Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume
Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume
Stari grad Bosiljevo - Hrvatske šume
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
SUŠENJE HRASTA LUŽNJAKA<br />
Kako odrediti najbolje taksacijske,<br />
biološke i ekonomske kriterije pri<br />
obnovi lužnjakovih sastojina ?<br />
Predstavnici Ministarstva, Hrvatskih<br />
šuma i Šumarskoga fakulteta tijekom<br />
zajednièkog rješavanja problema<br />
prema kojima se može mijenjati. Potrebno<br />
je, takoðer, razlikovati ophodnju<br />
na razini odsjeka, uvažavajuæi pri<br />
tome trenutne terenske uvjete , a Pravilnik<br />
o ureðivanju šuma ne može propisati<br />
da ophodnja ne smije biti manja<br />
od propisane. Nužno je osigurati<br />
povišenje sjeène dobi zdravih i stabilnih<br />
sastojina u sklopu propisanoga<br />
glavnog prihoda tako da sveukupno<br />
ostvareni etat glavnoga prihoda ne prelazi<br />
50 posto normalne površine dobnoga<br />
razreda. Pri tome prioritetne sastojine<br />
treba riješiti spomenutim Pravilnikom.<br />
Sustavna sanacija i<br />
obnova lužnjakovih<br />
sastojina<br />
Premda su se na terenskom kolokviju<br />
èula razlièita, katkada i opreèna<br />
razmišljanja, moglo bi se izdvojiti<br />
nekoliko prijedloga zakljuèaka. Da bi<br />
se oèuvala lužnjakova staništa nužno<br />
je prioritetno i trajno osiguravati sustavnu<br />
sanaciju i obnovu površina nastalih<br />
sušenjem stabala. U sastojinama<br />
zahvaæenim sušenjem treba odmah<br />
izdvojiti površine (nove odsjeke)<br />
na kojima je bilo gubitka staništa,<br />
napraviti izvanrednu reviziju, a isto tako<br />
postupiti i kod redovitih revizija. Potrebno<br />
je u novim odsjecima, gdje god<br />
je to moguæe, propisati prirodnu obnovu<br />
sa sjemenom ili sadnju sadnica<br />
ekonomskih vrsta, a ako to nije moguæe<br />
propisati sadnju pionirskih vrsta.<br />
Dobro je pri tome izbjegavati obnovu<br />
sadnicama, jer je obnova sjemenom<br />
na kraju jeftinija i bolja. Sadnji sadnica<br />
prethodi èista sjeèa preostalih stabala,<br />
a ona se ne smije propisati prema<br />
aktualnom Pravilniku o ureðivanju<br />
šuma. Za pronalaženje kriterija kojima<br />
bi se iscrpnije odredilo jesu li nastupili<br />
uvjeti za ukljuèivanje sastojina<br />
za obnovu, bit æe zadužene radne skupine,<br />
posebice znanstvenika s fakulteta<br />
ili instituta. One æe odrediti minimalne<br />
taksacijske velièine po hektaru:<br />
broj stabala, temeljnicu, drvnu masu,<br />
tekuæi prirast, obrast, pokrovnost krošnjama<br />
svih stabala i dr. Osim toga, važno<br />
je i odrediti ekonomske kriterije: vrijednosti<br />
drvne zalihe, vrijednosti tekuæega<br />
prirasta, potrebnih sredstava<br />
za obnovu i dr., a moraju se svakako<br />
odrediti i biološki uvjeti za staništa<br />
naših ekonomskih vrsta, poput prisutnosti<br />
korova i nepoželjnih vrsta,<br />
stupnja zamoèvarenosti, potrebne pokrovnosti<br />
za zasjenu mladoga naraštaja<br />
i dr.<br />
Izmjene u Pravilniku o<br />
ureðivanju šuma<br />
Nakon utvrðivanja kriterija trebalo<br />
bi napraviti izmjene u propisima<br />
i drugoj regulativi. Pri tome bi dobro<br />
bilo sastaviti popis stupnjeva ošteæenosti<br />
sastojina za cijeli ureðajni<br />
razred hrasta lužnjaka i donijeti plan<br />
spašavanja lužnjakovih staništa prirodnom<br />
obnovom te tako zamijeniti<br />
stare ošteæene sastojine mladim. Sve<br />
to potrebno je i zbog popravljanja<br />
dobnih razreda, buduæi da bi se u obnovu<br />
mogao ukljuèiti dio površina iz<br />
V. i VI. dobnoga razreda, kojih je velièina<br />
iznad normale, a dio stabilnih<br />
sastojina, s potrebnom dobi za užitak<br />
glavnoga prihoda, mogao bi se odložiti<br />
za sljedeæe razdoblje. Nužno je<br />
osigurati pomak (povišenje) sjeène<br />
dobi zdravih i stabilnih sastojina u<br />
sklopu propisanoga glavnog prihoda,<br />
a Pravilnik o ureðivanju šuma propisat<br />
æe u okviru desetogodišnjeg<br />
gospodarenja odstupanje od propisane<br />
ophodnje, utvrðivanje kriterija<br />
za moguænost pomaka sjeène dobi<br />
te izmjenu propisa sjeènog etata i uzgojnih<br />
radova. Istaknuto je kako se<br />
na tom struènom skupu pokušao naæi<br />
još jedan u nizu odgovora na pitanje<br />
koji su to taksacijski i ekonomski elementi<br />
te biološki uvjeti kod kojih bi<br />
se prestalo gospodariti starom šumom,<br />
a krenulo s obnovom. Spomenute<br />
površine nisu bile taksatorske<br />
cjeline, nego odabrana karakteristièna<br />
mjesta s odreðenim uvjetima.<br />
Konaène smjernice, presudne za donošenje<br />
odluke o prijevremenoj obnovi,<br />
razradit æe interdisciplinarni tim<br />
znanstvenika i struènjaka iz podruèja<br />
uzgajanja i ureðivanja lužnjakovih<br />
sastojina. Pri povratku sa seminara<br />
sudionici struènoga skupa obišli su<br />
odjel 2 a šumskoga predjela Zelenika,<br />
na podruèju šumarije Novska. Imali<br />
su prigodu vidjeti uspješno obnovljenu<br />
staru 135-godišnju lužnjakovu<br />
sastojinu, s gusto razvijenim<br />
pomlatkom, u kojoj je izvršena temeljita<br />
i kvalitetna priprema staništa<br />
, posijan žir te provedene potrebne<br />
zaštitne mjere. U toj sastojini ,ošteæenoj<br />
u Domovinskome ratu, izvršen<br />
je neplodni sijek, a od posjeèene<br />
drvne mase ostvaren je dobar<br />
financijski uèinak. Na terenskom kolokviju<br />
nazoèni su bili doministar šumarstva<br />
Željko Renduliæ, predstavnici<br />
Šumarskog fakulteta i jastrebarskog<br />
Šumarskog instituta, Parka prirode<br />
Lonjsko polje te ureðivaèi i uzgajivaèi<br />
HŠ-a.<br />
4 HRVATSKE ŠUME Broj 60 • prosinac 2001
Change language