Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume
Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume
Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Iz<strong>grad</strong>nju šumskih cesta subvencionira takoðer država<br />
(subvencija iznosi 270 ATS/m), a njihovu iz<strong>grad</strong>nju moraju<br />
vršiti struènjaci za ceste. Ovdje je otvorenost 45 m<br />
cesta po ha.<br />
Hranislav Jakovac ispred hrasta kitnjaka<br />
u sekundarnoj prašumi<br />
dove, mora vidno to naznaèiti uz rub<br />
parcele.<br />
Poslije podne smo obišli zaštitne<br />
<strong>šume</strong> u blizini Techendorfa. Gosp. Baumartner,<br />
šef regionalne inspekcije u<br />
Koruškoj iznio nam je osnovne podatke<br />
o šumama Koruške. Šume u Koruškoj<br />
zauzimaju oko 60% površine,<br />
odnosno prostiru se na oko 570 000<br />
ha. Od toga 88% su gospodarske <strong>šume</strong>,<br />
a od toga 70% su smrekove <strong>šume</strong>.<br />
Udio obiène smreke u ukupnoj<br />
drvnoj zalihi u Koruškoj je još i veæi<br />
(oko 75%). Prosjeèna drvna masa po<br />
hektaru iznosi 300 m 3 , dok je prosjeèni<br />
prirast oko 8,5 m 3 /ha. Gspodarskim<br />
zahvatima iskoristi se do 70%<br />
prirasta. U Koruškoj ima oko 30% zaštitinih<br />
šuma, meðutim oni s njima takoðer<br />
normalno gospodare, što smo<br />
mogli vidjeti na konkretnom primjeru<br />
koji su nam austrijske kolege pokazali.<br />
Šume su veæinom privatne (96%),<br />
s oko 23 000 šumoposjednika. Od toga<br />
broja oko 10 000 posjeduje <strong>šume</strong><br />
s površinom do 5 ha, drugih 10 000<br />
Odnos prometa od turizma i od šumarstva u 2000. godini<br />
je bio 57 : 43% u korist turizma. Od turistièkog dijela<br />
prometa 86% se odnosi na prihod ostvaren od žièara za<br />
skijaše, 5% na kamping, 5% na smještaj u pansionima,<br />
a ostalo su prihodi od zakupnina.<br />
imaju od 5 do 50 ha šuma, dok je vrlo<br />
mali broj posjednika s veæim površinama<br />
šuma. Posjednici s površinom<br />
šuma veæom od 500 ha moraju zaposliti<br />
šumarskoga struènjaka (šumarski<br />
tehnièar), dok posjednici s više<br />
od 1800 ha moraju zaposliti dipl. ing.<br />
šumarstva. Regionalna inspekcija ima<br />
sjedište u Klagenfurtu, a u njoj je zaposlen<br />
21 dipl. ing. šumarstva i 42 šumarska<br />
tehnièara. Inspekcija se sastoji<br />
od 10 pokrajinskih inspektorata i 34 inspekcijska<br />
revira. Kolege su napomenule<br />
da i ovdje drzava subvencionira<br />
gospodarenje sa šumama. Oko polovica<br />
sredstava subvencije koristi se za<br />
otvarenje šuma. Na pitanje koji je smisao<br />
tih subvencija, dobili smo odgovor<br />
da drzava zeli poticati vlasnike da<br />
koriste svoje <strong>šume</strong>. Zaštitnim šumama<br />
se gospodari prema planovima u<br />
kojima se prioriteti daju zaštitinim šumama<br />
koje su u zonama opasnosti za<br />
naselja ili objekte. Jedan od prioriteta<br />
u gospodarenju je i starost sastojina,<br />
tako da prednost daju starim sastojinama.<br />
Površine na kojima provode<br />
zahvate sjeèa nastoje prirodno obnoviti,<br />
bez unošenja sjemena, dok planiraju<br />
unositi sadnice u sluèaju izostanka<br />
obnove.<br />
U Beèu i oko njega<br />
Treæi dan smo posjetili Keiserbrunn,<br />
kraljevski zdenac u podruèju<br />
Nasswald, koji pripada vodovodu <strong>grad</strong>a<br />
Beèa. Upoznali smo povijest nastanka<br />
vodovoda <strong>grad</strong>a Beèa, koji datira<br />
od 1873. godine, a koji dobiva vodu<br />
iz ovoga izvora i još nekoliko izvora<br />
iz toga podruèja. To se podruèje nalazi<br />
oko 90 km od Beèa i posjetili smo<br />
muzej vodovoda i vodoopskrbe koji se<br />
nalazi uz Keiserbrunn. Dalje smo posjetili<br />
podruèje šumarije Naswald, koja<br />
je u vlasništvu <strong>grad</strong>a Beèa, površine<br />
oko 8 000 ha, a kojoj je osnovna funkcija<br />
osiguranje pitke vode za beèki vodovod.<br />
Èetvrti dan smo posjetili <strong>šume</strong> na<br />
zapadnom rubu <strong>grad</strong>a Beèa. To je zapravo<br />
šuma Lainzer koja je tzv. prirodni<br />
zoološki vrt površine 2 500 ha. Ta je<br />
šuma do konca 18. stoljeæa bila u vlasništvu<br />
carske obitelji, a danas je u vlasništvu<br />
<strong>grad</strong>a Beèa. Na toj površini šumarija<br />
Beè gospodari sa oko 1000 divljih<br />
svinja, 600 muflona, 250 jelena lopatara<br />
i 120 grla obiènog jelena. Posebno<br />
se gospodari sa livadama koje<br />
su još od 1905. godine zaštiæene. Unutar<br />
te <strong>šume</strong> nalazi se prirodni rezervat<br />
šumske vegetacije Jochans Kugl, u kojem<br />
se od 1970. godine ne provode nikakvi<br />
zahvati (radi se o jednoj sekundarnoj<br />
prašumi). Pitanje gospodarenja<br />
u šumi Lainzer je pod znaèajnim pritiskom<br />
javnosti i posjetitelja, èemu šumari<br />
pridaju posebnu pozornost. Posjetili<br />
smo i z<strong>grad</strong>u škole u šumi (Winer<br />
Waldschule), gdje smo upoznati<br />
sa aktivnostima koje se u njoj dogaðaju.<br />
Zanimljivo je bilo èuti da tu školu i programe<br />
za djecu vode djelatnici šumarije<br />
Beè, te da gotovo svi razredi osnovnih<br />
škola iz Beèa doðu na jedan dan u<br />
tu školu, gdje se upoznaju sa šumama<br />
na naèin koji im je prilagoðen, te<br />
ih se ne optereæuje novim znanjima,<br />
nego kroz igru prepoznaju znaèaj i ulogu<br />
<strong>šume</strong>. Na koncu smo posjetili ispostavu<br />
Saveznog šumarskoga istrazivaèkog<br />
instituta u Mariabrunnu, gdje<br />
je još davne 1813. godine utemeljno šumarsko<br />
uèilište. U tom je uèilištu djelovao<br />
i Josef Ressel, izumitelj brodskoga<br />
vijka i pionir pošumljavanja krša.<br />
Pokraj z<strong>grad</strong>e Instituta nalazi se i botanièki<br />
vrt sa preko 340 vrsta drveæa.<br />
Austrijske kolege su nam pokazale i<br />
postav stare nastavne opreme, knjiga<br />
i ureðaja koji su se koristili u prošlosti.<br />
Na koncu su nas upoznali sa sadašnjom<br />
organizacijom i istrazivaèkim radom<br />
Saveznog šumarskog istrazivaèkog<br />
instituta.<br />
26 HRVATSKE ŠUME Broj 60 • prosinac 2001
Change language