Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume
Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume
Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
DR. GEORG VON WÜCHLISCH, NJEMAÈKI ŠUMARSKI INSTITUT<br />
Vaše <strong>šume</strong><br />
ostavljaju me<br />
bez daha!<br />
UHrvatskoj je nedavno boravio dr.<br />
Georg von Wüchlisch, struènjak<br />
za genetiku bukve u njemaèkom Šumarskom<br />
institutu. U sklopu redovitoga<br />
programa razmjene iskustava<br />
obišao je u Kutini pokusnu plohu od<br />
36 provenijencija bukovih sadnica a boravio<br />
je i u Vinkovcima gdje se nijemogao<br />
"nadiviti tamošnjim šumama".-<br />
Veæ dugi niz godina suraðujemo sa Šumarskim<br />
institutom uJastrebarskom,<br />
a ravnatelj Instituta dr. Joso Graèan èesto<br />
je bio i u našem Institutu. Zainteresirani<br />
smo za bukvu te lužnjak i kitnjak<br />
i stalo nam je do optimalnih provenijencija<br />
bukve. I mi u Njemaèkoj<br />
razvijamo pokusneplohe za uzgoj bukve.<br />
Imamo program za cijelu Europu<br />
usklopu kojega je 350 provenijencija<br />
bukve. Program financiraEuropska zajednica.<br />
Jedna pokusna ploha s 36 provenijencijas<br />
osam lokaliteta je i u Kutini.<br />
Bila je i u Bjelovaru, nozbog nepovoljnih<br />
uvjeta nije uspjela. Osnovna zamisao<br />
je usporediti te provenijencije s<br />
UPRAVA ŠUMA DELNICE<br />
onima iz ostalih zemaljameðu kojima<br />
su Maðarska, Èeška, Ukrajina, Nizozemska,Poljska,<br />
Italija, Španjolska, Francuska,<br />
Njemaèka i druge. Dr. Wühlisch<br />
govori i novim spoznajama o povijesti<br />
razvoja bukve, o tome kako se nakon<br />
ledenog doba areal bukve spuštao prema<br />
jugu. Genetskim istraživanjima zakljuèilo<br />
se da bukov areal u Španjolskoj<br />
potjeèe širenjem premajugu preko Francuske,<br />
s ovih podruèja.<br />
-To su nove spoznaje jer se dosad<br />
mislilo da je bukva uŠpanjolskoj njihova,<br />
autohtona.<br />
Hrvatski šumari, iz Šumarskog instituta<br />
i iz Hrvatskih šuma dobro su<br />
shvatili važnost tih istraživanja, kaže<br />
njemaèki znanstvenik, te uložili puno<br />
truda kako bi zajedno s ostalim odgovorili<br />
na neka osnovna pitanja o sposobnosti<br />
preživljavanja bukve, njezinu<br />
prirastu, habitusu, ravnosti, krošnji.<br />
-Prilikom obilaska pokusne plohe<br />
u Kutini zatekli smo dobro stanište na<br />
površini od 2.500 èetvornih metara. Tu<br />
U2001. na podruèju delnièke Uprave<br />
šuma evidentirano ukupno<br />
14.788 potkornjaka<br />
Od godine 1995. kada je na podruèju<br />
delnièke Uprave šuma prvi put<br />
postavljena 141 Bakkeova klopka, vrši<br />
se kontrola populacije potkornjaka,<br />
najopasnijih štetnika smreke. Od ukupnog<br />
broja postavljenih klopki za njihovo<br />
primamljivanje i uništavanje, 41<br />
klopka imala je kontrolnu ulogu. Kontrolne<br />
klopke postavljaju se da bi se<br />
trajno pratila populacija potkornjaka,<br />
jer samo praæenjem promjena brojnosti<br />
jedne vrste na istome mjestu,<br />
kroz duže razdoblje može se uoèiti<br />
prava brzina njihova prenamnoženja<br />
odnosno <strong>grad</strong>acije. Te 1995. postavljene<br />
su klopke za praæenje smrekova<br />
pisara (Ips typographusa). Poznavajuæi<br />
njegovu bioekologiju zna se da taj<br />
štetnik smreke napada fiziološki oslabjela<br />
stabla, a imajuæi u vidu promijenjene<br />
klimatske uvjete i fiziološku<br />
kondiciju stabala uslijed narušenog<br />
opæeg zdravstvenog stanja takve se<br />
kontrole smatraju opravdanima. Za<br />
primamljivanje potkornjaka koristio se<br />
tada feromon pod trgovaèkim imenom<br />
Pheroprax, a što je ustvari sintetizirani<br />
miris probavnoga trakta insekata<br />
koji privlaèi mužjake i ženke smrekova<br />
pisara. Primamljeni insekti padaju<br />
po glatkoj cijevi klopke u posudu s bornom<br />
kiselinom. Radi se o feromonu<br />
koji je selektivan, što znaèi da privlaèi<br />
Georg von Wüchlisch, Ana Jurièiæ i mr. Josip<br />
Dundoviæ<br />
je uloženo puno rada, sadnice treba intenzivno<br />
njegovati, uklanjati korov.<br />
U Vinkovcima, u okružju starih hrastova,<br />
dr. Wüchlisch se uvjerio u"fantastièno<br />
stanje šuma od kojih se ostaje<br />
bez daha"! Na manjim podruèjima<br />
lužnjak se ostavlja rasti i 200 godina,<br />
da se vidi kakve æe kakvoæe tada biti i<br />
kao æe izgledati. -Posjetio sam i sjemensku<br />
plantažu lužnjaka. Nova je,<br />
sadnice su male. Zadivljen sam znanjem<br />
ovdašnjih šumara i struènim vodstvom<br />
sjemenske plantaže. Ta klonska<br />
plantaža izvrsna je investicija za buduænost.<br />
Obišao sam i plantažu crnog<br />
oraha.<br />
Dr. Wüchlisch je treæi put u Hrvatskoj<br />
i svaki put je, kaže, oduševljen.<br />
- Pod dojmom sam ovoga velikoga<br />
prirodnoga bogatstva i ovih fantastiènih<br />
šuma. To se velike moguænosti<br />
i za razvoj turizma, no èini mi se<br />
nedovoljno iskorištene. O svemu tome,<br />
konaèno, kod nas u Njemaèkoj se<br />
premalo zna. (m)<br />
Kontrola populacije potkornjaka<br />
samo onu vrstu insekata èiji je prirodni<br />
miris produkta metabolizma stvoren<br />
umjetnim putem. U 2001. prvi put se<br />
za njihovo primamljivanje koristi<br />
sredstvo Pcit-Ecolure.<br />
Kontrolom populacije potkornjaka<br />
Bakkeovim klopkama (smrekova pisara<br />
i šesterozubog smrekova potkornjaka)<br />
u razdoblju od 5. travnja do<br />
30. kolovoza 2001., na podruèju èetrnaest<br />
šumarija delnièke Uprave šuma,<br />
u 41 odjelu zabilježeno je ukupno<br />
14.788 potkornjaka.<br />
U sedam godina praæenja najveæi<br />
broj potkornjaka evidentiran je na podruèju<br />
delnièke Uprave šuma 1995. godine,<br />
ukupno 25.132, a najmanji broj<br />
2000.godine,14.664.(v.)<br />
Broj 60 • prosinac 2001 HRVATSKE ŠUME 39
Change language