Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume
Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume
Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Šume vodozaštitnog podruèjašumarije Nasswald u vlasništvu <strong>grad</strong>a Beèa<br />
Sjeèa na pruge i obnova<br />
Ima se što èuti i vidjeti-hrvatski šumari u Austriji<br />
litetnije drvne tvari. Strategija gospodarenja<br />
sa šumama ima tri razine. Prva<br />
razina je što vlasnik <strong>šume</strong> sa šumom<br />
želi postiæi. Druga razina strategije je<br />
kako to postiæi. I treæa razina je planiranje<br />
operativnih mjera za provoðenje<br />
strategije. Na jednom primjeru kolege<br />
su nam pokazale znaèaj gospodarenja<br />
sa šumama, gdje su procjenjivali<br />
vrijednost drvnih sortimenata u<br />
gospodarenoj šumi i šumi s kojom se<br />
veæ 28 godina ne gospodari. Utvrdili<br />
su prosjeènu cijenu drva od oko 999<br />
ATS/ m3 u gospodarskoj šumi, u odnosu<br />
na 712 ATS/m3 u šumi sa kojom<br />
se nije gospodarilo. Zanimljivo je bilo<br />
uoèiti da je stabilnost sastojina vrlo<br />
dobra, iako se suše stabla obiène jele.<br />
Meðutim, mješovita struktura sastojina<br />
utjecala je povoljno na vitalnost<br />
stabala. Dalje smo posjetili predjel Hebalm<br />
koji je poznata turistièka destinacija.<br />
Turistièke objekte i sadrzaje vode<br />
šumarski struènjaci. Odnos prometa<br />
od turizma i od šumarstva u<br />
2000. godini je bio 57 : 43% u korist<br />
turizma. Od turistièkog dijela prometa<br />
86% se odnosi na prihod ostvaren<br />
od žièara za skijaše, 5% na kamping,<br />
5% na smještaj u pansionima, a ostalo<br />
su prihodi od zakupnina.<br />
Država pomaže<br />
iz<strong>grad</strong>nju prometnica<br />
Drugi dan smo posjetili <strong>šume</strong> malih<br />
šumoposjednika u Koruškoj. U Koruškoj<br />
je oko 60% površina pod šumama.<br />
Od toga 70% su šumski posjedi<br />
manji od 200 ha, 26% su šumski<br />
posjedi veæi od 200 ha, dok je ostalih<br />
4% šuma drzavni posjed. Velièina posjeda<br />
se kreæe od 0,5 do 1000 ha. U Koruškoj<br />
godišnje priraste oko 3 000 000<br />
m3 drvne tvari, a posjeèe se oko 2 000<br />
000 m3. Postoje brojna udruzenja šumoposjednika.<br />
Šumoposjednici se<br />
udruzuju radi zajednièkog nastupa na<br />
trzištu. Svako udruzenje vodi diplomirani<br />
inzenjer šumarstva koji daje<br />
savjete u svezi gospodarenja i prodaje<br />
robe na trzištu. On je subvencioniran<br />
od strane drzave u iznosu do 80%,<br />
jer ga ova udruzenja ne bi mogla sama<br />
plaæati. Prva udruzenja šumoposjednika<br />
su nastala poèetkom 60-tih godina,<br />
i ona su bila subvencionirana ili<br />
poticana od drzave (40-60%). Takoðer<br />
su sufinancirani programi gospodarenja<br />
sa šumama. Iz<strong>grad</strong>nju šumskih<br />
cesta subvencionira takoðer drzava<br />
(subvencija iznosi 270 ATS/m), a njihovu<br />
iz<strong>grad</strong>nju moraju vršiti struènjaci<br />
za ceste. Ovdje je otvorenost 45<br />
m cesta po ha. U šumama privatnih<br />
vlasnika dozvoljeno je sakupljanje šumskih<br />
plodova i gljiva u odreðenoj kolièini<br />
i u odreðeno vrijeme (2 kg/dan<br />
u razdoblju 15. 07. do 30. 09.). Ako vlasnik<br />
<strong>šume</strong> ne zeli da drugi ulaze u njegovu<br />
šumu i sakupljaju šumske plo-<br />
Broj 60 • prosinac 2001 HRVATSKE ŠUME 25
Change language