Predstavljeno i hrvatsko šumarstvo - Hrvatske šume

._''Ab,. sfc««ss^ .J>^, .Jk. .M.-'^^^^ '^'î^..-^'^ 

lUFRO OAK-2000 

Hrvatsko šumarstvo ima 

što pokazati svijetu 

2-4 

Naše šume pripadaju 

mieđu najočuvanije i 

najzdravije u Europi 

5-8 

Vrijedne informacije 

šumarskim stručnjacima 

9-11 

Za jedinstveno 

poduzeće, ali kakvo? 

15 

čestim izmjenama organizacije 

narušavamo 

dosadašnja dostignuća 

18 

13. međunarodni interkalibracijski 

tečaj - Crikvenica 

12-14 

Tehnološka tranzicija 

šumarstva Hrvatske 

pretpostavlja psihološke 

i sociološke promjene 

kod šumarskog kadra 

19-20 

Zaštićeni krajolik: Poučna 

staza na Kalniku 

27-28 

voda 

Nafta - šuma 

21-22 

Siim^vija Duhita: Protiv 

amorfe, poplava i ratnih 

zaostajanja 

23 

»Agrimar-Florest« Trst: 

Predstavljeno i hrvatsko 

šumarstvo 

24 

Sušenje šuma: I dalje 

prednjači jela 

25-26 

Lovstvo: Između Jadrana i 

Drave 

.^^Sm^"'^^^ 

lm 1 'i 

-'^SS 

•_•• 

^./jl 

nrfi 

16-17 

Plorami 2000: Dvije nagrade 

»Hrvatskim 

šumama« 

29-31 

Vijcstif događaji 

32 

Ogulinci na Bijelim 

stjenama 

^^^^. 

Mjesečnik »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Izdavač: »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, 

I ^^ČHRW^Î1CE Direktor: Željko Ledinski, dipl. inž. šum. 

^^^^ %•£ Cl IHAE Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž. 

• M B BaHBBHi^^SvJIVlEi^::! Uredništvo: mr. Josip Dundović, dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž., 

Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž., Josip Maradin, dipl. inž., Branko Meštrić, dipl. inž., Miroslav 

Mrkobrad, dipl. pol., Zvonko Peičević, Vesna Pleše, dipl. pol., Ivan Simić, dipl. inž., Ivica Tomić, dipl. inž. Novinari: A. Z. Lončarić, 

M. Mrkobrad, V. Pleše i I. Tomić Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb tel. 01/4804 169 e-mail: direkcija hrsume.hr 

Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta. Oblikovanje, priprema i tisak: Vjesnik d.d. Zagreb 

Naklada: 8000 

Naslovna stranica: Izložbeni primjerak FOTO; K. ARACI Zadnja stranica: Kamamik FOTO: Ž. GUBIJAN

lUFRO OAK -^ 2000 U HRVATSKOJ 

Hrast 2000 - poboljšanje kakvoće i genetske raznolikosti hrastova 

Hrvatsko šumarstvo 

ima što pokazati svijetu 

Netom završen međunarodni znanstveni skup šumarskih stručnjaka na kojemu je 

sudjelovalo 153 znanstvenika iz 25 zemalja sa svih kontinenata, najveći je do sada 

održan summit šumara u Hrvatskoj 

U 

Hrvatsku 

su došli eminentni 

šumarski stručnjaci 

jer ih je privukla 

rasprava o pomlađivanju hrasta 

lužnjaka, na prirodni način, 

najkvalitetnijega hrasta od 

200-tinjak vrsta koliko ih ima 

u svijetu. A Hrvatska je s ovoga 

skupa poslala u svijet 

najljepšu sliku o sebi, svome 

bogatstvu slavonskoga hrasta 

ali i ljepotama i kulturnoj baštini... 

Ove riječi pohvale hrvatskim 

šumarima i šumarstvu 

izrekao je u Vrbovcu, na kraju 

petodnevnoga druženja svjetskih 

šumarskih stručnjaka u 

Hrvatskoj, prof. dr. Heiiirkh 

Spiecker, jedan od vodećih 

stručnjaka za genetiku hrasta, 

član znanstvenoga odbora lU- 

FRO kongresa i jedan od voditelja 

ovoga znanstvenoga 

skupa. No, to je obveza šumara 

na ustrajnosti u propagiranju 

»hrvatske škole šumarstva«, 

posebice na uzgojnim 

principima koje i svijet sve 

više prepoznaje kao poželjne i 

kao velik doprinos vraćanju 

prirodnoj obnovi i raznolikosti... 

lUFRO-znanstveni skup 

OAK-200()-Improvemcnt of 

Wood Quality and Genetic Diversity 

of Oaks (HRAST 2000- 

Poboljšanje kakvoće i genetske 

raznolikosti hrastova) održan u 

Zagrebu od 20.-25. svibnja 

najvažniji je događaj za hrvatsko 

šumarstvo ove godine. U 

radu skupa sudjelovala su 153 

šumarska znanstvenika iz 25 

zemalja Europe, Azije i Amerike. 

U zagrebačkome hotelu 

Prof. dr. se. Hei 

Spiecker - Njemm 

Intcrnacional u tri je službena 

dana iznijeto blizu 40 referata 

i devet postera s područja obnove 

i genetike hrasta u 

različitim zemljama svijeta i 

različitim klimatskim i 

pedološkim uvjetima. Na 

početku, 21. svibnja, i na 

kraju, 25. svibnja organizirane 

su dvije cjelodnevne stručne 

ekskurzije u Park prirode 

Lonjsko polje i u Šumariju 

Vrbovec u bjelovarskoj Upravi 

šuma, kao i tijekom konferencije, 

u utorak 23. svibnja, 

poludnevni posjet Šumarskome 

institutu Jastrebarsko. 

Domaćin, Šumarski fakultet 

iz Zagreba (na čelu organizacijskog 

odbora bio je 

prof dr. Slavko Matić) sa suorganizatorima. 

Ministarstvom 

Slavko Pomoćnik ministra 

( dipl. ing. Željko 

RenduUć 

poljoprivrede i šumarstva, 

Ministarstvom zaštite okoliša 

i prostornoga uređenja. Hrvatskim 

šumama, Šumarskim 

institutom Jastrebarsko i Hrvatskim 

šumarskim društvom, 

učinili su sve da hrvatsko 

šumarstvo bude dostojno 

prezentirano. Priznaje to i 

jedan od voditelja konferencije, 

američki šumarski struč- 

Izlaganja na Kongresu pratili su brojni domaći šumarski stručnjaci 

Časopis Hrvatske šume/ 1

lUFRO OAK - 2000 U HRVATSKOJ 

Sudionici Kongresa u Opekama 

- Šumarije Lipovljani 

njak prof. dr. Robert Rogers prilikom 

otvaranja lUFRO-Oak- 

2000: »..Za vrijeme leta ovamo 

bila je oluja, no kad smo stigli 

u Zagreb, dočekalo nas je vedro 

nebo. To je bio prvi znak 

da će ovdje biti ugodno. Na 

jučerašnjem izletu u Lonjsko 

polje, u fakultetskim šumama 

u Lipovljanima, ja sam zaista 

bio impresioniran slavonskim 

hrastom, najpoznatijim među 

mnogobrojnim vrstama u 

svijetu. Nadam se da dijelite 

moje dojmove...« 

Znanstveni je skup otvorio 

predsjednik organizacijskoga 

odbora i član znanstvenoga 

vijeća kongresa prof. dr. 

Stavko Matić. Nakon pozdravnih 

riječi koje su u ime suorganizatora 

gostima uputili dipl. 

ing. Željko RenduUć iz Ministarstva 

poljoprivrede i šumarstva, 

prof. dr. Ivo Martinić iz 

Ministarstva zaštite okoliša i 

prostornoga uređenja te dipl. 

ing. Željko Ledinski direktor 

»Hrvatskih šuma«, te nastupa 

mladih glazbenika iz HKD 

»Petar Zrinski« iz Vrbovca, u 

tri je dana prezentirano 40-ak 

referata i 9 postera (o čemu 

pišemo u drugom tekstu). 

Pozdravni govor direktora »Hrvatskih šuma« dip. 

Uvaženi 

predsjedniče, 

gospodine 

Poštovane gospođe i gospodo, 

sudionici znanstvenoga skupa 

OAK 2000-Imrovement of 

wood quality and genetic diversity 

of oaks (HRAST 2000- 

Poboljsanje kakvoće i genetske 

raznolikosti hrastova). 

Posebno mi je zadovoljstvo 

pozdraviti vas u ime jednoga od 

suorganizatora ovoga znanstvenog 

skupa. Javnoga poduzeća 

»Hrvatske šume« p.o. Zagreb i u 

svoje osobno ime. U sljedeća tri 

dana družit ćemo se ovdje u Hrvatskoj, 

zemlji u svijetu čuvenoga 

slavonskoga hrasta lužnjaka, i 

Naše šume pripadaju 

medu najočuvanije 

i najzdravije u Europ 

raspravljati o uzgoju i genetici 

hrastova. No sve to o čemu ćemo 

razgovarati, morate barem u 

dijelu i vidjeti. Jučer ste na stručnoj 

ekskurziji u Parku prirode 

Lonjsko polje, imali prilike vidjeti 

tek djelić očuvane prirodne 

baštine, a imat ćete, nadam se, 

mogućnost upoznati se i s prirodnim 

šumama hrasta lužnjaka, 

kojima gospodari državno poduzeće 

na čijem sam čelu. Stoga vas 

s nekoliko riječi želim upoznati s 

ustrojstvom naše tvrtke i s osnovnim 

podacima o šumama i 

šumarstvu zemlje čiji ste gosti. 

Dragi kolege šumari, državno 

poduzeće »Hrvatske šume« p.o. 

Zagreb gospodari s blizu dva milijuna 

ha šuma i šumskoga zemljišta, 

ili 80 posto ukupnih šuma 

i šumskoga zemljišta Republike 

Hrvatske, što je približno 

jedna trećina kopnene površine 

Hrvatske. Najvrijednije šumske 

sastojine, sjemenjače, čine 64 posto 

ukupnoga šumskoga fonda, 

dok jedan posto svih šuma otpada 

na plantaže. Na površini kojom 

gospodari poduzeće »Hrvatske 

šume« drvna zaliha iznosi 

278 miijuna kubika, šume godišnje 

prirastu 8,1 milijim kubika 

od čega se godišnje koristi oko 

4,9 milijuna kubika drvne mase. 

Najzastupljenija vrsta je bukva 

koja u ukupnoj zalihi bjelogoričnog 

drveta čini 37 posto, na dru- 

2 / Časopis Hrvatske šume

lUFRO OAK ~ 2000 U ||f|y^f SKOJ 

gom je mjestu taj čuveni hrast 

lužnjak s udjelom od 15 posto, 

potom jedan drugi hrast, kitnjak, 

s 10 posto. Od crnogoričnih vrsta 

najzastupljenija je obična jela. 

U svome radu nastojimo održati 

temeljno načelo hrvatskoga šumarstva, 

potrajno gospodarenje s 

očuvanjem prirodne strukture, 

biološke raznolikosti šuma i njihove 

samoobnovljivosti. 

I pored toga što hrvatske 

šume spadaju medu najzdravije i 

najočuvanije u Europi, veliku 

pozornost poklanjamo zaštiti 

šuma i šumskih staništa. Od 

1987. godine redovito se obavlja 

procjena stanja oštećcnosti glavnih 

vrsta drveća. U razdoblju od 

1987. do 1994. godine značajna 

oštećenost svih vrsta kretala se 

od 10,2 do 19,2 posto. U 1994. i 

1995. godini uočen je najveći 

broj značajno oštećenih stabala 

koji je bio blizu europskog prosjeka 

od 32 posto. No otada broj 

značajno oštećenih stabala je u 

padu, tako daje prošle 1999. godine 

iznosio 24,5 posto. U tom 

razdoblju najoštečenija crnogorična 

vrsta bila je obična jela, a 

kod bjelogorice hrast lužnjak. 

Istodobno, najvitalnijom se pokazala 

bukva. 

Od početka praćenja stanja 

oštećcnosti hrasta lužnjaka, iz 

godine u godinu uočavanje lagani 

trend povećanja broja značajno 

oštećenih stabala. U prvoj 

godini procjene (1987.) značajna 

oštećenost lužnjaka iznosila je 

8,1 posto kako bi do 1994. taj 

broj narastao na 42,5 posto značajno 

oštećenih stabala. Od 1955. 

godine uočava se trend laganog 

oporavka lužnjaka i broj značajno 

oštećenih stabala se smanjuje 

od 37,3 na 23,7 posto u 

1999. godini. Najveći broj 

značajno oštećenih stabala zabilježen 

je u području nizinskih 

šuma uz rijeku Dravu u Upravi 

šuma Koprivnica. 

Javno poduzeće »I Irvatske 

šume« ustrojeno je kao jedinstveno 

državno poduzeće sa sjedištem 

u Zagrebu te 16 uprava 

formiranih tako da zaokružuju 

prirodne i gospodarske šumske 

cjeline. Poduzećem upravlja Upravni 

odbor od devet članova od 

kojih šest imenuje Vlada RH, a 

tri biraju zaposleni u poduzeću. 

Pravi operativni šumarski posao 

odvija se u 171 šumariji kao temeljnom 

organizacijskom i gospodarskom 

obliku. 

Koristim priliku i želim vas 

izvijestiti kako se u skladu s 

opredjeljenjima Republike Hrvatske 

i njenim skorim ulaskom u 

europske integracijske procese, u 

Partnerstvo za mir i WTO, 

Svjetsku trgovinsku organizaciju, 

priprema i restrukturiranje državnih 

poduzeća, pa tako i 

Hrvatskih šuma koje bi do kraja 

ove godine trebale postati 

trgovačko društvo. 

Želim vam uspješan rad i ugodan 

boravak u našoj Domovini! 

Inozemni šumarski znanstvenici 

bili su ugodno iznenađeni 

ljepotama Lonjskoga polja 

Prije početka znanstvenoga 

skupa šumarski su stručnjaci 

bili na cjelodnevnome 

izletu u Parku prirode Lonjsko 

polje gdje ih je upravitelj 

dipl. ing. Goran Gugić 

upoznao s dijelom kulturne i 

prirodne baštine ovoga dijela 

Hrvatske. Gosti su obišli Cigoč, 

europsko selo roda, te fakultetsko 

dobro Opeke u 

Šumariji Lipovljani, gdje Šumarski 

fakultet iz Zagreba 

gospodari sa 500 ha lužnjakovih 

šuma. O ulozi i značenju 

Šumarskoga fakulteta u hrvatskom 

šumarstvu govorio je 

dekan Fakulteta prof. dr. 

Joso Vukelić, a s pokusima u 

sjemenskim sastojinama te 

načinom obnove lužnjaka goste 

su upoznali prof. dr. 

Zvonimir Seletković, prof. 

dr. Slavko Matić, mr. se. 

Igor Anić i prof. dr. Joso 

Vukelić. 

Na poludnevnom izletu 

u Šumarski institut Jastrebarsko 

sudionici lUFRO skupa 

posjetili su lokalitet Gajno 

gdje ih je mr. se. Sanja 

Perić upoznala s uspije- 



vanjem različitih provenijencija 

lužnjaka na trajnom pokusu 

osnovanom 1988. godine. 

Prof. dr. Joso Gračan sa 

suradnicima pojasnio je potom 

gostima kako je Institut 

ustrojen, što i kako se radi te 

tko financira znanstveno istraživačke 

radove. 

U Šumariji Vrbovec, posljednjega 

dana znanstvenoga 

skupa, šumari iz Europe i 

svijeta mogli su na licu 

mjesta vidjeti kako se u Hrvatskoj 

prirodno obnavlja lužnjak. 

Nakon posjete izložbi 

»Hrast lužnjak« što je osmislio 

dipl. ing. Željko Gubijan, 

direktor Hrvatskih 

šuma dipl. ing. Željko Ledinski 

i upravitelj dipl. ing. 

Đuro Kauzlarić prezentirali 

su osobnu kartu poduzeća 

odnosno Šumarije Vrbovec. 

Potom su gosti na četiri 

lokaliteta u gospodarskoj jedinici 

Česma u četiri faze 

mogli vidjeti kako izgleda obnova. 

Na prvome je pokazana 

pripremna faza na naplodni 

sijek. Izvršena je doznaka i 

čeka se urod žira. Na drugo- 

me lokalitetu obavljena je 

oplodna sječa i tu su već 

jednogodišnje biljke ponikle 

iz žira. Ujedno je prikazana i 

njega. Petogodišnji mladik je 

sljedeća faza u prirodnoj obnovi 

te konačno, gosti su se 

našli (na četvrtom lokalitetu) 

U institutu u Jastrebarskom }ioMmd je bio domaćin dr. Joso Gračan 

u 11 godina starom iznjegovanom 

mladiku koji čeka 

sljedeću fazu - čišćenje. Šumari 

su mnogo toga prošli, no 

ovo što su vidjeli i doživjeli u 

Vrbovcu, i ukupno u Hrvatskoj 

doista je nesvakidašnje, 

moglo se čuti od mnogih eminentnih 

stručnjaka na završetku 

ekskurzije, na osobito 

pripremljenom završnom druženju 

u šumi kojoj su se toliko 

divili. 

.^^ 

Tekst i snimci: IVliroslav 

Mrkobrad 

L' šumariji \'ibopec uglednim gostima govoilo je dipl mg Đuio Kauzlaiić 



U sklopu međunarodnoga kongresa »Hrast 2000« tiskan tematski broj »Glasnika za šumske pokuse« 

međunarodnom konigresu 

»OAK 2()0()-Im- 

!\ Ii 

provemcnt ot wood 

quality and gcnetic diversity of 

oaks« (HRAST 2000 - Poboljšanje 

kakvoće i genetske raznohkosti 

hrasta) održanom od 20. 

do 25. svibnja u Zagrebu, sudionici 

kongresa dtAili su među 

ostalim prilozima i Glasnik za 

šumske pokuse broj 37. Riječ je 

o specijalnom tematskom izdanju 

Šumarskoga fakulteta u Zagrebu 

u kojemu je na 495 stranica 

u dva poglavlja tiskano 40 

članaka, koji su čitani tijekom 

trajanja kongresa. U prvome 

poglavlju nalaze se članci koji 

tematski pripadaju lUFRO grupi 

1. 6. 00. - »Oplemenjivanje i 

uzgajanje hrasta«, a drugo poglavlje 

odnosi se na lUFRO 

grupu 2. 8. 05. - »Genetika hrasta«. 

Olakšica za 

sudionike kongresa 

Treba istaknuti kako su 

članci u okviru svakoga poglavlja 

poredani po redoslijedu izlaganja, 

stoje bila značajna olakšica 

svim sudionicima kongresa. 

Članci su za tisak priređeni prema 

posebnim uputama, s obzirom 

na specifičnu namjenu 

ovoga broja Glasnika, a recenzirali 

su ih inozemni recenzenti, 

stručnjaci lUFRO-a. Naime, 

tiskani su na engleskom jeziku i 

bez dvojezičnih opisa pojedinih 

priloga. Potrebno je napomenuti 

kako su na kraju svakoga članka 

tiskani na hrvatskome jeziku 

naslov, sažetak i ključne riječi, 

što je opet olakšica za sudionike 

kongresa iz Hrvatske koji ne 

vladaju engleskim jezikom. 

U dva poglavlja nalazi se 

40 znanstvenih članaka, od čega 

je 15 radova stručnjaka iz Hrvatske. 

Prof. dr. Slavko Matić sa 

zagrebačkoga Šumarskoga fakulteta 

napisao je članak pod nazivom 

»Hrastove šume (Quercus 

sp.) u Hrvatskoj« u kojemu je 

opisao sve vrste hrastova koji 

šumarskim stručnjacima 

Riječ je o specijalnom tematskom izdanju Šumarskoga fakulteta 

u Zagrebu u kojemu je tiskano 40 članaka, koji su čitani tijekom 

trajanja kongresa 

S posebnom pozornošću izlaganja inozemnih znanstvenika pratili su i naši mladi šumarski stručnjaci 

dolaze od prirode i koje tvore 

prirodne šumske zajednice u 

našoj državi. Isti autor je sa suradnicima 

Milanom Oršanićem 

i Igorom Anićem napisao 

rad »Broj biljaka i stanište 

kao značajni čimbenici uspijevanja 

mladih sastojina hrasta 

lužnjaka«, u kojemu se preporučuje 

da se kulture hrasta 

ktžnjaka kao i prirodne sastojine 

mogu podizati samo na šuniskim 

tlima i s brojem biljaka 

od najmanje 10.000 kom/ha. U 

članku »Kretanja vrijednosti 

šuma i šumskoga tla u dinamičnom 

sustavu jednodobne šume 

hrasta lužnjaka u gospodarskoj 

jedinici »Josip Kozarac« autori 

Juro Cavlović, Mario Božić i 

Nikola Lukić zaključuju kako 

bi se vrijednost šume hrasta 

lužnjaka povećala za 5-7 novčanih 

jedinica (6%), ako bi se 

razdoblje ophodnje povećalo sa 

140 na 160 godina. »Regresijski 

modeli procjene biomase hrasta 

mcdunca, hrasta sladuna i hrasta 

crnike u panjačama«, naziv 

je zajedničkoga rada Vlade 

Topića, Olega Antonića, 

Željka Spanjola i Žarka Vrdoljaka. 

Autori napominju 

kako je razvoj modela za brzu 

procjenu biomase dominantnih 

mediteranskih vrsta drveća i 

grmlja važan dio dugoročnoga 

istraživanja kompeticije između 

šumarstva i stočarstva u Hrvatskoj, 

a dobiveni modeli su 

prikladni za brzu i pouzdanu 

procjenu biomase populacije u 

panjačama. 

Hidrotehnički 

zahvati uzrokuju 

sušenje hrasta 

Praćenjem položaja određenih 

fizičkih i mehaničkih 

svojstava slavonskoga hrasta u 

transverzalnom smjeru dobiveni 

rezultati omogućuju da se 

ustanovi utjecaj dvostruke 

bjeljikc na kakvoću i uporabnu 

vrijednost drva. Zaključak je to 

autora Slavka Govorčina i 

Tomislava Sinkovića, koji su 

napisali članak pod naslovom 

»Utjecaj dvostruke bjcljike na 

kakvoću slavonskoga hrasta«. 

Rad o »Utjecaju klime i hidrotchničkih 

zahvata na stabilnost 

hrasta lužnjaka« potpisuju autori 

Branimir Prpić i Igor 

Anić, ističući kako hrast lužnjak 

premda uspješno podnosi 

klimatske ekscese, primjerice 

sušne i mokre godine, hidrotehnički 

zahvati koji ometaju 

šumske površine uzrokuju sušenje 

hrasta u svim šumskim 

ekosustavima. Članak o »Odnosu 

između dcbljinskoga prirasta 

i stupnja oštećenosti hrasta lužnjaka« 

napisali su Renata Pernar, 

Vladimir Kušan i Željko 

Galić, navodeći u zaključku da 

su vrlo velika oštećenja uz isušene 

bare, asfaltirane ceste s dubokim 

postranim kanalima te 

uz prokopane kanale. Manja je 

oštećenost uz šumske ceste i 

prirodne vodotoke, iz čega se 

može zaključiti kako stupanj 

oštećenosti ovisi o intenziteti: 

zahvata u prirodne hidrološke 

uvjete. Nikola Pernar, Zvon- 

Časopis Hrvatske šume I 5

lUFRO OM- 2000 U HRVATSKOJ 

Na ikiilniijii Šumarije Jastrehai'-ko. tia lokaliteui Čajno (gostima su pokazane različite provenijencije hrasta lužnjaka 

ko Seletković i Darko Bakšić 

u zajedničkom radu »Pedološka 

i mikroklimatska obilježja hrasta 

lužnjaka na nekim pokusnim 

plohama u Hrvatskoj« napominju 

da su mikroklimatska 

obilježja staništa u konstelaciji s 

vodnim režimom jednoga i drugoga 

lokaliteta usmjeravajući 

čiinbenici pcdogenetskih procesa, 

koji će se u budućnosti 

vjerojatno odraziti na povećanje 

razlika između pedoloških parametara 

na pokitsnim plohama. 

Damir Barčić, Željko 

Spanjol i Oleg Antonić napisali 

su rad pod naslovom »Sukcesija 

vegetacije na trajnim plohama 

u šumi hrasta crnike u 

Hrvatskoj«. Autori naglašavaju 

kako hrast crnika ima unimodalnu 

distribuciju prsnih promjera 

u svim razvojnim stadijima 

(isključujući makiju), dok 

druge drvenaste vrste imaju 

padajuću distribuciju prsnih 

promjera u svim stadijima. 

»Razvoj vegetacije u lokalitetima 

sušenja hrasta lužnjaka u 

Hrvatskoj« članak je Jose 

Vukelića i Darija Baričevića, 

u kojemu autori naglašavaju 

kako je zbog promjena u 

vegetaciji na lokalitetima na 

kojima se šuma suši nestao 

Naplodiii sijek u gj. Česma, Šumarije Vrbovec 


lUFRO OAK-2000 

hrast lužnjak, ali i brojni članovi 

dobro strukturirane fitocenoze, 

a proširile su se neke pionirske 

vrste, medu kojima se posebno 

ističu one koje rastu na vlažnijim, 

zamočvarenim i otvorenim 

staništima. Zanimljiv članak 

pod naslovom »Rast starih 

hrastovih stabala u Hrvatskoj: 

preliminarni rezultati programa 

TGECC« napisali su Dalibor 

Hatić, Oleg Antonić, Željko 

Spanjol i Josip Križan. U 

radu je prikazan rast starih primjeraka 

četiriju vrsta hrasta: 

lužnjaka, kitnjaka, mcdunca i 

crnike, a neki su hrastovi medu 

najstarijima jedinkama unutar 

U HRVATSKOJ 

klonova. Procjena genetskih parametara 

(nasljednosti i genetske 

dobiti) rađena je za 21 

polusrodnika te odvojeno za polusrodnike 

iz svake populacije. 

»Varijabilnost listanja hrasta 

lužnjaka u pokusu provenijencija 

u Pokuplju« članak je Sanje 

Perić, Jose Gračana i Bojane 

Dalbelo-Bašić. U svome radu 

autori navode detaljnije izučavanje 

svojstva listanja hrasta 

lužnjaka koje je počelo 1997. 

godine, a provodi se u sedam 

faza. Rezultati istraživanja upućuju 

na varijabilnost listanja po 

provenijencijama i ponavljanjima 

za svaku od sedam proma- 

Prof. dr. Slavko Matić 

Iznad očekivanja 

lUrRO skup u Zagrebu kratko je ocijenio i predsjednik 

organizacijskoga odbora prof. dr. Slavko Matić. 

- Kako je to svjetski simpozij o hrastu lužnjaku a 

Hrvatska je u svijetu poznata po njemu, normalno je da 

smo poduzeli sve kako bi hrvatsko šinnarstvo predstavili u 

dobrom svjetlu i da skup uspije. Povratne ocjene od kolega 

koji se javljaju »e« mailom, poštom, pišu kako se nisu nadali 

ovakvom uspjehu. Mislim da smo simpozij, s naše 

strane, organizirali na visokoj razini na svim poljima - 

prije svega smještaj i organizacija simpozija, pripremljeni 

materijali i posteri, simultano prevođenje, dva cjelodnevna 

tih vrsta u Hrvatskoj. Primjerice, 

crnika s Raba ima procijenjenu 

starost 436 godina, 

medinac s Krka 318 godina, a 

lužnjaci iz Repaša između 240 i 

300 godina. 

Genetska 

istraživanja 

u sklopu poglavlja o »Genetici 

hrasta« grupa autora: Mirko 

Vidaković, Davorin Kajba, 

Šaša Bogdan, Vlatko Podnar 

i Josip Bećarević potpisuju 

rad »Procjena genetskoga 

poboljšanja u testu polusrodnika 

hrasta lužnjaka«. U članku 

je prikazana fcnotipska selekcija 

stabala hrasta lužnjaka na području 

sjemenskoga rajona srednje 

Podravine te je osnovana 

eksperimentalna klonska sjemenska 

plantaža s ukupno 40 

tranih faza. Želimir Borzan 

napisao je rad »Hermafroditsko, 

izvansezonsko cvjetanje 'zelenoga 

hrasta' koji raste u sjevernoj 

Dalmaciji«. Autor naglašava 

kako se izvansezonsko cvjetanje 

»zelenoga hrasta« i pojava hermafroditskih 

cvjett)va ne može 

objasniti neobičnim klimatskim 

promjenama u ovom području. 

Može se samo pretpostaviti da 

hermafroditsko cvjetanje predstavlja 

primitivno naslijeđeno 

stanje u porodici Fagaceae, kao 

što sugeriraju neki autori. Rad 

pod nazivom »Multivarijantna 

analiza oblika lista hrasta lužnjaka 

u testu provenijencije 

Gajno« napisali su Josip Franjić, 

Joso Gračan, Davorin 

Kajba, Željko Skvorc i Bojana 

Dalbelo-Bašić. U članku 

se ističe kako je prethodnim 

Zajednički snimak dijela sudionika kongu 

Gajno u Jastreharskom 

na 

loLdhktii 

i jedan poludnevni izlet, gdje su gosti vidjeli prave šume, 

sve je bilo na visokoj razini. To je za Hrvatsku i hrvatsko 

šumarstvo izuzetno značajno. Kad smo 1996. godine dobili 

organizaciju simpozija, mnogi su se čudili i pitali, pa kako 

to daje domaćin Hrvatska, pa gdje je Hrvatska! No sada 

kad su konačno i vidjeli Zagreb, gdje su ih dočekali gostoljubivi 

i nasmiješeni ljudi i odlična organizacija, bili su 

oduševljeni. Posebno zato što se hrvatsko šumarstvo 

odlikuje kvalitetom, te ga se može predstaviti svugdje u 

svijetu. Jedan Francuz koji nam nije bio previše sklon, na 

odlasku sa simpozija rekao je: Sad idem kući, pokupit ću 

djecu i ženu i doći na godišnji odmor u Dubrovnik! 

Jedino je žalosno to, rekao je, na kraju prof Matić, što 

hrvatski mediji, iako su bili obaviješteni nisu, osim iznimaka, 

značajnije popratili ovaj važan svjetski skup šumara. 

Ne zbog nas šumara, nego zbog Hrvatske. Ne događa se 

Hrvatskoj svaki dan da 60-ak svjetskih stručnjaka iz preko 

20 zemalja boravi ovdje. 

Časopis Hrvatske šume / 7

lUFRO OAK-2QQQ U HRVATSKOJ 

istraživanjima utvrđeno da svaka 

populacija ima po prilici isti 

broj genotipova, a razlika se javlja 

jedino u preživljavanju 

pojedinih genotipova. Rezultatima 

ovih istraživanja dobit će 

se jasnija slika genetske strukture 

svake istraživane provenijencije. 

Pri umjetnoj će se obnovi 

moći ići s manjim brojem jedinki 

po jedinici površine, čime 

će se znatno smanjiti troškovi 

umjetne obnove lužnjakovih 

šuma. 

Pozornost 

vrhunskoj kakvoći i 

genetskoj 

raznolikosti 

Na stranicama Glasnika tako 

je ostao pisani trag s ove 

značajne međunarodne konferencije 

navedenih dviju lU- 

PRO-vih grupa, kojoj je cilj, 

kako se ističe u predgovoru, 

predstavljanje rezultata istraživanja 

i njihovog učinka na 

potrajno gospodarenje hrastovim 

ekosustavima, s posebnim 

naglaskom na vrhunsku kakvoću 

proizvodnje drva i genetsku 

raznolikost. Glavni urednik dr. 

se. Joso Vukelić i tehnički 

urednik mr. se. Igor Anić u 

predgovoru knjige nadaju se 

kako će navedeni radovi pružiti 

vrijedne informacije stručnjacima 

koji se bave istraživanjem 

i upravljanjem hrastovim ekosustavima: 

uzgajateljima, genetičarima, 

ekolozima, upraviteljima 

i drugima. Napominju 

kako su poznavanje ekologije i 

gospodarenja hrastovim šumskim 

ekosustavima te svijest o 

promijenjenim društvenim potrebama 

važni za potrajno gospodarenje 

šumskim ekosustavima, 

a slabljenje šumskoga 

ekosustava smanjuje gospodarske 

i društvene funkcije šuma. 

Stoga je, zaključuje se u predgovoru, 

osiguravanje traženih 

općekorisnih funkcija društvu, 

putem odgovarajućih načina 

gospodarenja, politički, ekonomski, 

društveni i ekološki 

izazov. Na kraju, potrebno je 

istaknuti kako su sudionici 

kongresa, posebice inozemni, 

pohvalili ovu stručnu publikaciju 

i ažurnost njenog izlaženja, 

što je, napomenuli su, rijetkost 

na takvim skupovima. -Jđ 

I. Tomić 

V 

Sudionici lUFRA prof. dr. Emil Klimo/Ceška Republika 

Problemi nizinskih 

šuma su slični 

Prof dr. Emil KLIMO iz 

Češke, profesor na 

Šumarskome fakultetu 

u Brnu radi i na Institutu za 

ekologiju šume, jedan je od 

sudionika lUFRO konferencije 

u Zagrebu. U kraćem razgovoru 

govori nam o svom 

radu i iskustvima s hrastom, 

znanstvenom skupu u Zagrebu 

te o šumarstvu u Češkoj. 

- Institut se bavi znanstvenim 

istraživanjima i jedna 

od naših prvih aktivnosti bila 

je analiza eko-sustava lužnjaka 

u nizinskim šumama za jedan 

međunarodni program. To je 

bilo publicirano u dvije monografije. 

Nakon toga radili smo i 

druge projekte, primjerice o 

problemu monokulture smreke. 

Jedan od najvećih problema 

današnjice je podizanje divcrziteta 

u lužnjakovim šumama 

stoje bilo naglašeno i na tri 

svjetske konferencije, a time se 

bavimo i danas. 

• Govorite odlično hrvatski! 

- Ja sam u bivšoj Jugoslaviji 

bio prvi puta još 1958. u 

sklopu jedne velike ekskurzije 

koju je organizirao Fazlija Alihakić 

sa sarajevskoga Fakulteta, 

kada smo posjetili i Jahorinu, 

Igman, Postojnu, Opatiju i 

došli do Trstena kod Dubrovnika. 

Poslije sam često dolazio, 

pohađao i seminar hrvatskosrpskoga 

jezika, kupio gramatiku 

i proučio je, i nakon toga jednostavno 

čitao vaše novine. 

Radio sam i mjesec dana sa 

studentima na Velikome polju 

na Igmanu na kartiranju. Jezik 

se uči ako ga slušate, to je kao 

pjesma. Hrvatski jezik ima 

svoju melodiju i trebate je čuti. 

• Možete li nam ukratko 

predstaviti češko šumarstvo? 

- Šumarstvo doživljava 

promjene, no prema podacima 

iz 1998. godine, državne šume 

Prqf:dr.mmrmtm's' 

češka Republika 

u Češkoj su zauzimale oko 63 

posto svih šuma i šumskoga 

zemljišta, na privatne je otpadalo 

23 posto, na komunalne 

oko 13 posto te nešto na šumarske 

zadruge! Inače, 61,5 

posto svih šuma su gospodarske, 

tri posto spada u različite 

kategorije zaštitnih šuma te 

35,5 posto u kategoriju specijalnih 

(vojne, šume oko 

različitih objekata). Najzastupljenija 

vrsta je smreka (54,3 

posto), dok je hrasta tek 6,4 

posto. Crnogoričnc šume pokrivaju 

1,980 milijuna hektara 

ili 76,7 posto ukupnih površina 

pod šumama, a listače 566,9 

tisuća ha. Sumama u državnom 

vlasništvu upravlja državno 

poduzeće Češke šume a 

sjedište direkcije je u Hradec 

Kralovy. I privatnim šumama 

gospodari se prema novom 

Zakonu o šumama, no mnogi 

šumovlasnici previše su očekivali 

od šume. A u nju se najprije 

mora ulagati kako bi se 

nešto dobilo. 

Poseban problem u Češkoj 

je rekonstrukcija šuma 

koje su bile oštećene. Radi se o 

prilično velikim površinama 

koje se moralo posjeći zbog 

oštećenja od kemijskih zagađenja 

i sada se tu sade nove 

vrste i obnavlja tlo. Još jedan 

problem je vodni režim u 

šumama koji bi se trebao 

riješiti novim Zakonom o vodama 

koji je u pripremi. 

• Surađujete li s hrvatskim 

šumarima? 

- Imamo dobre kontakte 

s hrvatskim šumarima, posebno 

s prof dr. Slavkom Matićem, 

te u stručnom dijelu u 

gospodarenju s našim nizinskim 

šumama. Pokušavamo i 

kod nas primijeniti metodu 

prirodne obnove hrasta. Više 

smo dosad u predjelima oko 

Južne Morave radili čistu 

sječu, poslije toga pripremali 

zemljište koje je nakon takve 

sječe bilo potpuno uništeno. 

No za to će trebati vremena. 

Hrvatski šumari bili su prije 

dvije godine u Slovačkoj na 

jednom simpoziju o nizinskim 

šumama. Problemi u gospodarenju 

nizinskim šumama 

su slični, projekt revitalizacije 

ovih šuma predviđa ponovo 

vraćanje voda u šume. 

Deficit vode je i zbog manje 

padalina posljednjih godina. 

Programom revitalizacije šuma 

želimo povećati i biodivcrzitet 

kako bi bile stabilnije. 

• Kako, na kraju, 

ocjenjujete ovaj znanstveni 

skup u Zagrebu? 

- Skup je dobro pripremljen 

i organiziran, referati su 

stručni a posebice su poučne 

ekskurzije gdje se moglo 

mnogo toga vidjeti u prirodnoj 

obnovi šuma i čuti u raspravama. 

Mene osobno dojmila 

se dobra suradnja Fakulteta, 

posebice katedre za uzgoj 

sa šumarstvom. To što sino 

vidjeli odlična je prezentacija 

hrvatskoga šumarstva u svijetu. 

^^^ Razgovarao: 

"•T" M. Mrkobrad 


RESTRUKTURIRANJE HRVATSKIH SUMA 

Za jedinstveno poduzeće, ali kakvo? 

Neke dvojbe iznijete na 

sastanku u Sisku (u prilogu 

donosimo i stavove s toga 

skupa) mogle bi se sažeti u 

nekoliko pitanja: kako se 

oduprijeti pritisku lokalnih 

političkih struktura za regionalizacijom 

šumarstva 

(posebice apostrofiran Gorski 

kotar); je li jedinstveno 

ili decentralizirano poduzeće; 

ako će buduće poduzeće 

biti decentralizirano, 

kao holding, koliko bi 

uprava bilo najoptimalnije; 

je li primjereniji oblik organiziranja 

kroz d.d. ili d.o.o.; 

kako u nekoj budućoj organizaciji 

procijeniti uporabnu 

i neuporabnu (općekorisne 

funkcije) vrijednost 

šuma; na koji način privatizirati 

dio sadašnjega poduzeća; 

kako motivirati radnika 

i kako smanjiti troškove? 

u skoroj budućnosti morat ćemo se naučiti živjeti i od drugih prihoda ositn prodaje drvnih sortimenata 

Početkom lipnja u Đurđevcu je na sastanku 

upravitelja naših Uprava otpočela javna rasprava o 

predstojećoj transformaciji našega poduzeća 

Kako će izgledati »Hrvatske 

šume« sljedeće 

godine, kako će biti 

organizirano hrvatsko šumarstvo 

u idućem desetljeću; 

koje sve radnje treba 

poduzeti da bi se proces restrukturiranja 

mogao provesti; 

hoće li Hrvatske šume 

postati trgovačko društvo, 

samo su neka od pitanja o 

kojima su »glasno« razmišljali 

vodeći ljudi poduzeća 

na prvoj tematskoj raspravi 

u Sisku o svakako najvažnijem 

pitanju današnjice 

»Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb. 

Početak je to raspravljaonice. 

O istoj temi bilo je 

riječi i na sastanku upravitelja 

uprava 5. lipnja u 

Đurđevcu, u koju će se 

tijekom vremena uključiti 

sve zainteresirane strukture, 

od Ministarstva, Hrvatskoga 

šumarskoga društva, sindikata 

i ostalih institucija do 

samih šumara, a koja bi trebala 

dati konačan stav o 

tome kako bi trebalo izgledati 

hrvatsko šumarstvo na 

početku 21. stoljeća. 

— Paralelno s našim raspravama, 

stručnim ekskurzijama 

i saznanjima kako se 

to radi u Europi, odvijat će 

se postupak promjene Zakona 

o šumama. Stav je Vlade 

Republike Hrvatske, da 

se i Hrvatske šume, kao i 

ostala javna poduzeća, moraju 

transformirati, a na 

nama je da pronađemo nabolji 

oblik, uvažavajući sve 

specifičnosti hrvatskoga šumarstva, 

uvodno je izvijestio 

direktor Željko Ledinski. 

Dosad je naš najvažniji 

izvor prihoda bilo drvo, no 

ubuduće morat ćemo naučiti 

koristiti i druge izvore 

prihoda. U Austriji, primjerice, 

iznio je jednu usporedbu 

direktor, drvo je 

tek na sedmome mjestu po 

udjelu u ukupnome prihodu. 

Na sastanku u Đurđevcu 

upravitelji pojedinih uprava 

podsjetili su na neke 

specifične probleme svojih 

sredina. Tako se dipl. ing. 

Ivan Leko zapitao što će biti 

sa zaštićenim objektima prirode, 

dipl. ing. Ante Tustonjić 

misli kako će u nekoj 

budućoj oganizaciji drugačije 

biti tretiran i OKFŠ, dok 

je dipl. ing. Hertnan Sušnik 

podsjetio na već izražene 

zahtjeve za povratom dijela 

šuma u delničkoj upravi, ali 

i na potraživanje enormno 

velike rente od šuma. Na 

opasnost regionalizacije, ali 

i raznih interesnih lobija 

upozorio je i dipl. ing. Marijan 

Kolić. Šumarsko 

društvo iz Vinkovaca, 

izvijestio je dipl. ing. Darko 

Beuk, je za decentralizaciju 

šumarstva te za tri šumskogospodarska 

područja. 

To su razmišljanja. 

Neupitan je tek bio stav da 

nema dobroga gospodara 

izvan jedinstvenoga poduzeća, 

kako šume ne mogu 

biti privatizirane. O modalitetima 

restrukturiranja, da li 

dioničko društvo ili društvo 

s ograničenom odgovornošću, 

da li s decentraliziranim 

dijelovima od kojih će se 

tražiti da posluju profitno, 

kako je rekao i zamjenik direktora 

dipl. ing. Ivan Hodić, 

šumari će reći svoje nakon 

opširne rasprave, (m) 


ZAKLJUČCI 

1. Restrukturiranje javnoga poduzeća »Hrvatske šume« 

p.o. Zagreb nužno je radi usklađivanja njegova oblika 

sa zahtjevima pravnoga sustava, time i svjetske zajednice, 

te djelotvornijega ostvarivanja zadaća zbog kojih 

je i osnovano. 

2. Pokretači i glavni nositelji u definiranju strategije i ciljeva 

moraju biti stručnjaci »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, 

Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 

Šumarskoga instituta, te Hrvatskoga šumarskog 

društva. 

3. Restrukturiranje Poduzeća u skladu sa svojim nadležnostima 

osigurat će Ministarstvo poljoprivrede i 

šumarstva, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornoga 

uređenja. Ministarstvo gospodarstva, Državna uprava 

za vode, te druga nadležna tijela u Republici Hrvatskoj. 

4. Nužno je donijeti novi Zakon o šumama, koji će propisati 

ciljeve i načine gospodarenja šumama i šumskim 

zemljištima, za sve šumovlasnike osigurati zaštitu ovoga 

nacionalnog bogatstva. 

5. »Hrvatske šume« p.o. Zagreb restrukturirati u jedan od 

oblika društva kapitala (d.d. ili d.o.o.), sukladno Zakonu 

0 trgovačkim društvima. 

6. Ustrojiti jedno trgovačko društvo s decentraliziranom 

unutarnjom organizacijom, koje će poslovati na 

poduzetničkim načelima i načelu profitabilnosti decentraliziranih 

jedinica. 

7. Novo trgovačko društvo ovlastiti da za vlasnika 

(državu) obavlja gospodarenje šumama i šumskim 

zemljištima, ostvarujući ciljeve utvrđene ZOŠ-om, 

poštivajući zakonsku regulativu. 

8. Na novo trgovačko društvo prenijeti svu imovinu »Hrvatskih 

šuma«, p.o. Zagreb, s time da Republika Hrvatska 

ostaje vlasnikom šuma i šumskoga zemljišta. 

9. Načela unutarnjeg ustrojstva moraju uružati uvid i 

poštovati potpuno jasne tijekove poslovanja i financijske 

tijekove. Za svaki segment mora biti jasno koliko 

stvara vrijednosti i troškova, koliki su zajednički 

troškovi i je li ispunjena njihova svrha. 

10. Unutarnje ustrojstvo trgovačkoga društva mora biti u 

funkciji optimalizacije proizvodnoga procesa, uz brigu 

0 šumskogospodarskim posebnostima. 

11. Prije izrade detaljnoga Projekta restrukturiranja upoznati 

se s iskustvima drugih zemalja. U tu svrhu organizirati 

studijska putovanja grupa stručnjaka. 

12. Kod izrade Projekta Vladi Republike Hrvatske predložiti 

angažiranje konzalting tvrtke s međunarodnim referencama, 

koja može odgovoriti našim zahtjevima. 

13. Koristiti mogućnost financiranja ovog Projekta dijelom 

iz sredstava kredita Svjetske banke. 

14. Čitav tijek restrukturiranja od pokretanja inicijative do 

realizacije treba biti javan, s njime upoznati čitavu 

struku i javnost, argumentima pridobiti što veći broj 

stručnjaka na provedbi. U tu svrhu obvezatno upoznati 

sve kolegije uprava šuma i ogranke Hrvatskoga šumarskog 

društva. 

REDSTOJECI 

Zastoje 

D; 

1 irektor »Hrvatskih šuma« nedavno je 

pokrenuo postupak restrukturiranja 

našega Poduzeća. Nameće se pi- 

I Mt " "" ' tanje zašto? Što i kako je potrebno restrukturirati 

»Hrvatske šume« p.o. Zagreb 

Prije svega, što znači pojam »restrukturiranje«? 

Restrukturiranje označava promjenu 

strukture. Struktura je pojam koji, pojednostavljeno, 

podrazumijeva sadržaj i odnose 

unutar nekog sustava. 

Sustav »Hrvatske šume« u osnovi sadrži 

šume, ljude i sredstva s kojima ljudi 

rade u šumi. Što treba mijenjati? Očigledno u sva tri dijela sustava 

potrebno je unapređivanje. Što je onda najvažnije napraviti odmah? 

Što se želi postići? Bolja efikasnost poslovanja! 

Kako? Rješavanjem postojećih problema koji onemogućavaju 

efikasnije poslovanje! 

Koji su problemi u radu »Hrvatskih 

šuma«? 

u restrukturiranje se ulazi kako bi se riješili postojeći problemi. 

Probajmo nabrojiti osnovne probleme: 

— niski rezultati poslovanja kroz više godina, s time da se pozitivno 

poslovanje odražavalo zaostajanjem u plaćama, niskom 

akumulacijom i nedovoljnim razvojem; 

- povećanje broja organizacijskih jedinica koje posluju s gubitkom; 

— slaba iskorištenost kapaciteta mehanizacije; 

— centralizacija upravljanja, koja je dovela do demotiviranosti 

zastupnika i smanjenje efikasnosti rada nižih organizacijskih jedinica; 

— manjak sistematskih, cjelovitih informacija o poslovanju — 

nedostaje sustav knjigovodstva proizvodnje, analiza, izrada plana 

kasni, nedovoljna je pouzdanost izvornih podataka; 

- neefikasnost menadžera, koji nisu educirani za način menadžerskog 

upravljanja; 

— sustav organizacije Poduzeća nije dovršen; 

- nema jasnih tržišnih odnosa u Poduzeću - u biološkoj reprodukciji 

ne prate se stvarni troškovi (»dogovorna ekonomija«), 

sredstva biološke reprodukcije su »zajednička« (anonimna), knjigovodstvo 

bilancira uprave šuma (poduzeća?). 

Koje probleme rješavati restrukturiranjem? 

što je najefikasnije restrukturirati u sustavu »Hrvatske šume«? 

1. Šume - mogu se poboljšavati stručnim radom u dužim razdobljima. 

2. Tehnologija rada - može se poboljšati novim metodama 

rada i boljom tehnologijom u skadu s novim znanjima i sredstvima. 

3. Zaposleni ljudi — efekti rada mogu se poboljšavati povećanjem 

individualnih sposobnosti te metodama moderne organizacije 

rada. 

Očigledno je da se najbrži efekti mogu postići boljom organizacijom 

rada zaposlenih ljudi! 

Organizacija rada uvjetuje efikasniji rad svih radnika. Dvije su 

osnovne grupe radnika: 

- direktni izvršitelji i 

- uprava-menadžment. 

Obje grupe treba motivirati za efikasniji rad. Kako? 

10 / Časopis Hrvatske

SPRAVAMA U NAŠIM SUI 

potrebno 

Direktne izvršitelje nagraditi za efekte direktnoga rada i 

prijedloge poboljšanja poslovanja (participacija). 

Upravu nagraditi za efekte poslovanja organizacijskoga dijela s 

kojim upravljaju. 

Upravu čine svi koji donose odluke i izdaju naloge — dakle, 

upravljaju s radnim procesima u Poduzeću. To su, u prvome redu, 

svi rukovoditelji organizacijskih dijelova — prozvani »menadžment«. 

Rukovoditelji upravljaju koristeći svoje znanje, sposobnost 

rukovođenja ljudima i informacije o radnim procesima. 

Osnovni zadatak menadžera je organizirati proces i kreirati 

razvoj (unapređenje) poslova za koje je zadužen. 

Organizacija rada je centralni problem! 

Bitne sastavnice organizacije u »Hrvatskim šumama« jesu: 

1. Organizacijske jedinice 

2. Djelatnosti 

3. Kontroling 

4. Menadžmcnt 

5. Sustav upravljanja. 

1. Organizacijske jedinice 

Poduzeće je organizirano u tri razine: 

1. Šumarije i radne jedinice 

2. Uprave šuma 

3. Poduzeće. 

Šumarije su osnovne proizvodne jedinice (Statut). Uz radne 

jedince to su i jedinice gdje se proizvodi! Šumarije treba proizvodno 

osnažiti! 

Radne jedinice moraju se obnoviti i ustrojiti za željene namjene! 

Uprave šuma su teritorijalne cjeline s tradicijom. Treba ih 

organizirati kao proizvodne profitne centre! 

Poduzeće je poslovna cjelina. Treba imati koordinaciju proizvodnje 

i komercijale te razvojnu, financijsku i kadrovsku funkciju! 

 

V 

-^ 

—(BAZE DUGOROČNE y- 

Osnovni planovi gospodarenja 

- plan sječa 

- plan užjtojnih radova 

Pripremni planovi (šumarija) 

- planovi radiUSta 

PI-AN POSLOVANJA 

JJ prave šuma 

Plan investicija 

Poduzela 

II 

Operativni izvještaji 

Intento knjigovodstvo (megedž.l 

Žumariia ---» 

restrukturiranje? 

Organizacija 

poduzeća 

- ciljevi 

A 

J 

 

ANALIZA 

Šumarija ~ —• 

Uprava Suma -^ 

Posebno treba objediniti upravljanje šuinskim fondom (uređivanje 

i upravljanje u jedinstvenoj organizacijskoj jedinici)! 

Kriterij za postojanje organizacijske jedinice je, u pravilu, pozitivni 

financijski rezultat! 

2. Djelatnosti 

Tradicionalne su djelatnosti: glavne, pomoćne i sporedne. 

Glavne djelatnosti se obavljaju u šumariji a pomoćne u radnim 

jedinicama. Sporedne djelatnosti su zanemarene te ih treba 

obnoviti i proširiti na nove djelatnosti za koje imamo komparativne 

prednosti (ekologija, turizam i dr.). U aktualnim akcijama zaštite 

prirode šumarstvo mora imati vodeću ulogu. 

3. Kontroling 

Poduzećem upravljaju menadžeri znanjem o procesima u sustavu 

— korištenjem informacija. Za to je potreban jedinstveni sustav 

informacija. Treba nastaviti organizaciju jedinstvenoga, sveobuhvatnoga, 

točnog sustava planiranja, praćenja i analiziranja svih 

relevantnih procesa u sastavu Poduzeća, koristeći informatičke 

metode i pravila. Informatika podrazumijeva opću standardizaciju, 

jedinstvene baze podataka i dobru organizaciju korištenja podataka. 

4. Menadžment 

Menadžment treba: 

— konkurentno odabirati, 

— educirati o metodama i vještinama menadžerskog rada, 

— motivirati. 

Odabrati i educirati sposobne rukovoditelje, koji mogu vladati 

svim organizacijskim funkcijama: 

— planiranjem, 

— organiziranjem, 

— izvršavanjem, 

— analiziranjem i 

— odlučivanjem. 

Motiviranje se može postići: 

— nagrađivanjem prema postignutim rezultatima, 

— oslobađanjem inicijative, 

— omogućavanjem razvoja i napredovanja. 

Nagrađivanje prema rezultatima postiže se vezanjem za uspješnost 

organizacijske cjeline s kojom menadžer upravlja! Mjerilo 

mora biti jednostavno i transparentno a to je u pravilu financijski 

rezultat uspoređen s očekivanim. Mora se provesti jednoznačno na 

svim organizacijskim razinama! Model se može ustrojiti kao »interno 

poduzetništvo«. 

5. Sustav upravljanja 

Sustav upravljanja (rukovođenja), može biti: 

— stožerni — hijerarhijski — centraliziran, 

— funkcionalni — decentralizirau (profitni centri). 

S obzirom na teritorijalnu rasprostranjenost Poduzeća, višeslojnu 

organizaciju, veći broj djelatnosti i organizaciju profitnih 

centara, najprikladniji bi bio kombinirani sustav — stožerni uz znatno 

delegiranje funkcija i ovlaštenja. 

Na kraju - kako? 

Najefikasnije se može provesti restukturiranje »Hrvatskih šuma« 

modernom, informatičkom organizacijom. Treba napraviti 

projekt poboljšanja organizacije s više varijanti rješenja. Kada se 

donese odluka, odabrani sustav mora se dosljedno provesti, sve zaposlene, 

osobito menadžment detaljno informirati i uvježbati za 

efikasan rad u uvjetima nove organizacije, k^ 

•^ 

Zvonimir Leniček 


IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA 

Operativni život šumarske struke u zaostatku za svijetom 

Tehnološka tranzicija šumarstva Hrvatske, 

pretpostavlja psihološke 

i sociološke promjene kod šumarskoga kadra 

Ako prihvaćamo ocjenu 

da je tehnološki razvoj 

šumarstva Hrvatske u 

stagnaciji, da su pomaci u 

promjenama isuviše spori, 

onda sam čvrsto uvjeren kako 

u nizu razloga za takvu ocjenu, 

postoji i onaj, koji nije samo 

tehničke ili čisto financijske 

prirode, već zalazi u područje 

psiholoških, pa i socioloških 

promjena koje se nužno moraju 

dogoditi u ljudima čiji su 

životi vezani uz gospodarenje 

šumom, ali i onog dijela državnih 

institucija koje propisuju, 

nadziru, prate i na bilo koji 

način utječu ili sudjeluju u 

životu šumarstva I Irvatske. 

Ovo moje smjelo razmišljanje, 

neće biti pokušaj opravdavanja 

postojećeg stanja, bit će to više 

težnja da se objektivno obrazloži 

ustvrdcno zaostajanje u 

tehnološkom hodu, ali ponajviše 

poticaj promjenama koje 

moramo doživjeti mi, koji smo 

trenutni akteri u šumarstvu 

Hrvatske. 

Povijesni pregled 

Organiziranje, skrb i razvoj 

šumarske struke u Hrvatskoj, 

vezano je na strah od posljedica 

koje su mogle nastati 

prekomjernim a nekontroliranim 

sječama i nestručnim gospodarenjem 

šumama, polovicom 

19. stoljeća. Samo radi 

ilustracije ovih zaključaka, treba 

istaći da je šumovitost Slavonije, 

gdje se nalaze naši 

najvrijcdniji hrastici, između 

1750-1938. godme, pala od 70 

posto na samo 30 posto. Spoznaje 

o vrijednosti i značenju 

šuma za opstanak čovjeka, bile 

su osnovom ljubavi i pošto- 

Nije tajna kako nann je nužna 

trajna edukacija u oblasti 

poslovođenja, infornnatike, 

raznnjeni znanja sa svijetonn, 

odnosima s javnošću, 

istraživanju tržišta i marketingu, 

pa sve do jednostavnijih 

modela stimulativnog 

nagrađivanja za inovacije, 

dohodovne učinke i rad... 

vanja koje ljudi ovih prostora 

gaje prema tom dobru. 

Prečesti ratovi, pa onda uz 

njih i neizbježne ekonomske 

krize, uglavnom su uvjetovale 

prekomjernu zahtjevnost prema 

šumi, ugrožavajući potrajnost, 

kao temeljno gospodarsko 

načelo šumarstva. Samo u 

razdoblju od 1945. do 1951. 

godine, sjeklo se prosječno 

godišnje 6,237.000 m\ 

ugrožavao se opstanak vrijednih 

šuma i ponajviše rušilo 

načelo potrajnosti. To je 

vrijeme kada se moralna struka 

sukobljava s vlašću. Nakon 

toga vremena slijede velike 

akcije pošumljavanja, smanjene 

sječe i sustavna borba za 

očuvanje šuma. Na djelu je 

administrativni centralizirani 

sustav, dirigirana raspodjela sirovine, 

planska privreda koja 

uvjetuje izostanak tržišnih 

zakonitosti, do krajnjih je mjera 

sužen prostor za ozbiljnije 

stručne i gospodarske kontakte 

sa svijetom, a sve to uvjetovalo 

je ozbiljnu stagnaciju gospodarskoga 

razvoja i osuvremenjavanje 

tehnologije. Značajan 

dio dohotka iz šumarstva 

prelijevao se u državne fondove 

ili fondove regionalnih 

društveno-političkih zajednica. 

Tehnološke inovacije ili racionalizacije 

radova pojedinaca, 

vrijednih šumarskih entuzijasta, 

utapale su se u 

prosječnost čitavoga gospodarskog 

sustava. Ceste, a nesvrhovite 

reorganizacije šumarstva 

Hrvatske, gušile su i zaustavljale 

svaki ambiciozniji 

pokušaj dugoročnog programiranja 

i dakako njegove provedbe 

u smjeru razvoja. Radničko 


samoupravljanje, poznata ourizacija, 

pa put takozvane funkcionalne 

organiziranosti šumarstva 

Hrvatske, samo su dio 

nepotrebnog i nesvrhovitog, a 

skupog eksperimentiranja s 

organiziranošću šumarstva Hrvatske. 

Ipak, razdoblje iza 1960. godine, 

kada se u organiziranost 

šumarstva vraća iskorištavanje 

šuma, obilježeno je kao vrijeme 

u kome su se dogodili 

značajniji pomaci u smjeru 

tehnološkog razvoja. Šume se 

otvaraju izgradnjom komunikacije, 

ulaze motorne pile, 

poljoprivredni traktori, iza njih 

zglobni šumski traktori, hidraulične 

dizalice, traktorske i kamionske 

ekipaže, snimaju se 

prve tehničke norme te čine 

ozbiljniji koraci na osuvremenjivanju 

tehnologije. Uvodi 

se i školuje stalna radna snaga, 

prevozi se na posao, pokušava 

se motivirajućom raspodjelom 

stimulirati rad i vještina. No, 

opća klima površnosti, nemotiviranosti, 

bez kompetentne 

kontrolne funkcije, uvelike potire 

i usporava napredak. 

U obrazovnom dijelu, šumarska 

visokoškolska nastava 

temeljito je educirala mlade 

stručnjake iz mnogih bioloških 

disciplina, dok je područje 

ekonomike, organizacije rada, 

poslovođenja, tržišnih zakonitosti 

i marketinga u cjelini, 

značajno zaostajalo iza razvoja 

istih u razvijenim zemljama 

Zapada. Radi ilustracije evo 

navoda i zaključaka iz knjige 

»Šumarska nastava u Hrvatskoj 

1860-1960.«, (Zagreb-1963) 

gdje stoji (citat): »Osnutkom 

Gospodarsko-šumarskog fakulteta 

1919. god. formirana je 

stolica za uređivanje šuma s 

predmetima uređivanje šuma i 

računanje vrijednosti šuma sa 

šumarskom statistikom. Od 

osnutka Zavoda postojala je 

težnja da se u njemu koncentrira 

obrađivanje ekonomskih 

problema šumskog gospodarstva.« 

Nakon Drugoga svjetskog 

rata, Zavod mijenja ime u 

Zavod za uređivanje šuma i 

šumarsku ekonomiku, te u 

njemu dolazi do koncentracije 

svih ekonomskih i pravnih 

predmeta. Osnutkom Šumarskoga 

fakulteta provedena je 

1960. godine dioba zavoda, i 

osnovana su dva nova samostalna 

zavoda; Zavod za ekonoiTiiku 

i organizaciju šumske 

privrede i drvne industrije te 

Zavod za uređivanje šuma. 

Prema Statutu Šumarskoga 

fakulteta iz 1960. Zavod kao 

nastavna organizacijska jedinica 

obuhvaća ove predmete: 

osnove prava, ekonomika šumarstva, 

ekonomika šumskoprivrednih 

organizacija, organizacija 

i poslovanje šumskoprivrednih 

organizacija i trgovina 

drvetom. Ipak, ostaje 

neizbježan zaključak: »Zavod 

je kroz čitavo vrijeme svoga 

postojanja raspolagao minimalnim 

brojem osoblja.« Dvadeset 

i šest godina kasnije, 

udžbenik i priručnik Šumarskoga 

fakulteta »Ekonomika 

šumarstva« prof dr. R. Sabadija, 

puno stranica posvećuje 

računanju vrijednosti šuma, 

tako da su ostala poglavlja 

skraćena, a neki problemi čak 

potpuni izostavljeni. Kako sam 

autor u predgovoru kaže: 

»Tako npr. veoma važnom planiranju 

u šumarstvu ili pak 

razmjeni plodova proizvodnje 

nije pri obradi dat prostor 

kakav bi po važnosti zaslužilo«. 

Potvrda ovom navodu nalazi se 

u knjizi, (str. 337) gdje se 

marketing određuje kao proces 

potreban pri prenošenju dobara 

od proizvođača potrošaču, ili 

pak kako su marketing i 

tržišno istraživanje sastavni 

dijelovi u načinu dobivanja 

slike o potrošačevim željama. 

Stanje u operativi 

U operativno-gospodarskom 

životu svjedoci smo 

nedostatka naših znanja, ja 

bih čak rekao načina 

promišljanja o jednoj tako 

velikoj ekonomskoj istini, a 

ona se odnosi na to da dobra 

nemaju koristi sve dok 

nisu na raspolaganju potrošaču 

u obliku i u vrijeme te 

na mjestu gdje je on za njih 

spreman platiti cijenu. 

Razlog za ovakav tijek stvari 

dobrim dijelom leži u 

ukupnom gospodarskom 

sustavu, ozračju bez čvrstih 

dohodovnih motiva, tržišnih 

zakonitosti te pogubne 

uravnilovke u raspodjeli 

plaća, bez prisutnosti legalnog 

i kontroliranog privatnog 

interesa u poslovanju, 

posvemašnjem izostanku 

motivacije i kreativnosti, pa 

je onda, nažalost, moguće i 

prihvatljivo obrazloženje za 

slab ekonomski položaj 

šumarstva, izostanak investiranja 

u razvoj tehnologije, 

znanja o tržištu i 

marketingu, pa je stoga 

operativni život šumarske 

struke u odnosu na razvoj 

tehnologije, posebice tržišnog 

potvrđivanja, u značajnom 

zaostatku prema zapadnom, 

razvijenom gospodarstvu 

u cjelini. Primjer 

za tako prespore reakcije 

struke, lako ćemo 

naći u nedogađanju razvoja 

vanjske usluge i poduzetništva, 

mi naime taj razvoj 

dočekujemo urnjesto da ga 

sami gradimo. Činjenica je, 

kako je ekonomska funkcija 

šumarstva vidljivo zanemarena. 

Pojam društvenog (državnog) 

vlasništva više od 

pet desetljeća ugrađivan u 

našu svijest, nikada nije 

mogao zaživjeti u željenom 

obliku, tim više, što nas je 

mnoga stoljeća pratila tužna 

povijesna istina o nepostojanju 

vlastite države, pa 

se nebriga za nju ili čak 

otkidanje od nje, kao 

tuđinske vlasti, nije smatralo 

grijehom, već samo »snalažljivošću« 

ili čak dobrim 

djelom. 

Vrijeme promjena 

Ogromne i mnogostruke, 

a dugo željene promjene 

koje su nam se dogodile 

u zadnjem desetljeću 

ovoga tisućljeća, toliko su 

radikalne, da osobno držim 

kako sve nisu niti mogle 

biti odjednom, a još manje i 

kvalitetno provedene. Teško 

je pretpostaviti da se 

odjednom može dogoditi 

europski, razvijeni način 

mišljenja i snalaženja u 

ustrojavanju svih oblika 

moderne pravne države i 

svih njezinih institucija, 

ukupne ekonomike, posebice 

ekonomike i racionalnog 

ustroja šumskoga gospodarstva, 

a vrlo je teško 

ostvariti promjene u mentalnom 

sklopu ljudi, gdje je 

dugo boravila stagnacija i 

genetski iskrivljene predodžbe 

o putevima razvoja, 

rasta i stjecanja dobara. U 

vremenu anomije, iskrivljenog 

morala, bez kriterija 

oko sigurnosti u pogledu 

pravne zaštite, nije čudo da 

smo svjedoci događanja, 

gdje se nerijetko na površini 

nalaze ljudi koji 

zajedničke interese podređuju 

svojim osobnim. 

Pretpostavke takvih promjena 

podrazumijevaju tako 

nužnu građansku hrabrost, 

organiziranu borbu 

pa i žrtve na putu promjena, 

u kojima će igru 

preuzimati ljudi spremni 

svojim djelima svjedočiti 

sve ono u što se zaklinju i 

što u idejama pronose. 

Drugo područje koje nosi 

stare, preživjele i krute 

okvire su zakoni i propisi 

koji prate gospodarski život. 

U gospodarskoj grani šumarstva, 

dobar dio zakonske 

regulative opsjednut je 

zaštitom (čuvanjem) šume 

od šumara, kao da gotovo 

dva stoljeća stara svjedočanstva 

o proizvodnom i 

prirodnom stanju šuma, 

nedovoljno odražavaju taj 

odnos. Štoviše, sama se 

šumarska struka u svojoj 

jezgri, zanesenjački, rekao 

bih čak religiozno, odnosi 

prema šumi, pa su nam 

propisi šumskogospodarskih 

osnova često daleko od 

gospodarske nužnosti a kamoli 

ekonomskog kompromisa. 

U tom dijelu, struka 

će morati mijenjati hijerarhiju 

ciljeva. 

Nije onda čudo kada danas 

ustvrdujemo kako 

skupno a uzgojno bezrazložno 

njegujemo najniže 

degradacijske oblike sastojina 

submediterana i mediterana 

na kršu, ali isto tako 

njegujemo proredama uzgojno 

beznačajnim intenzitetima, 

degradirane i malo 

vrijedne sastojine minimalnih 

obrasta i kvalitete u 

kontinentu, čiji uzgojno 

gospodarski učinci neće biti 


•5«/.; V^f ?*•' y 

W'::MJ 

' *JP^'-*~' 

A •. I ..!"/ 

,3*fe;l^:..^ 

^ ^ ÂJI -• K^:^ #.tr 

Sastojina kitnjaka i bukve na 450 m/n.m. na sjeverozapadnim obroncima Papuka pred dovršnim sijeko 

Hoće U biti i kupca koji će tu drvnu masu i platiti? 

Foto: Ž. Gubijan 

prepoznatljivi. Kada se još 

tome doda istina da smo i 

tu drvnu masu u stanju 

proizvesti, a da unaprijed 

znamo kako je ne možemo 

tržišno potvrditi, onda je 

svaki komentar suvišan. 

Gospodarska istina je da je 

samo maksimalna proizvodnja 

jedino ispravni put, no 

uz nužnu spoznaju kako 

svako dobro, pa i drvo, 

nema iskazanu korist sve 

dok nije kupac za nju spreman 

platiti cijenu. 

Sada je sasvim jasno da 

su kruti, nerijetko uzgojno 

preambiciozni a ekonomski 

neuravnoteženi dugoročni 

propisi osnova gospodarenja 

šumama i šumskim 

zemljištima, koji se podosta 

teško i komplicirano mijenjaju 

jedna od kočnica na 

putu bržeg prilagođavanja 

zahtjevima tržišta. Danas, 

osim tržišnoj hirovitosti, 

šumski su ekosustavi izloženi 

učestalim stresovima 

izazvanim antropogenim 

utjecajima, klimatskim ekscesima 

i promjenama stanišnih 

uvjeta, pa je sigurno 

kako će dugoročno preokupacija 

šumarske struke biti 

trajna i redovita borba za 

sanaciju i obnovu šuma, 

očuvanje njihove prirodnosti, 

proizvodnosti, potrajnosti 

i samoobnovljivosti. 

Prirodno je da tako 

predviđen razvoj događaja 

nužno nalaže i mnoga nova 

znanja u struci, tehnologiji 

izvođenja radova, njihovom 

planiranju i praćenju, ali i 

odgovarajućim pomacima u 

zakonskoj regulativi te vrlo 

značajnom pomaku u funkciji 

i kompetenciji kontrole 

i nadzora. 

Sadašnje stanje hrvatskog 

šumarstva, nakon svih ovih 

promjena, obilježava izvrsna 

ideja jedinstvenog poduzeća, 

koncipiranog na jedinstvu 

šumarske politike, 

jedinstvenom uređivanju 

šuma, temeljnim odrednicama 

strategije razvoja, 

marketinga koji uključuje 

istraživanje tržišta, ali isto 

tako i previše centraliziranog, 

kompliciranog i tromog 

sustava s izrazito prepoznatljivim 

izostankom 

dohodovnog interesa temeljnih 

organizacijskih jedinica 

(šumarija). Velik broj 

ljudi koji bi morali nositi 

kreativnost, racionalizaciju 

na izvoru događaja, nisu 

motivirani, . nemaju nužna 

ovlaštenja i odgovornost. 

Putevi promjena 

Putevi izlaska iz ovakvoga 

stanja nisu nepoznanica, 

pak ipak čitav sustav ne 

kreće se potrebnom dinamikom 

koja bi u dogledno 

vrijeme jamčila iskorak prema 

željenome cilju. To je 

vrijeme kada svjesno 

prihvaćamo nove stvari, a 

instiktivno nastavljamo raditi 

po starome. Čini se da 

je osnovna pretpostavka 

iskoraka prema tom cilju 

sloboda i odgovornost na 

svim mjestima života i rada. 

Tako proizvedena sloboda 

vrlo će brzo zahtijevati 

unutarnji preustroj Poduzeća 

na tragu usklađivanja 

ovlaštenja s odgovornostima, 

a povećana ovlaštenja i 

odgovornosti povući će isto 

tako nužne kadrovske 

promjene, u kojima će svoj 

prostor nalaziti mlađi i moralni, 

osposobljeni stručnjaci, 

obogaćeni novim 

znanjima. Nije tajna kako 

nam je nužna trajna edukacija 

u oblasti poslovodenja, 

informatike, razmjeni znanja 

sa svijetom, odnosima s 

javnošću, istraživanju tržišta 

i marketingu, pa sve do 

jednostavnijih modela stimulativnog 

nagrađivanja za 

inovacije, dohodovne učinke 

i rad. To dakako nije ni 

jednostavno ni lako, no 

izvjesno je da tom putu 

nema alternative. 

Usporedo s takvim 

promjenama u Poduzeću za 

šume, neminovne su slične 

promjene u barem isto toliko 

važnoj sastavnici ovog 

gospodarskog kompleksa, 

kao što su državne institucije 

(Ministarstvo poljoprivrede 

i šumarstva, Ministarstvo 

gospodarstva. Državni 

inspektorat. Pravosuđe 

i si.). Promjene o 

kojima govorim, počet 

će se događati tek onda 

kada se sve tako nužne 

promjene svijesti počnu 

događati u nama, u psihi 

ljudi koji žive za šumu i 

od šume, kao i društvenom 

ozračju ljudi i 

institucija naše države. 

T^ Tomislav STARČEVIĆ 


HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO - OGRANAK VINKOVCI 

Rasprava na temu restrukturiranja šumarstva Hrvatske 

r,athn irtvôfuirna ofomimidje 

^ 

VAiTUMvarno imamsnvA immmnca 

Hrvatsko šumarsko društvo - 

ogranak Vinkovci održalo je 

raspravu na temu »Što mislimo 

o budućnosti šumarstva 

Hrvatske« i restrukturiranju Hrvatskih 

šuma. Rasprava je održana 

u dvorani Šumarije Županja uz 

nazočnost 70-ak članova »Društva«. 

Raspravljalo se u kritičko-dcmokratskom 

duhu uz poštivanje 

tuđega mišljenja, koliko su to 

dozvoljavala naša »genetski urasla i 

okoštala, pretežno konzervativna 

shvaćanja«. 

Kako ovaj kraj shvaća i osjeća 

šumu i šumarstvo kao nedjeljivi 

dio svog življenja u .svojim razmatranjima 

moralo se krenuti od postavke 

da se ovdje šumarstvo 

(strukom vođeno) događa preko 

150 godina, te da nije dobro 

prihvatiti svaki politički vjetar u 

tumbanju istog. Suviše čestim, 

»promašenim i nesvrhovitim« izmjenama 

ZOŠ-a i organizacije 

šumarstva samo narušavamo postignuća 

u dugoročnom vođenju 

šumarstva ovoga kraja koji je dokazano 

opredijeljen za dugoročno 

čuvanje, vođenje i korištenje svih 

resursa vezanih za šumu, bez mentorskih 

nastupa kvazi zaštitara 

šumskih kompleksa i prirodnih 

segmenata u njima. 

Vezano za takvo viđenje ove 

problematike u raspravi smo se 

držali osnovnih teza izrečenih 23. 

siječnja 1998. god. koje je ovo 

»Društvo« dalo na raspravi na 

temu »Prijedlozi poboljšanja u 

ustroju i organizaciji rada poduzeća«. 

Prethodno izraženo shva- 

Ozbitjna lica sudionika najbolje odražavaju sadašnje stanje u šumarstvu 

V 

Rasprava na temu »Sto mislimo o 

budućnosti šumarstva Hrvatske« te 

»Proces razvoja plana restrukturiranja za 

Hrvatske šume« 

ćanje o kontinuitetu pristupa ovoj 

temi, a nemajući na raspolaganju 

Dugoročni program razvoja 

šumarstva donesenog po Hrvatskom 

državnom saboru, usvojeni 

su sljedeći 

ZAKLJUČCI 

1) Podržavamo koncept jedne 

složene asocijacije za gospodarenje 

državnim šumama, ali uz 

zbroj pravnih subjekata tipa 

RESTRUKTURIRANJE TEMA I STRUČNOGA KOLEGIJA US OSIJEK 

šumskoga gospodarstva sa svim 

pripadajućim premisama. 

2) Veličina ŠG bila bi po već 

isprobanom modelu uz prilagodne 

manje korekcije. 

3) Ovako bi se najbolje respektirale 

posebnosti dijelova 

šumarstva uklopljenih u cjelovit 

ustroj s jakom podjelom nadležnosti 

po vertikali. 

4) Vrh ustroja obavljao bi 

zajedničke poslove: kontrolu poštivanja 

općih i strukovnih pravila, 

razvoj, programe proširene biološke 

reprodukcije, programe 

OKFŠ-a (?), jedinstvenog uređivanja 

šuma itd., te bi bila zbroj 

pozitivnih samostalnih jedinica 

iste složene asocijacije, od države 

kroz ZOS imenovane za skrb 

o šumama. 

5) Društvo zahtijeva od tajništva 

HŠD pravodobno obavještavanje 

o svim raspoloživim 

prijedlozima i zaključcima na svim 

razinama (HŠ, HŠD, Institut, 

Šum. fakultet, Ministarstvo) koji 

su u dodiru s ovom temom, kako 

bi dali svoj stručni doprinos u 

rješenju istog. 

6) Vezano uz prethodni 

zaključak traži se od Predsjednika 

ogranka HŠD—Vinkovci da organizira 

potrebne rasprave. aspu"ave. 

Parkopima prirode 

trebaju upravljati šuman 

•J JL mW 

Program restrukturiranja »Hrvatskih šuma« 

p.o. Zagreb bila je tema zajedničkoga sastanka 

Stručnoga kolegija Uprave šuma 

Osijek, te članova Upravnoga i Nadzornoga 

odbora Hrvatskog šumarskog društva - Ogranaka 

Osijek. 

Nazočne je uveo u raspravu upravitelj, 

koji je pojasnio svrhu i ciljeve budućeg procesa 

restrukturiranja Poduzeća, a tijekom rasprave 

u kojoj je sudjelovalo više sudionika proizašli 

su i sljedeći 

ZAKLJUČCI 

1. Prije početka restrukturiranja poduzeća 

potrebno je izvršiti usklađivanje 

Zakona o šumama, Zakona o lovu i Zakona 

o zaštiti prirode 

Gregorović 

2. U Zakon o šumama treba ugraditi 

instrument valorizacije OKFS, riješiti pitanje 

plaćanja slivnih naknada, te ugraditi 

odredbu po kojoj sva društva i obrtnici 

koji obavljaju usluge u šumarstvu moraju 

imati zaposlenoga šumarskog inženjera. 

3. U Zakon o zaštiti prirode treba 

ugraditi odredbu da u parkovitna prirode, 

gdje je prirodni fenomen šuma, upravljaju 

šumarski stručnjaci. 

4. Kao oblik za restrukturiranje poduzeća 

zalažemo se za jedno trgovačko 

društvo na području Republike Hrvatske, 

ali decentralizirano sa samostalnim organizacijskim 

jedinicama. .^^ 

^"Z. L. 


UBoćarskom domu u 

Zagrebu održana je od 

31. svibnja do 4. lipnja, 

35. međunarodna izložba 

cvijeća »Floraart 2000« na 

kojoj su sa svojim proizvodima, 

sadnicama i hortikulturnim 

biljem, uspješno 

sudjelovale i »Hrvatske šume«. 

Izložbeni prostor »Hrvatskih 

šuma« koji je osmislio 

dipl. ing. Milan Žgela 

sa suradnicima te uz 

pomoć šumarija Čazma 

i Vrbovec iz bjelovarske 

Uprave šuma, 

dobio je dvije nagrade: 

Zlatni stručak za 

»kreativni izraz u 

oblikovanju vanjskoga 

prostora« te jedinstvenu 

nagradu Turističke 

zajednice Zagreba. 

»Floraart 2000« 

okupila je inače više 

od 100 domaćih i 30 

stranih izlagača i predstavlja 

jednu od dosad 

najkvalitetnijih izložbi 

aranžiranja i 

proizvodnje cvijeća i 

ukrasnoga bilja. Ove 

je godine domaćih proizvođača 

bilo više nego ijedne 

dosad, a geslo pod kojim se 

»Floraart« održavao je »U susret 

čovjeku«. Brojni posjetitelji 

mogli su na prostoru 

Boćarskoga doma uživati u 

tome kako su pojedini izlagači 

i aranžeri uredili okućnice, 

balkone, stanove. Vanjski 

je prostor bio išaran cvijećem 

i vodoskocima dok se na 

stotinu štandova moglo kupiti 

sadnica, lončanica, kaktusa, 

rezanog cvijeća, kao i 

vrtnoga alata i mehanizacije. 

Održano je i natjecanje u 

aranžiranju rezanoga cvijeća. 

I 

/ !i 

Među brojnim 

domaćim izlagačima 

izložbeni pmstor 

našega poduzeća 

plijenio je pozomost 

brojnih posjetitelja 

Dio izložbenoga prostora »Hrvatskih šuma« i ove godine bio je ukusno aranžiran i 

bogat u ponudi 

'dVE GODINE !Jn^7ÊBU 

Ovotn uspješnom eksponatu nije potreban opis 

Između pojedinih izloženih 

eksponata postojale su šetnice, što 

posebno dobro primljeno od 

posjetitelja 

y 

Tekst i fotoarafije M Mrkobrad 

Nisu izostala i veća stabla ukrasnoga drveća što su osigurale šutnarije Čazma i Vrbovec 

Naš štand 


ANA CVJETNA MANIFESTACI. 

/ ' n / I; y / 

. »i. /v 1/ 7 '( ( 

fy I 

I ^ lia 

ZAVRŠEN »FLORAART«, 

PODIJELJENE NAGRADE 

- Ove nagrade trebaju biti poticaj, da biste nešto dobili 

morate najprije dati. Cvijet je stvoren da bude lijep, cvijet širi 

optimizam, rekao je prilikom dodjele nagrada sudionicima 

»Floraarta« u prostorijama Gradske skupštine u Dvercima, 

Ante Ledić, direktor radne organizacije Zrinjevac, organizatora 

»Floraarta«. 

Među nagrađenima su I Hrvatske šume sa dvije nagrade; 

Zlatni stručak, za najbolje oblikovani vanjski prostor te 

posebnu nagradu Turističke zajednice Zagreba. U ime Hrvatskih 

šuma nagradu je na svečanosti u Dvercima primio 

zamjenik direktora dipl. ing. Ivan Hodić. (m) 

zdaleka bio prepoznatljiv, a svoju ulogu dobro su odigrale i naše »domaćice« 


NAJAVLJUJEMO: 

th 

ECandICP-Forests 

InternationalIntercalibrationCourse 

forMediterraneanCountries 

Crikvenica,Croatia,24-28June2000 

Uokviru Međunarodnoga programa za 

praćenje i procjenu utjecaja zračnog 

onečišćenja na šume (ICP Forests) u 

Crikvenici se od 24-28. lipnja 2000. godine 

održava 13. međunarodni interkalibracijski 

tečaj za mediteranske zemlje. Program ICP 

Forests djeluje od 1985. godine a Hrvatska u 

njemu aktivno sudjeluje od 1987. godine. 

Posebnu važnost unutar Programa ima 

vizualna terestrička procjena oštećenosti 

krošanja te se radi ujednačavanja kriterija 

procjene svake godine održavaju Interkalibracijski 

tečajevi za područja Mediterana, Centralne 

i Istočne Europe i Skandinavije. Prvi 

puta Republika Hrvatska je domaćin Interkalibracijskoga 

tečaja, što ovom skupu daje poseban 

značaj. 

Skup organizira Šumarski institut Jastrebarsko 

(Nacionalni koordinacijski centar 

programa ICP Forests) u suradnji sa Šumarskim 

fakultetom u Zagrebu i Javnim poduzećem 

"Hrvatske šume". Članovi organizacijskog 

odbora skupa su: dr. se. Joso Gračan 

(predsjednik), mr. se. Petar Jurjević, dipl. inž. 

šum. Tomislav Starčević, prof. dr. se. Dragutin 

Pičman, prof. dr. se. Zvonko Seletković, 

mr. se. Ivica Tikvić, dr. se. Viče Ivančević, 

dipl. inž. šum. Jurica Tomljanović, dr. se. Juraj 

Medvedović i dipl. inž. šum. Branko 

Meštrić. Izvršni odbor skupa čine: dr. se. Viče 

Ivančević (predsjednik), dipl. inž. šum. Nenad 

Potočić (tajnik), dipl. inž. šum. Ivan Seletković, 

dipl. inž. šum. Ivan Pilaš, mr. se. 

Jadranka Rosa, dipl. inž. biol. Mirna 

Starčević, dipl. inž. Margita Šiler i dipl. inž. 

Ratko Matošević. 

Tijekom skupa procjenjivat će oštećenost 

hrasta crnike i crnog bora u kategorijama 

osutosti krošanja i gubitka boje asimilacijskih 

organa, a na skupu će sudjelovati nacionalne 

ekipe Portugala, Španjolske, Francuske, Italije, 

Albanije, Grčke, Cipra i Hrvatske. 

Porast 

ft*a»aroli 

O^gHRV HRVATSKE 

.SUME-. 


ZAŠTIĆENI KRAJOLIK 

rošle subote, 3. lipnja 2000. 

godine, djelatnici Direkcije 

J JP »Hrvatske šume« p. o. 

Zagreb u suradnji sa planinarskim 

društvom »Šumar« u sklopu Hrvatskih 

šuma, odvažili su se posjetiti 

obližnju planinu Kalnik, 

zaštićenu u kategoriji zaštićenog 

krajolika. Želja je bila obići neke 

od njezinih znamenitosti; Stari 

grad Kalnik, Poučnu stazu Kalnik 

i tradicionalne Obreške klijeti 

(takozvanu Ilicu) između sela 

Vukovca, Hižanovca i Obreža. 

Druženje je nastavljeno u lugarnici-lovačkoj 

kući. Vratno i kasnije 

na Križevačkom spravišču u gradu 

Križevcima. 

Zaštita Kalnika, odlasci i 

druženje na Kalniku, za mene 

uvijek predstavljaju ponovno 

otkrivanje istinskog šumarstva 

koje u .sebi sjedinjuje ljubav, 

znanje, ljudskost, napor i smisao. 

Na ovoj planini održana su mnoga 

druženja, lovovi, rasprave, ali i 

stručan rad koji je danas vidljiv na 

svakom koraku; prekrasne iznjegovane 

kitiijakovc šume, pomlađene 

bukove i hrastove šume, rasadnici, 

mikrolokacije sa uređenim 

mostićem, klupom, nadstrešnicom, 

osmatračnicom, grupom 

crnogorice, brezom, forzicijom, 

sadnja crnog bora u 

napuštenim kamenolomima (i mi 

smo kao djeca sudjelovali u tom 

pošumljavanju, branju žira, obilasku 

Stupa, Apatovca, skijanju uz 

Planinarski dom na Kalniku...). 

Jedna od težnji stručnjaka koji 

su radili i djelovali na Kalniku je 

bila 1 zaštita Kalnika tada značajnim 

krajolikom 1985. godine i 

Malog Kalnika posebnim botaničkim 

rezervatom iste godine. U 

današnjoj poplavi zaštićenih 

područja, biljaka i životinja, zaboravlja 

se daje stručan rad jedan od 

osnovnih preduvjeta ikakve stvarne 

zaštite. Zaštita Kalnika nije nastala 

odjednom niti slučajno. U 

Križevcima je još 1860. godine 

otvoreno Gospodarsko-šumarsko 

učilište, prvo takvo učilište na slavenskom 

jugu, zaokružena cjelina 

sa stajama, pokušalištima, šumama, 

vinogradima, perivojem, šljivikom, 

pčelarnikom i drugim sadržajima 

na koje bismo, da su se 

kojim slučajem sačuvali, trebali 

biti ponosni i dan danas. 

S obzirom na promjenjive 

političke prilike, ondašnji intelektualci 

često su utočište nalazili u 

y 

iif:'iia sui-â -na 

V 

Četiri godine od otvorenja na 

Dan zaštite planinske prirode 

u Hrvatskoj 

gospodarstvu i botanici. Tako je 

»Kalnička gora za svoje prirodopisiie 

znamenitosti« opisana još 

1870. godine od dr. Josipa Šlosere 

Klckovskog, dakle odmah godinu 

ft. I 

^**%^ 

dana nakon klasičnog djela naše 

floristike »Flora Croatica« koje je 

gore navedeni autor objavio zajedno 

s Ljudevitom Farkašem- 

Viikotinovičem 1869. godine. 

7^/ •n-irm 

Preširoko bi bilo nabrajati sve 

značajne ljude i događaje koji su 

djelovali u Križevcima i na Kalniku. 

Svakako da treba jednostavno 

poznavati povijest kako bi se 

moglo ispravnije djelovati u 

budućnosti. 

Poučna staza na Kalniku je 

obuhvatila sljedećih deset stajališta: 

1. Planinarski dom Kalnik 

2. Stari grad Kalnik 

.3. Odvojak za Vranilovec 

4. Vidikovac i Lipa 

5. Vranilovec i televizijski toranj 

6. Geološki profil 

7. Vidikovac 

8. Livade na poučnoj stazi 

9. Ostaci crkvice Sv. Martina i 

zavjetni kamen 

10. Mravinjak uz poučnu stazu na 

Kalniku 

Sve su točke (stajališta) opisane 

na 10 informacijskih tabli i u 

knjižici autora staze prof. dr. Đuro 

Rauš & mr. Ivan Đuričić: Poučna 

staza na Kalniku - Vodič. Staza je 

rađena sa željom da se ljudima 

različitih znanja, profila i 

očekivanja približe ljepote Kalnika. 

Dužina staze je oko 5000 metara, 

širina u prosjeku 2 metra. Potrebno 

ju je obnoviti jer su pojedinci 

uzimali nazive biljaka na drvenim 

pločicama kao suvenir, trgali tekstove 

sa informacijskih tabli i 

slično. Premazi tabli su se od 1996. 

godine, kada je staza otvorena, do 

danas, izgubili pod utjecajem atmosferilija, 

tako da je šumarija 

Križevci preuzela obvezu obnavljanja 

barem onog najosnovnijeg. 

Staza je kružnog oblika tako da 

pruža mogućnost svim zainteresiranima 

da pomognu i uključe 

svoje ideje u ovaj životni tok. U 

budućnosti je svakako potrebno 

riješiti pitanje financiranja obnove 

i održavanja postojećih, te izgradnju 

budućih staza unutar JP »Hrvatske 

šume« p.o. jer bi uređenje i 

zaštita trebala postati dio naših 

svakodnevnih poslova ukoliko se 

želimo baviti ovim djelatnostima. 

Zahvaljujem djelatnicima poduzeća 

koji su u sebi pronašli potrebu 

da obogatimo naše .svakodnevne 

aktivnosti i upišemo sebe u 

srce Kalnika i Kalnik sebi u srce. 

-j^T.e.K, 

časopis Hrvatske sume I 19


SUMARIJSKE RAZGLEDNICE - HRVATSKA DUBICA 

Ovdje nije teško pronaći 

amorfu, ona je kao naše 

»prirodno okruženje«. 

Taj drvenasti korov, narod ga 

još zove i čivitnjača, raste svuda 

uokolo, prekriva zapuštene i 

napuštene poljoprivredne površine 

i dolazi do šume. Kad je 

zemlja bila obrađivana, nije 

bilo amorfe, a danas nema ljudi, 

pa nema tko ni obrađivati 

zemlju. Fizički ju je gotovo 

nemoguće iskorijeniti. Ako 

mladu stabljiku posiječcte, na 

svakom presjeku niče 3-5 novih 

mladica, stvara se grm, govori 

upravitelj dubičkc Šumarije 

dipl. ing. Davor Ciprić, dok 

oštrim predmetom nalik maču 

tu i tamo posijcče koji grm. 

Protiv amorfe, poplava i 

ratnih zaostajanja 

Obnovljena zgrada šumarije 

Prošle jeseni napravljen je veliki 

posao na 44 ha mehaničkim 

uništenjem amorfe, a ovoga proljeća 

posađeno više od 360.000 sadnica 

hrasta lužnjaka i 30.000 sadnica 

jasena, veli nam upravitelj dipl. ing. 

Davor Ciprić 

četiri godine što je još više 

otežalo situaciju. Za Domovinskoga 

rata kad je ovo 

područje bilo okupirano, nakon 

sječa potpuno su izostali 

svi propisani uzgojni radovi na 

popunjavanju sadnicama i 

njezi postojećeg pomlatka koji 

je prepušten prirodi i koga je 

potpuno preuzela korovna vegetacija. 

Tlo je potpuno zaraslo 

amorfom, glogom, svibom, crnim 

trnom, ivom u visini 3-5 

m, a mjestimice su se mogle 

naći manje površine prirodnoga 

nadraslog jasena. Nakon što je 

1995. zatečeno takvo stanje, 

nova Osnova gospodarenja 

propisala je sanaciju čišćenjem 

tla od predrasta i korova, zatim 

pošumljavanje sadnicama te 

njegu i zaštitu od pepelnice ali 

i glodara. Na 44,2 ha napravljena 

je prošle jeseni priprema 

staništa mehaničkim uništavanjem 

sitnilicom cjelokupnoga 

vegetacijskoga pokrova. 

Pošumljavalo se odmah iza 

uništenja nepoželjne vegetacije, 

u jesen prošle godine, te 

Gotovo četiri godine cijelo 

područje šumarije bilo je 

okupirano i u tom razdoblju 

izostali su propisani uzgojni 

radovi: upravitelj Šumarije 

Hrvatska Dubica ing. Davor 

Ciprić 

ovoga proljeća sa 362.000 sadnica 

lužnjaka i 30.000 sadnica 

jasena. Sadilo se u redove, 

»pod špagu«, ostavljen je razmak 

između redova 220 cm 

kako bi se njega mogla obavljati 

strojno, traktorom i seppyjem. 

Posao su obavili poduzetnici, 

dijelom i sezonci te 

šumarijski radnici. Obavljen je 

zaista velik i skup posao, no još 

puno toga treba napraviti kako 

sve to ne bi bilo uzaludno. 

— Bio sam ovdje prije 

tjedan dana, korova se nije ni 

vidjelo. A sada, amorfa koja se 

tu i tamo pojavila, te divlji 

hmelj već su nadrasli hrastove 

sadnice! U njegu moramo odmah, 

veli Ciprić. 

Ovdje nema nikakve šimiske 

prometnice, a do 223 A odjela 

u kome su na 40-ak ha prošle 

jeseni i ovoga proljeća izvršeni 

opsežni radovi može se jedino 

pješice. Otvorenost je i inače 

jedan od problema Šumarije 

Hrvatska Dubica koja sa 6,5 

km/lOOO ha spada medu slabije 

otvorene i ispod prosječne u 

Hrvatskim šumama. 

Veliki posao 

Zbog zakorovljenog tla i 

prisutnosti amorfe nema prirodne 

obnove lužnjaka. Nije 

bilo ni uroda žira u posljednje 

Amorfa je neuništiva! - Ostaci spaljene amorfe i nova koju će tek trebati čistiti 


Na 44 ha obavljeni su veliki radovi: uništena 

je amorfa te posađene sadnice lužnjaka 

Posavske šume su također retencija Save 

sjemenska baza lužnjaka 

Zovu ga car hrastova i nalazi se u 133 A 

odjelu. Star je oko 200 godina, do krošnje 

ima 20 ak m... 

Uspješna šumarija 

šumarija Hrvatska Dubica 

spada medu najuspješnije šumarije 

sisačke Uprave. Položena 

na sjeveru uz Savu a na 

jugu do pruge Sunja-Novska, 

ova izrazito nizinska šumarija 

istodobno je i rctencijsko područje. 

Cijela gospodarska jedinica 

Posavske šumc-Dubica, 

koju Šumarija dijeli sa Sunjom 

je poplavno područje. Ovdje 

Sava redovno šumare obraduje 

»božičnim i uskršnjim poplavama«. 

Ove godine ih zbog 

dugog sušnog razdoblja nije 

bilo. One su možda i razlogom, 

misli upravitelj Ciprić, 

što se ovdje nije gradilo više 

šumskih cesta jer bi ih trebalo 

podizati na višu razinu što opet 

zahtijeva velika ulaganja. Šumarija 

Dubica gospodari sa 

5.157 ha spomenute gospodarske 

jedinice koja je podijeljena 

u dva revira koje vode ing. 

Nikola Glavinić i ing. Mirko 

Mihaljević. Lani je (samo) 

osamnaest zaposlenih ostvarilo 

dobit od 950 tisuća kuna, i prema 

broju zaposlenih i visini 

dobiti ova šumarija spada u vrh 

profitabilnosti. To, dakako, 

ima veze i sa strukturom sastojina 

i drvnom zalihom. 

Hrasta je 59 posto, poljskoga 

jasena 19 posto, graba i ostalih 

tvrdih listača 12 posto. Drvna 

zaliha iznosi 1,39 milijuna kubika, 

tečajni prirast 41.550 kubika, 

godišnji etat oko 18.000 

kubika. 

— Ove godine siječemo 

19.000 kubika i sav posao obavit 

će naši radnici, veli Ciprić. 

Tu mislim na oblovinu, oko 

9.260 kubika i dio prostornoga 

drveta, dok će se ostatak 

posjeći u samoizradi. 

Opsežni su radovi planirani 

za ovu godinu i u okviru 

jednostavne i proširene biološke 

reprodukcije. Popunjavanje 

sa 50.000 sadnica, njega 

pomlatka i mladika na 55,6 ha, 

čišćenje na 36,8 ha, zaštita od 

pepelnice na 30 ha, u jednostavnoj 

reprodukciji, te već spomenuto 

pošumljavanje u okviru 

sanacije i njega na 40 ha u 

proširenoj reprodukciji. Aviotretiranje 

protiv pepelnice napravljeno 

je na 1500 ha. Svi 

planirani godišnji radovi na 

pošumljavanju i popunjavanju 

su završeni. Radili smo sa sezoncima, 

s poduzetnicima, s 

vlastitim radnicima, za vrijeme 

kampanje imali smo po 80-90 

radnika dnevno, podsjeća 

upravitelj. Ovdje nije bilo problema 

s pronalaženjem radne 

snage, tu potražnja daleko 

nadmašuje ponudu. Ljudi nemaju 

što raditi pa tako za naše 

potrebe već imamo formirane 

ekipe ljudi koji to rade svake 

godine i kvalitetno. Upravitelj 

šumarije ovdje će potvrditi 

»kako im se posao s poduzetnicima 

isplati i kako sve računice 

pokazuju da je to najjeftiniji 

posao«. Šumarija nema nikakvu 

mehanizaciju, »a time ni 

bilo kakve troškove održavanja 

koji su ponekad vrlo veliki«. 

Traktori su u Prijevozu i 

mehanizaciji d.o.o. Kutina i 

zajedno sa nekoliko poduzetnika 

izvlačili su robu. 

H. Dubica je danas općinsko 

središte s oko 1000 žitelja 

u kome od privrednih subjekata 

radi jedino Šumarija. Ranije 

tu je bio pogon sisačke Željezare 

i poljoprivredna zadruga. 

Cijelo područje bilo je okupirano 

od rujna 1991. do kolovoza 

1995. Nakon oslobođenja 

hale Željezare i dalje su prazne, 

nema zainteresiranih za 

ulaganje i pokretanje neke 

proizvodnje. Prije dvije godine 

obnovljena je zgrada šumarije. 

U dvorištu je stambeni objekt 

sa četiri stana, iznad šumarije 

su još tri stana tako da ovdje, 

za razliku od gradskih šumarija, 

nema stambenih problema. 

Ali ima drugih, šumarskih. 

Uz već spomenutu slabu otvorenost, 

upravitelj se vraća na 

pitanje ogrjeva koga ovdje 

seljaci ne trebaju, nema ni 

prerađivačke industrije, a prometna 

izoliranost onemogućuje 

slanje ogrjeva vlakom 

do neke tvornice celuloze. 

Pruga prema Sisku je, istina, u 

funkciji, ali samo za putnički 

promet. 

A sama zgrada Šumarije 

desetak je metara od obale 

Une, granice prema BiH. Obnovljen 

je i most preko Une, 

tu je i granični prijelaz, uspostavljen 

je promet s daleko 

većom Bosanskom Dubicom. 

Kao i u ostalim pograničnim 

mjestima, ljudi, poglavito umirovljenici, 

prelaze most i preko 

kupuju jeftinije prehrambene 

proizvode. .^^ 

Šumarija je 10-ak m od Une, granice s Bosanskom Duh ncom 

Miroslav Mrkobrad 


NA TRŠĆANSKOM SAJMU »AGRIMAR-FLOREST« OD 18. DO 22. SVIBNJA 2000. 

a ovogodišnjem tršćanskom 

sajmu »AGRI 

MAR-FLOREST« (sajmu 

poljoprivrede, ribarstva, 

šumarstva i cvjećarstva), koji se 

održavao od 18. do 22. .svibnja 

2000. g. predstavljeno je i hrvatsko 

šumarstvo. »Hrvatske 

šume« p.o. Zagreb zastupale su 

Uprave šuma Delnice i Buzet, 

a nastupili su i predstavnici 

Nacionalnoga parka Risnjak. 

Prezentacija je održana puteni 

postavljanja prigodnog štanda i 

izložbe slika. Uz panoe koji su 

shematski prikazivali organiziranost 

hrvatskoga šumarstva, 

tu se našlo i slika koje su prikazivale 

bogatstvo flore i faune 

Istre i Gorskoga kotara, kao i 

slika iz povijesti hrvatskoga 

šumarstva, te mnoštvo suvenira 

od drveta (stolaca, duborcza...) 

koji se i danas izrađuju u 

Gorskome kotaru. 

Na »Dan šumarstva« koji 

Predstavljeno 

i hrvatsko šumarstvo 

Na »Danu šumarstva« 

predstavljena i knjiga 

»Boschi se^nza 

confini« - »Šume 

bez granica« 

je održan 19. svibnja, uz 

predstavljanje knjige 

DIEGA JVIASIELA »BO 

SCHI SENZA CONFI 

NI« (»Šume bez granica«), 

predstavljene su i 

pojedine regije (Italije. 

Slovenije i Hrvatske), zastupljene 

u spomenutoj 

knjizi. 

»Hrvatske šume« 

p.o. Zagreb i hrvatsko 

šumarstvo predstavio je 

dipl. ing. Milan Devčić, 

pomoćnik direktora, a uz njega 

na prezentaciji su bili i upravitelji 

uprava šuma Delnice dipl. 

ing. Herman Sušnik i Buzet 

dipl. ing. Milan Kolić sa suradnicima, 

tajnik HŠD Zagreb 

dipl. ing. Hranislav Jakovac, 

upravitelj Nacionalnog parka 

Risnjak dipl. ing. Ivan Malnar. 

Posebnu pozornost posjetitelja 

pobudio je nastup 

naših rogista iz Gerova, te na 

našem štandu prezentacija 

cijepanja šindre uživo, govori 

dipl. ing. Damir Delač predsjednik 

Šumarskoga društva 

Delnice, koje je i bilo jedno od 

organizatora u opremanju 

štanda i izložbe. Ovom prigodom 

posebno bih se zahvalio 

svima onima koji su nam dali 

potporu u ovome, a to je naše 

Poduzeće »Hrvatske šume« 

Zagreb, Uprave šuma Delnice 

i Buzet, Hrvatsko šumarsko 

društvo Zagreb, te Nacionalni 

park Risnjak koji je zajedno s 

nama opremao štand, govori 

ing. Delač. 

1 na kraju nešto i o samoj 

knjizi, koja će se vjerujemo 

uskoro naći i na našem tržištu. 

Knjiga »Boschi senza confmi« 

je zapravo turistički vodič u 

kojem su na vrlo stručan način 

obrađene, trideset i jedna za 

turiste pogodna šumska staza u 

Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji. 

Hrvatska je zastupljena s opisom 

sedam turističkih staza u 

Istri i Gorskome kotaru, i 

vrijedan je prilog ne samo za 

turiste već i za promidžbu 

našega turizma. 

V. Pleše 

Na štandu Hrvatske - predstavnici US Delnice i Buzet, te članovi rogisia iz Gerova, te Hrvatskog šumarskog društva 


u BELGIJI ODRŽAN SASTANAK KOORDINATORA NACIONALNIH CENTARA ZA PRAĆENJE SUŠENJA SUMA 

Gentu u Belgiji, održan 

je šesnaesti po redu radni 

sastanak koordinatora 

nacionalnih centara i voditelja 

ekspertnih grupa za praćenje 

utjecaja zračnoga zagađenja na 

šume. Na sastanku se raspravljalo 

o izvješću dobivenom za 

1999. godinu, kao i o 

unapređenju istraživanja po 

Sveeuropskom programu intenzivnog 

praćenja šumskih 

ekosustava (EU/CP-Forests). 

Na sastanku su sudjelovali 

predstavnici sljedećih zemalja: 

Austrije, Belgije, Švicarske, 

Hrvatske, Češke, Danske, 

Njemačke, Grčke, Španjolske, 

Francuske, Irske, Italije, 

Mađarske, Nizozemske, 

Norveške, Poljske, Portugala, 

Rusije, Ukrajine, Finske, 

Slovačke, Švedske, Albanije, 

Litve, Latvije, Estonije i Bugarske, 

te rukovoditelj Komisije 

za šumarstvo Europske zajednice. 

Domaćin ovoga skupa kao 

i do sada bio je FIMCI (Forest 

Intensive Monitoring Coordinating 

Institute) iz Flerenheevena. 

Nizozemska. 

Program se temelji na 

Međunarodnom programu suradnje 

za procjenu i motrenje 

učinaka onečišćenja zraka na 

šume (ICP Forests), Rezolucije 

br. 1 Ministarske konferencije 

o zaštiti eutopskih šuma, 

održane u Stasbourgu 

1990. i Rezoluciji br. 4 Mini- 

prcanjcicijcia 

>/r9 

Na temelju praćenja stanja 

šumskih ekosustava u 1999. 

godini, i dalje je od 

bjelogorice najoštećeniji 

hrast lužnjak, a od crnogorice 

jela sa 58,1 posto 

starske konferencije za zaštitu 

europskih šuma održane u 

Helsinkiju 1993. godine. 

Na sastanku je komentirano 

radno izvješće koje sadrži 

podatke o stanju šumskih ekosustava 

za 1999. godinu. U 

prezentiranom izvješću naša 

zemlja uključena je sa 84 plohe 

na kojima je obavljena procjena 

stanja krošanja glavnih 

vrsta šumskog drveća (Razina 

I.) Procijenjena su 7124 stabla 

različitih vrsta drveća od čega, 

5464 stabla bjelogorice i 1660 

stabala crnogorice. Također su 

uključeni i podaci sa 7 trajnih 

ploha na kojima je obavljen 

intenzivniji monitoring, što 

znači da su osim stanja 

krošanja rađene folijarne analize 

(svake druge godine), motrenje 

depozicija, analiza tla i 

duga dopunska istraživanja 

(Razina II). 

Prikaz defolijacije za Europu 

U Europi se koristi i 

matematički pojam »medijan« 

za iskazivanje stupnja oštećenosti, 

ah za naše uvjete primjerenija 

je značajna oštećenost 

i u usporedbi s ostalim 

zemljama koristimo pojam 

značajne oštećenosti broja stabala. 

Od bjelogoričnih vrsta 

drveća naša najoštećenija vrsta 

je hrast lužnjak a od crnogoričnih 

i dalje je to jela sa 58,1% 

značajno oštećenih stabala. Na 

mediteranskom području Europe 

uočen je porast broja 

značajno oštećenih stabala primorskoga 

bora, osobito u 

području Španjolske, Portugala 

i Grčke. Naše mediteransko 

područje nema značajnije 

oštećenosti primorskoga bora 

u odnosu na protekle godine i 

ona je više posljedica utjecaja 

različitih biljnih štetnika nego 

što je to utjecaj zračnoga zagađenja. 

Danas je većina znanstvenika 

suglasna da onečišćenje 

zraka ima značajnu ulogu u 

propadanju šuma. U okolici 

industrijskih pogona utvrđene 

su znatne količine sumpornog 

dioksida u zraku, lišću i iglica 

Jedna od ploha na kojoj se provodi intenzivni 

monitoring šumskih ekosustava 

ma drveća, kao i u tlu. Također 

su u šumskim tlima utvrđene 

velike količine olova i drugih 

teških kovina. Posljedice emisija 

iz industrijskih pogona u 

sinergizmu s drugim različitim 

stresnim čimbenicima dovodi 

do narušavanja vitalnosti šumskih 

ekosustava. 

Na sastanku u Gentu 

utvrđene su glavne smjernice 

daljnjeg unapređenja projekta 

praćenja utjecaja zračnoga zagađenja 

na šume. Posebne ekspertne 

grupe sve više proširuju 

istraživanja i od predstavnika 

svake zemlje koja sudjeluje 

u radu traži se aktivno 

sudjelovanje i provođenje predloženih 

dodatnih istraživanja. 

Sudjelovanje naših predstavnika 

izuzetno je važno kod 

rješavanja problema sušenja 

šuma, tako se našim djelatnicima 

osigurava usvajanje svjetskih 

metoda istraživanja i podvrgavanje 

naših istraživanja 

međunarodnoj znanstvenoj 

kontroli. 

"pF Jadranka Rosa 

EU 

Ukup. za 

Vrste 

Bjelogorica 

Crnogorica 

Sve vrste 

Bukva 

Hrast lužnjak 

Bjelogorica 

0-10% 

34,8 

49,0 

43,3 

34,1 

17,6 

34,0 

Postotak stabala u pojedinim stupnjevima defolijacije 

10-25% 

43,1 

36,3 

39,1 

44,0 

47,6 

42,9 

25-60% 

19,6 

13,1 

15,7 

20,1 

32,1 

20,4 

>60% 100% 

1,8 0,7 

1,2 0,4 

1,4 0,5 

1,6 0,2 

2,1 0,6 

1,9 0,8 

>25% 

22,1 

14,7 

17,6 

21,9 

34,8 

23,1 

Europu 

Smreka 

Obični bor 

Crnogorica 

Sve vrste 

39,5 

35,1 

37,9 

36,3 

33,0 

45,3 

39,9 

41,1 

25,1 

18,0 

20,1 

20,2 

2.0 0,4 

1.1 0,5 

1,5 0,6 

1,7 0,7 

27,5 

19,6 

22,2 

22,6 

Iz tablice je vidljivo daje u Europi zabilježeno 22,6% značajno oštećenih stabala svih vrsta drveća koje su 

procjenjivane. U našoj zemlji značajna oštećenost svih vrsta drveća iznosi 24,5% što je za 3,6% više u odnosu 

na 1998 godinu. 


PRENOSIMO: Wild und hund 

Hrvatska - zemlja za ljubitelje lova 

Usvakoj revoluciji, kod 

svih drastičnih političkih 

promjena, osobito u 

ratovima i divljač neizmjerno 

pati. Ta je spoznaja do kraja 

ratnoga sukoba sa Srbima, 

1995. godine, vrijedila i za Hrvatsku. 

No kad pogledamo s 

kakvom su se predanošću i 

svjesnom odgovornošću lovci 

u hrvatskom državnom poduzeću 

za šumarstvo (Hrvatske 

šume), te u privatnim lovačkim 

društvima angažirali u ponovnoj 

izgradnji prirodnih 

omjera divljih životinja, to doista 

iziskuje veliko poštovanje. 

U mnogim su se područjima 

provele procjene životnoga 

prostora koje sadrže i 

optimalne količine ili optimalno 

stanje za vrstu divljači koju 

se želi uzgojiti. Do toga se cilja 

stiže polako i s velikom suzdržanošću 

od želje za lovom, 

iako bi svaki kilogram mesa 

divljači i svaka kuna koja bi se 

na taj način mogla zaraditi bili 

i više nego dobrodošli. 

Utoliko je ponovno postojanje 

netaknutih postojbina 

i brojne divljači vrijedan pokazatelj 

kvalitete hrvatske politike 

lova. Kako je proteklo 

vrijeme od strašnih događaja, 

razumljivo je da su se nadležni 

najprije usredotočili na ključna 

područja. Treba reći kako ima i 

područja koja bi po prirodnoj 

osnovi trebala biti bogata s 

divljači, no, toga jednostavno 

još nema. Postoje još poneki 

neriješeni problemi s medvjedima, 

vukovima, lisicama 

itd. 

U okviru izbora u siječnju 

2000. g. ocrtavaju se obrisi 

daljnjega procesa demokratizacije 

u zemlji, koji se povezuje i 

sa željom za približavanjem 

Europskoj uniji. 

Protekle godine nisu bile 

obilježene samo politikom 

embarga EU-a glede pomoći 

za razvoj, nego i neobjašnjivim 

nedostatkom informacija o 

razvoju te zemlje, u čemu nije 

zaostajao ni njemački tisak. 

Time se baš i nije pomoglo 

razvoju lovačkoga turizma 

kojemu je zemlja težila. K 

tomu se dogodilajoš i tragedija 

/" ^ 

Jadrana t L 

Hrvatska je od 1991. godine 

nezavisna država. Alexander Krah 

izvješćuje kakvo je ondje sada 

stanje oko lova i s divljači... 

prilikom eksplozije mine u 

studenome 1999. godine, pri 

čemu su šestorica austrijskih i 

hrvatskih lovaca izgubili živote, 

a još su mnogi bili 

ozlijeđeni (»Wild und Hund 

25/1999, s. 12). No ratni su 

događaji u proteklim godinama 

obuhvatili samo oko četvrtine 

površine zemlje i točno su 

obilježeni na kartama. 

Domaćin - 

»Hrvatske šume« 

p.o. Zagreb 

Državno poduzeće za gospodarenje 

šumama, »Hrvatske 

šume« p.o. Zagreb, osnovano 

po stjecanju nezavisnosti Hrvatske 

1. siječnja 1991. godine, 

zbog svoje je raznolikosti i opsega 

najzanimljiviji organizator 

lova. To državno poduzeće na 

dva milijuna hektara gospodari 

sa 79 posto hrvatskih šumskih 

površina. Podijeljena u 16 različitih 

uprava šuma, sa 170 

šumarija i 30 šumskotehničkih 

odjela, zapošljava 

oko 10 000 radnika. No u 

području lova to poduzeće gospodari 

s oko 500 000 hektara 

u 37 posebno istaknutih 

lovačkih područja, čija veličina 

seže od 500 do 35 000 hektara. 

Ostala površina predana je 

lovačkim društvima, privatnim 

poduzećima ili zakupničkim 

zajednicama putem dugoročnih 

koncesija ili zakupa. 

»Hrvatske šume« raspolažu 

s najboljom lovačkom 

infrastrukturom, poput lovačkih 

kuća, lovačkih stanica i 

uređenja, odgovarajućih pristupnih 

putcva itd. Tu potencijalnom 

lovcu — posjetitelju 

na raspolaganju stoje izvrsno 

obrazovani profesionalni lovci, 

koji su po tradiciji i običajima 

vrlo bliski njemačkom nahođenju. 

Uzduž jadranske obale i 

osobito u mediteranskom, južnom 

području zemlje, česti 

šumski požari poprilično otežavaju 

život šumarima. Poduzete 

mjere zaštite od požara i 

novoizgrađena sveobuhvatna 

mreža šumskih puteva radi 

lakšeg pristupa požarima, u 

tom su području imale i dobar 

sporedni učinak, budući da će 

sada i lovci imati lakši pristup 

do prije nepristupnih područja. 

U tim se područjima trude 

postići predratno stanje 

divljači od oko 5000 jelena, 

1200 jelena lopatara, 3600 divljih 

svinja te 5000 do 6000 

• ^ ^ ^ . 

srna. U pojedinim revirima taj 

je cilj već dostignut i nadmašen, 

no ponegdje još treba 

nadoknađivati manjak. 

Domaćin - udruga 

lovaca 

U lovačkim revirima 

pojedinih lovačkih društava situacija 

je bitno raznolikija. 

Ondje se može loviti na iskonski 

način, budući da se gosti 

najčešće integriraju u lovački 

život skupine, osobito pri pokretnom 

lovu na divlje svinje 

ili lovu na sitnu divljač. 

Doduše, ni tu se ne daje jamstvo 

na ulov. 

U većini slučajeva društva 

posjeduju jednu ili više 

lovačkih kuća, u kojima se 

odvija društveni dio lovačkoga 

suživota. Te su kuće opremljene 

i u njima se može 

prenoćiti. Nova situacija lovačkoga 

najma, povezana s potrebnim 

izdacima za lovačke 

kuće i kolibe, djelomičnom 

nadogradnjom i ostalim lovačkim 

potrebama, unatoč visokom 

postotku samostalnog zalaganja 

i ulaganja dovodi do 

visokih troškovnih opterećenja. 

Kad se uzme u obzir 

zamršena gospodarska situacija 


u zemlji, s visokim postotkom 

nezaposlenosti i niskim plaćama, 

lovački su gosti zaista 

dobrodošli. Iz ugodnog gostoprimstva 

hrvatskih lovaca 

proizašla su već mnoga prijateljstva, 

koja bi za neke 

njemačke lovce bez vlastitoga 

revira, a uz prihvatljivu cestovnu 

udaljenost, mogla biti dobra 

alternativa. 

U Hrvatskoj u međuvremenu 

ima i nekoliko velikih 

posjednika i pojedinih 

lovačkih zakupaca koji raspolažu 

vrlo velikim revirima. 

jedna od najpoznatijih osoba u 

gospodarstvu je Ivica Todorić, 

f^0 ^ —- 

Čije ime u mojoj nazočnosti 

nikada nije bilo izgovoreno 

bez riječi »gospodin« pune 

poštovanja. Todorić, predsjednik 

velikoga agrarnoga koncerna 

s oko 6000 zaposlenih, raspolaže 

sa dva značajna lovaćLa 

područja u Parku prirode Biokovo 

u Dalmaciji (oko 17000 

ha) te na Moslavačkoj gori 

(oko 15000 ha), jugoistočno od 

Zagreba. No njemu nije stalo 

samo do toga da si stvori 

lovačko carstvo, nego oni ulaže 

i znatna sredstva u lov, proučavanje 

divljine i ponovnu izgradnju 

prijašnjih populacija 

divljači. Primjerice, potpomogao 

je procjenu životnoga prostora 

za razvoj populacije divokoza 

na Biokovu. Osim toga, 

na njegovu su se inicijativu pokrenule 

akcije za ponovno nastanjivanje 

divljih svinja koje 

su tu nekada živjele. 

Spektar divljači 

Jeleni i divlje svinje, 

vjerojatno, nisu samo najraširenije, 

nego i najpoželjnije vrste 

divljači koje si inozemni 

lovci priželjkuju. Kod lova na 

jelene, težina lova se uvelike 

povećava kako se područje lova 

pomiče u visoke predjele. 

Pritom je u Hrvatskoj, osobito 

u Baranji, uvriježena praksa da 

se lov gotovo bezuvjetno 

ograničava na jelene kapitalce. 

Tko ima skromne zahtjeve, 

trebao bi se opredijeliti za 

njihovo potomstvo. 

Tu je i lov na ostale životinje, 

no samo na način traganja 

i čekanja, budući da 

nema prigona na jelene. Pri 

lovu na divlje svinje mjestimice 

još postoji mogućnost da se 

trofejni veprovi love tako da se 

mame hranom. Prosječno 

očekivanje pri »normalnom« 

prigonu seže od 6 do 15 grla 

divljih svinja u grupi od 15 do 

20 lovaca. 

Lov na lopatara moguć je 

na području triju šumarija 

(Vinkovci, Osijek i Buzet). 

Srna je prisutna svuda, osim na 

ekstremnim visinama. Uz jadransku 

obalu postoje privlačni 

rcviri muflona, koji predstavljaju 

vrlo zahtjevan lov. 

Tu se u većini slučajeva mogu 

usput loviti i jarebice. 

Divokozc se trenutačno 

love u veoma skromnim količinama, 

budući da se njihov 

sadašnji broj želi i nadalje 

povećavati. 

U 1999. godini odstrije- 

Ijena su 22 medvjeda, među 

njima četiri kapitalca s više od 

400 CIC bodova. Ta će se 

brojka još povećavati, budući 

da ukupni broj medvjeda već 

prelazi moguće kapacitete 

prikladnih životnih prostora. 

Vuk i ris prisutni su u pristojnim 

količinama, no još ih 

se ne smije loviti, iako obje vrste 

mjestimice pricinjavaju 

znatne štete. Gotovo u svim 

krajevima, uz lisicu se može 

loviti i zlatni šakal, koji djelomice 

ima populacijski status 

kao lisica u Njemačkoj. 

Daljnje mogućnosti postoje u 

lovu na sitnu divljač, čiji je 

lovački spektar od prepelice do 

divlje guske. 

No Hrvatska nudi i još 

mnogo više: nacionalne parkove, 

povijesne i kulturne znamenitosti, 

a jadranska obala s 

dobrim mogućnostima za 

ljetovanje poziva na dulji boravak 

u zemlji. 

.^^ 

NEOBIČNI INTERVJU 

Na.vamiC) OM. r-e 

viic-ivicAl I 

Alexander Krah razgovarao 

je sa Draženom 

Sertićem iz »Hrvatskih 

šuma« o lovu na medvjede, 

kad mu je razgovor 

iznenada izmakao kontroli: 

odjednom je on sam postao 

»ispitanik«. 

• IVuH: Gospodine Sertič, 

kako izgleda razvoj populacije 

medvjeda u Vašoj zem- 

Sertić; Naše stanište prikladno 

je za medvjede i podnosi 

populaciju od maksimalno 

350 grla. Taj je cilj 

sa sadašnjih više od 400 primjeraka 

uvelike nadmašen. 

• WuH: Lovite li ih? 

Sertić: Naravno, 1999. 

godine odstrijcljena su 22 

medvjeda, od toga četiri s 

preko 400 CIC točaka. Želite 

li i Vi uloviti jednoga, i ima li 

u Njemačkoj lovaca koje zanima 

lov na medvjede? 

• WuH:Ja osobno baš i 

ne moram, no zasigurno ima 

njemačkih lovaca koji bi rado 

ulovili medvjeda. 

Sertić: Ali zašto nam 

onda nitko ne dolazi? 

• WuH: Problem je u tome 

što njemački lovci ne smiju uvesti 

medvjedu kožu i lubanju, a nitko 

neće otići na tako skup lov i 

onda se odreći trofeja. 

Sertić: Zastoje to tako? 

Svaki inozemni lovac od nas 

će dobiti CITES certifikat i 

uredne dokumente za izvoz. 

• WuH: Može biti, no mi 

imamo Državni ured za 

zaštitu prirode, koji ima zadatak 

nadzirati pridržavanje 

IVashingtonskog sporazuma 

za zaštitu vrsta. Ured 

određuje što njemački lovci 

smiju uvesti, a što ne smiju. 

Sertić: Što njih briga za 

naše medvjede? Razumiju li 

se uopće u to? 

• IVuH: Pa, i ja katkad 

sumnjam, no, da budem 

objektivan, ne znam. Sigurno 

je da će nabaviti znanstvene 

procjene... 

Sertić: No tada bi barem 

mogli porazgovarati s nama. 

Austrijski su lovci lovili medvjede 

s nama i nemaju problema 

s uvozom. 

• JVuH: Ne mogu suditi 

o pravnoj situaciji u Austriji. 

Sertić: No i vi ste, kao i 

oni, članica EU-a? 

• WuH: Da, to je točno, 

no sve uredbe još nisu jednake. 

Sertić: Ja na to gledam 

kao na izravno miješanje u 

naše nacionalne poslove. 

Jesu li to isti ljudi koji propisuju 

Afi-ikancima smiju li 

njihovi gosti loviti sk^move? 

(Razgovor mije sve više 

išao na živce i došao do točke 

koju ja zovem »moje nacionalno 

samopoštovanjc«. Stoga 

sam ga morao završiti.) 

• WuH: Gospodine Sertić, 

Vaša je nova vlada postavila 

za cilj pojačano otvaranje 

zemlje k Zapadu te 

dugoročno, članstvo u EU-u? 

Sertić: Da, točno. 

• WuH: Tada ćete 

dočekati još cijeli niz takvih 

doživljaja. Mnogo Vam hvala 

na razgovoru. ^^ 


ZNANSTVENO STRUČNI SKUP 

U povodu 5. lipnja Svjetskoga dana zaštite okoliša 

Ugj. žutica. Šumarije Novoselec, 

5 lipnja održan 

je Znanst\'eno-stručni 

skup »Nafta-šuma-voda« u povodu 

Svjetskoga dana zaštite 

okoliša. Specifičnost ovog prostora 

je u tome što šumom 

Žutica gospodari Šumarija 

Novoselec, INA ima velika 

crpilišta nafi:c i plina, jer je to 

najveće nalazište nafte u Hrvatskoj, 

a »Hrvatske vode« cijeli 

prostor koriste kao retenciju. 

Stoga je cilj ovoga Znanstvenoga 

stručnoga skupa bio okupiti 

sve korisnike toga prostora 

i podzemlja, stručnjake pripadajućih 

disciplina i odgovorne 

predstavnike kako bi svojim 

argumentima iznijeli viđenje 

korištenja toga prostora, ali i da 

ukazu na probleme koji pri 

tome mogu nastati i predlože 

moguća rješenja. 

JMajta - suma - voda 

Šuma Žutica prostor je četrdesetak kilometara 

istočno od Zagreba, gdje Hrvatske šume 

gospodare šumama, INA ima velika crpilišta 

nafte i plina, a Hrvatske vode cijelo područje 

koriste kao retenciju 

istraživanja o mogućnosti i 

opravdanosti reintrodukcije 

dabra u Hrvatsku. Lokacija 

Žutice izabrana je iz nekoliko 

opravdanih razloga još 1992. g. 

te poslije nekoliko godina 

istraživanja, u 1996. g., pušteni 

su prvi dabrovi na lokalitetu 

Pleso u Žutici. Iduće godine 

ispušteno je već 22 dabra, te 

kasnije svake godine sve veći 

broj. Danas nakon četiri godine 

praćenja dabrova može se 

reći da je projekat uspio, jer 

već nekoliko godina zamjećuju 

se i mladunci, pa se može konstatirati 

kako je dabar uspješno 

vraćen u Hrvatsku, upravo 

ovdje u Žutici. 

Treći korisnik »Hrvatske 

vode« izgradili su ovdje sustav 

Pokroviteljstvo nad tim 

skupom preuzeli su Ministarstvo 

zaštite okoliša i prostornog 

uređenja, Ministarstvo 

poljoprivrede i šumarstva i 

Ministarstvo gospodarstva. 

Organizatori su bili Hrvatsko 

ekološko društvo, INA-Naftaplin, 

»Hrvatske vode«, a 

suorganizatori Šumarski fakultet 

u Zagrebu, »Hrvatske 

šume« p.o. Zagreb i Hrvatsko 

šumarsko društvo. 

S proizvodnjom nafte i 

naftnoga plina s prostora Žutice 

jednog od najstarijih, 

najvećih i najizdašnijih nalazišta 

toga dragocjenog rudnog 

bogatstva, skup su upoznali 

dr. Zdravko Spirić i dipl. ing. 

Mladen Trupčević, koji su istakli 

da je od 1964. godine kada je 

započeto korištenje ovih dragocjenih 

sirovina do danas iz 

Žutice proizvedeno više od 26 

milijuna tona nafte i plina, što 

po današnjim cijenama iznosi 

više od 4 milijarde dolara. Ta 

proizvodnja čini ukupno jednu 

petinu dosadašnje proizvodnje 

INA - Naftaplina, odnosno 

Republike Hrvatske. 

u složenom procesu 

proizvodnje, sabiranja i otpreme 

nafte i plina, stalno je prisutna 

opasnost, jer može doći 

do kontaminacije tla koja zatim 

može rezultirati i zagađenjem 

cijeloga okoliša. Grupa 

znanstvenika i šumarskih 

stručnjaka - B. Prpić, A. Pranjić, 

Z. Seletković, J. Vukelić i 

I. Tikvič je 1993. godine objavila 

i rad na temu »Utjecaj industrije 

nafte na šumske ekosustave 

u općini Ivanić-Grad«. 

Odgovornost, tehnološka 

disciplina, primjena preventivnih 

mjera kao i suvremenih 

tehnoloških i ekoloških postupaka, 

ključni su elementi u 

traženju odgovora brojnim 

ekološkim izazovima koji se 

pojavljuju na naftnom gospodrstvu. 

Krajnji cilj je stvaranje 

uvjeta za »suživot« prirode i 

industrije. 

Upravitelj šumarije Novoselec, 

koja gospodari sa 

Žuticom, dipl. inž. Stjepan 

Štahan, ukratko je prisutne 

upoznao s dosadašnjim negativnim 

utjecajima proizvodnje 

nafte u Žutici i o velikim 

količinama osušenih stabala posljednjih 

dva-tri desetljeća, kao 

i o nekim šumarskim znanstvenicima 

iz susjednih zemalja koji 

su ispitivali sušenje hrasta 

lužnjaka u Žutici. 

U ime »Hrvatskih šuma« 

prisutne je o ekološkoj problematici 

šume Žutice upoznala 

dipl. ing. Nives Farkaš-Topolnik 

iz Odjela za ekologiju 

Uprave šuma Zagreb. Mnoge 

novinare i ostale prisutne 

njeno izlaganje nije ostavilo 

ravnodušnima, a mi ga na našim 

stranicama donosimo u 

cijelosti. 

Dabar - novi 

stanovnik Žutice 

Kao dokaz da je suživot 

prirode i industrije u Žutici 

moguć, trebao bi ,^( u Hr, 

dokazati i pro- "^ i' • %, 

jekt povratka '.'T 

dabra u I Irvat- -^^ 

sku. O tome ^''",„j„,„i!^ 

projektu opširno je 

prisutne upoznao doc. dr. se. 

Marijan Grubešić koji je zajedno 

s doc. dr. se. Vladimirom 

Kušanom predočio njihova 

odteretnih kanala i retencija 

tako da se ovdje u ključnim 

momentima može »uskladištiti« 

više od 170 milijuna kubika 

vode, dok čitavo Lonjsko 

Polje prima oko 850 milijuna 

kubika, istakao je njihov predstavnik 

dipl. inž. Ljudevit Tropan, 

i naglasio kako uz malo 

dobre volje Žutica može biti 

vrlo dobar primjer kako se na 

jednom prostoru mogu koristiti 

šume, voda, nafta i zemlja. 

.^1^ Tekst i snimci: 

^' A. Z. Lončarić 


ZNANSTVENO STRUČNI SKUP 

V 

Ekološka problematika sume Žutica 

Sumu »Žutica«, kao i istoimenu gospodarsku jedinicu čini kom 

pleks od 6000 ha šuma kojima gospodari javno poduzeće »Hrva 

tske šume«. Uprava šuma Zagreb, šumarija Novoselec. 

Smještena je u savskoj nizini u blizini Ivanić-Grada na samome 

ulasku u Lonjsko polje. 

Ove vrijedne šume obrasle su stablima hrasta lužnjaka, poljskoga 

jesena, običnog graba, te crne johe. 

Izvorni utjecaj čovjeka u ekosustavu područja Žutice svodio se 

nekada isključivo na iskorištavanje šume, te držanje stoke u šumi. 

Danas je slika drugačija. 

Dio toga svakako treba pripisati globalnom utjecaju čovjeki na prirodu 

(rad velikih industrijskih postrojenja, primjena ekološki nepodobnih 

tvari, te ukupno negativno 

djelovanje na zrak, vodu i tlo). Sve 

to odražava se pojavom kiselih kiša, 

promjenom ozonskog omotača ili 

povećanjem radioaktivnosti. U atmosferi 

se pojavljuju posljedice izgaranja 

ogromnih količina fosilnih 

goriva, nuklearnih eksplozija ili izgaranja 

nafte na naftnim poljima ili 

u tankerskim katastrofama. Jedna od 

novijih teza kao globalni uzrok propadanja 

šuma navodi zasićenost zemaljskog 

omotača ogromnom 

količinom radio valova visokih 

frekvencija. 

",.;g^" 

.«K*»

NASTAVAK SURADNJE S DRŽAVNIM INDUSTRIJAMA 

Potpisan petogodišnji ugovor o isporuci sirovine 

u Fužinama je sredinom svibnja potpisan ugovor s »Drvenjačom« 

d.d. 0 isporuci 100.000 metara kubnih trupaca godišnje 

Od strane »Hrvatskih šuma« 

ugovor je potpisao direktor dipl. 

ing. Zeljko Ledinski, a od strane 

»Drvenjače« d.d. Fužine, dr. Ivan 

Liker dipl. ing. Uz direktora Ledinskog 

potpisivanju ugovora bili 

su nazočni dipl. ing. Milan Devčič, 

zamjenik direktora poduzeća, dipl. 

ing. Petar JMilinković, rukovoditelj 

Komercijalne službe u Direkciji, te 

dipl. ing. Stjepan Peček savjetnik 

za komercijalne poslove. Iz Uprave 

šuma Delnice, nazočni su bili 

upravitelj dipl. ing. Herman 

Sušnik i njegov zamjenik dipl. 

ing., Mladen Pleše a od strane 

»Drvenjače« Fužine uz direktora 

Likera šefovi komercijalc i financijsko-računovodstvene 

službe. 

if:^ 

u ime »Hrvatskih šuma« ugovor je potpisao direktor Željko Ledinski, 

a dr. Ivan Liker u ime »Drvenjače« d.d. 

Nakon nekoliko več uspješno 

potpisanih petogodišnjih ugovora 

o isporuci sirovine drvnoj industriji, 

početkom lipnja u Fužinama 

»Hrvatske šume« p.o. Zagreb 

potpisale su još jedan takav ugovor 

s »Drvenjačom« d.d. iz Fužina i 

time pridonijele da se odnosi na 

relaciji šumarstvo-drvna industrija 

podignu na još višu razinu. Ugovor 

je značajan i za jedne i za druge, 

jer »Drvenjači« d.d. garantira 

redovitu opskrbu sirovinom u 

idtičih pet godina, a »Hrvatskim 

šumama« p.o. Zagreb sigurno 

tržište ti isporuci sirovine i redovito 

plaćanje prodane robe od kupaca. 

Potpisanim ugovorom HŠ 

obvezale su se Drvenjači godišnje 

isporučivati 100.()()() m' crnogorice 

(jelove i smrckove oblovine). 

Drvenjača d.d. Fužine 

»Drvenjača« d.d. Fužine jedno je od najuspješnijih poduzeća drvne 

industrije ne samo u Gorskome kotaru več i u Hrvatskoj. Cijela 

njena godišnja proizvodnja mehaničke celuloze (cea 37.000 tona) 

plasira se uglavnom na inozemno tržište. Mehanička celuloza sirovinska 

je osnova za proizvodnju kartona gramature (90-500 g po 

m^), a kartoni se koriste u prehrambenoj, tekstilnoj i obućarskoj 

industriji. 

Uz 115 ljudi koji rade u »matičnoj« tvrtki u Fužinama, 

vlasništvu »Drvenjače« d.d. još su pogon u Mrkoplju i pilana u Vratima. 

U Mrkoplju se trenutačno proizvode u kooperaciji s Talijanima 

elementi za stolice (prva faza izrade), a postoji zanimanje talijanskog 

kupca da u budućnosti uloži i znatna sredstva u opremanje 

ovoga pogona, u kojemu radi stotinjak ljudi. 

Pilana u Vratima zapošljava osamnaest ljudi, a to je zapravo jedna 

mala specijalizirana pilana koja uglavnom radi manje narudžbe i 

za manje kupce, ali je isto tako vrlo uspješna u svome poslovanju. 

ODRŽANI SKUPOVI ZAPOSLENIKA I U UPRAVI ŠUMA DELNICE 

Odnosi s drvnom industrijom na višoj razini 

Sktipovi zaposlenika Uprave šuma Delnice 

organizirani su ove godine na tri mjesta, u Delnicama 

25. svibnja, Tršću 2. lipnja i Vrbovskom 

7. lipnja. 

Na dnevnome redu sva tri skupa obrađivana 

je ista problematika, a vezana prvenstveno uz 

rad i poslovanje Uprave šuma Delnice, te 

izvješće o radu Zaposleničkoga vijeća. Skupove 

je organiziralo Zaposleničko viječe Uprave 

šuma Delnice, a sukladno članku 150. Zakona o 

radu i obveze sazivanja skupova zaposlenika barem 

jednom do dva puta godišnje. 

Na skupu u Delnicama, uz predsjednika 

Zaposleničkoga vijeća Stavka Medveda, njegovog 

zamjenika dipl. ing., Branka Ožbolta bili su 

nazočni upravitelj Uprave šuma dipl. ing. Herman 

Sušnik, te rukovoditelji pojedinih odjela 

u Upravi šuma. 

Predsjednik Zaposleničkoga vijeća Slavko 

Mcdvcd, nakon kraćeg pozdravnog govora zaposlenicima, 

podnio je i Izvještaj o radu Vijeća. 

Izvještaj je podnijet za razdoblje od godinu 

dana, počevši od 31. ožujka 1999. g. kada je i 

izabrano novo Zaposleničko vijeće od sedam 

članova i njihovih zamjenika. U tom vremenu 

održano je opet u znaku sedam, sjednica 

Zaposleničkoga vijeća, na kojima se uglavnom 

raspravljalo o radu i poslovanju delničke Uprave 

šuma. Znatna pozornost na sjednicama 

Vijeća bila je usmjeravana i na problematiku 

rada društva s ograničenom odgovornošću »Galanterije« 

Vrbovsko i »Lovačkog doma« Delnice, 

Sa sjednice Zaposleničkoga vijeća Uprave šuma 

Delnice: Viktor Sporčič Herman Sušnik, Slavko 

Mcdved i Branko Ožbolt 

a rješavani su i problemi zaposlenika. Jednom 

tjedno, utorkom od 8-10 h, za zaposlenike je u 

Upravi šuma Delnice, Zaposleničko vijeće organiziralo 

dežurstvo, kada se zaposlenici mogu 

direktno za rješavanje svojih problema javiti 

jednom od članova Vijeća. 

U ime poslovodstva zaposlenicima se obratio 

i upravitelj dipl. ing. Herman Sušnik. Uz 

Izvješće o radu Uprave šuma za 1999. g. u svome 

izlaganju osvrnuo se i na poslovanje u prvome 

kvartalu 2000. g. S obzirom na to, da se 

poslovanje svekolikog šumarstva u navedenom 

razdoblju odvijalo u vrlo složenim gospodarskim 

prilikama, uz stalno prisutnu nelikvidnost, 

propadanje drvne industrije, tendenciju 

sniženja cijena na zapadnoeuropskom tržištu, 

prava je sreća što još uvijek zahvaljujući vlastitim 

naporima i zalaganjima svih zaposlenika 

normalno radimo i poslujemo, istaknuo je ing. 

Sušnik. 

Prioriteti u budućem poslovanju su nam 

ulaganja u novu mehanizaciju, povećanje udjela 

vlastitih kapaciteta u sve tri faze proizvodnje, 

čime ćemo na neki način imati i znatnije uštede 

u radu, a u tom smislu planiramo primiti u radni 

odnos na neodređeno vrijeme desetak ljudi 

u proizvodnju, sjekače i traktoristc. U posljednje 

vrijeme zadovoljni smo i s time što su 

naši odnosi s drvnom industrijom podignuti na 

višu razinu, potpisivanjem nekoliko petogodišnjih 

ugovora o isporuci sirovine. 

Ovo je i godina kada nas u šumarstvu 

očekuju velike promjene, izmjene Zakona o 

šumama, te pretvorba našeg Poduzeća iz javnoga 

u trgovačko društvo, a svoj doprinos u vidu 

davanja određenih prijedloga na tu temu dat će 

i Uprava šuma Delnice, zaključio je ing. Sušnik. 

S financijskim poslovanjem delničke Uprave 

šuma nazočne je upoznao dipl. oecc Viktor 

Sporčič, rukovoditelj financijsko-računovodsrvenog 

Odjela, s posebnim naglaskom na problematiku 

terenskoga dodatka, način njegova 

obračuna i samu isplatu. 

Skup je pozdravila i glavna sindikalna povjerenica 

dipl. ing. Valerija Vukelić naglasivši 

kako će se i Sindikat Uprave šuma Delnice u 

svakom trenutku uključivati u rješavanje svih 

problema iz domene rađa Poduzeća, a s posebnim 

naglaskom na zaštitu prava zaposlenika. 

Na upite zaposlenika odgovarali su upravitelj 

Uprave ing. Sušnik i rukovoditelji pojedinih 

odjela u Upravi šuma Delnice. V. Pleše 


I 

SKUPOVI ZAPOSLENIKA NA PODRUČJU POŽEŠKE UPRAVE SUMA 

Možemo li planirati povećani gubitak 

n 

Potkraj svibnja i početkom lipnja 

održani su skupovi zaposlenika 

požeške Uprave šuma, a novost je 

to što su sastanci prvi put organizirani 

na četiri lokacije: u šumskohortikulturnom 

rasadniku »Hajderovac« 

za šumarije Kutjevo i Caglin, 

u Velikoj za zaposlene vcličke i 

pleterničke šumarije, na području 

šumarije Kamenska za požešku i kamensku 

šumariju, a završni skup 

održan je za djelatnike Radne zajednice 

u Dubokoj, u objektu zagrebačkoga 

Šumarskoga fakulteta. Predsjednik 

Zaposleničkoga vijeća UŠ 

Požega Željko Matajić obrazložio 

je to činjenicom kako na manjim 

skupovima radnici mogu uspostaviti 

izravniji kontakt s poslodavcem. 

Podnoseći izvještaj o radu ZV-a 

upoznao je nazočne s promjenama 

terenskog dodatka i smanjenjem 

plaća za pet posto, o čemu će raspravljati 

sva tri sindikata šumarstva i 

Glavno zaposleničko vijeće. Govorio 

je također o radu GZV-a i pojedinim 

kadrovskim promjenama koje 

su nastale u JP »Hrvatske šume« 

te informirao o novoizabranom 

Upravnom odboru poduzeća. Podsjetio 

je prisutne kako bi potkraj 

SINDIKAT UPRAVE SUMA ZAGREB 

S plaćama u I Irvatskim šumama 

ne treba raditi uravnilovku, novi 

Pravilnik o plaćama a i onaj o sistematizaciji 

trebaju preciznije kategorizirati 

radna mjesta, rečeno je na 

sastanku sindikalnoga povjereništva 

Uprave šuma Zagreb, na kome se 

raspravljak:) o nekim problemima 

poduzeća. Glavni sindikalni povjerenik 

zagrebačke uprave ing. Josip 

Jarić, upoznao je predsjednike 

podružnica i s ostalim aktualnim 

Sa sastanka zaposlenika ktitjevaćke i čaglinske šumarije 

u rasadniku »Hajderovac« 

godine trebao biti održan još jedan 

skup zaposlenika požeške Uprave. 

Unatoč problemima - 

planski zadaci izvršeni 

Nagrađeni proizvodni radnici 

pitanjima (terenski dodaci, likvidnost, 

vraćanje D.o.o.-a u poduzeće). 

Sastanak zagrebačkoga povjereništva 

Hrvatskoga sindikata šumarstva, 

kome su prisustvovali i predsjednica 

HSS Gordana Colnar i predsjednik 

Glavnoga zaposleničkoga 

vijeća Vlado Droždan, bio je prilika 

da se najboljim proizvodnim radnicima 

zagrebačke Uprave u prošloj godini 

podijele priznanja i novčane nagrade 

(po 1000 kuna). Po šumarijama 

najbolje su radne rezultate postigli: 

O stanju i razvoju UŠ Požega 

govorio je upravitelj dipl. ing. Stjepan 

Blažičević, naglasivši da je 

proteklom godinom zadovoljan, jer 

su planski zadaci prebačeni unatoč 

štetama od olujnoga vjetra i zastarjeloj 

mehanizaciji. Premda je planski 

gubitak iznosio 11,7 milijuna 

kuna, izvršenje sa 11,3 milijuna kuna. 

Upravitelj se osvrnuo na probleme 

traktorske mehanizacije i nabave 

novih strojeva te neredovite isplate 

osobnih dohodaka. Ipak, tijekom 

pr\'a četiri mjeseca ove godine financijska 

realizacija bila je veća za 

oko dva milijuna kuna nego u istom 

razdoblju prošle godine, stoje dobar 

poslovni start, pogotovo stoga jer se 

u lipnju, srpnju i kolovozu očekuje 

smanjenje prihoda. Očekuje se da 

će prva polovica ove godine biti financijski 

uspješnija od prvih šest 

mjeseci 1999. Potkraj izlaganja ing. 

Blažičević upoznao je nazočne s 

promjenama koje će nastati tijekom 

godine u restrukturiranju poduzeća, 

u Pravilniku o sistematizaciji radnih 

mjesta i Pravilniku o plaćama te s 

promjenama u požeškom Društvu 

ograničene odgovornosti, koje se od 

1. srpnja vraća u Upravu šuma. Nakon 

likvidacijskog postupka i postavljanja 

novog upravitelja, d.o.o. će 

Zdravko Domitrek (D. Stubica), Grgo 

Culinović (D. Selo), Dragutin 

Gombas (Krapina), Milan Corković 

(Kutina), Veselko Šolaja (Lipovljani), 

Stjepan Horvat (Novoselec), Venko 

Đudarić (Popovača), Josip Belan 

(Remetinec), Petar Martić (Samobor), 

Marijan Matković (V. Gorica), 

Jozo Marić (Zagreb), Danijel Korade 

(Zlatar), Anton Hodak (RJ HIG), 

Ivan Šelem (PIM Kutina), Vinko Radinović 

(Ribnjačarst\'o). (m) 

ponovno funkcionirati kao poslovna 

jedinica. 

Osvrćući se na poslovanje u 

prošloj godini, rukovoditelj Proizvodnog 

odjela dipl. ing. Marijan 

Aladrović je istaknuo uspješnost u 

pojedinim fazama rada, no napomenuo 

je problem privlačenja iz Šume, 

koje je bolna točka poslovanja zbog 

zastarjelih traktora i slabijih učinaka. 

Od siječnja do travnja ove godine 

realizirano je na sječi i izvozu 36 

posto planirane drvne mase što je u 

okviru plana, a planski zadaci izvršavaju 

se i na šumskouzgojnim radovima. 

Rukovoditelj Komercijalnoga 

odjela dipl. ing. Ante Miličević 

naglasio je da reaHzacija drvnih sortimenata 

prati proizvodnju, no zbog 

staroga voznog parka prijevoz je 

ograničen te je stoga potrebno koristiti 

usluge sa strane. Dipl. ing. 

Davorin Krakar, rukovoditelj 

Planskoga odjela, informirao je nazočne 

kako je ovogodišnji ukupni 

prihod US Požega za oko dva milijuna 

kuna ncgativniji od prošlogodišnjeg, 

direktni troškovi su na razini 

1999. godine, a nijedna poslovna 

jedinica nije planirana pozitivno. 

Rijetka pitanja 

Na skupu zaposlenika Radne 

zajednice kod Velike nazočni su bili 

izaslanik direktora »Hrvatskih šuma« 

mr. se. Josip Dundović i predsjednik 

Glavnoga zaposleničkoga 

vijeća Vladimir Droždan. Predsjednik 

GZV-a je naglasio kako je 

stav Direkcije da je potrebna čvrsta 

suradnja između Glavnoga zaposleničkog 

vijeća, triju sindikata šumarstva 

i poslodavca. Govoreći o objektima 

društvenoga standarda, napomenuo 

je da se radnička odmarališta 

ne smiju prodavati, već ih treba 

zaštititi odnosno uložiti dodatni napor 

u njihovu obnovu, kakt) bi bili 

pristupačni zaposlenicima. Tijekom 

svog izlaganja o poslovanju »Hrvatskih 

šuma« mr. Dundović je istaknuo 

značaj pravodobnog informiranja 

zaposlenika, a obavijestio je 

skup da bi do kraja godine morao 

biti gotov koncept vizije poduzeća 

kao Trgovačkoga društva. U sklopu 

decentralizacije »I Irvatskih šuma« 

išlo bi se, vjerojatno, na formiranje 

gospodarskih područja, a inzistirat 

će se na Štednji i racionalizaciji poslovanja 

te korištenju novih sortimcntnih 

tablica koje su dale dobar 

poslovni rezultat. 

\ii>^}i.hkn\ hidiiui •::diiid)aikt Lpidu 

siinhi 

Zanimljivo je kako su na navedenim 

skupovima zaposlenici rijetko 

postavljali pitanja, što se dosad 

nije događalo, oni malobrojni upiti 

odnosili su se uglavnom na nabavu 

zaštitne opreme, a jedno pitanje bik) 

je svezi s budućim Pravilnikom o 

sistematizaciji radnih mjesta, (t) 


UPRAVA ŠUMA DELNICE 

Stručne službe na radu u 

rasadniku 

Već tradicionalno i ovoga proljeća, krajem svibnja zaposlenici 

Stručnih službi delnićke Uprave šuma predvođeni glavnom sindikalnom 

povjerenicom dipl. ing. Vakrijom Vukelić, krenuli su put Kupske doline. 

Odredište im je bilo Rasadnik u Kuželju, a posao ispomoć na čišćenju 

gredica zasađenih sadnicama smreke od korova. 

Vesele nas ovakve akcije, jer uz korist koju napravimo našoj upravi 

šuma obavljajući poslove u rasadniku, još više vrijede ta naša zajednička 

druženja, a što ide ti prilog i razvijanju što boljih međuljudskih odnosa 

između nas zaposlenika. 

Takvih akcija bit će još, a uz radove u rasadniku, članovi naše sindikalne 

podružnice, rado se odazivaju i akcijama pošumljavanja koje se 

održavaju tijekom proljeća i jeseni na području naše Uprave šuma. Isto 

tako redovito organiziramo i akcije čišćenja okoliša zgrade Stručnih službi 

naše Uprave šuma u Delnicama, ističe ing. Vukelić. 

Za dobro obavljeni posao vrijedne sindikalce čeka i nagrada, bilo u 

vidu organiziranja kakvog kraćeg izleta, ili pak prigodnim druženjima uz 

iće i piće. I poslije radne akcije u rasadniku u Kužclju, ostatak veselog 

druženja sindikalci Stručnih službi nastavili su u Golubinjaku Lokve. Ova 

radna akcija i druženje bili su upriličeni i u povodu Dana državnosti. 

V. P. 

JOS JEDNO ŠUMARSKO IZDANJE 

Šumarski 

leksikon na disketi 

w 

SI^^H^^^Bii^tf^B'> 

•E^^KSJ 

^^^BL 

i^.":^ •B^^HPT^k^l^flHKlilV-' 

u povodu izlaska posljednjega, 

petoga sveska Šumarskoga 

leksikona, njegovi izdavači, 

urednik proj. đr. Josip 

Biskup, dipl. in^. Mladen Skoko i 

Alojzije Frković posjetili su Hrvatske 

šume i s direktorom 

Žcljkom Ledinskim razgovarali 

o daljnjoj suradnji na izdavanju 

stručne šumarske literature. 

Vrijednost je ovog Leksikona, 

istakao je tom prilikom prof. 

Biskup, što smo hrvatskoj i 

svjetskoj javnosti pokazali kakve 

je stručnjake odgojilo i stoje sve 

kroz 150 godina postiglo hrvatsko 

šumarstvo. Bio je to izuzetno 

zahtjevan posao, trebalo je 

sakupiti podatke o svakom pojedincu 

i sve te životopise objediniti. 

Izdavači planiraju dalje. Ističu 

kako ovaj posao najprije treba 

osuvremeniti i svih pet knjiga 

objaviti na jednoj disketi 

kako bi postala dostupna još 

širem krugu ljudi. Nadaju se da 

će to ostvariti kroz godinu dana. 

A potom, ako bude zanimanja, 

ali i sredstava, spremaju se objaviti 

i šestu knjigu posvećenu 

šumarskim tehničarima, (rn) 

^sEsas^^^^ 

STIGLO ŠEST NOVIH TRAKTORA 

Prvih šest traktora marke »Tigar« tipa 

je u planu investicija za ovu godinu, stiglo 

l^^l 

^•^91 

''^^W I 

|W^/ 

-ji 

1 "^ 11'Y ~~^b;^^^4HiiU 

JL '^^^^^^ ^î«']H?^ 

iJU^^^^ 

1 ijn> ^5r"X. nrsiMjii^ ^ 

Mir u* ^^S-T Hi vrîKl 

HHBHH * K^^^^^KKBr 

^^^w^ 

j . * 

=,.. y 

42 od ukupno deset koliko 

e u Upravu šuma Vinkovci. 

Novi traktori 

će tako poboljšati 

strukturu 

dotrajale mehanizacije 

na 

području vinkovačke 

uprave, 

jer je izvoz 

drvnih sortimenata 

iz šume 

bio usko grlo 

proizvodnje posljednjih 

godina. 

(Z. P.) 

Izdai'iui Leksikona u razgovoru s direktorom Hrvatskih šuma 

U svih pet knjiga Hrvatskoga 

šumarskoga životopisnog 

leksikona, objavljenih u razdoblju 

od 1996.-2000. god. na 

ukupno 2 108 stranica uvršteno 

je 3 720 životopisa i 1197 osobnih 

fotografija. Obrađeni su 

životopisi 158 šumara koji su 

završili Gospodarsko-šumarsko 

učilište u Križevcima (1860.- 

1899.) i 31 njihovog učitelja i 

profesora; 166 sa završenom 

Šumarskom akademijom u Zagrebu 

(1898.-1919.) I 30 njihovih 

profesora; zatim 1 180 dipl. 

ing. šumarstva (od toga 52 drvno-industrijskog 

smjera), koji 

su diplomirali na Gospodarskošumarskom 

i Poljoprivrednošumarskom 

fakultetu u Zagrebu 

(1919.-1960.) od kojih su 42 

djelovali na Šumarskom fakultetu 

kao profesori, te sa završenim 

Šumarskim fakultetom u 

Zagrebu 1 662 dipl. ing. šumarstva 

i 33 dipl. ing. drvne tehnologije, 

od kojih su 24 bili kasnije 

profesori toga fakulteta. 

Objavljeni su i životopisi šumara 

koji su se školovali na europskim 

učilištima, a radili u 

Hrvatskoj (125) i onih koji su 

diplomirali u Beogradu, Ljubljani, 

Sarajevu i Skopju te djelovali 

u Hrvatskoj (130). 

Ostali životopisi (205) odnose 

se na profesore drugih struka 

koji su radili na Sumarskome 

fakultetu u Zagrebu (1919.- 

1999.), botaničare, geofizičarc, 

fitocenologe, kartografe i druge 

struke, te na one koji su samo 

magistrirali i doktorirali na 

Sumarskome fakultetu u Zagrebu. 

Podaci: Mladen škoko, dipl. 

ing. šum. 


V 

IZ RADA PLANINARSKOG DRUŠTVA »ŠUMAR« ZAGREB 

-f/ m 

li-, w 11 m 9 n 

'{^nnnami na injenm snjmama 

Članovi našega planinarskog 

društva iz 

Ogranka Ogulin za 

svoj prvi izlet odabrali su 

Bijele stijene. Po oblačnom 

vremenu toga 13. svibnja 

2000. svi članovi ekipe, pa i 

oni najmlađi, uspjeli su doći 

do samoga vrha na 1335 m. 

Stoga i prvi zajednički snimak 

na osvojenom vrhu 

nije baš najbolji, ali je 

najvažnije da su svi stali na 

sam vrh Bijelih stijena. 

Predsjednica ogulinskoga 

Ogranka, Jasminka 

Rožan koja nam je i poslala 

fotografije, obećala nam je 

da će tijekom jeseni biti i 

domaćini našem zajedničkom 

izletu PD »Šumar«, 

(z. 1.) 

Sa irhu je 

bilo mjesta 

samo za 

nekolicinu 

Bijele stijene jedan su od najljepših naših planinskih predjela, pa nije važno pada 

li kiša ili snijeg 

Održana Izborna skupština Društva na 

Kalniku 

7,a nrcdsjcdiiika 

hiilmifi 

nnmko c.stnc 

Poslije kraćeg zatišja tijekom travnja, kada nije bilo 

izletničkih događaja, članovi našeg PD »Šumar« iz neko 

liko Ogranaka, odlučili su poći na Kalnik. Na tom poznatom 

mjestu iz hrvatske povijesti, ostat će zabilježeno kako 

je i naše planinarsko društvo dobilo novoga predsjednika. 

Jednoglasnom odlukom svih predsjednika naših Ogranaka 

- a za one koji nisu mogli biti nazočni, suglasnost za izbor 

dipl. inž. Branka Meštrića za predsjednika PD »Šumar« stigla 

je usmenom izjavom - telefonom, pa je tako od 13. svibnja 

2000. postao predsjednik Društva, naš vrlo aktivni član i osnivač 

Branko Meštrić, rukovoditelj Informatičkog odjela u Direkciji. 

Poželimo mu puno osvojenih vrhova i dobro organiziranih 

izleta i pohoda diljem lijepe naše Hrvatske, (z. 1.) 

Dio članova Izborne skupštine ispred 

kalničkog grada

Predstavljeno i hrvatsko šumarstvo - Hrvatske šume

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?