Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume
Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume
Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ESKURZIJE<br />
STRUÈNA EKSKURZIJA HRVATSKIH ŠUMARA U AUSTRIJU<br />
Pišu:<br />
J. Dundoviæ<br />
H. Jakovac<br />
I. Tikviæ<br />
Foto:<br />
I. Tikviæ<br />
Po potrošnji<br />
drveta po<br />
stanovniku,<br />
Austrija druga<br />
u svijetu!<br />
Tridesetak èlanova Hrvatskog šumarskog društva bilo je od<br />
3-7. listopada na struènoj eksurziji u Austriji u organizaciji<br />
nevladine udruge PRO SILVA AUSTRIJA. To je bio uzvratni<br />
posjet šumara <strong>Hrvatske</strong>, šumarima Austrije, koji su prošle<br />
godine boravili na struènoj ekskurziji u Hrvatskoj.<br />
Pro Silva Austrija je udruga šumara<br />
utemeljena 1989. godine,<br />
koja okuplja kako šumoposjednike<br />
tako i šumarske<br />
struènjake svih profila. Cilj je udruge<br />
promicanje prirodne obnove šuma,<br />
potrajnosti u gospodarenju sa šumama,<br />
te podrzavanje biološke raznolikosti<br />
u šumskim ekosustavima.<br />
Glavne teme ekskurzije su se odnosile<br />
na prevoðenje šumskih kultura<br />
u mješovite prirodne <strong>šume</strong>, korištenje<br />
turistièkih i rekreacijskih funkcija šuma,<br />
gospodarenje zaštitnim šumama,<br />
gospodarenje šumama s naglašenom<br />
hidrološkom funkcijom, te gospodarenje<br />
rekreacijskim šumama <strong>grad</strong>a<br />
Beèa. Na koncu ekskurzije je uprilièena<br />
posjeta Saveznom šumarskom institutu<br />
u Beèu, odnosno ispostavi toga<br />
instituta u Mariabrunnu, gdje je zapoèela<br />
visokoškolska šumarska nastava<br />
u ovom dijelu Europe.<br />
Šume pokrivaju 47%<br />
površine Austrije<br />
Austrija je zemlja s velikom šumskom<br />
površinom. Od oko 8,4 mil. ha<br />
Smatraju da je kljuèan struèni nadzor nad šumama, te<br />
otvorenost šuma. Otvorenost šuma je velika, imaju 50 m<br />
cesta po ha. Gospodare po principu dva stupa: 1. gospodarski,<br />
2. turizam.<br />
površine gotovo 4 mil. ha su šumske<br />
površine, odnosno <strong>šume</strong> zauzimaju<br />
47% teritorija Austrije. S obzirom na<br />
vlasnièku strukturu, 80% su privatne<br />
<strong>šume</strong>, 15% su drzavne <strong>šume</strong>, dok je<br />
5% šuma u vlasništvu <strong>grad</strong>ova. S obzirom<br />
na veliki udio privatnih šuma<br />
velik je i broj šumoposjednika (oko<br />
200 000), èija je prosjeèna velièina<br />
šumskog posjeda manja od 15 ha. S<br />
obzirom na velièinu šumskog posjeda<br />
u Austriji upitna je profitabilnost<br />
u gospodarenju sa šumama. Izrazita<br />
razvedenost terena u Austriji uvjetovala<br />
je da je oko 22% šuma proglašeno<br />
zaštitinim šumama (oko 850 000 ha).<br />
Istrazivanja nastanka i stanja šuma<br />
u Austriji (tzv. hemerobi studija) su<br />
pokazala da je oko 66% austrijskih<br />
šuma u prirodnom stanju, dok je oko<br />
34% umjetno podignutih šuma (kultura),<br />
odnosno šuma koje su vrlo razlièite<br />
od prirodnih. S obzirom na potrošnju<br />
drva iskazanu po stanovniku,<br />
Austrija je na drugom mjestu u svijetu,<br />
odmah iza Finske, po potrošnji<br />
èetinjaèa, a zatim slijedi Kanada i druge<br />
zemlje. Velika potrošnja drva èetinjaèa<br />
u Austriji je rezultat zajednièkog<br />
marketinškog nastupa šumarstva<br />
i drvne industrije u posljednjih nekoliko<br />
godina. U novije vrijeme naglasak<br />
je na marketingu za razlièite<br />
vrste drveæa.<br />
U carstvu Malteškog<br />
viteškog reda<br />
Prvi dan smo posjetili šumske sastojine<br />
bukve, jele i smreke u srednje<br />
planinskom podruèju istoènih Alpa koje<br />
su u vlasništvu Malteškog viteškog<br />
reda, pedesetak kilometara od Graza.<br />
Osim tih vrsta još se javljaju gorski javor,<br />
ariš i obièni bor. Kao kljuèno pitanje<br />
u gospodarenju sa tim šumama<br />
po prirodnim principima je pitanje gospodarenja<br />
sa divljaèi. Dalje smatraju<br />
da je kljuèan struèni nadzor nad šumama,<br />
te otvorenost šuma. Otvorenost<br />
šuma je velika, imaju 50 m cesta<br />
po ha. Gospodare po principu dva stupa:<br />
1. gospodarski, 2. turizam. Princip<br />
gospodarenja se temelji ne samo na<br />
smanjenju troškova nego i poveæanju<br />
prihoda iz <strong>šume</strong>. Na površini od oko<br />
900 ha, godišnje sijeku od 4 000 do<br />
8 000 m3. Intezitet sjeèe ovisi prvenstveno<br />
o cijeni drva na trzištu. Sadašnje<br />
prosjeène cijene drva iz tih sastojina<br />
su 940 ATS/ m3. Od 1977. godine<br />
smanjili su troškove obnove sastojina,<br />
odstrelom divljaèi (2-5 kom/100<br />
ha). Time su smanjili štete na prirodnom<br />
pomlatku i troškove pošumljavanja.<br />
Cilj prirodne obnove za koju se<br />
sada zalazu je osiguranje stabilnosti<br />
sastojina, odrzavanje plodnosti tla i<br />
postizanje što veæe kolièine i što kva-<br />
24 HRVATSKE ŠUME Broj 60 • prosinac 2001
Change language