Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume

INFORMIRANJE
MALI JUBILEJ
Pet godina èasopisa!
U pet godina izlaženja, u kome vremenu su se promijenila tri direktora i
èetiri urednika, novine se nastojale biti ogledalo poduzeæa i struke.
Broj 60 Hrvatskih šuma
koji je pred vama
oznaèava pet
godina izlaženja novina
u ovom, magazinskom
obliku u boji. Malu obljetnicu
iskoristit æemo da podsjetimo
o èemu se sve pisalo
proteklih dosta burnih godina.
U tom su se razdoblju,
dakle, promijenila trojica
direktora poduzeæa
(Anðelko Serdarušiæ, Ivan
Tarnaj, Željko Ledinski) i èetvorica
urednika (Hrvoje Glavaè,
Milan Ivkošiæ, Zlatko
Lonèariæ i sadašnji urednik,
a nekoliko je brojeva kao v.d.
urednika potpisao i Marin
Tomaiæ).Tiskale su se u Zagrebu,
Osijeku, Varaždinu.
Novine su nastojale biti
zrcalo poduzeæa i struke,
kao što su svake novine
odraz društva u kome žive.
Ponekad su se više bavile
strukom i znanošæu, ponekad
više aktualnim problemima
poduzeæa. Nikad politikom,
i to je konstanta koju
treba cijeniti (i održati).
Na naslovnici lista sada stoji
da je to èasopis "za popularizaciju
šumarstva" èime
je u biti odreðena njegova
osnovna namjena.
1997.
Broj 1/2 donosi meðu
ostalim i razgovor s mr. Gašparom
Fabijaniæem o novoj
šumskogospodarskoj osnovi
Hrvatske u kome on ustvrðuje
da su neureðene šume
osobit problem i"da na
podruèju Hrvatskih šuma
ima još 417.00 ha neureðenih
šuma.." Imamo najbolju
šumu u Europi, tvrdi prof.
Slavko Matiæ u razgovoru u
dvobroju za ožujak i travanj.
Novine donose dosta tema iz ekologije
i zaštite prirode, bave se i problemima
drvne industrije. U broju iz svibnja
nalazimo prièu Ivana Šimiæa o Zelenom
hrastu kod Zadra, istom onom
o kojemu smo pisali prije nekoliko brojeva.
Vjeènom temom, Zakonom o
šumama i šumarskom politikom bavi
se prof. Rudolf Sabadi (br.6), a sljedeæi
dvobroj bilježi znaèajan dogaðaj:
oslobaðanje Podunavlja reintegraciju
50.000 ha podunavskih šuma u sastav
poduzeæa.
1998.
Poèetak godine obilježen je strašnom
tragedijom u kojoj je poginulo
šest šumarskih znanstvenika jastrebarskog
Instituta. Poèinje se glasno
razmišljati o promjenama u poduzeæu,
koje su izgleda jedina konstanta, pa se
novine (broj 15) bave i pitanjem "Èija
su odmarališta". Dabar se naseljava u
Hrvatsku, nalazimo u istom broju.
Glavna tema svibanjskog broja je urbano
šumarstvo, predstavljena je i šumarija
Batina. Bez ulaganja u novu tehnologiju
buduænost hrvatskog izvoza
postaje upitna, proroèanski govori prof.
Mladen Figuriæ u lipanjskom broju.
Hrvatski šumari sudjelovali su i na natjecanju
u Austriji i vidjeli kako se tamo
radi, nalazimo izvještaj u broju 18. U
dvobroju srpanj kolovoz pozornost
zaokuplja izvještaj sa 102.skuštine
HŠD-a te šumski požari koji toga ljeta
nisu zaobišli priobalje. U Èeškoj je
te godine održana 2.konferencija direktora
državnih šuma srednjoeuropskih
zemalja o èemu veliki èlanak nalazimo
u 22. broju. U povodu 100.obljetnice
šumarske sveuèilišne nastave
u Hrvatskoj piše Hranislav Jakovac u
broju 23.
1999.
U Senju postavljeni temelji našeg
sustavnog i suvremenog šumarstva,
stoji u uvodnom èlanku sijeèanjskoga
broja. Ima dosta ekoloških tema, npr.,
o Sovskom jezeru u Dilj gori, o Meðu-
narodnom danu zaštite moèvara. U
sljedeæem 26.broju nalazimo i jednu
politièku temu, o smjenama i postavljanju
direktora u poduzeæu koje
moraju biti "po struènosti" a ne mišljenju
stranaka, tvrdi tadašnji direktor
I.Tarnaj. Èasopis u 27. broju predstavlja
nacionalne parkove u Hrvatskoj, a u
sljedeæem postavlja pitanje o buduænosti
poduzeæa ("Hrvatske šume javno
poduzeæe ili trgovaèko društvo")
na koje æe tek restrukturiranje dati odgovor!
Lovstvo je na stranicama novina
dosta zastupljeno (broj 29) a bilježe
se i velike elementarne nepogode.
Nakon duže vremena održani su i
Dani hrvatskoga šumarstva na Bjelolasici
i natjecanje radnika što je glavna
tema broja 31. U prosincu novine
bilježe smrt predsjednika Republike
Franje Tuðmana.
2000.
Na Medvednici se stalno nešto dogaða,
ovaj Park prirode pod budnim je
okom Zagrepèana pa je i gospodarenje
otežano, piše u broju 40 iz travnja
2000. Ovo je godina velikih šumarskih
skupova u Hrvatskoj pa u lipanjskom
broju nalazimo izvještaj s IUFRO OAK-
2000. u Hrvatskoj. Šumari su i dalje
za jedinstveno poduzeæe, ali kakvo?
Dani hrvatskoga šumarstva održani u
Zagrebu (br.43). Nikad toliko opožarenih
površina kao katastrofalne prošle
godine, izvještava se u dvobroju 44/45.
O odnosima šumarstva i zaštitara piše
se u dvobroju 46/47 u kome je jedna
od glavnih tema i skupljanje žira i osiguravanje
uzgojnih radova pošumljivanja.
Proslava 235.godišnjece osnutka
šumarije Krasno i organiziranog šumarstva
tema je prosinaèkoga broja
prije godinu dana.
2001.
Ove godine bavili smo se svim
aktualnim temama, od Dana šumarstva
do restrukturiranja. Sve je
još svježe, ako nekog zanima može
prelistati! (m)
20 HRVATSKE ŠUME Broj 60 • prosinac 2001