Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume
Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume
Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
odjel 8 a), prof. dr. Slavko Matiæ sa Šumarskoga<br />
fakulteta istaknuo je kako<br />
nije potrebno robovati èinovnièkim<br />
propisima i "silovati" prirodu da bi se<br />
zadovoljila forma. Napomenuo je da<br />
ne bi valjalo èekati na redovite prorede,<br />
za koje uvijek ima vremena. Na<br />
drugome stajalištu (èistina nakon sjeèe)<br />
upozorio je da na toj površini treba<br />
posaditi jasen, johu, vrbu ili neku drugu<br />
pionirsku vrstu, ali nikako hrast<br />
lužnjak, koji je na takvom staništu bolesnik.<br />
U jednodobnoj, 116-godišnjoj<br />
sjemenjaèi lužnjaka i poljskoga jasena<br />
(stajalište 2, odjel 14 a), neujednaèenog<br />
sklopa i obrasta, trebalo bi,<br />
prema Matiæevu prijedlogu, hitno provesti<br />
obnovu, uz korištenje postojeæega<br />
pomlatka i sprjeèavanje pojave korova,<br />
te eventualno posjeæi 50 posto<br />
drvne mase, jer se ta sastojina ne može<br />
uzgajati s ophodnjom od 140 godina.<br />
Dodao je kako revirnici na šumarijama,<br />
pravodobnom izmjerom suhih<br />
stabala i predlaganjem kriterija, moraju<br />
olakšati rad ureðivaèima i obaviti<br />
najveæi dio posla, a ureðivaèi bi trebali<br />
biti elastièniji i manje konzervativni<br />
kod propisivanja smjernica gospodarenja.<br />
Nijedan pravilnik, zakljuèio<br />
je Matiæ, ne može sve obuhvatiti<br />
te mora biti okviran i prilagoðivati se<br />
stanju na terenu.<br />
Tri modela prirasnoprihodnih<br />
tablica<br />
O razvoju i produkciji lužnjakovih<br />
sastojina govorio je dr. sc. Karlo Bezak<br />
iz direkcije HŠ-a, pokazujuæi na<br />
demonstracijskim panoima prirasnoprihodne<br />
tablice te odnos razvojnoga<br />
tijeka broja stabala i srednjega sastojinskog<br />
promjera. Rašèlanjujuæi sa-<br />
stojinu u odjelu 14 a, napomenuo je<br />
da bolesnim stablima treba odrediti<br />
dijagnozu te propisati terapiju , a stanje<br />
sastojine rezultat je dosadašnjega<br />
gospodarenja i izostanka normalnoga<br />
prorjeðivanja. Naime, od poèetka sastojinu<br />
treba njegovati proredom veæeg<br />
intenziteta da bi se oblikovale veæe<br />
krošnje . Bezak je istaknuo kako su u<br />
posavskim nizinskim šumama velike<br />
varijabilnosti u distribuciji stabala, pojašnjavajuæi<br />
nazoènima tri modela prirasno-prihodnih<br />
tablica, koje je konstruirao<br />
za hrast lužnjak vlažnoga tipa.<br />
Modeli su obuhvatili sve zakonitosti<br />
i specifiènosti razvojnoga tijeka<br />
debljinskog i visinskoga prirasta te zakonitosti<br />
razvojnoga tijeka debljinske<br />
distribucije prsnih promjera i pomaka<br />
visinskih krivulja. Rijeè je o teoretskom<br />
modelu s razvojnim tijekom manjega<br />
broja stabala za produkciju furnirskih<br />
trupaca, modelu s tijekom srednjega<br />
broja stabala za produkciju furnirskih<br />
i pilanskih trupaca te s tijekom veæega<br />
broja stabala za produkciju pilanskih<br />
trupaca. Spomenuti modeli, tvrdi<br />
Bezak, pomoæi æe ureðivaèu šuma pri<br />
izradbi smjernica gospodarenja, a uzgajivaèu<br />
kod njihove provedbe. Kako<br />
bi se osigurala potrajnost prihoda,<br />
nužan je zahvat u VI. dobnom razredu,<br />
što traži promjenu ophodnje za<br />
lužnjak u Pravilniku za ureðivanje šuma.<br />
Dobro gospodareæi, ne možemo<br />
izabrati prvi i drugi model, nego sastojine<br />
zaostale u razvoju, kojima su<br />
distribucije iza modela M-3, posebice<br />
ako se suše i slaboga su obrasta.<br />
Sjeèna dob nije jasno<br />
odreðena<br />
U istoj sastojini hrasta lužnjaka i<br />
poljskoga jasena dipl. ing. Tomislav<br />
Starèeviæ iz direkcije HŠ-a, postavljajuæi<br />
pitanje jesmo li intenzivno gospodarili<br />
ovom šumom, istaknuo je<br />
kako sjeèna dob, zbog "nesretnoga"<br />
èinovnièkog pristupa, nije jasno odreðena,<br />
no treba jasnije odrediti kriterije<br />
Lužnjakove sastojine u ukupnoj obrasloj površini šuma i<br />
šumskoga zemljišta, kojima gospodare <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong><br />
(1.592.869 ha), sudjeluju sa 197.336 ha ili 12,4 posto, a<br />
udjel lužnjakovih sastojina u sjemenjaèama iznosi 18,19<br />
posto<br />
Broj 60 • prosinac 2001 HRVATSKE ŠUME 3
Change language