stimulacija kaže-ako je osiguranik 

mlaði, tj. bliži èetrdesetim godinama, 

ako ostvaruje plaæu veæu od 

prosjeène plaæe u Hrvatskoj, i ako planira 

mirovinu ostvariti poslije, ukljuèivanjem 

u drugi mirovinski stup ostvarit 

æe povoljniju mirovinu. Ako je pak, 

osiguranik bliže pedesetima godinama 

u trenutku ukljuèivanja u drugi mirovinski 

stup, a ostvaruje nisku plaæu 

i ako planira raniji odlazak u mirovinu, 

poveæava se rizik da je drugi stup 

nepovoljniji izbor. No, opet ponavljamo, 

svatko mora sam izraèunati i odluèiti. 

Ako radnik nije zadovoljan izabranim 

mirovinskim fondom iznimno 

ga u prvoj kalendarskoj godini primjene 

Zakona može jedanput promijeniti 

bez ikakve naknade, poslije uz naknadu. 

Treæi stup - sustav 

dobrovoljnog mirovinskog 

osiguranja na 

temelju individualne 

kapitalizirane štednje 

Mogu sudjelovati svi zaposleni ovisno 

o financijskim moguænostima (radi 

se o dobrovoljnoj štednji, sliènoj dosadašnjim 

životnim osiguranjima) 

Radnik može biti istodobno èlan 

jednog ili više dobrovoljnih mirovinskih 

fondova. Država æe na razlièite naèine 

poticati taj oblik osiguranja. Na primjer, 

država æe takvu štednju poticati dodajuæi 

25% sredstava na iznos novca 

koji je radnik na godinu uštedio. Dakle, 

ako bi netko svaki mjesec izdvajao 416 

kuna i uštedio na godinu 5.000 kuna, 

od države bi dobio još 1.250 kuna! Ušteðeno 

æe se isplaæivati u obrocima, kao 

treæi dio mirovine (moguæa i djelomièna 

jednokratna isplata pod uvjetima 

odreðenim Zakonom o mirovinskim 

osiguravajuæim društvima i isplati mirovina 

na temelju individualne kapitalizirane 

štednje NN br. 106/99) 

Kada i kako se prijaviti 

i kako izabrati 

Postupak izbora obveznog mirovinskog 

fonda za mlaðe od 40 godina 

trajat æe do 31. ožujka sljedeæe godine 

U Hrvatskim šumama u ovom je trenutku 4.077 radnika 

mlaðih od 40 godina, 3.642 radnika imaju izmeðu 40-50 

godina, a 2.009 zaposlenih starije je od 50 godina. 

a za one izmeðu 40-50 godina tri mjeseca 

duže, do 31.lipnja. One koji u spomenutome 

roku ne izaberu obvezni 

fond, Regos æe ih po naputku Hagene 

rasporediti (proporcionalno broju do 

tada prijavljenih èlanova) u neki od 

fondova. Ako neki od fondova ne skupi 

80.000 osiguranika (a to je zakonski 

minimum), Hagena æe javno pozvati 

mirovinska društva da ponude 

upravljanje tim fondom. 

Prijava se vrši u svim poslovnicama 

ZAP-a u Republici Hrvatskoj na šalterima 

REGOS-a (Središnjeg registra 

osiguranika) 

Postupak prijave osiguranika na 

šalterima REGOS-a -Osiguranik dolazi 

na šalter REGOS-a i identificira se 

(šalterski djelatnik uzima identifika- 

Piše: 

Miroslav 

Mrkobrad 

Foto: 

M. Mrkobrad 

VODIÈ KROZ 

REFORMU 


OD 1.SIJEÈNJA 2002. KREÆE REFORMA MIROVINSKOG OSIGURANJA 

vrðuje istinitost upisanih podataka u 

prijavi 

- Šalterski djelatnik svojim potpisom 

i ovjerom zakljuèuje proces prijave, 

te prijavu predaje osiguraniku 

- Svi osiguranici u dobi izmeðu 40 

i 50 godina koji se odluèe za drugi mirovinski 

stup, trebali bi prilikom prijave 

u Regos-u dobiti naljepnicu, koju bi 

trebali predati u raèunovodstvo svoje 

firme. Ta æe se naljepnica lijepiti u Radnu 

knjižicu. 

REGOS æe o odabiru obavijestiti 

fond, koji æe sa graðaninom sklopiti 

ugovor o otvaranju njegova osobnog 

raèuna na koji æe poslodavci od 01. sijeènja 

2002., putem REGOSA, uplaæivati 

5% doprinosa iz bruto plaæa. 

REGOS æe najmanje jedanput na 

godinu obavještavati èlanove fonda o 

stanju na njihovu raèunu. 

Mirovinski fondovi 

Osiguranik može biti èlanom samo 

jednog obveznog mirovinskog fonda 

istodobno i imati samo jedan raèun 

u tom fondu. Odluka o izboru fonda 

je pojedinaèna i ne smije podlijegati 

nikakvu pritisku - nju ne može donijeti 

i na nju utjecati ni poslodavac, ni sindikalni 

povjerenik niti raèunovoða. 

U Republici Hrvatskoj do 15. studenog 

2001. registrirano je pet obveznih 

mirovinskih fondova s dozvolom 

za rad: 

-PLAVI OBVEZNI MIROVINSKI FOND 

Osnivaèi: Rijeèka banka, Splitska banka, 

Triglav osiguranje 

- AZ OBVEZNI MIROVINSKI FOND 

Osnivaèi: Allianz i Zagrebaèka banka 

-HELIOS OBVEZNI MIROVINSKI 

FOND 

Osnivaèi: TBI Holding N.V., Osiguranje 

Helios, Hrvatska udruga poslodavaca, 

Sindikat infrastrukture HŽ-a, 

Nezavisni sindikat znanosti i visokog 

obrazovanja 

-PBZ - CROATIA OBVEZNI MIRO- 

VINSKI FOND 

Osnivaèi: Privredna banka Zagreb i 

Croatia osiguranje 

-RAIFFEISEN OBVEZNI MIROVINSKI 

FOND 

Osnivaè: Raiffeisen banka 

-ERSTE MIROVINSKI FOND 

Osnivaèi: Erste Steirmärkische Erste 

bank OS Ag, Europska banka za obnovu 

i razvoj, Steirmärkische bank. 

- HA jedan MIROVINSKI FOND 

Što im donosi mirovniska reforma - 

na jednom od radilišta 

Osnivaèi Aurum osiguranje, Sindikat 

državnih i lokalnih namještenika, FI- 

MA, KD Group 

ANKETA 

Što oèekujete o 

mirovinske reforme 

Kontakti, telefoni 

HAGENA - besplatni info telefon: 

0800 1233 

-web stranice: www.hagena.hr - na 

tim stranicama možete saznati i oèekivani 

iznos mirovine 1. i 2. stupa 

SILVANA KRUŽIÆ, dipl. 

ing. (Delnice) 

Mislim da je ovaj proces 

u redu, jer gledajuæi 

to i kroz svoj posao, 

postojeæi naèin financiranja mirovina 

kroz naèelo generacijske solidarnosti 

više ne može funkcionirati 

uspješno, buduæi da je prevelik broj 

umirovljenika na broj zaposlenih. 

Nova mirovinska reforma je i korak 

naprijed, jer æe zadaæa mirovinskih 

društava biti da imovinu mirovinskog 

fonda, uz maksimalnu kontrolu 

rizika, ulažu na domaæa i meðunarodna 

tržišta kapitala i tako ih 

oploðuju. Osiguranik æe pak u svakom 

trenutku znati koliko ima 

uloženih i oploðenih sredstva na 

svom raèunu u mirovinskom fondu. 

Prilikom odlaska u mirovinu moæi 

æe birati mirovinsko osiguravajuæe 

društvo. Vjerujem da æe nova mirovinska 

reforma u potpunosti opravdati 

razloge svoga uvoðenja, a nama 

osigranicama zajamèiti sigurniju 

buduænost i starost. (v.) 

MARIJA SILA 

(Direkcija) 

Žalosno je da ljudi koji 

su na poslu proveli 

svoj cijeli životni vijek 

moraju razmišljati da li æe odlaskom 

u mirovinu imati sredstava ža 

život. Mislim da promjene mirovinskog 

sistava i uvoðenje tri stupa neæe 

biti nikakv pomak naprijed u odnosu 

na stari sustav. 


Drugi stup je bitna novost. Uvode se mirovinski fondovi 

i svaki radnik može izabrati samo jedan fond i imati 

jedan raèun na koji æe uplaæivati 5% bruto plaæe. S tih 

5% i prinosa koji fond zaradi ostvarivat æe se drugi 

izvor mirovine. 

- REGOS - besplatni info telefon - 

svaki utorak i petak od 11 do 14 sati: 

0800-1230 

- web stranice: www.regos.hr 

- info site za mirovinsku reformu: 

www.mirovinskareforma.hr 

Ostvarivanje prava na 

isplatu mirovine 

Svi zaposleni i nakon primjene 

novog mirovinskog sustava ostvarivat 

æe pravo na mirovinu pod jednakim 

uvjetima i na isti naèin kao i do 

sada (tj. sukladno odredbama Zakona 

o mirovinskom osiguranju NN br. 

102/98) Mirovinu iz prvog stupa 

isplaæivat æe Hrvatski zavod za mirovinsko 

osiguranje. Mirovinu iz drugog 

i treæeg stupa isplaæivati æe mirovinsko 

osiguravajuæe društvo po izboru 

èlana. Ostvarivanjem prava na 

mirovinu, iznos na raèunu èlana obveznog 

mirovinskog fonda prenijet 

æe se u izabrano mirovinsko osiguravajuæe 

društvo koje æe èlanu 

doživotno, na temelju ugovora o mirovini, 

isplaæivati mirovinu u skladu 

s prenesenim sredstvima. 

SVJETSKA ISKUSTVA 

KINA PRED 

REFORMOM 

Kako zemlje svijeta, ukljuèujuæi i 

Hrvatsku, otkrivaju da im se mirovinski 

sustavi temeljeni na generacijskoj 

solidarnosti ne mogu nositi s ekonomskim 

i demografskim uvjetima, tako 

sve više zemalja ulazi u mirovinsku 

reformu i planira plasiranje osobnih sredstava 

za mirovinu na tržište kapitala. Kina 

kao svjetska najnaseljenija zemlja 

postaje i zemlja èije stanovništvo najbrže 

stari te takoðer razmišlja o mirovinskoj 

reformi. Poticaj tome je i privatizacija 

tvrtki u državnom vlasništvu a oèekuje 

se da æe ulazak u WTO (World Trade 

Organization) ubrzati ekonomske promjene. 

Komunistièka partija Kine pozvala 

je na razvoj mirovinskog sustava koji 

bi integrirao društvenu solidarnost i 

individualne raèune te se sada Kina bori 

s prelaskom na sustav orijentiran tržištu. 

U skladu s tim nastojanjima, poèetkom 

mjeseca u Pekingu je održana konferencija 

Kineski mirovinski sustav: kriza 

i izazov s temama: buduænost kineskog 

mirovinskog sustava, korijeni krize 

kineskog mirovinskog sustava i moguænosti 

reforme, predispozicije za mirovinsku 

reformu, svjetska revolucija 

društvene sigurnosti, reforma kineskog 

mirovinskog sustava. 

VELIKA BRITANIJA-NE 

TREBA KOPIRATI ! 

Iz onoga što se može proèitati na 

stranicama Interneta (www.ananova.com) 

ljudi u Velikoj Britaniji odlaskom 

u mirovinu zapravo ulaze u godine 

bijede i mizerije-sve zbog toga što 

dok su zaposleni nisu u moguænosti 

dostatno uplaæivati za svoju mirovinu. 

Britanska ACA (Association of Consulting 

Actuaries) tvrdi da su ukupni 

ulozi koje uplaæuju poslodavci i zaposlenici 

otprilike na polovici razine koja 

je potrebna za osiguranje pristojne 

mirovine. ACA takoðer navodi da bi oni 

koji su sada u svojim srednjim tridesetima 

trebali odvajati oko 15-20% svojih 

ukupnih godišnjih primanja kako 

bi na kraju imali mirovinu jednaku 60% 

njihove plaæe. Ta brojka penje se na èak 

17-24% za one u èetrdesetim godinama 

te na 23-30% za one od 45. 

Istraživanje koje je ACA provela na kompanijama 

koje zapošljavaju manje od 

250 zaposlenih, pokazalo je da se za 

mirovinu izdvaja samo oko 9% radnikove 

plaæe na godinu. ACA zakljuèuje: 

"Ta razlika u izdvajanjima za mirovinu 

upuæuje na mnoge probleme u godinama 

koje dolaze". ACA takoðer navodi 

da æe situacija s vremenom najvjerojatnije 

postati još gora zbog trenda 

ranijeg umirovljenja, dužeg života i nižih 

kamata na investicije. 

TREÆI STUP 

Mirovinski fond ili životno osiguranje, pitanje je sad! 

Stariji od 50 godina imaju šest mjeseci vremena za 

donijeti odluku. Najprije, hoæe li štedjeti u nekom od 

mirovinskih fondova, ili æe se jednostavno opredijeliti 

za životno osiguranje. (Dakako, može i - ništa) Kad se to 

odluèi slijedi izbor nekog od fondova, odnosno osiguravajuæih 

društava. Štednja u mirovinskom fondu, rekli 

smo, donosi i državni poticaju od 25% što nije zanemarivo. 

Što nosi životno osiguranje? To da mogu prekinuti 

štednju nakon nekog vremena i podiæi novac. 

Vjerojatno i veæe kamate... 


EKOLOGIJA 

U POVODU 29. PROSINCA - SVJETSKOG DANA BIOLOŠKE RZNOLIKOSTI 

Piše: 

Mr. sc. 

Mirjana 

Polimac 

Foto: 

A. Z. Lonèariæ 

Mi smo dio zemlje 

i ona je dio nas 

Danas zaštita prirode znaèi puno više od oèuvanja ljudskome 

oku privlaènih podruèja ili pak pojedinih vrsta 

biljaka i životinja. Svakim danom raste svijest o 

važnosti zaštite prirode i svijest o slojevitosti te zadaæe. 

Upravo pojam BIOLOŠKA RAZNOLIKOST pokušava 

iskazati višeslojnost i obujam te problematike. 

A kad se vode povuku, moèvara opet 

poèinje živjeti svojim životom 

Biološka raznolikost pojednostavljeno 

znaèi raznolikost 

života, a odnosi se na ukupnu 

raznolikost u prirodnom 

okružju, ne samo meðu vrstama nego 

i meðu genima, staništima i krajolicima. 

Tu su ukljuèene šume, travnjaci, 

moèvare, vode na kopnu, mora, 

tlo, usjevi, domaæe životinje, divlje vrste 

i mikroorganizmi. 

Biološka raznolikost uvelike se 

smanjila u posljednjem razdoblju povijesti 

zemlje, jer je ljudska djelatnost 

prouzroèila uništavanje staništa, cijepanje 

prirodnih ekoloških sustava, 

preintenzivno iskorištavanje pojedinih 

biljnih i životinjskih vrsta, 

oneèišæenje vode, zraka, tla, unošenje 

stranih biljnih i životinjskih vrsta u 

Trofejno rogovlje i meðu insektima 

Orao štekavac, vladar visina, dom 

gradi u krošnjama starih topola 

razvoju (UNCED), koja je održana u 

lipnju 1992. u Rio de Janeiru, 157 država 

je potpisalo Konferenciju o biološkoj 

raznolikosti, pristupivši globalnom 

partnerstvu koje je usmjereno ka visokokvalitetnom 

okolišu i zdravom gospodarstvu 

svih naroda svijeta. Nakon 

što ju je trideseta zemlja ratificirala, 

29. XII 1993. godine Konvencija je stupila 

na snagu i od tada se taj dan obilježava 

kao svjetski Dan biološke raznolikosti. 

Hrvatska èlanica Konvencije 

od 1997. 

Republika Hrvatska je postala punopravna 

stranka Konvencije 5. sijeènja 

1997., te se obvezala na provoðenje 

njezinih odredaba. Temeljem obveza 

koje proizlaze iz Konvencije o biološkoj 

raznolikosti, Hrvatski državni sabor 

donio je 30. lipnja 1999. Strategiju 

i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne 

raznolikosti Republike Hrvatske 

s Pregledom stanja i zaštite biološke 

raznolikosti. Bio je to prvi dokument 

koji je Republika Hrvatska donijela 

sa svrhom sustavne i cjelovite zaštite 

prirode. 

Biolozi su izraèunali da æe u iduæih 30 godina nestati 

oko 20% poznatih vrsta, a do kraja stoljeæa moglo bi uz 

sadašnji trend nestati oko 50% biološke raznolikosti. 

ekološke sustave, biotehnologiju, potrošnju 

i nove tehnologije. 

Èinjenica je da veliki broj biljnih i 

životinjskih vrsta postupno nestaje. 

Smanjivanjem vrsta na globalnoj razini 

cijeli planet postaje sve ugroženijim 

i za održavanje flore i faune i za sama 

èovjeka. 

Biolozi su izraèunali da æe u iduæih 

30 godina nestati oko 20% poznatih 

vrsta, a do kraja stoljeæa moglo bi uz 

sadašnji trend nestati oko 50% biološke 

raznolikosti. Neke meðunarodne 

skupine znanstvenika tvrde da je 

životinjski svijet suoèen s najveæom 

opasnošæu od izumiranja nakon nestanka 

dinosaura. 

Na danas veæ povijesnoj Konferenciji 

Ujedinjenih naroda o okolišu i 

Svi smo svjesni bogatstva i raznolikosti 

naše prirode i hvalimo se time, 

meðutim to veliko bogatstvo još 

uvijek je nedovoljno istraženo i kvantificirano. 

Kakva je uloga šuma u razvoju okoliša, 

posebno u zaštiti tla i vode, nije 


ZA ONOGA, KOJI PROLAZI 

ŠUMOM BEZ SRCA I 

ÈUVSTVA, BEZ SMISLA ZA 

DIVNU MUDROST 

PRIRODE, OSTAT ÆE ONA 

DAKAKO MRTVOM 

ŠUMOM, BOLJE REÆI, 

PROSTOROM DRVLJEM 

OBRASLIM; ALI TKO RAZU- 

MIJE SVE ONE TAJNE 

GLASOVE, KOJI OŽIVLJUJU 

ŠUMSKI PROSTOR, GDJE 

SE NJEŽNA PJESMA 

MIJEŠA SA IZUMIRUÆIM 

VAPAJEM, GDJE JE TISUÆA 

RAZNIH GLASOVA I ODJE- 

KA, TAJ ÆE SE SMATRATI 

NEKAKO BLIŽIM SEBI I 

SVOJIM ÈUVSTVIMA U 

TOM POLUTAMNOM 

VELEBNOM PROSTORU 

(Josip Kozarac). 

potrebno posebno isticati. Briga za 

oèuvanje šuma u vremenu globalne 

ekološke ugroženosti od velike je važnosti. 

Krajobrazna posebnost poplavnih autohtonih šuma 

Flora i fauna Baranje, u odnosu na 

neka druga podruèja u Hrvatskoj, dosta 

je dobro istražena. Evidentirano je 

oko 40 osnovnih tipova biljnih zajednica 

a po autohtonim crnim topolama 

u podunavskim ritskim šumama 

Hrvatska je jedinstvena u svijetu. Krajobrazna 

posebnost ovog dijela naše 

zemlje obilježava svijet moèvarnih 

travnjaka i lugova, te poplavnih autohtonih 

šuma u kojima je èovjekova 

djelatnost znatno smanjena. Nižu se 

bare i kanali. Tu su tršæaci, lopoèi, stari 

panjevi, jata ptica. Raznolikost biljnog 

i životinjskog svijeta baranjskog 

krajolika nisu samo orlovi štekavci, 

crne rode, stepski soklolovi, srne, jeleni, 

divlje svinje, topole i vrbe, veæ i 

duboki smisao reèenice istraživaèa J. 

Piccarda: “Pobijediti prirodu znaèilo 

bi osjetiti svu bijedu i tragediju te pobjede”. 

Na danas veæ povijesnoj Konferenciji Ujedinjenih naroda 

o okolišu i razvoju (UNCED), koja je održana u lipnju 

1992. u Rio de Janeiru, 157 država je potpisalo 

Konvenciju o biološkoj raznolikosti. 

veliki broj kukaca, riba, vodozemaca, 

gmazova, bezkralježnjaka, fitoplanktona 

itd. 

Sve se ovdje stalno mijenja: u bojama, 

oblicima, zvukovima i mirisima. 

Kad se èamcem prvi put odvezete u 

srce Kopaèkog rita, zastanete dirnuti 

ljepotom oko sebe. Tek tri kilometra 

zraène linije od Osijeka, a odjednom 

èini se da vas je nekakav vremenski 

stroj vratio u prapovijest. Život vrvi oko 

vas - u zraku i ispod glatke, sjajne, zrcalne 

površine vode. Preplavi vas iskonska 

tišina i mir i tada doista spoznate 

ISPRAVAK 

U broju 59. èasopisa pogrešno 

je potpisan autor teksta "Propanbutan 

plinnu službi uništavanja otrova". 

Èlanak je pisala mr. Mirjana 

Polimac i ovom prilikom joj se isprièavamo. 


TARTUFI 

ZAŠTITA I UNAPREÐENJE STANIŠTA TARTUFA 

Kako saèuvati tartu 

Na prvom savjetovanju o zaštiti i unapreðenju staništa 

tartufa u Livadama u Istri na kojem je uvodno izlagao 

dipl.ing. Mladen Æaleta upozoreno je na mnoge probleme 

u vezi s tom skupocjenom delikatesnom gljivom. 

Piše: 

Dipl. ing. 

Mladen 

Æaleta 

Iz godine u godinu smanjuju se kolièine 

i kakoæa tartufa. Od nekada 

pronaðenih 10-12 tona, kolièina se 

smanjila na 3-5 tona, a i kakvoæa 

(velièina) tartufa je sve lošija. Zbog toga 

su tartufari i trgovci tartufima zabrinuti 

i traže uzrok i rješenje smanjenja 

kolièine i kakvoæe. O tome je bilo 

rijeèi i na savjetovanju (prvom takve 

vrste u nas) na Danima tartufa i 

1.sajmu tartufa u Livadama u listopadu 

ove godine. Sajetovanje je održano 

pod motom 

- Zaustavimo uništavanje tartufa 

- Saèuvajmo tartufe za buduæe naraštaje 

- Tartufe smo posudili od potomaka 

a ne naslijedili od predaka 

O tartufima 

Tartufi su podzemne gljive koje 

spadaju u razred Ascomycetes, porodicu 

Tuberaceae koju èine èetiri roda 

i to: Tuber, Terfezia, Balsamia i Choiromyces. 

U rodu Tuber su najkvalitetnije 

vrste tartufa, a obièno se dijele na 

Iz godine u godinu smanjuju se kolièine i kakvoæa tartufa. 

Od nekada pronaðenih 10-12 tona, kolièina se smanjila na 

3-5 tona, a i kakvoæa (velièina) tartufa je sve lošija. 

bijele i crne. Najpoznatije vrste bijelih 

tartufa su: Tuber magnatum, T. borchi, 

T. maculatum itd., a najpoznatije 

vrste crnih su: Tuber melanosporum, 

T. aestivum, T. brumale, T. macrosporum 

itd. Tartufi, kao ni druge gljive, 

nemaju klorofila te ne mogu procesom 

fotosinteze stvarati organske 

tvari, zbog èega od drugih organizama 

uzimaju hranu za život. Radi takvog 

naèina prehrane spadaju u heterotrofne 

organizme. 

Prema naèinu prehrane gljive se 

dijele na saprofite (one koje žive na 

mrtvoj organskoj tvari), parazite (gljive 

koje žive na živim organizmima) i 

simbionte (one koje žive u zajednici s 

drugim živim biljkama). 

Tartufi prema naèinu prehrane 

spadaju u simbionte ali s obzirom na 

to da je ta simbioza na korijenu biljke 

taj oblik simbioze nazivamo mikorizom 

(od grèkih rijeèi mikos-gljiva i riza-korijen). 

Dakle možemo reæi da je 

mikoriza vrsta ili oblik simbioze kod 

koje se zajednièki život gljive i biljke 

odigrava na završecima korijena biljke. 

Mikoriza nastaje kada hifa, koja je 

proklijala iz spore, doðe u dodir s korijenom 

biljke te prodire izmeðu stanica 

korijena i obavija korijen, koji zajedno 

s hifom stvara zadebljanje, u 

obliku buzdovana. Ta nova tvorevina 

na završecima korijena u stvari je uspostavljena 

mikoriza i naziva se mikokleva. 

Ukratko reèeno (vidi slike) iz zreloga 

tartufa, koji je ostao u zemlji, šire 

se spore koje, kad nastupe odgovarajuæi 

uvjeti, kliju. Proklijala spora 

mora doæi u dodir s korijenom stabla 

da bi se uspostavila mikoriza - mikoklena. 

( Proklijala spora koja nije doš- 

la u dodir s korijenom uvene - nema 

mikorize). 

Iz mikoklene rastu - šire se hife 

oblikujuæi gustu mrežu micelija, koji 

u povoljnim uvjetima stvara plodišta 

- tartufe. 

Mjere poboljšanja i 

zaštite staništa 

tartufa 

Njega i èišæenje šume - Za dobar 

razvoj tartuf treba dovoljno svjetla, što 

možemo postiæi pravilnim uzgojnim 

zahvatima u šumi, a to su njega i 

èišæenje mladika i letvika, prorede u 

svim fazama sastojine te sjeèa sušaca 

i uklanjanje nepotrebnoga grmlja, 

suhih grana i ostalog otpada iz šume. 

Odvodnja površinske vode - Tartufi 

za svoj razvoj trebaju dovoljno vlage 

u tlu ali ne rastu u terenima na kojima 

se duže vremena zadržava voda 

koja zakiseljuje tlo. Poznato je da Tuber 

magnatum raste u tlu s pH od 6,8 

- 7,5 dakle u neutralnom ili lužnatom 

tlu. Zbog toga treba u šumi napraviti 

mrežu kanala da nema zadržavane vode, 

ali da bude dovoljno vlage za dobar 

razvoj korjenova sustava na kojem 

æe se razvijati micelij tartufa. 

Kopanje rupa - Prilikom vaðenja 

tartufa treba iskopati što manju rupu, 

da se kopanjem ne uništi korijen stabla, 

na kojem su mikoriza i micelij tartufa. 

Rupu treba zatrpati da se ne osuši 

i uvene korijen i micelij koji nije ošteæen. 

Drugi razlog zatrpavanja rupe 

je taj da se u otvorenoj rupi ne zadrži 

voda koja zakiseli tlo i uništi micelij. 

Ostavljanje trulih tartufa u šumi - 

Trule tartufe nije poželjno pripremati 

za jelo pa im je zbog toga i cijena mala 

ili nemaju nikakvu cijenu. Takve tartufe 

treba ostaviti u šumi da se njihovim 

raspadanjem šire spore koje æe u 

povoljnim uvjetima klijati i širiti novu 

mikorizu. Manji dio izvaðenih tartufa, 


fe i uvesti red meðu tartufare 

stajanjem se pokvari i nisu za upotrebu. 

Takve bi tartufe trebalo usitniti i 

baciti natrag u šumu zbog veæ spomenutoga 

širenja mikorize. 

Gnojidba - Dugogodišnjim vaðenjem 

tartufa, tlo je osiromašeno s mineralima 

i mikroelementima koji su 

potrebni za razvoj i rast tartufa. U prvome 

su redu to fosfor, kalcij, sumpor 

itd. dakle elementi koji èine sam tartuf. 

Zbog toga bi trebalo vršiti prignojidbu 

terena s odgovarajuæim umjetnim 

gnojivom. Takoðer bi trebalo s kalcijevim 

karbonatom poboljšati tj. neutralizirati 

kisela tla u šumi. 

Navodnjavanje - Za vrijeme sušnoga 

razdoblja trebalo bi izvršiti navodnjavanje, 

tj. poplavljivanje šume. 

To je moguæe izvesti pumpanjem vode 

iz korita Mirne i Butonige te gradnjom 

pregrada u samome koritu i kanalima. 

Takoðer bi se moglo vršiti navodnjavanje 

- zalijevanje šume s protupožarnim 

helikopterom koji bi uzimao 

vodu u akumulacijskome jezeru 

Butonigi i bacao na odreðene površine 

u šumi. Taj bi posao bio dosta skup 

ali nema troška koji tartuf ne može 

podnijeti sa svojom cijenom. 

Pošumljivanje golih površina - Površine 

u dolini rijeke Mirne, koje su iskrèene 

za poljoprivredu, te ostale gole 

površine u Istri koje odgovaraju za 

rast tartufa, treba pošumiti i to po moguænosti 

s mikoriziranim sadnicama 

hrasta lužnjaka. Dokaz za uspjeh takve 

akcije je pokusna ploha u Motovunskoj 

šumi na kojoj smo posadili 

1000 komada mikoriziranih sadnica. 

Na toj površini velièine 3 ha pronalaze 

se tartufi kao i na drugim površinama 

u Motovunskoj šumi. 

Koliko tartufara 

Zabrana vaðenja do 15.rujna - Tuber 

magnetum dozrijeva od rujna do 

prosinca. Izvaðeni tartufi prije 15.rujna 

nisu zreli, a oni koji ipak do tada 

sazriju brzo se kvare i nisu za uporabu. 

Zbog toga te tartufe ne bi trebalo 

vaditi nego ostaviti u tlu za razmnožavanje 

- širenje mikorize. 

Broj pasa - Tartufar u šumi normalno 

može nadzirati jednog, eventualno 

dva psa. Ako sa sobom vodi 

više pasa oni kopaju i vade, tj. pojedu 

tartuf bez nadzora. Želeæi nadzirati sve 

pse tartufar nema vremena zatrpati 

iskopanu rupu. Prema tome treba ogranièiti 

traženje - lov - berbu s najviše 

dva psa. 

Traženje noæu - Tartufar koji po 

mraku, uz pomoæ lampe - baterije, vadi 

tartuf uvijek kopa veæu rupu nego 

po danu zbog rizika da ošteti tartuf. 

Zbog takvog kopanja uništi više korijena 

i micelija nego po danu. U pravilu 

takve rupe se ne zatrpavaju, a pogotovo 

ako se traži s više pasa. Istrošene 

baterijske uloške tartufari ostavljaju 

u šumi. Raspadanjem, baterijski 

ulošci zakiseljuju tlo i uništavaju micelij. 

Broj tartufara - Procjenjuje se da u 

Istri ima oko 1.000 tartufara koji svaki 

dan traže tartufe, a ukupno s onima 

koji traže povremeno oko 3.000. Svi ti 

tartufari izvade gotovo 90% tartufa koji 

su zreli ali i 50% tartufa koji još nisu 

zreli i nisu narasli do svoje velièine 

koju bi imali kad dozriju. Zbog toga bi 

trebalo ogranièiti broj tartufara. 

Tartufar u šumi normalno može nadzirati jednog, eventualno 

dva psa. Ako sa sobom vodi više pasa oni kopaju i 

vade, tj. pojedu tartuf bez nadzora. Želeæi nadzirati sve 

pse tartufar nema vremena zatrpati iskopanu rupu. 

Zakon o tartufima 

I na kraju istièem nužnost donošenja 

Zakona o tartufima, koji bi trebao 

biti osnovna i prva mjera u zaštiti 

i razvoju staništa tartufa, a time i zaštita 

tartufa od uništavanja. 


UREÐIVANJE ŠUMA 

Piše: 

Ivica Tomiæ 

Foto: 

I.Tomiæ 

Trebaju li 

programi za 

šume posebne namjene ? 

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva nalaže izradu 

Programa za zaštitne šume i šume posebne namjene, što 

je znaèajna promjena, no povezana s odreðenim problemima 

na ureðivaèkim poslovima 

Oproblematici rada Odjela 

za za ureðivanje šuma, restrukturiranju 

Poduzeæa i 

certifikaciji šuma raspravljalo 

se na struènom kolegiju Službe za 

ureðivanje, održanom polovicom studenog 

u novogradiškoj Upravi. Istaknuti 

su problemi sa zaštitnim šumama 

i šumama posebne namjene(objekti 

za proizvodnju šumskoga sjemena, 

rezervati prirode i dr.) i njihove 

(ne)usuglašenosti s ureðajnim elaboratima 

, programima gospodarenja i 

prostornim planovima. Tijekom dosadašnje 

prakse, a prema Pravilniku o 

ureðivanju šuma, za zaštitne šume i 

šume posebne namjene, koje se nalaze 

u sklopu gospodarske jedinice, nisu 

izraðivani posebni programi veæ su 

te šume ureðivane kao sastavni dio 

ureðajnog elaborata ili Programa za 

gospodarenje šumama na podruèju 

krša. U priznatim sjemenskim sastojinama, 

koje su u sklopu Osnove gospodarenja 

ili navedenog Programa, 

iskazivani su svi podaci osim smjernica 

gospodarenja, koje su utvrðivane 

programom genetske melioracije. 

Premda ureðivaèi Hrvatskih šuma 

smatraju da je sve posebnosti naèina 

gospodarenja šumama posebne namjene 

moguæe vrlo precizno obraditi u 

Osnovi gospodarenja gospodarskom 

jedinicom ili u Programu za gospodarenje 

šumama na podruèju krša, Ministarstvo 

poljoprivrede i šumarstva 

osporava dosadašnju praksu te nalaže 

izradu Programa za zaštitne šume i 

šume posebne namjene, što je znaèajna 

promjena. 

Održati sastanak s 

predstavnicima Ministarstva 

U vezi s navedenim problemom 

te struènim pregledima Osnova gospodarenja 

predloženo je da se hitno 

održi sastanak s predstavnicima 

Ministarstva šumarstva i èlanovima 

povjerenstava za pregled ureðajnih 

elaborata, koji nerijetko imaju razlièite 

kriterije. Ne smije se dozvoliti, 

naglašeno je, da šume posebne 

namjene budu izvan naših ureðajnih 

elaborata i programa gospodarenja. 

Sudionici sastanka istaknuli 

su problem da u pojedinim gospodarskim 

jedinicama zna biti nekoliko 

šuma posebne namjene pa je potrebno 

osim ureðajnog elaborata izraditi 

i nekoliko programa, koji se 

inaèe ni po èemu ne razlikuju od 

Osnova gospodarenja, što æe ubuduæe 

stvarati teškoæe. Uz navoðenje 

primjera Kopaèkoga rita, Medvednice 

i dr., zakljuèeno je kako sa 

šumama i šumskim zemljištima i 

dalje moraju gospodariti šumari, koji 

se odluèno trebaju izboriti za provedbu 

svojih stavova. Bilo je rijeèi o 

nužnosti rješavanja problema u vezi 

s imovinsko-pravnim odnosima 

i pripajanjem novih šumskih površina, 

s informatièkom opremom, 

softwerima, posebice s AutoCadom, 

manjkom geodeta. Dogovoreno je 

kako treba naèiniti program nabave 

ureðivaèke opreme te regulirati posjedovanje 

kompjutorske opreme. 

Odluèno za provedbu svojih stavova - ureðivaèi 

šuma na skupu u novogradiškoj Upravi 

Ureðivanje šuma 

zadržati u reorganiziranom 

poduzeæu 

O restrukturiranju Hrvatskih šuma 

i certifikaciji šuma, s posebnim 

osvrtom na djelatnost ureðivanja, govorio 

je dipl. ing Ratko Matoševiæ , naglasivši 

potrebu zajednièkog i što organiziranijeg 

sudjelovanje šumarske 

struke u tim projektima. Na opsežnim 

poslovima restrukturiranja trebaju se 

aktivirati mnogi zaposlenici, a predviðeni 

su razlièiti oblici komunikacije, 

od naših sredstava priopæavanja do 

sudjelovanja na radionicama i sastancima 

. Studija o restrukturiranju, koju 

æe raditi irska konzultantska tvrtka Coillte 

Consult, samo je plan prema kojemu 

æemo u buduænosti provesti reorganizaciju, 

a na šumarima je da ponude 

najbolju varijantu reorganizacije 

unutar buduæega Trgovaèkog društva.Istaknuto 

je kako ureðivanje šuma 

treba zadržati unutar novoorganiziranog 

Poduzeæa, a odreðeno je šesteroèlano 

povjerenstvo za prijedlog modela 

restrukturiranja u djelatnosti ureðivanja. 

Nazoèni su ukratko upoznati s 

principima i kriterijima certifikacije, kojom 

æe Hrvatske šume biti cjelovito 

obuhvaæene, a prve šumske površine 

u našemu Poduzeæu certificirane su 

prije dvije godine. Naglašeno je kako 

posebnu pozornost , a u vezi s ureðivanjem 

šuma i težnjom prema potrajnosti 

gospodarenja, treba usmjeriti na 

sklad izmeðu socijalnoga, gospodarskog 

i ekološkog podruèja. Znaèajna 

je pri tome procjena društvenog utjecaja, 

koja je još daleko od naših razmišljanja. 

Naime, potrebno je prepoznati 

sve utjecajne skupine koje imaju 

veze sa šumom i šumarstvom. 


GOSPODARSKA JEDINICA ÈRET-VAROŠKI LUG 

Šesta osnova 

Šesta po redu revizija osnove 

Gospodarske jedinice Èret-Varoški 

lug u šumariji Novoselec 

zagrebaèke Uprave šuma pokazala 

je najmanje dvije važne stvariu 

usporedbi s 1951. godinom kada je 

napravljena prva osnova, evidentan je 

stalan prirast i poveæaje etata. S druge 

strane, taj etat nikad nije iznosio 

više od 2/3 prirasta. Šuma se dakle 

stalno "poveæavala! 

Ni posljednja revizija osnove za 

razdoblje od sljedeæih 10 godina (2001- 

2010.) nije bila iznimka. Povijest ove 

gospodarske jedinice podsjeæa da je 

negdje 70-ih godina prošloga stoljeæaona 

pripadala tada postojeæoj šumariji 

Ivaniæ Kloštar. No novom teritorjalnom 

podjelom ta je šumarija jednostavno 

nestala sa šumarske karte a 

njene šume dodijeljene su susjednim 

šumarijama u Vrbovcu i Novoselcu, 

slijedom toga ova gospodarska jedinica 

šumariji Novoselec. Nekako istih 

godina ovdje je raðena i melioracija terena, 

prokopani su kanali i cijelo podruèje 

otada ima tendenciju isušivanja. 

S tim u vezi su i problemi obnove 

poljskog jasena. 

Radi se inaèe o gospodarskoj jedinici 

površine 1157 ha s 35 odjela u kojoj 

je obraslo 1077 ha. Drvna je zaliha 

235m3/ha a teèajni godišnji prirast 

7.808 m3, ili 7,2 m3/ha a bez prvog 

S preuzimanja Osnove za Gospodarsku 

jedinicu Èret-Varoški lug 

dobnog razreda 9,4 m 3 /ha. Sveukupni 

prosjeèni godišnji etat glavnog i prethodnog 

prihoda iznosi 5.766 m 3 . 

Komisija Ministarstva poljoprivrede 

i šumarstva u sastavu dipl. ing. Ivan 

Francetiæ (predsjednik), mr. Gašpar Fabijaniæ 

i prof. Šime Meštroviæ pregledala 

je ureðajni zapisnik, obišla gospodarsku 

jedinicu te na terenu stavila 

odreðene primjedbe (u 3b odjelu na 

primjer, u starijoj sastojini jasena s visokim 

i odnjegovanim stabilima problem 

je predviðeni intezitet prorede za 

koji komisija drži "da je previsok"). 

Od šumskouzgojnih radova u jednostavnoj 

biološkoj reprodukciji predviðeni 

su u narednom razdoblju èišæenje 

tla od korova na 150 ha, njega pod 

zastorom na 83, sadnja na èistim površinama 

na 29, popunjavanje na 59 

ha itd. U proširenohj reprodukciji predviðena 

je meðu ostalim sjetva sjemena 

na 17 ha, sadnja saadnica na 10, 

popunjavanje na 4ha. 

Komisija je prihvatila prijedlog nove 

Osnove gospodarenja za Èret-Varoški 

lug te ju uputila Vladi Republike 

Hrvatske na usvajanje. Osnovu je izradio 

odjel za ureðivanje zagrebaèke 

Uprave šuma, a ekipu je predvodio 

dipl. ing.Damir Miškulin. (m) 

MIŠLJENJA 

Èempres 

kao meliorativna 

vrsta? 

Èempres (Cupressus sempervirens 

L.) pripada vrsti drveæa iz porodice 

Pinaceae i s nekoliko je vrsta zastupljen 

na sjevernoj polutci uglavnom 

u umjerenim i suptropskim predjelima. 

Iako se ne drži za autohtonu vrstu 

na hrvatskoj obali Sredozemlja, prilièno 

je raširen na našemu jugu. Granèice 

te vrste su prekrivene ljuskama s dosta 

aromatiènih smola te na taj naèin 

nisu jestive za razne pripadnike naše 

faune što bitno pridonosi siromaštvu 

prehrambenog lanca. Sjemenke se nalaze 

u èešerima /šiškama/ oblikovanim 

od 6 do 12 drvenastih ljusaka i tako 

su sitne da ih po kilogramu ima oko 

150 000. No, iako je dosta zastupljen 

u melioracijskim proizvodnim procesima 

koje provode Hrvatske šume, po 

svojim osobinama on zapravo nije melioracijska 

vrsta. Razlog tomu je njegov 

humus koji je kisele reakcije i koji 

se vrlo sporo razgraðuje, a ima toliko 

slabu propusnost difuzne svjetlosti 

kroz krošnje njegovih grana da se 

ispod njega zapravo ne razvija nikakva 

vegetacija. No on ipak ima svoje 

mjesto koje mu je primjerenije u parkovnoj 

arhitekturi jer posjeduje izuzetno 

lijepe habituse /oblik krošnje/, 

bilo horizontalne ili pak piramidalne 

varijacije. Za ljubitelje faune, osobito 

lovce, važna je èinjenica da èempres 

zamraèuje prostor te ga svojim ostalim 

osobinama prilièno sterilizira što 

je za kvalitetan razvoj divljaèi neprihvatljivo. 

Zapravo, èempres je samo jedan 

primjer crnogorice koji je po svojim 

osobinama radikalan. Kod ostalih 

vrsta crnogorice imamo u veæoj ili manjoj 

mjeri odreðene sliènosti što bi trebalo 

potaknuti struènjake da preispitaju 

njezinu opravdanost u prostoru. 

Njezino širenje na dosadašnji naèin je 

neprihvatljivo zbog kršenja evolucijskih 

zakonitosti. Cijeli životinjski svijet 

koji se danas kreæe ovom majèicom 

Zemljom razvio se na vegetacijskim 

oblicima bjelogorice /Magniliophytina/. 

Zato šumarsku struku treba poticati 

iznutra, ali i izvana, za promjenu 

svog odnosa prema crnogorici. 

Piše: 

Dipl. ing. 

Ivan 

Šimiæ 


INFORMIRANJE 

MALI JUBILEJ 

Pet godina èasopisa! 

U pet godina izlaženja, u kome vremenu su se promijenila tri direktora i 

èetiri urednika, novine se nastojale biti ogledalo poduzeæa i struke. 

Broj 60 Hrvatskih šuma 

koji je pred vama 

oznaèava pet 

godina izlaženja novina 

u ovom, magazinskom 

obliku u boji. Malu obljetnicu 

iskoristit æemo da podsjetimo 

o èemu se sve pisalo 

proteklih dosta burnih godina. 

U tom su se razdoblju, 

dakle, promijenila trojica 

direktora poduzeæa 

(Anðelko Serdarušiæ, Ivan 

Tarnaj, Željko Ledinski) i èetvorica 

urednika (Hrvoje Glavaè, 

Milan Ivkošiæ, Zlatko 

Lonèariæ i sadašnji urednik, 

a nekoliko je brojeva kao v.d. 

urednika potpisao i Marin 

Tomaiæ).Tiskale su se u Zagrebu, 

Osijeku, Varaždinu. 

Novine su nastojale biti 

zrcalo poduzeæa i struke, 

kao što su svake novine 

odraz društva u kome žive. 

Ponekad su se više bavile 

strukom i znanošæu, ponekad 

više aktualnim problemima 

poduzeæa. Nikad politikom, 

i to je konstanta koju 

treba cijeniti (i održati). 

Na naslovnici lista sada stoji 

da je to èasopis "za popularizaciju 

šumarstva" èime 

je u biti odreðena njegova 

osnovna namjena. 

1997. 

Broj 1/2 donosi meðu 

ostalim i razgovor s mr. Gašparom 

Fabijaniæem o novoj 

šumskogospodarskoj osnovi 

Hrvatske u kome on ustvrðuje 

da su neureðene šume 

osobit problem i"da na 

podruèju Hrvatskih šuma 

ima još 417.00 ha neureðenih 

šuma.." Imamo najbolju 

šumu u Europi, tvrdi prof. 

Slavko Matiæ u razgovoru u 

dvobroju za ožujak i travanj. 

Novine donose dosta tema iz ekologije 

i zaštite prirode, bave se i problemima 

drvne industrije. U broju iz svibnja 

nalazimo prièu Ivana Šimiæa o Zelenom 

hrastu kod Zadra, istom onom 

o kojemu smo pisali prije nekoliko brojeva. 

Vjeènom temom, Zakonom o 

šumama i šumarskom politikom bavi 

se prof. Rudolf Sabadi (br.6), a sljedeæi 

dvobroj bilježi znaèajan dogaðaj: 

oslobaðanje Podunavlja reintegraciju 

50.000 ha podunavskih šuma u sastav 

poduzeæa. 

1998. 

Poèetak godine obilježen je strašnom 

tragedijom u kojoj je poginulo 

šest šumarskih znanstvenika jastrebarskog 

Instituta. Poèinje se glasno 

razmišljati o promjenama u poduzeæu, 

koje su izgleda jedina konstanta, pa se 

novine (broj 15) bave i pitanjem "Èija 

su odmarališta". Dabar se naseljava u 

Hrvatsku, nalazimo u istom broju. 

Glavna tema svibanjskog broja je urbano 

šumarstvo, predstavljena je i šumarija 

Batina. Bez ulaganja u novu tehnologiju 

buduænost hrvatskog izvoza 

postaje upitna, proroèanski govori prof. 

Mladen Figuriæ u lipanjskom broju. 

Hrvatski šumari sudjelovali su i na natjecanju 

u Austriji i vidjeli kako se tamo 

radi, nalazimo izvještaj u broju 18. U 

dvobroju srpanj kolovoz pozornost 

zaokuplja izvještaj sa 102.skuštine 

HŠD-a te šumski požari koji toga ljeta 

nisu zaobišli priobalje. U Èeškoj je 

te godine održana 2.konferencija direktora 

državnih šuma srednjoeuropskih 

zemalja o èemu veliki èlanak nalazimo 

u 22. broju. U povodu 100.obljetnice 

šumarske sveuèilišne nastave 

u Hrvatskoj piše Hranislav Jakovac u 

broju 23. 

1999. 

U Senju postavljeni temelji našeg 

sustavnog i suvremenog šumarstva, 

stoji u uvodnom èlanku sijeèanjskoga 

broja. Ima dosta ekoloških tema, npr., 

o Sovskom jezeru u Dilj gori, o Meðu- 

narodnom danu zaštite moèvara. U 

sljedeæem 26.broju nalazimo i jednu 

politièku temu, o smjenama i postavljanju 

direktora u poduzeæu koje 

moraju biti "po struènosti" a ne mišljenju 

stranaka, tvrdi tadašnji direktor 

I.Tarnaj. Èasopis u 27. broju predstavlja 

nacionalne parkove u Hrvatskoj, a u 

sljedeæem postavlja pitanje o buduænosti 

poduzeæa ("Hrvatske šume javno 

poduzeæe ili trgovaèko društvo") 

na koje æe tek restrukturiranje dati odgovor! 

Lovstvo je na stranicama novina 

dosta zastupljeno (broj 29) a bilježe 

se i velike elementarne nepogode. 

Nakon duže vremena održani su i 

Dani hrvatskoga šumarstva na Bjelolasici 

i natjecanje radnika što je glavna 

tema broja 31. U prosincu novine 

bilježe smrt predsjednika Republike 

Franje Tuðmana. 

2000. 

Na Medvednici se stalno nešto dogaða, 

ovaj Park prirode pod budnim je 

okom Zagrepèana pa je i gospodarenje 

otežano, piše u broju 40 iz travnja 

2000. Ovo je godina velikih šumarskih 

skupova u Hrvatskoj pa u lipanjskom 

broju nalazimo izvještaj s IUFRO OAK- 

2000. u Hrvatskoj. Šumari su i dalje 

za jedinstveno poduzeæe, ali kakvo? 

Dani hrvatskoga šumarstva održani u 

Zagrebu (br.43). Nikad toliko opožarenih 

površina kao katastrofalne prošle 

godine, izvještava se u dvobroju 44/45. 

O odnosima šumarstva i zaštitara piše 

se u dvobroju 46/47 u kome je jedna 

od glavnih tema i skupljanje žira i osiguravanje 

uzgojnih radova pošumljivanja. 

Proslava 235.godišnjece osnutka 

šumarije Krasno i organiziranog šumarstva 

tema je prosinaèkoga broja 

prije godinu dana. 

2001. 

Ove godine bavili smo se svim 

aktualnim temama, od Dana šumarstva 

do restrukturiranja. Sve je 

još svježe, ako nekog zanima može 

prelistati! (m) 


RESTRUKTURIRANJE 

Radionica u Upravi šuma Zagreb 

Korisne radionice 

U dosad održanih šest radionica-raspravljaonica o 

restrukturiranju šumari su aktivno sudjelovali, predlagali 

i kritizirali. 

Vrlo razlièite strukture, od direktora, šefova službi, 

upravitelja uprava, do upravitelja šumarija, voditelja 

odjela i šumskih radnika slobodno su, važno je istaknuti, 

raspravljale o tome kako vide buduæe poduzeæe. 

ma, pa razlike izmeðu onog kako se 

sami vidimo, a kako nas vide drugih. 

Šumari su bili vrlo aktivni u razgovorima, 

prijedlozima, kritikama. 

Važno je istaknuti da æe tim stilom 

rada, uz ukljuèivanje što je više moguæe 

svih zainteresiranih strana, obavljati 

sve druge aktivnosti u konzultativnom 

procesu restrukturiranja. 

Nadalje, po pitanju zakonskih i 

politièkih okvira održano je nekoliko 

seminara s upraviteljima uprava, voditeljima 

službi u Direkciji, sa èlanovima 

i sindikata, predstavnicima 

znanstvenih institucija te u Ministarstvu 

poljoprivrede i šumarstva. 

Radionice idu dalje, te æe se uvježbati 

i po jedna osoba iz svake uprave 

koja æe nastaviti odraðivati radionice 

na svom podruèju. Ukupni je cilj 

raznim oblicima izravne komunikacije 

obuhvatiti oko 20 % svih zaposlenih! 

Možemo slobodno reæi da takvu 

sveobuhvatnu akciju još nismo imali 

u našem poduzeæu! 

Piše: 

Ratko 

Matoševiæ 

Foto: 

R. Matoševiæ 

Uprocesu restrukturiranja sve 

ide po planu! Struènjaci iz irske 

tvrtke Coillte predvidjeli 

su toèno vrijeme i ništa ih ne 

može omesti. Prema rasporedu prosinac 

je bio vrijeme održavanja radionica 

u njihovoj organizaciji. Možemo 

ih nazvati i raspravljaonicama jer skupovi 

koji se održavaju to i jesu. Dakle, 

vrlo razlièite strukture, od direktora, 

šefova službi, upravitelja uprava, do 

upravitelja šumarija, voditelja odjela i 

šumskih radnika slobodno su, to je 

važno istaknuti, raspravljale o tome 

kako vide buduæe poduzeæe. Irci su to 

baš htjeli postiæi i tražili su da svatko 

bez ustruèavanja, iskreno, kaže svoje 

mišljenje. Pa èak i onda kad sve kritizira! 

Da dade svoje prijedloge, sugestije 

kako bi u buduænosti poduzeæe 

trebalo izgledati. Jer samo tako æe biti 

od koristi. Važno je istaknuti da je 

bio postignut visok stupanj otvorenosti 

rasprave, što je iznenadilo i mnoge 

sudionike. Na zelenim i crvenim 

kartonima zato je znalo biti svakakvih 

ocjena i mišljenja (U Bjelovaru na primjer:"Obavezno 

izvršiti decentralizaciju", 

"Izbjeæi dupliranje izvještaja", "Biološko 

ulaganje iskljuèivo je trošak", 

"Strogo definirati vlasništvo, posjed i 

gospodarenje šumama", "Šumarstvo 

organizirati po podruèjima prema biološkim 

i prirodnim znaèajkama šuma" 

"Problem prodaje po netržišnim uvjetima", 

itd). Radionice su jedna od faza 

u cjelokupnom procesu i dosad je 

održano više radionica, u Direkciji, Bjelovaru, 

Zagrebu, Gospiæu. 

Ima zanimljivih rekcija (npr. da su 

prema nadolazeæim promjenama nepovjerljiviji 

u direkciji nego u uprava- 

Sudionici radionice u Gospiæu 

Neki od prijedloga kako 

poboljšati rad poduzeæa 


Piše: 

Ivica 

Tomiæ 

Foto: 

I. Tomiæ 

ŠUMARIJSKE RAZGLEDNICE 

ŠUMARIJA KUTINA 

Kemijski otpad 

prijeti kutinskim 

nizinskim šumama 

Kvaliteta etata šumarije Kutina u rasponu je od vrlo 

kvalitetne bukve, koja dominira u prethodnom prihodu, 

kitnjaka i lužnjaka osrednje kvalitete, do izrazito lošega 

jasena koji prevladava u etatu glavnoga prihoda 

Odlagalište fosfor gipsa znaèajan je ekološki 

problem na podruèju šumarije Kutina 

Kako uskladiti 

interese šumara , 

Parka prirode 

Lonjsko polje i 

kemijske industrije 

-dipl. ing. Ivica 

Stožicki 

Na gotovo 8400 ha proteze 

se šumarija Kutina, jedna 

od dvanaest šumarija zagrebaèke 

Uprave šuma, koja 

u svom sastavu ima tri gospodarske 

jedinice: Kutinsku Garjevicu (2.680 

ha), Kutinske prigorske šume(2.780 

ha) i Kutinske nizinske šume(2.915 ha), 

prosjeèno udaljene 70 km od hrvatskoga 

glavnoga grada. Zapadna joj je 

granica šumarija Popovaèa, istoèna je 

rijeka Ilova, ujedno i granica Slavonije 

i Moslavine, na sjeveru se proteže 

656.000 m 3 drvne mase. Prema rijeèima 

upravitelja, dipl. ing. Ivice Stožickog, 

godišnji etat iznosi približno 

28.500 m 3 bruto drvne mase, od èega 

je 40 posto glavni, a 60 posto prethodni 

prihod. Kvaliteta etata je u rasponu 

od vrlo kvalitetne bukve, koja 

dominira u prethodnome prihodu, kitnjaka 

i lužnjaka osrednje kvalitete, do 

izrazito lošega jasena koji prevladava 

u etatu glavnoga prihoda. 

Usluge privatnih poduzetnika 

i "povremenaca" 

U proizvodnji imamo zaposleno 

41 radnika, koji izvršavaju oko 70 posto 

radova na iskorišæivanju šuma te 

oko 40 posto radova jednostavne i 

proširene biološke reprodukcije. Na 

sjeèi nam pomazu sjekaèi šumarije 

Gusto obrasla amorfa na na podruèju 

g. j. Kutinske nizinske šume 

Lugarnica Gredice nalazi se u 

turistièkom prospektu Moslavine 

Gospodarska jedinica Kutinske nizinske šume cjelokupnom 

je svojom površinom u sastavu parka prirode Lonjsko 

polje, no još uvijek nisu usklaðeni interesi šumara i ove 

ustanove pa èesto nastaju odreðene nesuglasice 

do najviših obronaka Moslavaèke gore, 

naslanjajuæi se na šumariju Garešnica 

(Uprava šuma Bjelovar) a južnu 

granicu , sa šumarijom Sunja sisaèke 

Uprave šuma, èini rijeka Trebež. 

Šumarija Kutina je po ukupnoj površini 

èetvrta poslovna jedinica Uprave 

šuma Zagreb, a raspolaže s oko 

1.910.000 m 3 drvne zalihe u kojoj su 

najzastupljeniji hrast kitnjak (385.000 

m3), bukva(367.000 m 3 ) i jasen 

(305.000 m 3 ), a slijedi lužnjak sa 

197.000 m 3 . Ostale vrste drveæa, karakteristiène 

za nizinske, prigorske i 

brdsko-planinske šume, sudjeluju sa 

Novoselec, dok povremena radna snaga 

i privatni poduzetnici obave ostatak 

radova. Buduæi da šumarija nema 

vlastitu mehanizaciju, za radove na 

privlaèenju drvnih sortimenata koristimo 

usluge Radne jedinice "Mehanizacija 

i transport"- naglašava upravitelj, 

dodajuæi kako šumarija u svom 

sastavu ima i rasadnik na površini oko 

50 ha. Tek deseti dio njegove površine 

namijenjen je za proizvodnji sadnoga 

materijala, a proizvode se sadnice 

lužnjaka, kitnjaka i poljskoga jasena. 

Rasadnik je ranije bio centar za 

proizvodnju razlièitih klonova bijele 

vrbe, a u novije vrijeme samo se 

održava genofond nekih klonova ove 

vrste drveæa te pojedinih klonova euroamerièke 

crne topole. 

Problem prirodne obnove 

šuma 

Govoreæi o problemima s kojima 

se susreæe na šumariji, upravitelj Stožic- 


Blizina kemijske 

industrije te deponij 

fosfor gipsa neposredno 

uz šumu, gotovo u 

srcu Parka prirode, 

kao i svi ostali biotièki 

i abiotièki èinitelji, 

negativno utjeèu na 

zdravstveno stanje 

ovih šumskih sastojina 

ki je istaknuo kako je gospodarenje šumama 

ovoga podruèja pretežito u ovisnosti 

o reljefu i vremenskim prilikama, 

odnosno o arondiranosti pojedinih površina 

te njihovom položaju u odnosu 

na privatne posjede. Naime, to su 

znaèajke izrazito strmih terena gospodarske 

jedinice Kutinska Garjevica i 

nearondiranih(nezaokruženih) te nerijetko 

nepristupaènih površina gospodarske 

jedinice Kutinske šume, koja je 

cjelokupnom svojom površinom u sastavu 

Parka prirode Lonjsko polje. U vezi 

s tim još uvijek nisu usklaðeni interesi 

šumara i ove ustanove pa èesto nastaju 

odreðene nesuglasice. Kutinske 

šume èine nizinske sastojine koje su , 

zbog tokova rijeka Ilove i Trebeža, veæim 

dijelom godine poplavljene. Potrebno 

je istaknuti da ove rijeke opkoljavaju gospodarsku 

jedinicu s tri strane, što onemoguæava 

bilo kakve radove, najèešæe 

u optimalnom terminu za njihovo izvršavanje. 

- Zbog navedenih uvjeta, uz neobrasle 

površine, na tom podruèju razvile 

su se raznolike šumske zajednice, 

od izrazito suhih greda s kvalitetnim 

mješovitim lužnjakovim šumama, 

vlažnih greda i niza, do bara na kojima 

uspijevaju lošije luznjakove i vrlo 

nekvalitetne jasenove šume te ritski 

oblici vrba. Ovakvi uvjeti ujedno su 

ogranièavajuæi èinitelji za prirodnu obnovu 

šuma-istièe upravitelj , napominjuæi 

da blizina kemijske industrije 

te deponij fosfor gipsa neposredno uz 

šumu, gotovo u srcu Parka prirode, 

kao i svi ostali biotièki i abiotièki èinitelji, 

negativno utjeèu na zdravstveno 

stanje ovih šumskih sastojina. Posljedica 

toga je èesta pojava sušenja stabala, 

koja se prati na pet bioindikacijskih 

toèaka. Gustoæa populacije šumskih 

štetnika i uzroènika biljnih bolesti 

istrazuje se na podruèju šumarije 

ustaljenim metodama, uz pravovremeno 

suzbijanje, a u suradnji sa Šumarskim 

fakultetom i jastrebarskim 

Šumarskim institutom obavljaju se pokusi 

u cilju iznalazenja naèina obnove 

sastojina. 

Ekološka ugroženost 

od kemijske industrije 

Na oko pet kilometara južno od 

Kutine, u g. j. Kutinske nizinske šume, 

a nedaleko od odlagališta fosfor 

gipsa, nalazi se atraktivna lugarnica 

Gredice, koja je obnovljena prošle godine. 

Ima šest prostorija, vlastiti agregat 

i prikladna je za održavanje šumarskih 

sastanaka. Lugarnica je svoje 

mjesto našla u turistièkom prospektu 

Moslavine, a smještena je na 

mjestu nekadašnje radnièke barake. 

Boraveæi na terenu s ekolozima i 

zaštitarima Hrvatskih šuma uvjerili 

smo se u to koliki je ekološki problem 

odlagalište fosfor gipsa kutinske Petrokemije 

d. d. Rijeè je o velikoj površini 

od 146 ha, za èiju je sanaciju 

potrebno izdvojiti znaèajan novac. Za 

vrijeme našega boravka, tijekom maglovitoga 

listopadskog dopodneva, 

oku nepregledna bijela gipsana površina 

doimala se nestvarno i zastrašujuæe, 

a tek okolno šumsko zelenilo 

ukazivalo je na nekakvu prisutnost 

zivota, koji je itekako ugrožen 

zbog èovjekova nemara u zaštiti prirode 

i okoliša. 

DOGAÐAJI 

KUD “Šumari” 

u Rijeci 

Kulturno-umjetnièko društvo Šumari 

koje iduæe godine obilježava 

50.obljetnicu uspješnog rada, gostovalo 

je na poziv zavièajnog kluba Slavonija 

iz Rijeke od 16-18. studenog u 

Opatiji i Rijeci. Prvi koncert Šumari su 

priredili su 16. studenog u opatijskom 

hotelu Ambasador za goste uglavnom 

iz Njemaèke i Italije, koji su s oduševljenjem 

pratili cjeloveèernji program i 

nastup folklornog ansambla, solista i 

tamburaškog orkestra. Veliko zanimanje 

pokazali su gosti za pjesmu i ples, ali 

isto tako i za bogatstvo narodnih nošnji. 

Obzirom da zavièajni klub Slavonija 

ove godine obilježava 10. obljetnicu 

osnivanja Šumari su te subotnje veèeri 

izveli koncert i u Hrvatskom kulturnom 

domu na Sušaku.(Z.P.) 


ESKURZIJE 

STRUÈNA EKSKURZIJA HRVATSKIH ŠUMARA U AUSTRIJU 

Pišu: 

J. Dundoviæ 

H. Jakovac 

I. Tikviæ 

Foto: 

I. Tikviæ 

Po potrošnji 

drveta po 

stanovniku, 

Austrija druga 

u svijetu! 

Tridesetak èlanova Hrvatskog šumarskog društva bilo je od 

3-7. listopada na struènoj eksurziji u Austriji u organizaciji 

nevladine udruge PRO SILVA AUSTRIJA. To je bio uzvratni 

posjet šumara Hrvatske, šumarima Austrije, koji su prošle 

godine boravili na struènoj ekskurziji u Hrvatskoj. 

Pro Silva Austrija je udruga šumara 

utemeljena 1989. godine, 

koja okuplja kako šumoposjednike 

tako i šumarske 

struènjake svih profila. Cilj je udruge 

promicanje prirodne obnove šuma, 

potrajnosti u gospodarenju sa šumama, 

te podrzavanje biološke raznolikosti 

u šumskim ekosustavima. 

Glavne teme ekskurzije su se odnosile 

na prevoðenje šumskih kultura 

u mješovite prirodne šume, korištenje 

turistièkih i rekreacijskih funkcija šuma, 

gospodarenje zaštitnim šumama, 

gospodarenje šumama s naglašenom 

hidrološkom funkcijom, te gospodarenje 

rekreacijskim šumama grada 

Beèa. Na koncu ekskurzije je uprilièena 

posjeta Saveznom šumarskom institutu 

u Beèu, odnosno ispostavi toga 

instituta u Mariabrunnu, gdje je zapoèela 

visokoškolska šumarska nastava 

u ovom dijelu Europe. 

Šume pokrivaju 47% 

površine Austrije 

Austrija je zemlja s velikom šumskom 

površinom. Od oko 8,4 mil. ha 

Smatraju da je kljuèan struèni nadzor nad šumama, te 

otvorenost šuma. Otvorenost šuma je velika, imaju 50 m 

cesta po ha. Gospodare po principu dva stupa: 1. gospodarski, 

2. turizam. 

površine gotovo 4 mil. ha su šumske 

površine, odnosno šume zauzimaju 

47% teritorija Austrije. S obzirom na 

vlasnièku strukturu, 80% su privatne 

šume, 15% su drzavne šume, dok je 

5% šuma u vlasništvu gradova. S obzirom 

na veliki udio privatnih šuma 

velik je i broj šumoposjednika (oko 

200 000), èija je prosjeèna velièina 

šumskog posjeda manja od 15 ha. S 

obzirom na velièinu šumskog posjeda 

u Austriji upitna je profitabilnost 

u gospodarenju sa šumama. Izrazita 

razvedenost terena u Austriji uvjetovala 

je da je oko 22% šuma proglašeno 

zaštitinim šumama (oko 850 000 ha). 

Istrazivanja nastanka i stanja šuma 

u Austriji (tzv. hemerobi studija) su 

pokazala da je oko 66% austrijskih 

šuma u prirodnom stanju, dok je oko 

34% umjetno podignutih šuma (kultura), 

odnosno šuma koje su vrlo razlièite 

od prirodnih. S obzirom na potrošnju 

drva iskazanu po stanovniku, 

Austrija je na drugom mjestu u svijetu, 

odmah iza Finske, po potrošnji 

èetinjaèa, a zatim slijedi Kanada i druge 

zemlje. Velika potrošnja drva èetinjaèa 

u Austriji je rezultat zajednièkog 

marketinškog nastupa šumarstva 

i drvne industrije u posljednjih nekoliko 

godina. U novije vrijeme naglasak 

je na marketingu za razlièite 

vrste drveæa. 

U carstvu Malteškog 

viteškog reda 

Prvi dan smo posjetili šumske sastojine 

bukve, jele i smreke u srednje 

planinskom podruèju istoènih Alpa koje 

su u vlasništvu Malteškog viteškog 

reda, pedesetak kilometara od Graza. 

Osim tih vrsta još se javljaju gorski javor, 

ariš i obièni bor. Kao kljuèno pitanje 

u gospodarenju sa tim šumama 

po prirodnim principima je pitanje gospodarenja 

sa divljaèi. Dalje smatraju 

da je kljuèan struèni nadzor nad šumama, 

te otvorenost šuma. Otvorenost 

šuma je velika, imaju 50 m cesta 

po ha. Gospodare po principu dva stupa: 

1. gospodarski, 2. turizam. Princip 

gospodarenja se temelji ne samo na 

smanjenju troškova nego i poveæanju 

prihoda iz šume. Na površini od oko 

900 ha, godišnje sijeku od 4 000 do 

8 000 m3. Intezitet sjeèe ovisi prvenstveno 

o cijeni drva na trzištu. Sadašnje 

prosjeène cijene drva iz tih sastojina 

su 940 ATS/ m3. Od 1977. godine 

smanjili su troškove obnove sastojina, 

odstrelom divljaèi (2-5 kom/100 

ha). Time su smanjili štete na prirodnom 

pomlatku i troškove pošumljavanja. 

Cilj prirodne obnove za koju se 

sada zalazu je osiguranje stabilnosti 

sastojina, odrzavanje plodnosti tla i 

postizanje što veæe kolièine i što kva- 


Šume vodozaštitnog podruèjašumarije Nasswald u vlasništvu grada Beèa 

Sjeèa na pruge i obnova 

Ima se što èuti i vidjeti-hrvatski šumari u Austriji 

litetnije drvne tvari. Strategija gospodarenja 

sa šumama ima tri razine. Prva 

razina je što vlasnik šume sa šumom 

želi postiæi. Druga razina strategije je 

kako to postiæi. I treæa razina je planiranje 

operativnih mjera za provoðenje 

strategije. Na jednom primjeru kolege 

su nam pokazale znaèaj gospodarenja 

sa šumama, gdje su procjenjivali 

vrijednost drvnih sortimenata u 

gospodarenoj šumi i šumi s kojom se 

veæ 28 godina ne gospodari. Utvrdili 

su prosjeènu cijenu drva od oko 999 

ATS/ m3 u gospodarskoj šumi, u odnosu 

na 712 ATS/m3 u šumi sa kojom 

se nije gospodarilo. Zanimljivo je bilo 

uoèiti da je stabilnost sastojina vrlo 

dobra, iako se suše stabla obiène jele. 

Meðutim, mješovita struktura sastojina 

utjecala je povoljno na vitalnost 

stabala. Dalje smo posjetili predjel Hebalm 

koji je poznata turistièka destinacija. 

Turistièke objekte i sadrzaje vode 

šumarski struènjaci. Odnos prometa 

od turizma i od šumarstva u 

2000. godini je bio 57 : 43% u korist 

turizma. Od turistièkog dijela prometa 

86% se odnosi na prihod ostvaren 

od žièara za skijaše, 5% na kamping, 

5% na smještaj u pansionima, a ostalo 

su prihodi od zakupnina. 

Država pomaže 

izgradnju prometnica 

Drugi dan smo posjetili šume malih 

šumoposjednika u Koruškoj. U Koruškoj 

je oko 60% površina pod šumama. 

Od toga 70% su šumski posjedi 

manji od 200 ha, 26% su šumski 

posjedi veæi od 200 ha, dok je ostalih 

4% šuma drzavni posjed. Velièina posjeda 

se kreæe od 0,5 do 1000 ha. U Koruškoj 

godišnje priraste oko 3 000 000 

m3 drvne tvari, a posjeèe se oko 2 000 

000 m3. Postoje brojna udruzenja šumoposjednika. 

Šumoposjednici se 

udruzuju radi zajednièkog nastupa na 

trzištu. Svako udruzenje vodi diplomirani 

inzenjer šumarstva koji daje 

savjete u svezi gospodarenja i prodaje 

robe na trzištu. On je subvencioniran 

od strane drzave u iznosu do 80%, 

jer ga ova udruzenja ne bi mogla sama 

plaæati. Prva udruzenja šumoposjednika 

su nastala poèetkom 60-tih godina, 

i ona su bila subvencionirana ili 

poticana od drzave (40-60%). Takoðer 

su sufinancirani programi gospodarenja 

sa šumama. Izgradnju šumskih 

cesta subvencionira takoðer drzava 

(subvencija iznosi 270 ATS/m), a njihovu 

izgradnju moraju vršiti struènjaci 

za ceste. Ovdje je otvorenost 45 

m cesta po ha. U šumama privatnih 

vlasnika dozvoljeno je sakupljanje šumskih 

plodova i gljiva u odreðenoj kolièini 

i u odreðeno vrijeme (2 kg/dan 

u razdoblju 15. 07. do 30. 09.). Ako vlasnik 

šume ne zeli da drugi ulaze u njegovu 

šumu i sakupljaju šumske plo- 


Izgradnju šumskih cesta subvencionira takoðer država 

(subvencija iznosi 270 ATS/m), a njihovu izgradnju moraju 

vršiti struènjaci za ceste. Ovdje je otvorenost 45 m 

cesta po ha. 

Hranislav Jakovac ispred hrasta kitnjaka 

u sekundarnoj prašumi 

dove, mora vidno to naznaèiti uz rub 

parcele. 

Poslije podne smo obišli zaštitne 

šume u blizini Techendorfa. Gosp. Baumartner, 

šef regionalne inspekcije u 

Koruškoj iznio nam je osnovne podatke 

o šumama Koruške. Šume u Koruškoj 

zauzimaju oko 60% površine, 

odnosno prostiru se na oko 570 000 

ha. Od toga 88% su gospodarske šume, 

a od toga 70% su smrekove šume. 

Udio obiène smreke u ukupnoj 

drvnoj zalihi u Koruškoj je još i veæi 

(oko 75%). Prosjeèna drvna masa po 

hektaru iznosi 300 m 3 , dok je prosjeèni 

prirast oko 8,5 m 3 /ha. Gspodarskim 

zahvatima iskoristi se do 70% 

prirasta. U Koruškoj ima oko 30% zaštitinih 

šuma, meðutim oni s njima takoðer 

normalno gospodare, što smo 

mogli vidjeti na konkretnom primjeru 

koji su nam austrijske kolege pokazali. 

Šume su veæinom privatne (96%), 

s oko 23 000 šumoposjednika. Od toga 

broja oko 10 000 posjeduje šume 

s površinom do 5 ha, drugih 10 000 

Odnos prometa od turizma i od šumarstva u 2000. godini 

je bio 57 : 43% u korist turizma. Od turistièkog dijela 

prometa 86% se odnosi na prihod ostvaren od žièara za 

skijaše, 5% na kamping, 5% na smještaj u pansionima, 

a ostalo su prihodi od zakupnina. 

imaju od 5 do 50 ha šuma, dok je vrlo 

mali broj posjednika s veæim površinama 

šuma. Posjednici s površinom 

šuma veæom od 500 ha moraju zaposliti 

šumarskoga struènjaka (šumarski 

tehnièar), dok posjednici s više 

od 1800 ha moraju zaposliti dipl. ing. 

šumarstva. Regionalna inspekcija ima 

sjedište u Klagenfurtu, a u njoj je zaposlen 

21 dipl. ing. šumarstva i 42 šumarska 

tehnièara. Inspekcija se sastoji 

od 10 pokrajinskih inspektorata i 34 inspekcijska 

revira. Kolege su napomenule 

da i ovdje drzava subvencionira 

gospodarenje sa šumama. Oko polovica 

sredstava subvencije koristi se za 

otvarenje šuma. Na pitanje koji je smisao 

tih subvencija, dobili smo odgovor 

da drzava zeli poticati vlasnike da 

koriste svoje šume. Zaštitnim šumama 

se gospodari prema planovima u 

kojima se prioriteti daju zaštitinim šumama 

koje su u zonama opasnosti za 

naselja ili objekte. Jedan od prioriteta 

u gospodarenju je i starost sastojina, 

tako da prednost daju starim sastojinama. 

Površine na kojima provode 

zahvate sjeèa nastoje prirodno obnoviti, 

bez unošenja sjemena, dok planiraju 

unositi sadnice u sluèaju izostanka 

obnove. 

U Beèu i oko njega 

Treæi dan smo posjetili Keiserbrunn, 

kraljevski zdenac u podruèju 

Nasswald, koji pripada vodovodu grada 

Beèa. Upoznali smo povijest nastanka 

vodovoda grada Beèa, koji datira 

od 1873. godine, a koji dobiva vodu 

iz ovoga izvora i još nekoliko izvora 

iz toga podruèja. To se podruèje nalazi 

oko 90 km od Beèa i posjetili smo 

muzej vodovoda i vodoopskrbe koji se 

nalazi uz Keiserbrunn. Dalje smo posjetili 

podruèje šumarije Naswald, koja 

je u vlasništvu grada Beèa, površine 

oko 8 000 ha, a kojoj je osnovna funkcija 

osiguranje pitke vode za beèki vodovod. 

Èetvrti dan smo posjetili šume na 

zapadnom rubu grada Beèa. To je zapravo 

šuma Lainzer koja je tzv. prirodni 

zoološki vrt površine 2 500 ha. Ta je 

šuma do konca 18. stoljeæa bila u vlasništvu 

carske obitelji, a danas je u vlasništvu 

grada Beèa. Na toj površini šumarija 

Beè gospodari sa oko 1000 divljih 

svinja, 600 muflona, 250 jelena lopatara 

i 120 grla obiènog jelena. Posebno 

se gospodari sa livadama koje 

su još od 1905. godine zaštiæene. Unutar 

te šume nalazi se prirodni rezervat 

šumske vegetacije Jochans Kugl, u kojem 

se od 1970. godine ne provode nikakvi 

zahvati (radi se o jednoj sekundarnoj 

prašumi). Pitanje gospodarenja 

u šumi Lainzer je pod znaèajnim pritiskom 

javnosti i posjetitelja, èemu šumari 

pridaju posebnu pozornost. Posjetili 

smo i zgradu škole u šumi (Winer 

Waldschule), gdje smo upoznati 

sa aktivnostima koje se u njoj dogaðaju. 

Zanimljivo je bilo èuti da tu školu i programe 

za djecu vode djelatnici šumarije 

Beè, te da gotovo svi razredi osnovnih 

škola iz Beèa doðu na jedan dan u 

tu školu, gdje se upoznaju sa šumama 

na naèin koji im je prilagoðen, te 

ih se ne optereæuje novim znanjima, 

nego kroz igru prepoznaju znaèaj i ulogu 

šume. Na koncu smo posjetili ispostavu 

Saveznog šumarskoga istrazivaèkog 

instituta u Mariabrunnu, gdje 

je još davne 1813. godine utemeljno šumarsko 

uèilište. U tom je uèilištu djelovao 

i Josef Ressel, izumitelj brodskoga 

vijka i pionir pošumljavanja krša. 

Pokraj zgrade Instituta nalazi se i botanièki 

vrt sa preko 340 vrsta drveæa. 

Austrijske kolege su nam pokazale i 

postav stare nastavne opreme, knjiga 

i ureðaja koji su se koristili u prošlosti. 

Na koncu su nas upoznali sa sadašnjom 

organizacijom i istrazivaèkim radom 

Saveznog šumarskog istrazivaèkog 

instituta. 


LJEKOVITO BILJE 

UPOZNAJMO LJEKOVITO BILJE 

Kamilica 

(Matricaria 

chamomilla) 

Ova ljekovita biljka kod nas se uzgaja 

za potrebe našeg i stranog tržišta 

no nalazimo je i u prirodi, u blizini 

naselja, na napuštenim zemljištima, 

livadama i uz puteve. 

Piše: 

Vesna 

Pleše 

To je svima nama dobro znana 

ljekovita biljka, koja se može 

naæi u svakoj trgovini i ljekarni 

pakirana u obliku filtar vreæica 

ili sušenih cvijetova. Spada u porodicu 

glavoèika (ASTERACEAE). Kod nas 

se uzgaja za potrebe našeg i stranog 

tržišta. U prirodi je nalazimo u blizini 

naselja, na napuštenim zemljištima, 

livadama ili uz putove. Najraširenija je 

u Europi, Maloj Aziji, uralskom Sibiru, 

Armeniji, Perziji, Afganistanu, kavkaskim 

zemljama, dolinama rijeka Ganges 

i Punjabu. U Ameriku i Australiju 

donijeta je sa žitom. Kod nas je najzapaženija 

na slavonskim njivama. 

Drugi nazivi koji se koriste za tu ljekovitu 

biljku su: gamilica, gomilice, 

maternik, maternjak, kamenika-prava 

kamilica. 

Kamilica je jednogodišnja, 15-60 

cm visoka biljka s tankim vretenastim 

razgranjenim korijenom. Listovi su joj 

naizmjenièni, dva do tri puta perasto 

razdijeljeni s uskim linearnim režnjevima. 

Cvjetne glavice sastavljene su 

od dvospolnih žutih cjevastih cvjetiæa 

u sredini i bijelih jezièastih cvjetiæa na 

rubu, pa sve to zapravo èini cvat. Mirišljive 

cvjetne glavice su pojedinaène 

na dugim stapkama. Biljka cvate tijekom 

ljeta, od svibnja do kolovoza, a 

ubiru se samo cvjetne glavice. Cvijetovi 

se suše, i to najbolje na nekom 

sjenovitom i tamnome mjestu. 

Jedna je od najstarijih ljekovitih biljaka. 

Cvjetne glavice sadržavaju ete- 

rièno ulje, smole, fitosterine, apigenin 

i salicilnu kiselinu. Svi ti sastojci daju 

drogu flos Chamomillae koja djeluje 

antiseptièno i protuupalno. Iz cvjetnih 

se glavica proizvodi eterièno ulje 

(oleum Chamomillae) koje je plave boje, 

i sadržava azulene, masne kiseline. 

Taj aromatièni èajni napitak 

ublažuje bolove i grèeve, regulira probavu, 

a lijek je i za želudac. Dobro je 

sredstvo za ispiranje grla i 

želuca. Novoroðenèadi se 

daje umjesto majèina mlijeka, 

a koristi se kod glavobolja 

i bolova u križima. Èaj od kamilice 

priprema se tako da 

se dvije žlice cvijeta preliju s 

dva do tri dcl kljuèale vode i 

to se ostavi sat vremena poklopljeno. 

Zatim se procijedi 

i po volji zasladi. Tako pripravljen 

èaj umiruje bolove 

u tijelu, a smiruje i živce. Èaj 

se ne smije kuhati, jer 

sadržava hlapljivo eterièno 

ulje koje kuhanjem ispari, pa 

èaj tada nije dobar. Eterièno 

ulje koristi se protiv alergija, 

anemije, smiruje opekline, 

konjuktivitis, dermatitis, snizuje 

povišenu tjelesnu temperaturu, 

ublažava depresiju. Ulje se 

koristi putem mirisnih svjetiljki, kupki, 

te ulja za njegu i inhalaciju. 

Tinktura od kamilice koristi se pri 

manjim povredama i ranjavanju kože. 

Vrlo je uèinkovita za spreèavanje upalnih 

procesa u ždrijelu i ustima. Uljni 

ekstrakti kamilice koriste se u kozmetici 

za izradu kvalitetnih preparata za 

njegu kože. 

Taj aromatièni èajni napitak ublažuje bolove i grèeve, regulira probavu, 

a lijek je i za želudac. Dobro je sredstvo za ispiranje grla i želuca. 

Novoroðenèadi se daje umjesto majèina mlijeka, a koristi se kod 

glavobolja i bolova u križima. 


Moderne bolnice, b 

policajci i - feredže 

Omanska pustinja 

PUTOPIS... 

UPOZNAJTE OMAN 

Piše: 

Ana 

Jurièiæ 

Foto: 

Ana Jurièiæ 

Smješten na jugoistoènom dijelu 

Arapskog poluotoka i s nešto 

manje od dva milijuna stanovnika, 

Oman je spoj tradicionalnog 

i modernog, država s modernim 

bolnicama, autoputevima i hotelima, 

s besplatnim školovanjem,zemlja 

u kojojoj turizam kuca na velika vrata. 

Da vam netko kaže da postoji zemlja 

u kojoj banke najboljim štedišama 

svaki mjesec daruju po jedan novi novcati 

Mercedes A-klase, a štediše uopæe 

ne doðu po njega jer bi im taj automobil 

u njihovom voznom parku samo 

smetao, biste li mu povjerovali? A 

da vam isprièa kako se na tržnici usred 

pustinje u gomilama prodaju brodska 

sidra? Nadalje, vjerujete li da postoji 

zemlja èija vlada ima Ministarstvo za 

deve? Držite li da je moguæe da u jednoj 

islamskoj, odnosno arapskoj zeml- 

na privremeni rad-i ostali punih 10 godina! 

Oman zauzima jugoistoèni dio 

Arapskog poluotoka i granièi s Jemenom, 

Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim 

Arapskim Emiratima. Ima nešto 

manje od dva milijuna stanovnika, 

uglavnom sunitskih muslimana, koji 

su prezivljavali baveæi se stoèarstvom 

i poljoprivredom dok poèetkom 70-tih 

nisu otkrivena bogata nalazišta crnoga 

zlata-nafte. Zanimljivo je da se to 

sretno otkriæe poklopilo s dolaskom 

na vlast sultana Qaboosa, obrazovanog 

u inozemstvu i suvremenih životnih 

nazora. Vrativši se, našao se u zemlji 

u kojoj nije bilo novina, radija ni televizije, 

kao ni javnih službi; postojale 

su samo tri škole i jedna jedina bolnica 

sa samo 23 kreveta. U cijeloj su 

zemlji postojale samo dvije ceste, ukupne 

dužine 50 km. No o tome sam ja 

Hotel Al Bustan 

Gradska plaža 

Za Omance su rezervirana mjesta u ministarstvima i 

državnim službama i tradicionalno naraštajima bave 

trgovinom.Na odgovornim su gospodarskim 

položajima struènjaci iz Amerike i zapadnoeuropskih 

zemalja, ali i iz Hrvatske. 

ji, postoje ženski policajci? Ako ne vjerujete 

da sve to negdje postoji, griješite. 

Nevjerojatan spoj tradicionalnih 

i modernih svjetova naæi æete u 

Omanu, sultanatu na Bliskome Istoku 

u kome sam nakratko boravila u 

posjeti roðacima koji su onamo otišli 

mogla samo èitati, a vidjela sam nešto 

drugo: u tridesetak godina Oman 

je preobražen u modernu državu s izvrsnim 

autoputevima, javnom rasvjetom, 

kanalizacijom i vodom koji dopiru 

i do najudaljenijih sela, s najmodernijim 

školama i bolnicama koje na- 

Na plaži se bolje ne razdijevati 


esplatne škole, žene 

likuju na hotele s 5 zvjezdica. Obrazovanje 

je postalo besplatno za sve i 

organizirano je na svim razinama. Kako 

u Omanu nije bilo uèitelja i obrazovanih 

struènjaka, uvezli su ih iz zemalja 

Zapadne civilizacije. U Omanu 

danas živi veoma mnogo “expatriata”, 

stranih radnika koji èine jedno od obilježja 

svih Zaljevskih zemalja. Èak bi se 

moglo reæi da sami Omanci ne rade 

gotovo ništa - osim što su iskljuèivo 

za njih rezervirana mjesta u ministarstvima 

i državnim službama i što 

Najviše sam se zaèudila kad sam vidjela kako se 

žene pažljivo ureðuju u kozmetièkim i frizerskim 

salonima, a zatim se zamataju u feredže koje im 

otkrivaju samo oèi, pa sjedaju u najmodernije i 

najbrže automobile i jure kuæi. 

se veæ tradicionalno naraštajima bave 

trgovinom. Na odgovornim su gospodarskim 

položajima struènjaci iz 

Amerike i zapadnoeuropskih zemalja, 

ali i iz Hrvatske (donedavno je na mjestu 

direktora IBM-a za Oman i Jemen 

bio jedan Hrvat. I direktor Siemensa 

za Oman takoðer je Hrvat). “Niže rangirane 

poslove” takoðer obavljaju stranci, 

no oni koji dolaze s druge strane 

zemaljske kugle-Pakistanci, Indijci, Filipinci, 

Indonežani itd. Ta je šarolikost 

stanovništva rezultirala bogatom 

mješavinom rasa i nacionalnosti. Iako 

je glavna religija islam, mogli smo 

svagdje kupiti pivo i druge vrste alkohola, 

a roðacima sam uspjela proš- 

vercati i kulen i svinjske kobasice. Jedini 

nedostatak koji Zapadnjaci zapravo 

osjeæaju u Omanu jest manjak 

zapadnjaèkog kulturnog života. Taj se 

manjak najèešæe nadoknaðuje izvrsnim 

rekreacijskim moguænostima-na 

plažama ili u unutrašnjosti pustinje 

gdje se mogu poduzimati prave male 

ekspedicije, kampirati ili jednostavno 

uživati u pikniku na pješèanim dinama. 

No, Oman se još nije etablirao 

kao turistièka destinacija, iako ima velike 

potencijale. Svi su sastojci tu-netaknuti 

èudesni krajobrazi, prekrasne 

plaže, bogata kultura -sad se oèekuje 

turistièki boom. Doduše, na gradskoj 

se plaži baš i nismo mogli pojaviti u 

kupaæim kostimima jer bi nas u hipu 

okružile gomile Omanaca kojima je 

strano tako “slobodno” ponašanje. 

No za razliku od veæine islamskih 

zemalja, u Omanu se stranci i turisti 

doista mogu osjeæati ugodno i bezbrižno. 

Za boravak kraæi od 2 tjedna 

ne treba im èak ni viza. Posvuda se 

mogu slobodno kretati, pod uvjetom 

da su propisno odjeveni-što znaèi da 

im trebaju biti pokrivena ramena, a 

ženama se preporuèuju i pokrivena 

koljena. Nepoštivanje toga kodeksa 


F A U N A 

NEKE SPOZNAJE IZ ŽIVOTA KORNJAŠA JELENKA 

Tako izgleda šuma akacija (iza autorice 

teksta, desno) 

Pogled s tvrðave na grad Nizwu 

neæe za sobom povuæi nikakve ozbiljne 

posljedice, osim neugodnosti zbog 

toga što æe vas neprestano promatrati, 

a vjerojatno vam i dobacivati primjedbe. 

Omanci su zadržali svoj tradicionalni 

naèin odijevanja i nose nošnje-bijele 

halje i kapice. Najviše sam se 

zaèudila kad sam vidjela kako se žene 

pažljivo ureðuju u kozmetièkim i frizerskim 

salonima, a zatim se zamataju 

u feredže koje im otkrivaju samo 

oèi, pa sjedaju u najmodernije i najbrže 

automobile i jure kuæi. U trgovinama 

sam ih zatekla kako kupuju rublje kojeg 

se ne bi postidjele ni najsmionije 

stanovnice Zapadne Europe. Opæenito 

su Omanke najnaprednije žene Arapskoga 

svijeta. U obrazovanju su ravnopravne 

muškarcima, i iako najèešæe 

biraju naèin života vezan za kuæu i djecu, 

imaju se pravo zaposliti i najèešæe 

biraju poslove u javnim ustanovama, 

hotelijerstvu i trgovini. Mnoge žene èak 

posjeduju i vode vlastite tvrtke. Muškarci 

se, s druge strane, èesto u javnosti 

mogu vidjeti u obiteljskoj uloziu 

šetnji s djecom, u kupovini sa suprugom 

i slièno. Tako se èesto ne susreæu 

ni emancipirani Europljani! 

Ako za promjenu želite prošetati 

drukèijom šumom (palmi kokosa i datulja), 

ako volite jahati na devi ili pješaèiti 

po pješèanim dinama, prièekajte da 

se ponovno otvore (putnièki) zraèni 

koridori prema Bliskome Istoku i požurite 

upoznati tu lijepu zemlju. Samo se 

nemojte slikati na aerodromu, jer je 

meni ljutiti policajac zbog toga skoro 

oteo fotoaparat! 

Kukac jelenak 

još leti! 

Ugotovo svim zoološkim 

udžbenicima i priruènicima 

te zapisima suvremenih zoologa, 

šumara i ekologa koji 

se odnose na naše podruèje, naæi æemo 

podatak kako veliki kukac, kornjaš, 

jelenak (Lucanus cervus) živi u hrastovim 

šumama i kako se hrani, pretpostavlja 

se, iskljuèivo hrastovim drvetom. 

Nakon toga slijedi takoðer opæepoznata 

konstatacija i zakljuèak kako 

radi intenzivne njege i gospodarenja 

Odrasli kukac jelenak, mužjak. 

hrastovim šumskim sastojinama, ova 

vrsta kukca više nema povoljne uvjete 

za opstanak, kako je time ugrozena 

i kako je postala rijetkost u Europi. 

Odatle i nastojanje i odgovarajuæa zaštita 

ove vrste u Hrvatskoj. Uzgred reèeno, 

ne znam u èemu bi se konkretno 

trebala sastojati ta zaštita u prirodi, 

osim što je zabranjeno njezino sakupljanje 

i uništavanje. U tom smislu 

i Hrvatske šume objavile su kraæi tekst 

u kojem autor samo ponavlja gore spomenute 

konstatacije. 

Meðutim, novije spoznaje entomološke 

znanosti, a napose vlastita 

dugogodišnja promatranja na terenu 

(više od 30 godina) na razlièitim biotopima, 

ne samo šumskim i ne samo 

danju, te dvogodišnji uzgoj poluo- 

draslih lièinaka ovog kornjaša, daju mi 

za pravo ustvrditi, kako niti jedan od 

gornjih navoda nije u cijelosti toèan. 

Dapaèe, ta vlastita opažanja omoguæila 

su mi nastanak posve drugaèije, u mnogome 

posve suprotne, slike o naèinu 

zivota, prehrani i populacijskoj dinamici 

ove vrste. Od kada datiraju ove 

“promjene” i da li se uopæe radi o kakvim 

promjenama u naèinu zivota i ishrani 

ove vrste, nije mi poznato, ali ono 

šro mi mnogobrojna opazanja u prirodi 

govore, jest nužnost izmjene naših 

spoznaja o ovoj vrsti sa znaèajnim dopunama 

o velikoj adaptabilnosti i mnogo 

veæoj ekološkoj valenciji u odnosu 

na izbor hrane njezinih lièinaka nego 

što smo to do sada znali. 

Skoro 30-godišnji noæni izlasci na 

razlièite biotope i u razlièitim vegetacijskim 

jedinicama s ciljem istrazivanja 

“noænih” vrsta naše entomofaune, pokazali 

su mi kako skoro i nije bilo noænih 

izlazaka i svijetljenja jakim svjet- 

U svakom sluèaju, danas zaštiæeni kukac jelenak 

nije rijetka niti ugrožena vrsta - pogotovo ne 

ugrožena uobièajenim šumskim gospodarenjem. 

Lièinka jelenka u kolijevci od grizotina 

drveta bukve. 


Lièinka poprima izgled odasle životinje. 

lom a da na svjetlo nije doletio barem 

koji primjerak kukca jelenka, jednog ili 

drugog spola, naravno, u vrijeme njihovog 

leta u prirodi tijekom VI i VII 

mjeseca. Dešavalo se to bez obzira je 

li u blizini bila šuma ili ne, je li to bilo 

u nizini uz Dravu ili pak na obroncima 

Bilogore ili Kalnika. 

Osobni nalazi poluodraslih lièinaka 

jelenka u debelim odlezanim i napola 

istrulim trupcima bukve /Fagus 

sylvatica/ te njihov dvogodišnji uzgoj 

potvrdili su mi kako ovaj kukac vrlo 

uspješno obavlja svoju prehranu u bukovom 

drvetu, ponegdje, kao kod Prkosa 

u dolini potoka Gliboki, u veæem 

broju primjeraka /oko 30/. Izvjesne 

dvojbe oko identifikacije lièinaka u bukovim 

trupcima bile su otkonjene u 

posljednjoj godini razvitka lièinaka kad 

su se mogli na njima opazati veæ karakteristièni 

dijelovi odraslih zivotinja. 

Odrasli kukac u kolijevci u tlu prije izlijetanja. 

Najmanje oèekivano vlastito otkriæe 

desilo se prije nekoliko godina. 

U više navrata tijekom mjeseca lipnja, 

u jednom dvorištu u naselju Domaji 

kod Koprivnice na istoènim obroncima 

Kalnika, iznenadila me na tlu pojava 

veæeg broja jelenaka oba spola. 

Kretali su se po danu po tlu. Uz pomoæ 

ukuæana ubrzo sam saznao i odakle 

dolaze, gdje su se razvijali. Veæina 

kukaca izlazila je iz tla uz rub velike 

betonske ploèe. Zagonetka je bila otkrivena 

kad mi je kuæedomaæin obasnio 

kako se nekoliko godina ranije na 

tom mjestu ispod ploèe nalazio stari 

orah èiji panj nije vaðen veæ je prilikom 

gradnje prekiven betonom. Dakle, drvo 

pitomog oraha sluzilo je kao izvor višegodišnje 

prehrane lièinaka jelenka! 

Potvrda ove pretpostavke našla se malo 

zaèas u istom dvorištu na mjestu 

gdje su se takoðer nalazila dva stara 

orahova panja, odrezana blizu tla. U 

njihovoj blizini opazio sam kako iz tla 

islazi nekoliko odraslih kukaca, na što 

su me upozorile kokoši svojim osobitim 

glasanjem u susretu s kukcima. 

Slièno malo otkriæe desilo se i u 

obliznjoj Koprivnièkoj Reki,opet u dvo 

rištu gdje je takoðer nekad rasao stari 

orah. Razgrtanjem tla na oko 5-6 cm 

dubine opazio sam jednog veæ odraslog 

kukca, muzjaka, u svojoj kolijevci 

od zemlje i grizotina drveta, spremnog 

za izlaženje na površinu. 

U oba sluèaja odrasli primjerci prilikom 

izlaska iz tla zaobilazili bi betonske 

prepreke i duljim hodnicima 

nalazili put do površine tla. 

Pored redovitih opažanja imaga u 

prirodi, napose na ozljeðenim granama 

hrastova, zatekao sam u više navrata 

na lokalitetu Koprivnièka Reka 

veæi broj imaga oba spola oko ozlijeðenih 

mjesta na granama velike i stare 

zalosne vrbe /Salix babylonica/. U 

isto vrijeme na granama i na tlu ispod 

debla moglo se izbrojiti više desetaka 

primjeraka, od onih najmanjih do najveæih. 

U okolici tog naselja prevladavaju 

bukove šumske sastojine, hrast 

je vrlo rijedak. 

Jelenak uspijeva odrzati svoju populaciju dostatnom 

za uspješnu reprodukciju. Rekao bih kako je ta populacija 

danas mnogo veæa nego ikad prije. 

Oèito je kako jelenak uspijeva odrzati 

svoju populaciju dostatnom za 

uspješnu reprodukciju. Rekao bih kako 

je ta populacija danas mnogo veæa 

nego ikad prije. U koliko je uobièajeno 

gospodarenje hrastovim sastojinama 

i doprinijelo izvjesnom smanjenje 

moguænosti opstanka u hrastovim 

šumama, jelenak je, oèito, proširio 

broj biljnih vrsta kojima se može 

hraniti njegova višegodišnja lièinka, ili 

je, možda, to proširenje jelovnika bilo 

nazoèno i ranije, ali mi to nismo naprosto 

znali. Kukac je tako iskazao svoju 

dobru adaptabilnost i vitalnost. 

Iz svega proizlazi, kako bi se pored 

hrasta i još nekih drugih vrsta biljaka 

poznatih iz literature, u ishranu 

lièinaka jelenka mogle svakako dodati 

barem još dvije: bukva i pitomi orah. 

U svakom sluèaju, danas zaštiæeni 

kukac jelenak nije rijetka a, vjerujem, 

niti ugrožena vrsta, pogotovo ne 

ugrozena uobièajenim šumskim gospodarenjem. 

Takva je situacija barem 

ovdje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. 

Drugo je pitanje, koliko suvremeni èovjek 

ima prilike, vremena i htijenja boraviti 

u prirodi, pratiti odgovarajuæa 

zbivanja oko sebe, koliko ima opazaèkog 

dara i s koliko toènosti i obazrivosti 

donosi svoje zakljuèke o globalnim 

ekološkim odnosima i pojavama 

u prirodi i o zivotu pojedinih živih 

organizama u njoj. 

Piše: 

Dr. Sc. 

Radovan 

Kranjèev, 

Foto: 

R. Kranjèev 


ZNANOST 

PRIPREMA ŠUMARA ZA 46. SEMINAR IZ ZAŠTITE BILJA 

Piše: 

Prof.dr. 

Milan 

Glavaš 

Šumari imaju što 

reæi o zaštiti bilja 

Na 46.seminaru o zaštiti bilja u Opatiji, sredinom veljaèe 

sljedeæe godine, sa 17 æe referata aktivno sudjelovati i 

šumarski struènjaci 

Hrvatsko društvo biljne zaštite 

drugi put od svojega 

osnutka organizira seminar 

iz zaštite bilja. Radi se o dugoj 

tradiciji jer prijašnje seminare organizirala 

su tada postojeæa društva i 

na mnogima su aktivno sudjelovali šumari 

koji su najmanje bili zastupljeni 

u proteklom desetljeæu. O našem aktivnom 

sudjelovanju na posljednjem, 

45. seminaru šumarsku je javnost izvijestio 

dr. sc. Miroslav Harapin (Šumarski 

list 3-4, CXXV, 226-228). Tom 

je prilikom osim izlagaèa bilo nazoèno 

vrlo malo šumara iz prakse premda 

bi bilo korisno za specijaliste i cijelu 

struku da na takvim susretima bude 

što veæi broj naših struènjaka. Zbog 

toga se posebno pripremimo za 46. 

seminar koji æe se održati u Opatiji od 

12.-15. veljaèe 2002. godine. U tom 

smislu opširno sam izvijestio struènjake 

za ekologiju i zaštitu šuma na sastanku 

Povjerenstva za zaštitu šuma 

održanom u Kutini sredinom listopada. 

Svi sudionici sastanka zauzeli su 

pozitivno stajalište o potrebi sudjelovanja 

šumarske struke na seminaru. 

Poèetkom studenoga u Zavodu za 

zaštitu šuma i lovstvo Šumarskoga fakulteta 

Sveuèilišta u Zagrebu dogovoreno 

je da æemo na 46.seminar iæi s 

referatima iz aktualne problematike 

zaštite šuma, ali da æemo angažirati i 

struènjake iz prakse, u prvome redu 

polaznike poslijediplomskog studija. 

Uz naš zajednièki angažman domaæi 

su šumari za seminar prijavili 17 referata 

sa sažecima. Posebno napominjemo 

da æe u šumarskoj problematici 

s jednim referatom sudjelovati i akademik, 

prof.dr.sc. Milan Maceljski, te 

trojica struènjaka iz Slovenije. Navodimo 

autore i naslove referata. 

Što æe predstaviti šumari 

Harapin, M. i P. Jurjeviæ: Utjecaj 

klimatskih promjena na sušenje šuma; 

Glavaš, M., A.Vukadin i J. Margaletiæ: 

Štetoèine u šumskim rasadnicima 

i zaštitne mjere u 2001.godini; 

Margaletiæ, J. i M. Glavaš: Metode 

utvrðivanja brojnosti populacija sitnih 

glodavaca u šumskim ekosustavima; 

Diminiæ, D.: Gljiviène bolesti šumskih 

topola 

S obzirom na broj prijavljenih referata, Društvo 

hrvatske biljne zaštite daje nam moguænost da na seminaru 

sudjelujemo jedan izdvojen dan kao Šumarska 

sekcija što æe za naše struènjake biti od veæe važnosti. 

Hrašovec, B.: Ima li mjesta primjeni 

seksualnih atraktanata, feromona 

nekih šumskih štetnika, u hrvatskom 

šumarstvu? 

Lioviæ, B.: Ekološke prednosti obnove 

šuma uporabom polipropilenskih 

štetnika; 

Novak - Agbaba, S.: Problematika 

zdravstvenog stanja i zaštite sjemena 

hrasta lužnjaka (Quercus robur L.); 

Matoševiæ, D. i M. Županèiæ.: Stanje 

biljnih bolesti i štetnika u šumama 

Hrvatske u 2001. godini; 

Pernek, M.: Iskustva primjene klopki 

tipa Theysohn za ulov potkornjaka 

u šumarstvu; 

Èerneha, B. i D. Diminiæ: Zdravstveno 

stanje borovih kultura na podruèju 

Uprave šuma Buzet u 2000. i 2001. 

godine; 

Ištok, I.: Novosti u hrvatskom zakonodavstvu 

znaèajne za problematiku 

zaštite šuma od štetoèina; 

Bradiæ, B.: Aviosuzbijanje pepelnice 

od 1991. - 2001. godine u bjelovarskoj 

Upravi šuma; 

Jandrijev, Ð. i B. Hrašovec: "Hrastova 

mušica" - razmjeri šteta, aktualne metode 

suzbijanja i oèekivani razvoj integriranog 

pristupa u skoroj buduænosti; 

Posariæ, D.: Oblikovanje i zaštita 

mlade hrastove sastojine tijekom procesa 

potpomognute prirodne obnove 

oplodnim sjeèama; 

Araè, K. i M. Glavaš: Kolonizacija 

gljiva na drveno srce bukovine; 

Kušan, Ž. i J. Milkoviæ: Zaštita hrastova 

pomlatka od pepelnice na podruèju 

Uprave šuma Zagreb; 

Kauzlariæ, Ž. i M. Glavaš: Štete na 

smrekovim kulturama od puha velikog 

(Myoxus glys L.) na podruèju Uprave 

šuma Delnice; 

Maceljski, M.: Štetni kukci koji prijete 

Hrvatskoj 

Jure, M.: Vrste kukaca koje se istražuju 

i prate u slovenskim šumama; 

Jurc, D.: Stanje i perspektive pitomoga 

kestena u Sloveniji u svezi s rakom 

kestenove kore; 

Jakša, J.: Pravilnik o zaštiti šuma u 

praksi; 

S obzirom na broj prijavljenih referata 

Društvo hrvatske biljne zaštite daje 

nam moguænost da na seminaru sudjelujemo 

jedan izdvojen dan kao Šumarska 

sekcija što æe za naše struènjake 

biti od veæe važnosti. Iz navoda prijavljenih 

referata vidljivo je s koliko se 

odgovornosti i zanimanja pristupilo pripremama 

za 46. seminar iz zaštite bilja. 

Važno je istaknuti da æe s referatima 

prvi put od osamostaljenja Hrvatske na 

seminaru sudjelovati struènjaci iz nekoliko 

uprava šuma. Smatramo, s obzirom 

na aktualne probleme zaštite, da 

bi bilo dobro da su zastupljene sve uprave 

šuma. Posebno bi bilo važno da na 

seminaru iz svih uprava šuma doðu 

struènjaci kao aktivni slušatelji. To potkrepljujemo 

stajalištem svih sudionika 

naših prijašnjih dogovora i sastanaka, 

te èinjenicom da se na ovakvim skupovima 

susreæu struènjaci razlièitih profila 

koji se bave zaštitom bilja u užem i 

širem smislu, pa im je tada prilika za 

upoznavanje, razmjenu iskustava i dogovore 

za buduæe radove. Uostalom to 

rade struènjaci cijeloga svijeta, pa ne 

trebamo ni mi biti iznimka. 

Oèekujemo velik broj šumara na 

46. seminaru iz zaštite bilja. 


PRIRODA 

OPÆA KORISNOST ŠUME U ŽIVOTU ÈOVJEKA JE VELIKA 

ŠUMA 

je velika rijeè 

Nije teško pogoditi što 

èeka èovjeka poslije smrti 

šume. Zato, brinuæi se o 

zdravlju šuma, ujedno se 

brinemo i za dobrobit cijeloga 

èovjeèanstva. 

Šuma i drveæe je izvanredan biološki 

filtar zraka, preuzimajuæi 

iz oneèišæene atmosfere ozon, 

okside dušika, sumporni dioksid, 

cementnu prašinu, sumporne kiseline 

i mnoge druge " produkte civilizacije" 

koji nastaju kao posljedica nemara 

ili nesavršenstva industrijske tehnologije. 

Šumski struènjaci nastoje 

zaštititi šume od trovanja oneèišæenim 

zrakom i poveæati njihovu otpornost 

prema štetnim primjesama. Jedno 

od provjerenih i uèinkovitih sredstava 

je unošenje neutralizatora koji 

stupaju u reakciju sa štetnim tvarima, 

te prehranjivanje oneèišæeniih dijelova 

šuma. 

Vodozaštitna svojstva 

Ne manje je važna od zraka druga 

komponenta života - voda. Mnoge 

zemlje nemaju vode. Glavni uzrok je 

oneèišæenost vode industrijskim otpacima. 

Apsolutno idealno èišæenje 

vode odvija se u procesu njezina 

kružnog toka, tj. poslije isparavanja i 

padanja na zemlju u obliku kiše i snijega. 

U tom kružnom toku šumi pripada 

važna uloga. Šuma je od koristi 

i rijekama. Ona ih ne èuva samo od 

zatrpavanja korita, nego je sposobna 

i regulirati isparavanje. S jedne strane, 

drveæe pokriva tlo i dijelom vodene površine 

i štiti ih od žarkih sunèevih zraka 

te osim toga kondenzira u sebi rosu 

tijekom noæi dajuæi isušenoj zemlji 

dopunsku površinsku vlagu. 

S druge strane, šuma crpi iz zemlje 

suvišak vode, djelujuæi kao snažna 

prirodna pumpa. Deblo hrasta lužnjaka 

srednje velièine na taj naèin u ljetnom 

danu "ispumpa" do 300 litara vode. 

Naravno, svaka šuma ima svoje 

osobine. Listaèe troše dvostruko više 

vode od èetinjaèa. Jednostavno reèeno 

što bolje raste šuma to su bolja njezina 

vodozaštitna svojstva. Nažalost, 

gospodarska djelatnost šumara nema 

uvijek za posljedicu dobre uvjete rasta 

šume, a uzrok je opet u oneèišæenosti 

životne sredine. 

Želimo moænu i kvalitetnu 

šumu 

Okružujuæa priroda a u sklopu nje 

i zdravstveno stanje šume pod djelovanjem 

nepromišljene aktivnosti èovjeka 

jako je narušena. Živom organizmu 

šume kao i svakom drugom živom 

biæu, potreban je èisti zrak da bi disao, 

mineralne i organske hranjive materije 

da bi se hranio. Kao i svako drugo 

živo tijelo šuma ne trpi prekomjerno 

fizièko miješanje u svoj život. Ako 

želimo vidjeti šumu zdravom i lijepom, 

nužno je da joj jamèimo sve što joj je 

potrebno, jer naprosto nije za povjerovati 

da velikanima èije su krošnje 

zemlje i do 30 metara visoko nešto 

može štetiti. 

No, otrov koji se nalazi u atmosferi 

ili tlu, jedna kaplja za drugom promièe 

u njezin organizam tijekom njezina 

dugog života, dok se ne skupi više 

nego što drvo može podnijeti. Nije teško 

pogoditi što èeka èovjeka poslije 

smrti šume. Zato, brinuæi se o šumi 

brinemo se o dobrobiti èovjeèanstva. 

Kao primjer može poslužiti specifièna 

uzajamna povezanost meðu odreðenim 

vrstama mikroznih gljiva i drveæa. 

Narušavanje te povezanosti može izazvati 

bolest i usporavanje rasta pojedinih 

vrsta drveæa. Glavno je da se shvate 

uzroci veæ prisutnih nepoželjnih poremeæaja 

šume i da šumarski struènjaci 

poduzmu najuèinkovitije mjere te 

da se ustanove i unište "neželjeni gosti" 

šumskih površina. 

Najosjetljivija je mlada biljka 

Oèuvana šuma hrasta lužnjaka 


LOVSTVO 

120 GODINA ORGANIZIRANOG LOVSTVA U HRVATSKOJ 

Pod okriljem 

Svetog Huberta 

Piše: 

Alojzije 

Frkoviæ 

Foto: 

A. Frkoviæ 

Predsjednik Republike Hrvatske 

Stjepan Mesiæ prvi je uputio 

èestitke hrvatskim lovcima na 

sveèanoj sjednici Hrvatskog 

lovaèkog saveza u hotelu Operi 

Lovci su važan èimbenik u èuvanju prirode, staništa divljaèi i ostalih životinjskih 

vrsta, o kojima su se oduvijek brinuli, rekao je predsjednik Republike Hrvatske 

Stjepan Mesiæ na sveèanoj sjednici Hrvatskoga lovaèkog saveza u zagrebaèkome 

hotelu Operi u povodu proslave 120. obljetnice lovstva u Hrvatskoj. 

Dok smo krajem prošle godine 

radno i sveèano obilježili 

75. godišnjicu osnutka Saveza 

lovaèkih društava za 

Hrvatsku i Slavoniju, preteèu današnjeg 

Hrvatskog lovaèkog saveza (HLS), 

danas u prvoj godini novog tisuæljeæa 

sastali smo se da dostojno proslavimo 

120. obljetnicu lovstva u Hrvatskoj 

i 110. godišnjicu neprekidnog izlaženja 

Lovaèkog vjesnika. Rijeèi su to predsjednika 

HLS-a Ðure Deèaka izreèene 

na glavnoj proslavi tih znaèajnih obljetnica 

hrvatskog lovstva na blagdan 

Sv. Huberta 3. studenoga 2001. u zagrebaèkom 

hotelu Operi. Uz izaslanstvo 

Meðunarodnog savjeta za lovstvo 

i zaštitu divljaèi, CIC-a koje je vodio 

predsjednik udruga, FACE-a Blažom 

Kržeom i drugim uglednim gostima iz 

zemlje i svijeta sveèanoj sjednici HLSa 

bio je nazoèan i predsjednik Republike 

Hrvatske Stjepan Mesiæ. Èestitajuæi 

lovcima njihove velike obljetnice 

u svjemu obraæanju nazoènim lovcima, 

uzvanicima i gostima, meðu kojima 

je bio i direktor Hrvatskih šuma 

dipl. ing. Željko Ledinski, predsjednik 

Mesiæ je izmeðu ostalog rekao:"Ovih 

120. godina organiziranog lovstva u 

Hrvatskoj, u kojoj se slavi 110. godišnjica 

izlaženja "Lovaèkog vjesnika", 

pokazalo se da su lovci važan èimbenik 

u èuvanju prirode, staništa divljaèi 

i ostalih životinjskih vrsta, o kojima su 

se oduvijek brinuli. Zato su ove obljetnice 

prilika da se hrvatska i svjetska 

javnost sazna o tim njihovim djelovanjima, 

a i nastojanjima da lovstvo i 

lovni turizam postanu još važniji dio 

našega gospodarstva." Sveèanoj sjednici 

HLS-a prethodilo je misno slavlje 

u crkvi Sv. Blaža u èast zaštitnika lova 

i lovaca Sv. Huberta kojem, kako je u 

svojoj propovijedi rekao župnik, valja 

zahvaliti da se naša, u Domovinskom 

ratu, opustošena lovišta postupno pune 

divljaèi. 

Poèeci organiziranog 

lovstva 

Kao poèetak organiziranog lovstva 

u Hrvatskoj uzima se 22. prosinca 

1881. kad su u Zagrebu po tadašnjoj 

Kraljevskoj zemaljskoj vladi odobrena 

pravila upravo osnovanog Društva za 

obranu lova u Kraljevini Hrvatskoj i 

Slavoniji. Prihvaæena pravila obvezivala 

su èlanstvo "da poboljša lov u 

opæe svim dopuštenim sredstvima" i 

da se "lov prema lovnim pravilima ima 

dizati i promicati". Deset godina poslije 

iz tog æe se Društva, kao njegov 

"uskrsitelj i obnovitelj", razviti današnje 

Hrvatsko društvo za gojenje lova i ribarstva 

(poznatije danas kao Gajeva 

6), èija je takoðer bila svrha unaprijediti 

cjelokupno domaæe lovstvo u opæe 

i braniti interese svojih èlanova posjednika 

i èuvara lovišta. Godine 1892. 

Društvo pokreæe svoje staleško glasilo 

pod prvotnim imenom "Vjesnik Prvoga 

obæega društva za gojenje lova i ribarstva", 

nama poznatije kao "Lovaèki 

vjesnik", a godinu dana poslije inicira 

donošenje novog suvremenog 

hrvatskog Zakona o lovu, kao jednog 

od ponajboljih zakona te vrsti u Austro 

- ugarskoj monarhiji. Buduæi da 

se Društvo bavilo gotovo svim pitanjima 

iz podruèja lovstva ono je veæ od 

samoga poèetka posveæivalo veliku pozornost 

struènoj izobrazbi svojih èlanova, 

pokreæuæi lovnu kinologiju i lovno 

streljaštvo. Istièuæi znaèajne lovaèke 

trofeje Prvo hrvatsko društvo za gajenje 

lova i ribarstva poèevši od godine 

1899. organizira serijal "društvenih 

izložbi rogovlja i lovaèkih trofeja", uspješno 

sudjelujuæi s ponajboljim hrvatskim 

lovaèkim izlošcima na meðunarodnim 

lovaèkim izložbama u Budimpešti 

1896. i Berlinu 1937. godine. 

Konaèno nastojanjima Društva u Zagrebu 

je 1925. godine osnovan Savez 

lovaèkih društava za Hrvatsku i Slavoniju, 

preteèa današnjeg Hrvatskog 

lovaèkog saveza. Uz predsjednika dr. 

Milovana Zorièiæa za prvoga tajnika 

Saveza izabran je šumarnik i naš poznati 

lovni struènjak Ivo Èeoviæ. 


"Lovaèki vjesnik" jedan 

od najstarijih lovaèkih 

listova Europe 

Drugu važnu obljetnicu koju su 

lovci Hrvatske proslavili na Dan Sv. 

Huberta je 110. godišnjica neprekidnog 

izlaženja "Lovaèkog vjesnika", jednog 

od triju najstarijih lovaèkih èasopisa 

starog kontinenta. Osnovan davne 

1892. godine list nije imao samo 

svrhu da djeluje na struènom uzdizanju 

lovaca, nego da bude i izraz nacionalnih 

težnji Hrvata u surovu i teškom 

okružju Austro - ugarske monarhije 

i bivše Jugoslavije. Toj tradiciji i 

tome usmjerenju "Lovaèki vjesnik" je 

ostao vjeran i do danas kad izlazi u nakladi 

od 55 000 primjeraka. Ne ulazeæi 

u sadržaj našega glasila tijekom tako 

dugog razdoblja izlaženja, ne spominjuæi 

njegove èasne urednike i brojne 

suradnike vjerujem, rekao je u svjemu 

govoru Ðuro Deèak, da æete se 

složiti sa mnom ako ustvrdim da su 

rezultati djelovanja našeg Vjesnika najbolje 

jamstvo za njegovo daljnje uspješno 

izlaženje, razvoj i svaki napredak. 

Dodajmo tome da u toj stoljeæe i 

više dugoj povijesti izlaženja "Lovaèkog 

vjesnika" je ureðivalo samo 10 

urednika od kojih su trojica bili šumarnici. 

I danas, ustvrðeno je na skupu, 

ništa se u lovstvu Hrvatske ne dogaða 

a da u tome ne sudjeluje Hrvatski lovaèki 

savez. Kao jedinstvena organizacija 

svjesnih lovaca koja poèiva na 

dobrovoljnosti, lovaèkoj etiènosti i 

shvaæanju da lov nije samo lovljenje, 

HLS uspio je otvoriti vrata svih resornih 

državnih ministarstava, ukljuèiti 

se u sve zakonodavne procedure oko 

donošenja propisa koji se tièu lovstva 

i zaštite prirode, imati svoje predstavnike 

u državnim povjerenstvima za davanje 

lovišta u zakup/koncesiju i sl. 

Slavlje u hotelu Operi uzvelièale 

su sveèanosti potpisivanja sporazuma 

o suradnji izmeðu lovaèkih saveza 

Maðarske i Španjolske i Lovaèkog saveza 

Hrvatske te dodjela plaketa, priznanja 

i zahvalnica zaslužnim pojedincima 

i institucijama meðu kojima su 

bile i Hrvatske šume. 

U glazbenom dijelu programa s 

lovaèkim skladbama nastupili su Brezovaèki 

rogisti iz Zagreba, pjevaèki 

zbor Rodoljub iz Virovitice te rogisti 

Muzièke akademije iz Zagreba. 

PODSJETNIK ZA LOVNIKA 

Sijeèanj 

Poèetkom sijeènja završava se lov 

divljih svinja prigonom. Radi neispunjenja 

Plana odstrela divljih svinja 

potrebno je u sijeènju nastaviti lov 

doèekom u onim lovištima koja nisu 

ispunili plan odstrela. 

Hladnoæa iscrpljuje divljaè i posebnu 

pozornost potrebno je posvetiti 

prihrani i prehrani. U hranilišta 

treba izlagati samo onu kolièinu 

soène hrane koju divljaè pojede 

tijekom jednoga dana. Smrznuta soèna 

hrana štetna je za divljaè. Dobro 

je posjeæi u blizini hranilišta nekoliko 

stabala mekih listaèa koje divljaè 

rado ogriza. Potrebno je prihranjivati 

i sitnu divljaè. U ovom mjesecu pare 

se vukovi i lisice, a kote medvjedice. 

Posebno su lijepi lovovi s dobrim 

psima na lisice i lov na moèvarice 

na preletu. 

(Dražen Sertiæ) 

Kapitalni mjedvjed iz 

lovišta “Velika Kapela” 

Prve èestitke na izvanrednom trofeju. Lovac Dane 

Gudelj u društvu struènog suradnika za lovstvo UŠ 

Ogulin Franje Lipošæaka (lijevo) i lovnika Milana 

Mamule u šumi Jasenaèka kosa. 

Od dvadesetak smeðih medvjeda koji se 

svake godine odstrijele u gorskim lovištima 

Hrvatskih šuma nemali je broj onih 

koji jaèinom svoje trofeje, krznom/lubanjom 

konkuriraju za najviša odlièja po meðunarodnim 

mjerilima. Bez svake sumnje meðu 

njih spada i medvjed domaæeg lovca Dane 

Gudelja iz Zagreba, kojega je sretni (i spretni) 

lovac odstrijelio 31. ožujka 2001. u lovištu 

"Velika Kapela" ogulinske Uprave šuma. 

Prema službenoj ocjeni Ad hoc CIC povjerenstva 

Izložbe i trofeja na èelu s Michaelom 

Nolensom, a u èijem su radu sudjelovali 

i predstavnici stalnog povjerenstva 

za ocjenjivanje lovaèkih trofeja Hrvatskog 

lovaèkog saveza Ðuro Nikolandiæ, Alojzije 

Frkoviæ i Josip Tomljanoviæ, to je krzno ocijenjeno 

sa 443,04 CIC toèaka, te zauzelo odlièno 

èetvrto mjesto na rang listi najboljih 

krzna smeðega medvjeda Hrvatske. 

- Nitko nije bio sretniji te veèeri od mene 

kad sam doèekom na visokoj èeki uz postavljeni 

mamac na Jasenovaèkoj kosi na 

padinama Bjelolasice, krova Gorskoga kotara, 

položio na dlaku svog prvog ali kapitalnog 

medvjeda. Za taj uspjeh hvalu dugujem 

mom iskusnom pratitelju i lovniku 

Šumarije Ogulin Milanu Mamuli i struènom 

lovnom osoblju Uprave šuma Ogulin, koji 

su mi omoguæili ovaj izvanredni doživljaj. 

Užitak je bio tim veæi što nam je neposredno 

pred dolazak medvjeda na meku došao 

vuk! Svojim iznenadnim bijegom najavio je 

dolazak moænijeg runjavog subrata a meni 

priliku da pokažem svoje pucaèke sposobnosti. 

Rijeèi su to lovca Dane Gudelja, koji 

je na ime odstrjelne takse za ulov ovog medvjeda 

Hrvatskim šumama uplatio 23 000 

DEM.(A. F.) 


FAZANERIJA PESKI 

U ÐURÐEVCU 

Prodati 

preostale 

fazane 

Plan proizvodnje u devet je mjeseci 

u Fazaneriji Peski realiziran u skladu 

s predviðenom brzinom. To je rezultiralo 

ostvarenim ukupnim prihodom 

od oko 1,7 što je za 17 posto veæi 

prihod od lanjskog. Nažalost, kaže direktor 

Fazanerije, dipl. ing. Franjo Zvonar, 

toliko su porasli i rashodi. Inaèe 

ove je godine u Fazaneriji proizvedeno 

prema planu 46.000 fazanskih piliæa, 

4.000 jarebica i 5.000 pataka. 

Taj d.o.o. za turizam, ugostiteljstvo 

i trgovinu, jedno je od èetiriju društava 

u vlasništvu Hrvatskih šuma koja 

se nisu "vratila" u sastav poduzeæa. 

Dosadašnjih godina društvo je uspješno 

financijski poslovalo i održavalo 

se na zahtjevnom lovnom tržištu. Fazanerija 

bi i ove godine trebala poslovati 

s dobiti "ako se do kraja godine 

ostvari planirana prodaja preostalih 

12.000 fazana koju bi prema postojeæem 

ugovoru trebao preuzeti koprivnièki 

Županijski lovaèki savez". U 

Fazaneriji su svjesni, kaže direktor, da 

se do kraja godine moraju poduzeti 

sve dodatne mjere kako bi poslovnu 

godinu uspješno završili. U njih spada 

i odstrel u vlastitom lovištu kojim 

bi se do kraja godine mogao riješiti dio 

zaliha. 

Nedavno održana Skupština d.o.o.- 

a prihvatila je Plan poslovanja za 2002. 

godinu kojim je predviðena proizvodnja 

58.000 komada fazanskih piliæa, 4.500 

pataka i 3.000 jarebica. Tako poveæana 

proizvodnja, osobito fazana za odstrel 

koje lovaèka društva sve više traže, 

uvjetuje i gradnju novog zimovnika velièine 

150x100 m, što je predviðeno planom 

ulaganja. (m) 

MALA ENCIKLOPEDIJA ŠUMARSTVA 

OSNOVNI STRUÈNI POJMOVI (A-Ž) 

Areal 

Prostor ili teritorij na kojemu 

se nalazi jedna biljna svojta 

nazivamo arealom, a znanost 

koja se bavi prouèavanjem 

areala pojedinih biljnih svojta zove se 

horologija ili geobotanika. Govorimo 

o razlièitim velièinama areala, koji može 

biti vrlo velik te prekrivati više kontinenata 

ili gotovo cijelu zemaljsku kuglu, 

pa za takve vrste kažemo da su 

kozmopoliti. Bitno je istaknuti kako 

meðu drveæem nema kozmopolita. 

Nasuprot tome, endemi su one biljne 

svojte ogranièene na male prostore. 

Primjerice, meðu šumskim drveæem 

to su omorika (Picea omorica), molika 

ili balkanski borovac (Pinus peuce). 

Kada mlada vrsta još nije proširila svoj 

areal na veæu površinu, ona je progresivni 

endem, a kad se suzi njezin 

nekada veæi areal, rijeè je o reliktnom 

endemu. Kažemo da je takva vrsta reliktna, 

kao i njen areal. U ovisnosti o 

tome iz kojeg razdoblja potjeèu, relikti 

mogu biti mezozojski, tercijarni, 

glacijalni i postglacijalni. Tako su omorika, 

bjelokori bor i molika (balkanski 

borovac) tercijarni relikti. 

Areal može biti cjelovit (kontinuiran) 

ili isprekidan(disjunktan) u dva ili 

više dijelova. Zbog klimatskih, edafskih 

(èinitelji tla), orografskih (reljefnih), 

a ponajviše povijesnih èinitelja, 

dolazi do isprekidanosti (disjunkcije) 

areala. O homogenoj disjunkciji govorimo 

kada se ista taksonomska jedinica 

pojavljuje u cijelom podruèju 

isprekidanog areala. Primjer je munjika 

(Pinus heldreichi var. leucodermis), 

koja dolazi isprekidano na nekim planinama 

Balkanskoga poluotoka, ali i 

na Apeninskom poluotoku. Ako srodni 

oblici dolaze na cijelom podruèju 

rasprostranjenosti, kao primjerice crni 

bor (Pinus nigra), rijeè je o vikarnoj 

disjunkciji. Crni bor ima više varijeteta 

i podvrsta, koje zauzimaju pojedine 

dijelove isprekidanog cjelokupnog 

areala, kao što su podvrste salzmanii 

(južna Francuska), laricio (Korzika), 

dalmatica (Dalmacija) itd. Poznavanje 

areala ima veliku važnost zbog upoznavanja 

raširenosti biljnih vrsta, rodova 

i porodica, ali i njihova nastajanja 

podrijetla.( I.Tomiæ) 


UZ RUB ŠUME 

POVIJESNA BAŠTINA 

Izgradnja triju cestovnih smjerova 

od Karlovca prema moru u XVIII. 

i poèetkom XIX. stoljeæa temeljito 

je promijenila gospodarsko politièke 

prilike i utjecala na razvitak Gorskoga 

Kotara. Najstarija je Karolinska 

cesta u koju je prvi kamen ugraðen 

1726. a dovršena je 1732.godine. Trasa 

nove ceste prošla je kroz Dubovac, 

Novigrad, Bosiljevo, Vrbovsko, Ravnu 

Goru, Stari Laz, Mrkopalj, Fužine do 

Meje, a otud u dva smjera do Jadrana, 

u Bakar i Rijeku. Zamisao cara Karla 

III prema kojemu je cesta i dobila ime, 

bila je da Kraljevicu izgradi kao glavnu 

ratnu luku za flotu koja æe osiguravati 

nesmetanu trgovinu. Jedan drugi 

vladar koji je pola stoljeæa nakon toga 

pohodio te krajeve, car Josip II 

poželio je ostaviti trag-dao je izgraditi 

novu prometnicu preko Like do mora, 

Jozefinsku cestu, od Karlovca preko 

Duge Rese, Josipdola do Senja. Tako 

je Karlovac nakon prestanka turske 

opasnosti prestao biti samo vojnom 

utvrdom te je postao veliko trgovaèko 

središte na najzapadnijoj toèki podunavskoga 

sklopa. Prema projektu inženjera, 

èasnika i graditelja Filipa Vukasoviæa 

l803. godine, u vrijeme najveæih 

Napoleonovih vojni, poèinje gradnja 

nove ceste od Karlovca preko Netretiæa, 

Vukove Gorice, Severina na Kupi, 

Vrbovskog, Delnica, G.Jelenja, Orehovice 

do Rijeke. Ona je dovršena 1811., 

dvije godine nakon što je u Beèu umro 

Filip Vukasoviæ od rana zadobivenih 

u bitki kod Aspena. 

Uz svaku od tih cesta brojni su ostaci 

povijesnih dogaðaja i dogaðanja. Ovo 

je prièa o jednom takvom svjedoku proteklog 

vremena. 

Kada se iz Karlovca starom Karolinskom 

cestom krene preko Dubovca, 

prije izlaska na Lujzinsku cestu kod 

Vrbovskog, prolazi se kroz Bosiljevo. 

Malo skretanje s glavne ceste ponudit 

æe putniku nesvakidašnji susret s poviješæu: 

kroz gustu krošnju toga šumom 

bogatog podruèja, na uzvisini, ugledat 

æete stari grad Bosiljevo. Èetiri tornja 

na uglovima te èetverouglasta kula u 

dvorištu koja je u ono vrijeme bila i tamnica 

i stražarnica, crkvica Sv. Ane u jednom 

tornju, svjedoèe o šest stoljeæa dugoj 

povijesti staroga grada. U grad se 

ulazilo preko mosta lanèenika kroz jedna 

od triju vrata. U dvorištu je i dvokatna 

zgrada, Kloštar, a gospodarske 

Stari grad 

BOSILJEVO 

su zgrade bile ispod grada. 

Bosiljevo inaèe prvi put spominje 

Ivan arhiðakon 1334.godine kada u Statutu 

Zagrebaèke biskupije govori i o 

Župnoj crkvi Sv. Mavra u Bosiljevu. Stari 

je grad pak tijekom šest stoljeæa mijenjao 

vlasnike, vodio bitke i ratove za 

svoju opstojnost i-preživio. Turska vojska 

poharala je Bosiljevo 1543., još teže 

bilo je 1582. kada je oko 3000 Turaka u 

zasjedi doèekalo karlovaèku vojsku i potuklo 

ju do nogu. Tada se u taj kraj naselilo 

i nekoliko turskih obitelji. U drugoj 

polovici 17. stoljeæa vlasnikom Bosiljeva 

postao je Frano Krsto Frankopan 

koji je posjede izgubio nakon sudjelovanja 

i pogibije u uroti (zajedno s 

Petrom Zrinskim, 1671.) protiv kralja 

Leopolda I. Bosiljevom nakon toga 

upravlja grof Nikola Erdody (1683.), Ana 

Marija De Pozzi, grof Laval Nugent-Wesmeath 

(1820.), njegova supruga, udovica 

grofica Ana Nugent. Nakon više 

kupoprodaja, poèetkom 20. stoljeæa vlasnikom 

bosiljevaèkog imanja postao je 

Ante Cosulich de Peæine iz Sušaka koji 

ga je obnovio i uredio, uveo vlastiti 

vodovod, komforno ga namjestio. 

Piše: 

Miroslav 

Mrkobrad 

Foto: 

M. Mrkobrad 


DOGAÐAJI 

U VUKOVARU OBILJEŽENA 10. OBLJETNICA 

POGIBIJE BOJNIKA ALFREDA HILLA 

Ime Alfreda Hilla nosi 

nastavno središte za 

obuku vojne policije 

oružanih snaga 

Republike Hrvatske u 

Zagrebu 

Poèast 

S komemoracije u Vukovaru 

Vukovarskom heroju 

UVukovaru 16. listopada na memorijalnome 

groblju Hrvatskih 

branitelja obilježena je 10. obljetnica 

pogibije bojnika Alfreda Hilla, prvog 

zapovjednika vojne policije 204. Vukovarske 

brigade, te odana poèast 

svim braniteljima koji su položili svoje 

živote na oltar hrvatske slobode. 

Uz vijence obitelji, prijatelja i suboraca, 

vijence su zajednièki položili 

pomoænik ministra obrane Mladen 

Ružman i èelništvo Nastavnog središta 

za obuku vojne policije OS RH 

"Bojnik Alfred Hill". Komemoraciji su 

nazoèili i Hillovi suborci, prijatelji, 

naèelnik Službe Vojne policije OS RH 

general bojnik Mate Laušiæ, predstavnici 

Vukovarsko-srijemske županije 

i grada Vukovara, djelatnici Hrvatskih 

šuma, Uprave šuma Vinkovci i 

Osijek, èasnici i doèasnici 5. gardijske 

brigade i mnogi drugi. Molitvu za 

pokojnika kraj groba je predvodio kapelan 

u Akademiji Vojne policije Vinko 

Maslaè, a misa zadušnica u znak 

zahvalnosti prvom poginulom zapovjedniku 

postrojbe Vojne policije, 

služena je u crkvi Sv. Filipa i Jakova 

u Vukovaru. Pokojni Alfred Hill bio je 

djelatnik osjeèke Uprave šuma gdje 

je vrlo uspješno obavljao poslove diplomiranoga 

pravnika. (Z.P.) 

PRIJEVOZ DRVNIH SORTIMENATA - PROMJENE I PROBLEMI 

Primjena tehnièkih normi 

u šumskom transportu 

Pravilnikom o normama i normativima 

Hrvatskih šuma ureðuju 

se naèini utvrðivanja normi i normativa, 

naèin uporabe i primjene normi 

i normativa, dopuštena odstupanja 

od utvrðenih normi, postupak i naèin 

mijenjanja normi i normativa te odgovornost 

za neprimjenjivanje ili nepravilno 

primjenjivanje utvrðenih normi. 

Ako su se pak dogodile promjene 

u naèinu i postupcima rada ili organizacijske 

promjene, norme i normativi 

mogu se prilagoditi novim uvjetima. 

Promjene su moguæe ako je obavljena 

rašèlamba koja pokazuje da æe se 

sustavno prebaciti ili podbaciti norma. 

Tada se tehnièkim metodama utvrðuje 

naèin ispravke postojeæih ili se utvrde 

nove norme(èlanak 14.) Pravilnika. 

Kao sastavni dio Pravilnika o normama 

i normativima Hrvatskih šuma, 

na sastanku Upravnog odbora 

održanom 22. listopada donijeta je odluka 

o izmjeni Pravilnika u dijelu koji 

se odnosi na "Normative za prijevoz, 

utovar i istovar drvnih sortimenata". 

Rekonstrukcija sustava tehnièkih normi 

u šumskom transportu dogodila 

se zbog potreba na terenu. 

Da bi se upoznali s promjenama, 

u Zagrebu je sredinom studenog 

održan sastanak radnih jedinica koje 

se bave djelatnošæu šumskog transporta 

u poduzeæu, a to je bila i prilika 

da se pojasne i rašèiste eventualne nejasnoæe, 

razmotre svi prijedlozi, te na 

osnovi svega toga da se krene s njihovom 

primjenom. 

Osim toga, razgovaralo se i o problematici 

vezanoj za funkcioniranje i 

organizaciju posla u šumskom transportu. 

Pojedine uprave šuma, to jest 

predstavnici radnih jedinica kao npr. 

delnièke, istièu kao veliki problem u 

radu nedostatak posla za vlastite kapacitete. 

Jer dogaða se da kupac sam 

bira prijevoznika, a šumarski kamioni 

stoje. Ako se s tom praksom nastavi 

dalje, uskoro æe se izgubiti posao 

i tržište. Istaknut je i problem 

prijevoza drvnih sortimenata onim 

kupcima Hrvatskih šuma koji se 

obavlja putem ugovora, pa su tu svi 

jedinstvenog mišljenja da se prioritet 

u prijevozu mora dati našim vlastitim 

kapacitetima. Govorilo se i o 

zastarjelosti voznog parka u gotovo 

svim radnim jedinicama koje se bave 

šumskim transportom, pa bi 

rješenje bilo u njegovoj obnovi i nabavi 

novih kamiona. (v) 


DR. GEORG VON WÜCHLISCH, NJEMAÈKI ŠUMARSKI INSTITUT 

Vaše šume 

ostavljaju me 

bez daha! 

UHrvatskoj je nedavno boravio dr. 

Georg von Wüchlisch, struènjak 

za genetiku bukve u njemaèkom Šumarskom 

institutu. U sklopu redovitoga 

programa razmjene iskustava 

obišao je u Kutini pokusnu plohu od 

36 provenijencija bukovih sadnica a boravio 

je i u Vinkovcima gdje se nijemogao 

"nadiviti tamošnjim šumama".- 

Veæ dugi niz godina suraðujemo sa Šumarskim 

institutom uJastrebarskom, 

a ravnatelj Instituta dr. Joso Graèan èesto 

je bio i u našem Institutu. Zainteresirani 

smo za bukvu te lužnjak i kitnjak 

i stalo nam je do optimalnih provenijencija 

bukve. I mi u Njemaèkoj 

razvijamo pokusneplohe za uzgoj bukve. 

Imamo program za cijelu Europu 

usklopu kojega je 350 provenijencija 

bukve. Program financiraEuropska zajednica. 

Jedna pokusna ploha s 36 provenijencijas 

osam lokaliteta je i u Kutini. 

Bila je i u Bjelovaru, nozbog nepovoljnih 

uvjeta nije uspjela. Osnovna zamisao 

je usporediti te provenijencije s 

UPRAVA ŠUMA DELNICE 

onima iz ostalih zemaljameðu kojima 

su Maðarska, Èeška, Ukrajina, Nizozemska,Poljska, 

Italija, Španjolska, Francuska, 

Njemaèka i druge. Dr. Wühlisch 

govori i novim spoznajama o povijesti 

razvoja bukve, o tome kako se nakon 

ledenog doba areal bukve spuštao prema 

jugu. Genetskim istraživanjima zakljuèilo 

se da bukov areal u Španjolskoj 

potjeèe širenjem premajugu preko Francuske, 

s ovih podruèja. 

-To su nove spoznaje jer se dosad 

mislilo da je bukva uŠpanjolskoj njihova, 

autohtona. 

Hrvatski šumari, iz Šumarskog instituta 

i iz Hrvatskih šuma dobro su 

shvatili važnost tih istraživanja, kaže 

njemaèki znanstvenik, te uložili puno 

truda kako bi zajedno s ostalim odgovorili 

na neka osnovna pitanja o sposobnosti 

preživljavanja bukve, njezinu 

prirastu, habitusu, ravnosti, krošnji. 

-Prilikom obilaska pokusne plohe 

u Kutini zatekli smo dobro stanište na 

površini od 2.500 èetvornih metara. Tu 

U2001. na podruèju delnièke Uprave 

šuma evidentirano ukupno 

14.788 potkornjaka 

Od godine 1995. kada je na podruèju 

delnièke Uprave šuma prvi put 

postavljena 141 Bakkeova klopka, vrši 

se kontrola populacije potkornjaka, 

najopasnijih štetnika smreke. Od ukupnog 

broja postavljenih klopki za njihovo 

primamljivanje i uništavanje, 41 

klopka imala je kontrolnu ulogu. Kontrolne 

klopke postavljaju se da bi se 

trajno pratila populacija potkornjaka, 

jer samo praæenjem promjena brojnosti 

jedne vrste na istome mjestu, 

kroz duže razdoblje može se uoèiti 

prava brzina njihova prenamnoženja 

odnosno gradacije. Te 1995. postavljene 

su klopke za praæenje smrekova 

pisara (Ips typographusa). Poznavajuæi 

njegovu bioekologiju zna se da taj 

štetnik smreke napada fiziološki oslabjela 

stabla, a imajuæi u vidu promijenjene 

klimatske uvjete i fiziološku 

kondiciju stabala uslijed narušenog 

opæeg zdravstvenog stanja takve se 

kontrole smatraju opravdanima. Za 

primamljivanje potkornjaka koristio se 

tada feromon pod trgovaèkim imenom 

Pheroprax, a što je ustvari sintetizirani 

miris probavnoga trakta insekata 

koji privlaèi mužjake i ženke smrekova 

pisara. Primamljeni insekti padaju 

po glatkoj cijevi klopke u posudu s bornom 

kiselinom. Radi se o feromonu 

koji je selektivan, što znaèi da privlaèi 

Georg von Wüchlisch, Ana Jurièiæ i mr. Josip 

Dundoviæ 

je uloženo puno rada, sadnice treba intenzivno 

njegovati, uklanjati korov. 

U Vinkovcima, u okružju starih hrastova, 

dr. Wüchlisch se uvjerio u"fantastièno 

stanje šuma od kojih se ostaje 

bez daha"! Na manjim podruèjima 

lužnjak se ostavlja rasti i 200 godina, 

da se vidi kakve æe kakvoæe tada biti i 

kao æe izgledati. -Posjetio sam i sjemensku 

plantažu lužnjaka. Nova je, 

sadnice su male. Zadivljen sam znanjem 

ovdašnjih šumara i struènim vodstvom 

sjemenske plantaže. Ta klonska 

plantaža izvrsna je investicija za buduænost. 

Obišao sam i plantažu crnog 

oraha. 

Dr. Wüchlisch je treæi put u Hrvatskoj 

i svaki put je, kaže, oduševljen. 

- Pod dojmom sam ovoga velikoga 

prirodnoga bogatstva i ovih fantastiènih 

šuma. To se velike moguænosti 

i za razvoj turizma, no èini mi se 

nedovoljno iskorištene. O svemu tome, 

konaèno, kod nas u Njemaèkoj se 

premalo zna. (m) 

Kontrola populacije potkornjaka 

samo onu vrstu insekata èiji je prirodni 

miris produkta metabolizma stvoren 

umjetnim putem. U 2001. prvi put se 

za njihovo primamljivanje koristi 

sredstvo Pcit-Ecolure. 

Kontrolom populacije potkornjaka 

Bakkeovim klopkama (smrekova pisara 

i šesterozubog smrekova potkornjaka) 

u razdoblju od 5. travnja do 

30. kolovoza 2001., na podruèju èetrnaest 

šumarija delnièke Uprave šuma, 

u 41 odjelu zabilježeno je ukupno 

14.788 potkornjaka. 

U sedam godina praæenja najveæi 

broj potkornjaka evidentiran je na podruèju 

delnièke Uprave šuma 1995. godine, 

ukupno 25.132, a najmanji broj 

2000.godine,14.664.(v.) 


ZADNJA STRANICA 

MEÐUNARODNO NATJECANJE SJEKAÈA U TRENTU U ITALIJI 

Delnièani na natjecanju 

u Italiji - dobri 

Piše: 

Vesna 

Pleše 

Foto: 

D. Delaè 

Jedna od pet disciplina na natjecanju, 

presijecanje malog debla sjekirom 

Èlanovi hrvatske ekipe na natjecanju 

u gradu Trentu 

Dvadesetak godina u pokrajini 

Trentino održavaju se 

natjecanja šumskih radnika 

Italije pod nazivom Nacionalni finale 

petoboja za drvosjeèe. Ove godine, 

krajem rujna na poziv šumara iz 

Trentina, uz ekipe Slovenije, Austrije, 

Švicarske i Francuske nastupila je i ekipa 

Hrvatskih šuma, to jest delnièke 

Uprave šuma. Poziv na natjecanje ekipi 

delnièke Uprave šuma, upuæen je 

zahvaljujuæi dvogodišnjoj suradnji izmeðu 

HŠD Delnice i šumara iz Corpo 

Forestale Trieste, pokrajine Friuli-Venezia-Giulia. 

Delnièku ekipu na natjecanju u 

Trentu predstavljali su upravitelj Uprave 

Herman Sušnik, Denis Štimac, Damir 

Delaè i Borisa Èernehe (struèno 

vodstvo) te tri sjekaèa-Tomislav Ruzeviæ 

(šumarija Lokve), Damir Jedriško 

(šumarija Mrkopalj) i Ivica Kruliæ 

(šumarija Gerovo). Natjecanja su se 

održavala u pentatlonu(pet disciplina):presijecanju 

tanje oblice sjekirom, 

kombiniranom prerezu, kresanju grana, 

rušenju stabla na balon i promjeni 

lanca motorne pile. Hrvatska ekipa 

nastupila je izvan konkurencije, a postigla 

je najbolje rezultate od svih gostujuæih 

ekipa, istièe predsjednik HŠD 

ogranak Delnice ing. Delaè.. 

Osim natjecateljskog dijela 

održavalo se i mnoštvo drugih manifestacija 

usko vezanih za predstavljanje 

šumarstva i prerade drva pokrajine 

Trentino. Kao najzanimljivije 

možemo spomenuti izradu prigodnih 

suvenira od drva, izradu šindre i slièno, 

a organizirane su i izložbe putem 

kojih su se posjetitelji mogli saznati o 

šumarstvu toga dijela Italije. Izložbe 

su imale i edukativni karakter s nizom 

aktivnosti kojima se nastojalo problematiku 

šuma i šumarstva približiti 

mlaðemu naraštaju. 

Suradnju sa Šumarskim društvom 

iz grada Trenta, Šumarsko društvo Delnice 

nastavit æe i dalje kroz meðusobnu 

razmjenu struènih iskustava, a kao 

jedan od oblika suradnje bit æe i sudjelovanje 

ekipe sjekaèa iz Trenta na 

natjecanju šumarskih radnika delnièke 

Uprave šuma, 2002. u Golubinjaku, 

èime bi to natjecanje imalo i meðunarodni 

znaèaj. 

Stota obljetnica Zavoda za ornitologiju 

Upovodu stote obljetnice 

Zavoda za 

ornitologiju (1901. - 

2001.) Hrvatske akademije 

znanosti i umjetnosti u 

petak, 30. studenog 2001. 

održana je sveèana sjednica 

u Velikoj dvorani 

HAZU-a. U sklopu sjednice 

održana su slijedeæa 

predavanja: 

Akademik Zvonimir 

Devide; Ornitologija u 

Hrvatskoj u godinama 

od 1899. do 1901. 

Dr. Goran Sušiæ; 

Znanstvena djelatnost 

Zavoda za ornitologiju 

Dr. Jelena Kralj; Projekt praæenja 

selidbenih sustava ptica u Hrvatskoj 

Akademik Milan Meštov; Važnost 

ornitoloških istraživanja u ekologiji 

Dipl.ing. Jasminka Radoviæ; Ornitologija 

i zaštita prirode 

Dr. Nikola Tvrtkoviæ; Uloga Hrvatskoga 

prirodoslovnog muzeja u razvoju 

ornitologije u Hrvatskoj. 

Sveèanoj sjednici bio je nazoèan 

pomoænik direktora Hrvatskih šuma 

Tomislav Starèeviæ. 

Istim je povodom organizirana i 

struèna ekskurzija u Crnu Mlaku uz 

vodstvo djelatnika Zavoda za ornitologiju 

u kojoj su bili i biolozi Službe za 

ekologiju. Ribnjaci Crna Mlaka zauzimaju 

površinu 650 ha unutar poplavnih 

šuma hrasta lužnjaka, a smješteni 

su nadomak Zagreba u Pokupskom 

bazenu kod Jastrebarskog. Osim proglašenja 

Posebnim ornitološkim rezervatom, 

ribnjaci Crna Mlaka doživjeli 

su i meðunarodnu ratifikaciju uvrštavanjem 

u tzv. Ramsarski popis zaštiæenih 

moèvarnih podruèja kao znaèajno 

stanište ptica moèvarica. Zato je 

pravilno gospodarenje ornitofaunom 

kao dijelom šumskog ekosustava važan 

dio integralnoga gospodarenja šumama, 

a ujedno i obveza iz Pravilnika o 

ureðivanju šuma, te jedan od preduvjeta 

vezanih za certifikaciju šuma. 

Ekskurzija nas je ponukala da svim 

ljubiteljima prirode skrenemo pozornost 

na prevedeno i za Hrvatsku prilagoðeno 

Collinsovo izdanje džepnoga 

vodièa “Ptice Hrvatske i Europe”. 

Knjiga je bogato ilustrirana i pisana 

popularnim jezikom, te svim zainteresiranima 

otvara prozor u bogati svijet 

ptica. Može se nabaviti na adresi: 

Hrvatsko ornitološko društvo, Uèkina 

30, 10 000 Zagreb, tel/faks 01/3637- 

626. (Boris Firšt) 


U ŠUMARSKOM MILJEU 

Na 

Medvednici 

Kao da prizivamo snijeg! 

U Zagrebu ga i nema (ako u 

meðuvremenu ne zabijeli), 

no iznad grada, na Medvednici, 

kod Grafièara, Goran 

Cajzek iz direkcije zabilježio 

je ove (s)nježne prizore.

Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?