Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume
Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume
Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
PRIRODA<br />
OPÆA KORISNOST ŠUME U ŽIVOTU ÈOVJEKA JE VELIKA<br />
ŠUMA<br />
je velika rijeè<br />
Nije teško pogoditi što<br />
èeka èovjeka poslije smrti<br />
<strong>šume</strong>. Zato, brinuæi se o<br />
zdravlju šuma, ujedno se<br />
brinemo i za dobrobit cijeloga<br />
èovjeèanstva.<br />
Šuma i drveæe je izvanredan biološki<br />
filtar zraka, preuzimajuæi<br />
iz oneèišæene atmosfere ozon,<br />
okside dušika, sumporni dioksid,<br />
cementnu prašinu, sumporne kiseline<br />
i mnoge druge " produkte civilizacije"<br />
koji nastaju kao posljedica nemara<br />
ili nesavršenstva industrijske tehnologije.<br />
Šumski struènjaci nastoje<br />
zaštititi <strong>šume</strong> od trovanja oneèišæenim<br />
zrakom i poveæati njihovu otpornost<br />
prema štetnim primjesama. Jedno<br />
od provjerenih i uèinkovitih sredstava<br />
je unošenje neutralizatora koji<br />
stupaju u reakciju sa štetnim tvarima,<br />
te prehranjivanje oneèišæeniih dijelova<br />
šuma.<br />
Vodozaštitna svojstva<br />
Ne manje je važna od zraka druga<br />
komponenta života - voda. Mnoge<br />
zemlje nemaju vode. Glavni uzrok je<br />
oneèišæenost vode industrijskim otpacima.<br />
Apsolutno idealno èišæenje<br />
vode odvija se u procesu njezina<br />
kružnog toka, tj. poslije isparavanja i<br />
padanja na zemlju u obliku kiše i snijega.<br />
U tom kružnom toku šumi pripada<br />
važna uloga. Šuma je od koristi<br />
i rijekama. Ona ih ne èuva samo od<br />
zatrpavanja korita, nego je sposobna<br />
i regulirati isparavanje. S jedne strane,<br />
drveæe pokriva tlo i dijelom vodene površine<br />
i štiti ih od žarkih sunèevih zraka<br />
te osim toga kondenzira u sebi rosu<br />
tijekom noæi dajuæi isušenoj zemlji<br />
dopunsku površinsku vlagu.<br />
S druge strane, šuma crpi iz zemlje<br />
suvišak vode, djelujuæi kao snažna<br />
prirodna pumpa. Deblo hrasta lužnjaka<br />
srednje velièine na taj naèin u ljetnom<br />
danu "ispumpa" do 300 litara vode.<br />
Naravno, svaka šuma ima svoje<br />
osobine. Listaèe troše dvostruko više<br />
vode od èetinjaèa. Jednostavno reèeno<br />
što bolje raste šuma to su bolja njezina<br />
vodozaštitna svojstva. Nažalost,<br />
gospodarska djelatnost šumara nema<br />
uvijek za posljedicu dobre uvjete rasta<br />
<strong>šume</strong>, a uzrok je opet u oneèišæenosti<br />
životne sredine.<br />
Želimo moænu i kvalitetnu<br />
šumu<br />
Okružujuæa priroda a u sklopu nje<br />
i zdravstveno stanje <strong>šume</strong> pod djelovanjem<br />
nepromišljene aktivnosti èovjeka<br />
jako je narušena. Živom organizmu<br />
<strong>šume</strong> kao i svakom drugom živom<br />
biæu, potreban je èisti zrak da bi disao,<br />
mineralne i organske hranjive materije<br />
da bi se hranio. Kao i svako drugo<br />
živo tijelo šuma ne trpi prekomjerno<br />
fizièko miješanje u svoj život. Ako<br />
želimo vidjeti šumu zdravom i lijepom,<br />
nužno je da joj jamèimo sve što joj je<br />
potrebno, jer naprosto nije za povjerovati<br />
da velikanima èije su krošnje<br />
zemlje i do 30 metara visoko nešto<br />
može štetiti.<br />
No, otrov koji se nalazi u atmosferi<br />
ili tlu, jedna kaplja za drugom promièe<br />
u njezin organizam tijekom njezina<br />
dugog života, dok se ne skupi više<br />
nego što drvo može podnijeti. Nije teško<br />
pogoditi što èeka èovjeka poslije<br />
smrti <strong>šume</strong>. Zato, brinuæi se o šumi<br />
brinemo se o dobrobiti èovjeèanstva.<br />
Kao primjer može poslužiti specifièna<br />
uzajamna povezanost meðu odreðenim<br />
vrstama mikroznih gljiva i drveæa.<br />
Narušavanje te povezanosti može izazvati<br />
bolest i usporavanje rasta pojedinih<br />
vrsta drveæa. Glavno je da se shvate<br />
uzroci veæ prisutnih nepoželjnih poremeæaja<br />
<strong>šume</strong> i da šumarski struènjaci<br />
poduzmu najuèinkovitije mjere te<br />
da se ustanove i unište "neželjeni gosti"<br />
šumskih površina.<br />
Najosjetljivija je mlada biljka<br />
Oèuvana šuma hrasta lužnjaka<br />
Broj 60 • prosinac 2001 HRVATSKE ŠUME 33
Change language