28.10.2014 Views

Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume

Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume

Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

EKOLOGIJA<br />

U POVODU 29. PROSINCA - SVJETSKOG DANA BIOLOŠKE RZNOLIKOSTI<br />

Piše:<br />

Mr. sc.<br />

Mirjana<br />

Polimac<br />

Foto:<br />

A. Z. Lonèariæ<br />

Mi smo dio zemlje<br />

i ona je dio nas<br />

Danas zaštita prirode znaèi puno više od oèuvanja ljudskome<br />

oku privlaènih podruèja ili pak pojedinih vrsta<br />

biljaka i životinja. Svakim danom raste svijest o<br />

važnosti zaštite prirode i svijest o slojevitosti te zadaæe.<br />

Upravo pojam BIOLOŠKA RAZNOLIKOST pokušava<br />

iskazati višeslojnost i obujam te problematike.<br />

A kad se vode povuku, moèvara opet<br />

poèinje živjeti svojim životom<br />

Biološka raznolikost pojednostavljeno<br />

znaèi raznolikost<br />

života, a odnosi se na ukupnu<br />

raznolikost u prirodnom<br />

okružju, ne samo meðu vrstama nego<br />

i meðu genima, staništima i krajolicima.<br />

Tu su ukljuèene <strong>šume</strong>, travnjaci,<br />

moèvare, vode na kopnu, mora,<br />

tlo, usjevi, domaæe životinje, divlje vrste<br />

i mikroorganizmi.<br />

Biološka raznolikost uvelike se<br />

smanjila u posljednjem razdoblju povijesti<br />

zemlje, jer je ljudska djelatnost<br />

prouzroèila uništavanje staništa, cijepanje<br />

prirodnih ekoloških sustava,<br />

preintenzivno iskorištavanje pojedinih<br />

biljnih i životinjskih vrsta,<br />

oneèišæenje vode, zraka, tla, unošenje<br />

stranih biljnih i životinjskih vrsta u<br />

Trofejno rogovlje i meðu insektima<br />

Orao štekavac, vladar visina, dom<br />

<strong>grad</strong>i u krošnjama starih topola<br />

razvoju (UNCED), koja je održana u<br />

lipnju 1992. u Rio de Janeiru, 157 država<br />

je potpisalo Konferenciju o biološkoj<br />

raznolikosti, pristupivši globalnom<br />

partnerstvu koje je usmjereno ka visokokvalitetnom<br />

okolišu i zdravom gospodarstvu<br />

svih naroda svijeta. Nakon<br />

što ju je trideseta zemlja ratificirala,<br />

29. XII 1993. godine Konvencija je stupila<br />

na snagu i od tada se taj dan obilježava<br />

kao svjetski Dan biološke raznolikosti.<br />

Hrvatska èlanica Konvencije<br />

od 1997.<br />

Republika Hrvatska je postala punopravna<br />

stranka Konvencije 5. sijeènja<br />

1997., te se obvezala na provoðenje<br />

njezinih odredaba. Temeljem obveza<br />

koje proizlaze iz Konvencije o biološkoj<br />

raznolikosti, Hrvatski državni sabor<br />

donio je 30. lipnja 1999. Strategiju<br />

i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne<br />

raznolikosti Republike <strong>Hrvatske</strong><br />

s Pregledom stanja i zaštite biološke<br />

raznolikosti. Bio je to prvi dokument<br />

koji je Republika Hrvatska donijela<br />

sa svrhom sustavne i cjelovite zaštite<br />

prirode.<br />

Biolozi su izraèunali da æe u iduæih 30 godina nestati<br />

oko 20% poznatih vrsta, a do kraja stoljeæa moglo bi uz<br />

sadašnji trend nestati oko 50% biološke raznolikosti.<br />

ekološke sustave, biotehnologiju, potrošnju<br />

i nove tehnologije.<br />

Èinjenica je da veliki broj biljnih i<br />

životinjskih vrsta postupno nestaje.<br />

Smanjivanjem vrsta na globalnoj razini<br />

cijeli planet postaje sve ugroženijim<br />

i za održavanje flore i faune i za sama<br />

èovjeka.<br />

Biolozi su izraèunali da æe u iduæih<br />

30 godina nestati oko 20% poznatih<br />

vrsta, a do kraja stoljeæa moglo bi uz<br />

sadašnji trend nestati oko 50% biološke<br />

raznolikosti. Neke meðunarodne<br />

skupine znanstvenika tvrde da je<br />

životinjski svijet suoèen s najveæom<br />

opasnošæu od izumiranja nakon nestanka<br />

dinosaura.<br />

Na danas veæ povijesnoj Konferenciji<br />

Ujedinjenih naroda o okolišu i<br />

Svi smo svjesni bogatstva i raznolikosti<br />

naše prirode i hvalimo se time,<br />

meðutim to veliko bogatstvo još<br />

uvijek je nedovoljno istraženo i kvantificirano.<br />

Kakva je uloga šuma u razvoju okoliša,<br />

posebno u zaštiti tla i vode, nije<br />

14 HRVATSKE ŠUME Broj 60 • prosinac 2001

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!